{"id":1697,"date":"2017-06-19T23:09:47","date_gmt":"2017-06-19T23:09:47","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=1697"},"modified":"2020-05-04T15:13:53","modified_gmt":"2020-05-04T13:13:53","slug":"ruralni-razvoj-modulnaslovna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/ruralni-razvoj-modulnaslovna\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita ljudskih prava u ruralnim podru\u010djima"},"content":{"rendered":"

Politika regionalnog razvoja kao jedan od ciljeva ima smanjenje regionalnih razlika te ja\u010danje i izgradnju razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje, zbog \u010dega Zakon o regionalnom razvoju prepoznaje potpomognuta podru\u010dja definirana prema indeksu razvijenosti. Nacrt Strategije regionalnog razvoja prepoznaje i podru\u010dja s razvojnim posebnostima, koja zbog izuzetne prirodno-geografske raznolikosti te dru\u0161tveno-gospodarskih i demografskih specifi\u010dnosti zna\u010dajno utje\u010du na razvoj pojedinih podru\u010dja, primjerice otoka, brdsko-planinskih podru\u010dja i demografski posebno ugro\u017eenih podru\u010dja, te im tako omogu\u0107ava kori\u0161tenje posebno kreiranih mjera za prevladavanje razvojnih izazova.<\/p>\n

<\/p>\n

Kako bismo identificirali izazove s kojima se stanovnici ovih podru\u010dja svakodnevno susre\u0107u, 2016. zapo\u010deli smo obilaziti podru\u010dja \u017eupanija te smo u njih \u010detiri: Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, Osje\u010dko-baranjskoj, Zadarskoj i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj, razgovarali s \u010delnicima regionalnih i lokalnih jedinica, predstavnicima OCD-a, LAG-ova i nacionalnih manjina te gra\u0111anima. Prema kriterijima Organizacije za ekonomsku sigurnost i rast (OECD), 91,6% ukupnog podru\u010dja RH klasificira se kao ruralno. Na tom je podru\u010dju 88,7% ukupnog broja naselja, u kojima \u017eivi gotovo polovina stanovni\u0161tva dr\u017eave. Neodgovaraju\u0107e zdravstvene i socijalne usluge, udaljenost ustanova, slabo opremljene \u0161kole, nepostojanje ili neadekvatnost javnog prijevoza i nedostatne mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja, samo su dio problema s kojima se susre\u0107u stanovnici ovih podru\u010dja, pri \u010demu su posebno ugro\u017eene ranjive skupine: starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i \u017eene.<\/p>\n

Tako su i u UN-ovom Univerzalnom periodi\u010dkom pregledu stanja ljudskih prava, RH upu\u0107ene preporuke koje se odnose na za\u0161titu ljudskih prava u ruralnim podru\u010djima, posebice na pristup zdravstvenim ustanovama te na dostupnost vode i inkluzivnog obrazovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prepreke u kori\u0161tenju sredstava iz ESI fondova <\/em><\/p>\n

Gotovo svi predstavnici regionalnih i lokalnih samouprava s kojima smo se sastali ukazali su na njihovo nedostatno uklju\u010divanje u procese odlu\u010divanja. Zamjerke su iznijete na podjelu RH na dvije statisti\u010dke regije zbog potreba kohezijske politike, na na\u010din odre\u0111ivanja indeksa razvijenosti te preno\u0161enje sve vi\u0161e nadle\u017enosti s centralne razine na JLP(R)S bez fiskalne decentralizacije. Posebno je istaknuto lo\u0161e upravljanje dr\u017eavnom imovinom, \u0161to onemogu\u0107ava ili znatno ote\u017eava prijavu na natje\u010daje za sredstva iz ESI fondova, kao i nedovoljna briga o napu\u0161tenim i\/ili nezavr\u0161enim objektima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. No istovremeno, Dr\u017eavni ured za reviziju ocijenio je kako tek 32 JLP(R)S vlastitim nekretninama upravlja u\u010dinkovito, dok ih \u010dak 541 to ne \u010dini.<\/p>\n

S obzirom da su dominantan izvor sredstva pojedinih jedinica porezi, prije svega porez na dohodak, velike razlike u zaposlenosti utje\u010du na fiskalne kapacitete op\u0107ina i gradova za povla\u010denje sredstava iz strukturnih fondova. Pored toga, predstavnici pojedinih op\u0107ina navode kako prvenstveno funkcioniraju kao servis stanovni\u0161tvu svoga podru\u010dja, poma\u017eu\u0107i im u obavljanju https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih poslova, primjerice kopiranjem dokumenata ili osiguranjem prijevoza prilikom odlaska u bolnicu, te da nemaju vlastitih kadrovskih kapaciteta za apliciranje na ESI fondove i njihovu provedbu. Iz toga je razvidno kako je dijelu JLS, osim pomo\u0107i u razvijanju vlastitih upravlja\u010dkih kapaciteta i sufinanciranja tro\u0161kova za prijavu i provedbu, u ovom trenutku neophodno osigurati stru\u010dnjake koji bi im pomogli u pripremi natje\u010dajne dokumentacije, ali i realizaciji projekata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povezanost gospodarske nerazvijenosti, depopulacije i geografske raspodjele siroma\u0161tva<\/em><\/p>\n

Slabo razvijeno gospodarstvo u ruralnim podru\u010djima te oslanjanje gotovo isklju\u010divo na poljoprivredu znatno smanjuje mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja i ne osigurava odr\u017eivi \u017eivot na selu. Stanovnicima ovih podru\u010dja te\u017ee je dobiti posao u gradovima, s obzirom da poslodavci radije zapo\u0161ljavaju kandidate kojima ne trebaju podmirivati putne tro\u0161kove, a posljedi\u010dno iseljavanje dovodi do demografske ugro\u017eenosti ovih podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"citat1\"<\/a><\/p>\n

Iseljavanje, starenje stanovni\u0161tva te prirodni pad, posebno izra\u017eeni u ruralnim podru\u010djima, prisutni su u gotovo svim \u017eupanijama. Tako je u desetogodi\u0161njem razdoblju izme\u0111u posljednja dva popisa, broj stanovnika jadranske Hrvatske smanjen 1,06%, a kontinentalne \u010dak 4,57%. Najve\u0107e smanjenje od 12,33% zabilje\u017eeno je u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, a prema procjenama, i nakon 2011. broj stanovnika nastavio se smanjivati na podru\u010dju cijele RH. Posljednji objavljeni podatci DZS o razini BDP-a po \u017eupanijama iz 2013. upu\u0107uju na vrlo visoke regionalne i me\u0111u\u017eupanijske nejednakosti. Tako je BDP po stanovniku na razini dr\u017eave iznosio 77.465 kuna. Najni\u017ei je bio u Brodsko-posavskoj (44.365,54 kuna) i Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji (45.628,70 kuna), dok je u Gradu Zagrebu bio tri puta ve\u0107i i iznosio je 137.320,71 kuna.<\/p>\n

S obzirom da je 2001. BDP Brodskoposavske \u017eupanije iznosio 35,98%, a 2013. godine 32,30% BDP-a Grada Zagreba, razvidno je da razlike izme\u0111u najrazvijenije i najnerazvijenije jedinice podru\u010dne samouprave s godinama rastu. Predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti isti\u010du kako je svake godine sve vi\u0161e zahtjeva gra\u0111ana za jednokratnim pomo\u0107ima, koje, s obzirom da nisu kontinuirane mjere te da su uvelike ograni\u010dene prora\u010dunskim mogu\u0107nostima, nisu adekvatan odgovor na potrebe stanovni\u0161tva. Posebno im je te\u0161ko identificirati osobe koje se, naj\u010de\u0161\u0107e zbog neinformiranosti ili osje\u0107aja srama, ne obra\u0107aju institucijama za pomo\u0107, a iz razgovora i uvida u strate\u0161ke dokumente razvidno je i kako lokalnoj\/regionalnoj razini nedostaju podatci o osobama u riziku od siroma\u0161tva. Zbog toga je va\u017eno istra\u017eivanje\u00a0MRRFEU provedeno u suradnji s DZS i Svjetskom bankom, o geografskoj raspodjeli siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, koji jasno potvr\u0111uju regionalnu nejednakost. Prema dohodovnoj metodi izra\u010duna stope rizika od siroma\u0161tva, procijenjeno je kako je u RH 2011. godine 19,2% osoba, odnosno oko 803.000 gra\u0111ana, godi\u0161nje raspolagalo dohotkom ni\u017eim od 25.000 kuna, koliki je godi\u0161nji prag rizika od siroma\u0161tva za samca.<\/p>\n

Gledaju\u0107i po \u017eupanijama, najni\u017ee procjene su u Gradu Zagrebu (9,8%) i Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (11,9%), dok su tri puta vi\u0161e u Brodsko-posavskoj (35,9%) i Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji (33,4%). Prema potro\u0161noj metodi, stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 17,1%, a najni\u017ee su procjene za Grad Zagreb (5,9%) i Primorsko-goransku (9,1%), dok su najvi\u0161e za Karlova\u010dku (34,3%) i Brodsko-posavsku \u017eupaniju (33,9%). U RH udio siroma\u0161nih u urbanim podru\u010djima iznosi 15%, a u ruralnim \u010dak 24,4%, \u0161to je dvostuko ve\u0107a razlika nego u EU. Nadalje, rizik siroma\u0161tva se pove\u0107ava s dobi pa stopa kod osoba starijih od 65 iznosi 26,3%, dok su posebno ugro\u017eeni oni me\u0111u njima koji \u017eive u ku\u0107anstvima bez uzdr\u017eavane djece, kojih je \u010dak 40,4% u riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Socijalne i komunalne i usluge javnog prijevoza <\/em><\/p>\n

\u017divot u ruralnim podru\u010djima za osobe u riziku od siroma\u0161tva povezan je i s razli\u010ditim vidovima materijalne i stambene deprivacije: \u010desto bez adekvatnog grijanja, perilice rublja, kupaonice ili wc-a u zatvorenom prostoru.<\/p>\n

Prilikom terenskih obilazaka vi\u0161e puta smo posjetili starije osobe koje \u017eive u ku\u0107ama sa zemljanim podovima, bez elektri\u010dne energije, dok im je voda dostupna samo s bunara ili \u010dak potoka. S obzirom da se sve \u010de\u0161\u0107e uvode e-javne usluge, nu\u017eno je navesti kako \u010dak 70% stanovnika u ruralnim podru\u010djima nema ra\u010dunalo, \u0161to mo\u017ee dovesti do diskriminacije. Prema podatcima MSPM-a iz o\u017eujka 2016. o strukturi naknada, izdatcima i korisnicima programa socijalne za\u0161tite, izdatci sredi\u0161nje dr\u017eave \u010dine oko 98% svih socijalnih izdataka, \u0161to govori kako je sustav socijalne za\u0161tite visoko centraliziran. Razlike u gospodarskoj razvijenosti pojedinih podru\u010dja u velikoj mjeri utje\u010du na razlike u socijalnom polo\u017eaju stanovnika, kao i na kapacitete lokalnih i \u017eupanijskih vlasti u kreiranju i provedbi socijalnih programa. Nerazvijenije JLP(R)S u pravilu se susre\u0107u s ve\u0107om stopom nezaposlenosti i siroma\u0161tva, ali i ograni\u010denim prora\u010dunskim sredstvima. Tako primjerice u Op\u0107ini \u010caglin, najsiroma\u0161nijoj u Po\u017ee\u0161koslavonskoj \u017eupaniji, od 2.723 stanovnika \u010dak je 666, odnosno \u010detvrtina, starijih od 65 godina, svega 258 je zaposlenih, \u0161to je tek 9,5% od ukupnog broja stanovnika, a \u010dak 47,7% osoba u riziku je od siroma\u0161tva.<\/p>\n

\u017dupanije s najve\u0107im socijalnim izdatcima ujedno su i one s indeksom razvijenosti uglavnom iznad 125% hrvatskog prosjeka, dok ekonomski najslabije, \u010diji je indeks razvijenosti ispod 75%, po stanovniku najmanje izdvajaju za socijalnu za\u0161titu. S druge strane, gledaju\u0107i udjele u lokalnim\/regionalnim prora\u010dunima, vidljivo je da su oni najve\u0107i u ekonomski slabije razvijenim \u017eupanijama, poput Sisa\u010dko-moslava\u010dke, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske ili Brodsko-posavske, u kojima su i ve\u0107e socijalne potrebe. Primjerice, Zadarska i Brodsko-posavska \u017eupanija imaju gotovo podjednake socijalne izdatke po stanovniku, no Brodsko-posavska tro\u0161i 7,6%, a Zadarska 4,2% svoga prora\u010duna. Ovi podatci govore o dvostrukoj nejednakosti: ekonomskoj kao posljedici kontinuirano slabije gospodarske razvijenosti te socijalnoj koja se dodatno produbljuje jer slabije razvijene jedinice ne mogu pru\u017eiti sli\u010dnu razinu socijalne za\u0161tite. Stoga je u narednom razdoblju posebno va\u017eno kreirati mjere i koristiti ESI fondove kako bi se ta nejednakost smanjila.<\/p>\n

\"citat2\"<\/a><\/p>\n

Slaba je povezanost javnim prijevozom ruralnih podru\u010dja s urbanim sredi\u0161tima, a time i s uslugama ustanova koje su stanovnicima ruralnih podru\u010dja dostupne samo u gradovima. Smanjenje broja korisnika javnog prijevoza dovodi do ukidanja linija ili smanjenja njihovog broja te pove\u0107anja cijene prijevoza, \u0161to ote\u017eava \u017eivot na selu te izravno dovodi do pove\u0107anja nezaposlenosti. Ovaj problem postaje izra\u017eeniji s krajem \u0161kolske godine, kada se ukida ve\u0107ina ili sve autobusne linije koje ruralna naselja povezuju s gradskim sredi\u0161tima, pa je za o\u010dekivati da \u0107e uslijed depopulacije postati jo\u0161 ve\u0107i. Primjerice, u Op\u0107ini \u010caglin, a takvih je primjera zasigurno vi\u0161e, vozni red vlakova ne odgovara potrebama stanovnika pa ih rijetko koriste. Iako je Op\u0107ina H\u017d-u dostavila mi\u0161ljenje o voznim linijama, ono nije uva\u017eeno te vlak kre\u0107e prerano da bi itko njime putovao. H\u017d, s druge strane, ukazuje kako su unato\u010d ekonomskoj neisplativosti na toj dionici uvedena \u201edva para putni\u010dkih vlakova\u201c, kojima se prevozi najvi\u0161e 10 putnika dnevno te da uvo\u0111enje novih vlakova nije mogu\u0107e, jer ostvareni prihod u vrlo maloj mjeri pokriva tro\u0161kove, ali da \u0107e unato\u010d tome zadr\u017eati postoje\u0107i opseg prijevozne usluge. Nedostupnost osnovnih javnih usluga ne mo\u017ee se opravdati nerentabilno\u0161\u0107u prijevoznika pa bi JLP(R)S trebale poku\u0161ati izna\u0107i sredstva potrebna za organiziranje redovitog prijevoza u skladu s potrebama svojih, makar i malobrojnih, gra\u0111ana.<\/p>\n

Naselja u ruralnim podru\u010djima znatno su slabije pokrivena javnom vodovodnom mre\u017eom nego urbana sredi\u0161ta, dok kanalizacijske mre\u017ee gotovo u pravilu nemaju. Javni vodovodi, gdje postoje, \u010desto su zastarjeli, gubici vode u mre\u017ei ponegdje iznose i 80%, a u naseljima u kojima su izgra\u0111eni novi javni vodovodi brojna se ku\u0107anstva ne priklju\u010duju zbog slabe financijskesituacije i\/ili kori\u0161tenja vode iz vlastitih bunara, koja se \u010desto ne kontrolira. JLS \u010desto nisu u mogu\u0107nosti zna\u010dajnije participirati u podmirivanju tro\u0161kova priklju\u010daka ku\u0107anstvima. Brojna naselja imaju dotrajale \u201eseoske vodovode\u201c ili \u201eprirodne padove\u201c, a poseban problem predstavlja vodoopskrba naselja s manje od 50 stanovnika, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o komunalnim i drugim javnim uslugama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zdravstvene usluge <\/em><\/p>\n

Postoje zna\u010dajne razlike u kvaliteti pru\u017eanja usluga zdravstvene za\u0161tite me\u0111u \u017eupanijama, a posebno su ranjiva ruralna podru\u010dja.\u00a0Podatci pokazuju da je broj bolni\u010dkih postelja na 1.000 stanovnika jako razli\u010dit u pojedinim \u017eupanijama: od 11,38 u Vara\u017edinskoj do samo 0,78 u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji. Na jedan bolni\u010dki krevet 2015. dolazilo je u prosjeku 31,72 pacijenata, a daleko vi\u0161e pacijenata od nacionalnog prosjeka je u Me\u0111imurskoj (54,23), Li\u010dko-senjskoj (49,28) i Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji (44,86). Iako pojedine \u017eupanije, primjerice Po\u017ee\u0161ko-slavonska, nude beneficije poput osiguranog smje\u0161taja, lije\u010dnika i dalje nedostaje, a manjak je i drugih zdravstvenih radnika. To je strukturalni problem koji ograni\u010dava dostupnost zdravstvene za\u0161tite i najvidljiviji je upravo u ruralnim podru\u010djima i na otocima. Iskustva unutar \u017eupanija su razli\u010dita, jer u nekim izdvojenim mjestima postoje ambulante, ali nedostaje lije\u010dnika, dok u drugima nema ambulante, ali lije\u010dnici odlaze u redovite ku\u0107ne posjete. Nedostatak javnog prijevoza iz manjih sredina u gradove, posebno osobama starije \u017eivotne dobi i slabijeg imovnog stanja, znatno ote\u017eava pristup zdravstvenim ustanovama i obavljanju pregleda. \u010cinjenica da tro\u0161kove putovanja javno zdravstvo ispla\u0107uje tek nakon nekoliko mjeseci dodatno ote\u017eava njihov polo\u017eaj. Stoga ne \u010dude podatci iz istra\u017eivanja o ruralno-urbanim razlikama u percepciji tro\u0161kova potrebnih za posjet lije\u010dniku, koji su u RH gotovo dva puta ve\u0107i nego u zemljama EU-a. \u0160to gradovi i op\u0107ine mogu u\u010diniti za stanovnike ruralnih krajeva pokazuje primjer iz Petrinje, gdje se provodi projekt socijalnog alarma. 24-satnim de\u017eurstvom u centrali te povezano\u0161\u0107u s korisnicima putem alarma, naj\u010de\u0161\u0107e osobama starije \u017eivotne dobi koje \u017eive u udaljenijim podru\u010djima, osigurava se cjelodnevna zdravstvena podr\u0161ka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Otoci<\/em><\/p>\n

\"citat3\"<\/p>\n

RH ima 47 stalno naseljena otoka. Iako prema popisu stanovni\u0161tva iz 2011. na njima \u017eivi 7.886 vi\u0161e stanovnika nego 2001. godine, indeks starosti se u istom razdoblju pove\u0107ao gotovo za tre\u0107inu. 2001. na 10 mladih do 15 godina starosti dolazilo je 13 stanovnika starijih od 65, a 2011. njih 17. Razlozi odlaska mladih na kopno su nastavak \u0161kolovanja, potraga za poslom, ali i bolji uvjeti stanovanja. Da bi mladi ostali ili se vratili na otoke, potrebno im je osigurati odre\u0111ene preduvjete. Jedan od klju\u010dnih jest bolja povezanost otoka s kopnom, kao i me\u0111usobna povezanost otoka i oto\u010dnih mjesta, posebno izvan turisti\u010dke sezone. Predstavnici JLP(R)S ukazali su i na problem usugla\u0161avanja plovidbenog reda s Agencijom za linijski promet. Primjerice, posljednja linija za Preko na Ugljanu iz Zadra je nekada kretala u 23:00 sata, no Agencija ju je procijenila nepotrebnom i ukinula. Iako ta linija mo\u017eda nije bila usmjerena na potrebe radnog stanovni\u0161tva i \u0161kolaraca, omogu\u0107avala je oto\u010danima da sudjeluju u kulturnom \u017eivotu grada i ubla\u017eavala osje\u0107aj izoliranosti.<\/p>\n

Osim prometne izoliranosti, brojni otoci nemaju adekvatno rije\u0161enu vodoopskrbu te zdravstvenu za\u0161titu. Na otoku Molatu vodu doprema vodonosac, koji s dostavom naj\u010de\u0161\u0107e kre\u0107u u lipnju, dok je Ugljan, koji je bli\u017ei kopnu i s vi\u0161e stanovnika, povezan podvodnim cijevima. Ipak, dok se stanovnici Molata \u017eale zbog neobnavljanja gu\u0161terni, stanovnici Ugljana \u017eale se na neodr\u017eavanje vodovoda. Na otocima je va\u017eno unaprijediti i zdravstvenu za\u0161titu, pogotovo zimi, kad je vrijeme lo\u0161e i lije\u010dnik nije u mogu\u0107nosti do\u0107i do svojih pacijenata. Naime, na malim udaljenijim otocima lije\u010dnik je stacioniran na jednom, a pacijenti se nalaze na drugom otoku. Tako primjerice lije\u010dnik na Silbi pokriva i Premudu i Olib, onaj sa Ista zadu\u017een je i za pacijente na Molatu, a lije\u010dnik s I\u017ea za Veli i Mali I\u017e te Malu i Velu Ravu. Lije\u010dnik iz Ugljana dolazi na intervencije na Rivanj i Sestrunj, a Zlarin, \u017dirje, Kaprije i Prvi\u0107 do\u010dekuju lije\u010dnika iz \u0160ibenika. To zna\u010di da pacijenti nemaju stalnu zdravstvenu za\u0161titu sve dok lije\u010dnik ne do\u0111e na njihov otok prema rasporedu. Neadekvatna je i zdravstvena infrastruktura pa su tako na Molatu \u010dak tri zgrade ambulante, no niti jedna nije u zadovoljavaju\u0107em stanju. Oto\u010dani su posebno nezadovoljni na\u010dinom funkcioniranje hitne pomo\u0107i. Navode kako ju, naro\u010dito za lo\u0161eg vremena, ponekad \u010dekaju i tri do \u010detiri sata, odnosno kako ne mo\u017ee biti pru\u017eena u \u201ezlatnom satu\u201c. No primjer dobre prakse zabilje\u017een je na Ugljanu, gdje je Op\u0107ina Preko osigurala brod za hitan prijevoz za cijeli otok, dok tro\u0161ak dvojice zaposlenika snosi komunalno poduze\u0107e.<\/p>\n

Kako se sve \u010de\u0161\u0107e govori i o telemedicini kao mogu\u0107em rje\u0161enju za otoke, va\u017eno je istaknuti kako svi naseljeni otoci nemaju pristup \u0161irokopojasnom internetu. Predstavnici otoka pritu\u017eili su se i indeks razvijenosti. Naime, u kategoriji potpomognutih podru\u010dja nalazi se samo jedna od 51 oto\u010dne JLS, a dio otoka u sastavu je razvijenih gradova i op\u0107ina koje imaju vi\u0161i indeks razvijenosti. Primjerice, otoci zadarskog, \u0161ibenskog, vodi\u010dkog i dubrova\u010dkog arhipelaga pripadaju jedinicama koje po indeksu razvijenosti spadaju u tre\u0107u i \u010detvrtu skupinu razvoja pa nisu u mogu\u0107nosti koristiti mjere za razvoj potpomognutih podru\u010dja, usprkos posebnosti zbog kojih je \u017eivot na otocima izrazito ote\u017ean i stanovnicima i poslodavcima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Su\u017eivot na podru\u010djima pogo\u0111enima ratom<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"citat4\"<\/p>\n

Podru\u010dja s ve\u0107inskim srpskim stanovni\u0161tvom tijekom i neposredno nakon ratnih doga\u0111anja u velikoj su mjeri opustjela. Na njima \u017eivi uglavnom stara\u010dko povratni\u010dko stanovni\u0161tvo te doseljenici iz BiH. Do pojedinih naselja nastanjenih povratnicima jo\u0161 uvijek nije dovedena elektrodistributivna mre\u017ea, unato\u010d tome \u0161to su ih prije rata imali, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem etni\u010dke pripadnosti. U nekim mjestima izra\u017een je problem ru\u0161evnih ku\u0107a, koje ugro\u017eavaju sigurnost i zdravlje ljudi, a vlasnici, koji \u010desto ne \u017eive u RH, ih ne uklanjaju. Pristup pojedinih JLS je razli\u010dit pa neke takve objekte uklanjaju o vlastitom tro\u0161ku, dok ih druge uklanjaju na teret vlasnika, odnosno zabilje\u017euju se na \u010destice na kojima se takvi objekti nalaze. Iako predstavnici lokalnih vlasti uglavnom isti\u010du kako isti problemi poga\u0111aju i ve\u0107insko i manjinsko stanovni\u0161tvo, pojedini isti\u010du kako su ratne traume jo\u0161 uvijek velike, obitelji razdvojene, kao i da je potrebno nastaviti raditi na uspostavi povjerenja.<\/p>\n

PREPORUKE:<\/em><\/p>\n

– Hrvatskom saboru, da usvoji Strategiju regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine;<\/p>\n

– Vladi RH, da uklju\u010di predstavnike regionalnih i lokalnih jedinica samouprave u radne skupine za izradu propisa i javnih politika koji se na njih odnose te ih na odgovaraju\u0107e na\u010dine, pravovremeno i detaljno informiraju o njihovim obvezama;<\/p>\n

–\u00a0Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, da dijelu lokalnih samouprava osigura stru\u010dnjake koji bi im pomogli u pripremi natje\u010dajne dokumentacije i realizaciji projekata;<\/p>\n

– Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da koriste\u0107i ESI fondove kreiraju mjere kako bi se smanjila regionalna nejednakost;<\/p>\n

– Jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, da posreduju izme\u0111u gra\u0111ana i javnih prijevoznika u utvr\u0111ivanju voznih redova \u0161tite\u0107i interese gra\u0111ana, kao i da izna\u0111u izvore financiranja za nerentabilne linije;<\/p>\n

– Ministarstvu dr\u017eavne imovine, da s jedinicama lokalne samouprave rije\u0161i imovinsko pravne odnose oko nekretnina u vlasni\u0161tvu dr\u017eave koje se nalaze na njihovom podru\u010dju;<\/p>\n

*Ovaj tekst preuzet je iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2016. godinu, a mo\u017eete ga prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politika regionalnog razvoja kao jedan od ciljeva ima smanjenje regionalnih razlika te ja\u010danje i izgradnju razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje, zbog \u010dega Zakon o regionalnom razvoju prepoznaje potpomognuta podru\u010dja definirana prema indeksu razvijenosti. Nacrt Strategije regionalnog razvoja prepoznaje i podru\u010dja s razvojnim posebnostima, koja zbog izuzetne prirodno-geografske raznolikosti te dru\u0161tveno-gospodarskih i demografskih specifi\u010dnosti zna\u010dajno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3488,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[432,573,607,1051,1288],"class_list":["post-1697","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-nacionalne-manjine","tag-ruralna-podrucja","tag-starije-osobe","tag-upr","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1697"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5131,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1697\/revisions\/5131"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}