{"id":17091,"date":"2023-05-12T18:56:01","date_gmt":"2023-05-12T16:56:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=17091"},"modified":"2023-05-19T16:02:26","modified_gmt":"2023-05-19T14:02:26","slug":"17091-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/17091-2\/","title":{"rendered":"Podaci o jednakosti klju\u010dni za u\u010dinkovito suzbijanje diskriminacije"},"content":{"rendered":"

Adekvatno prikupljanje podataka je nu\u017eno za suzbijanje diskriminacije, a tzv. podaci o jednakosti koje je potrebno prikupljati su razli\u010dite informacije ili podaci koji se mogu koristiti radi uvida, opisa ili analize stanja jednakosti.<\/em><\/p>\n

Koliko su podaci o jednakosti va\u017eni u suzbijanju diskriminacije i na koje se sve na\u010dine oni mogu koristiti jo\u0161 u\u010dinkovitije bila je tema konferencije posve\u0107ene podacima o jednakosti odr\u017eanoj u Stockholmu 12. svibnja 2023. u organizaciji \u0161vedskog Povjerenika za za\u0161titu od diskriminacije, a u sklopu \u0161vedskog predsjedanja Vije\u0107em EU.<\/p>\n

Na njoj je sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica i predsjedavaju\u0107a Europskom mre\u017eom tijela za jednakost (Equinet) Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, uz \u0161vedskog povjerenika za jednakost Larsa Arrheniusa koordinatoricu EU za anti-rasizam Michaelu Moua, kao i predstavnike drugih tijela za jednakost, organizacija civilnog dru\u0161tva, me\u0111unarodnih organizacija, akademske zajednice, dr\u017eavnih zavoda za statistiku i drugih institucija diljem EU-a, a kako bi istra\u017eili zna\u010daj podataka o jednakosti u suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n

Podaci klju\u010dni za uvid u razmjere diskriminacije i osmi\u0161ljavanje strategija i javnih politika<\/strong><\/h3>\n

Osim o zna\u010daju podatka o jednakosti u suzbijanju diskriminacije, na konferenciji se raspravljalo i o izazovima s kojima se pritom susre\u0107u tijela za jednakost i ostali dionici u procesu za\u0161tite od diskriminacije, metodama prikupljanja pouzdanih podataka te njihovoj uporabi.<\/p>\n

Pri prikupljanju podataka o jednakosti va\u017eno je biti svjestan pote\u0161ko\u0107a i mogu\u0107ih izazova povezanih s osjetljivim procesom prikupljanja vrlo osobnih pojedinosti, kao \u0161to je primjerice ne\u010dije etni\u010dko podrijetlo ili vjeroispovijed, koji mogu biti, u slu\u010daju nedovoljne kontrole ili za\u0161tite, zloupotrijebljeni na najstra\u0161nije mogu\u0107e na\u010dine, kako nam iskustva iz povijesti govore. Bojazni koje prate ove osjetljive procese su stoga opravdane te ih valja imati na umu kada se prikupljaju ovakvi podaci, kada se osmi\u0161ljavaju na\u010dini njihova \u010duvanja, a osobitu pa\u017enju valja posvetiti za\u0161titnim mehanizmima, kojima se osobe na koje se podaci odnose \u0161tite od mogu\u0107nosti da budu identificirane. Dobrom praksom u osmi\u0161ljavanju ovih procesa pokazalo se uklju\u010divanje zajednica na \u010dije se \u010dlanove podaci odnose u formuliranje kategorija podataka koje se prikuplja, kao i u osmi\u0161ljavanje na\u010dina njihova prikupljanja.<\/p>\n

No, ove bojazni ipak su prevladane koristima i mogu\u0107nostima koje se prikupljanjem i kori\u0161tenjem podataka o jednakosti mogu ostvariti. Primjerice, na temelju podataka o tome koliko Roma u usporedbi s op\u0107om populacijom ima zdravstveno osiguranje, ili je zaposleno, ili ima zavr\u0161eno srednjo\u0161kolsko ili drugo obrazovanje mo\u017ee se analizirati uklju\u010denost, odnosno isklju\u010denost pripadnika romske nacionalne manjine iz dru\u0161tva i mogu\u0107e ve\u0107a izlo\u017eenost diskriminaciji. Stoga je va\u017eno da ti podaci budu to\u010dni i usporedivi kako bi mogli poslu\u017eiti kao pouzdan izvor za analizu ili pripremu javnih politika i konkretnih mjera koje odgovaraju na prepoznate probleme.<\/p>\n

U zaklju\u010dnom obra\u0107anju pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter istaknula je kako je va\u017eno da su se svi govornici slo\u017eili oko toga da je prikupljanje podataka o jednakosti neupitno potrebno za suzbijanje diskriminacije, ali i kako je ova konferencija pokazala da postoji jo\u0161 mnogo problema i prostora za raspravu i napredak.<\/p>\n

Pravobraniteljica je pri tom naglasila zna\u010daj upotrebe podataka o jednakosti u mnogim segmentima borbe protiv diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i u sudskim postupcima, vezano za izradu strate\u0161kih dokumenata i pra\u0107enje njihove provedbe, kao i prilikom zagovaranja i izrade zakonskih izmjena te za potrebe izvje\u0161tavanja o stanju jednakosti u dr\u017eavama od strane tijela za jednakost, \u0161to pu\u010dka pravobraniteljica u Hrvatskoj \u010dini ve\u0107 14 godina, u 14 izvje\u0161\u0107a podnesenih Saboru te za \u0161to su podatci nu\u017eni. Ujedno je ukazala na probleme diljem Europe u prikupljanju podataka u pogledu odre\u0111enih kategorija podataka te vezano za intersekcijsku diskriminaciju, kao i probleme vezano za nerazumijevanje pravila Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka (GDPR) u ovom kontekstu,\u00a0 odnosno navo\u0111enja institucija da ne prikupljaju odre\u0111ene podatke zbog obveza iz GDPR-a. \u00a0Va\u017eno pitanje na razini EU-a je usporedivost podataka, uklju\u010duju\u0107i i onih o pritu\u017ebama koje zaprimaju tijela za jednakost, istaknuv\u0161i i da Equinet godinama radi na ovome pitanju te pru\u017ea platformu \u010dlanovima za diskusiju i razmjenu iskustava.<\/p>\n

Istra\u017eivanje o diskriminacije pu\u010dke pravobraniteljice<\/strong><\/h3>\n

Pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudionike konferencije upoznala je i s dobrom praksom iz RH odnosno \u010dinjenicom da na\u0161a institucija provodi redovita periodi\u010dna istra\u017eivanja<\/a> o pojavama diskriminacije kroz koja saznajemo o percepciji diskriminacije, ali i osobnim iskustvima te postupanjima nakon do\u017eivljene diskriminacije i razlozima zbog kojih je gra\u0111ani ne prijavljuju.<\/p>\n

Osim toga, istaknula je kako ve\u0107 niz godina dajemo i preporuke javnopravnim tijelima o potrebi prikupljanja podataka o (ne)jednakostima. Podcrtavaju\u0107i neosporan zna\u010daj podataka podsjetila je da istovremeno za bolje razumijevanje pojavnosti diskriminacije, osim podataka odnosno brojki, bave\u0107i se ovom temom iz vida nikada ne smijemo izgubiti da su iza brojki ljudi i njihova pro\u017eivljena iskustva, zbog \u010dega je za tijela za jednakost va\u017ean rad temeljem pritu\u017ebi o konkretnim iskustvima diskriminacije, odnosno rad sa strankama te terenski rad.<\/p>\n

Situacija u Hrvatskoj<\/strong><\/h3>\n

\u0160to se ti\u010de situacije u Hrvatskoj, na\u017ealost, statisti\u010dki podatci, primjerice, o etnicitetu u na\u0161oj zemlji uglavnom ne postoje, ili su nedovoljno pouzdani ili provjerljivi, odnosno prikupljaju se neredovito na \u0161to pu\u010dka pravobraniteljica ukazuje jo\u0161 od 2018. godine. Primjerice, podru\u017enice Zavoda za socijalni rad ne prikupljaju statisti\u010dke podatke o korisnicima socijalnih usluga koji bi omogu\u0107avali uvid u to koliko romskih obitelji koristi zajam\u010denu minimalnu naknadu (ZMN), a HZZO ne mo\u017ee iskazati koliko Roma ima zdravstveno osiguranje.<\/p>\n

Iako nadle\u017ena tijela \u010desto navode kako neprikupljanjem ovih podataka \u017eele izbje\u0107i diskriminaciju te kako pravila Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka (GDPR) ne dopu\u0161taju prikupljanje ili obradu osobnih podataka, osobito ovako osjetljivih, podsje\u0107amo kako Uredba propisuje iznimke u pogledu svrhe prikupljanja, kao i koje se odgovaraju\u0107e za\u0161titne mjere primjenjuju kod obrade posebnih kategorija osobnih podataka u statisti\u010dke ili svrhe znanstvenog istra\u017eivanja.<\/p>\n

GDPR dozvoljava prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka uz odgovaraju\u0107e mjere za\u0161tite<\/strong><\/h3>\n

Te mjere uklju\u010duju, primjerice, pseudonimizaciju ili obradu koja ne dopu\u0161ta identifikaciju ispitanika, kako bi se za\u0161titio identitet i sprije\u010dila mogu\u0107nost njihovog identificiranja, ali ne zabranjuju izrijekom njihovo prikupljanje ili obradu.<\/p>\n

Dapa\u010de, Uredba navodi i kako bi odstupanje od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka, \u0161to uklju\u010duje i one o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, trebalo dopustiti, kad god je predvi\u0111eno pravom EU-a ili dr\u017eave \u010dlanice i kada je podlo\u017eno odgovaraju\u0107im za\u0161titnim mjerama, ako je u javnom interesu da se ti podatci prikupljaju, a osobito u podru\u010djima radnog prava te socijalne ili zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

Kako je suzbijanje diskriminacije svakako u javnom interesu, a dostupnost jasnih, pouzdanih i provjerenih podataka o pojedinim etni\u010dkim ili nacionalnim skupinama je institucijama nu\u017ena radi utvr\u0111ivanja, primjerice, razine obuhva\u0107enosti Roma obveznim zdravstvenim osiguranjem, budu\u0107i da ih gotovo 40% u dobi od 31 do 65 godina ima neki oblik dugotrajne bolesti, dr\u017eavna bi tijela trebala uskladiti svoje postupanje pri prikupljanju posebnih kategorija osobnih podataka, osobito o etnicitetu i nacionalnom podrijetlu, s GDPR-om.<\/p>\n

U na\u0161im izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru ove preporuke ponavljamo redovito, pa smo tako i Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a> javnim i dr\u017eavnim tijelima ukazali na potrebu da pristupe prikupljanju etni\u010dki segregiranih podataka uz primjenu Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka te na\u010dela prikupljanja podataka o jednakosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Adekvatno prikupljanje podataka je nu\u017eno za suzbijanje diskriminacije, a tzv. podaci o jednakosti koje je potrebno prikupljati su razli\u010dite informacije ili podaci koji se mogu koristiti radi uvida, opisa ili analize stanja jednakosti. Koliko su podaci o jednakosti va\u017eni u suzbijanju diskriminacije i na koje se sve na\u010dine oni mogu koristiti jo\u0161 u\u010dinkovitije bila je […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":17092,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[2090],"tags":[629],"class_list":["post-17091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Conference_Concluding-remarks-2-Copy.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17091"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17094,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17091\/revisions\/17094"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}