Me\u0111unarodni praznik rada, kojeg obilje\u017eavamo 1. svibnja, prilika je za podsjetiti se kako je pravo na rad u Republici Hrvatskoj zajam\u010deno Ustavom kao i nizom me\u0111unarodnih akata, uklju\u010duju\u0107i Op\u0107om deklaracijom o ljudskim pravima, Europskom socijalnom poveljom i Poveljom o temeljnim pravima Europske Unije. Philadelphijska deklaracija (1944.) Me\u0111unarodne organizacije rada navodi kako \u201erad nije roba\u201c te da \u201esva ljudska bi\u0107a, bez obzira na rasu, vjeroispovijest ili spol, imaju pravo ostvarivati kako svoje materijalno blagostanje tako i svoj duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, gospodarske sigurnosti i jednakih mogu\u0107nosti.\u201c<\/p>\n
Pravo na rad podrazumijeva pravo svake osobe na u\u017eivanje pravednih uvjeta rada, uklju\u010duju\u0107i sigurnost na radnom mjestu, dostojanstvenu i jednaku pla\u0107u za jednak rad, razumne sate rada i odmora, pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje, a ujedno je va\u017eno i za ostvarivanje ostalih ljudskih prava.<\/p>\n
Podru\u010dje rada, odnosno radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa, redovito je u vrhu po broju pritu\u017ebi gra\u0111ana kojima se obra\u0107aju pu\u010dkoj pravobraniteljici \u0161to ukazuje na brojne i raznovrsne probleme s kojima se radnici suo\u010davaju. Lani ih je tako bilo 271, odmah iza onih koji su se pritu\u017eivali radi povreda prava vezanih za zdravstvo i diskriminaciju, a prema istra\u017eivanju o diskriminaciji<\/a> kojeg smo nedavno proveli, ona je najizra\u017eenija upravo u podru\u010dju – rada i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n Gra\u0111ani su nam se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali zbog nezakonitih otkaza, neprijavljenog, odnosno rada na \u201ecrno\u201c, neisplate pla\u0107a ili ispla\u0107ivanja njezinog dijela \u201ena ruke\u201c, zatim mobinga, nezakonitog i nepla\u0107enog prekovremenog rada ili pak zlouporaba ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Pritu\u017eivali su nam se jednako osobe koje rade u javnim ili dr\u017eavnim slu\u017ebama, kao i one zaposlene u privatnom sektoru, me\u0111u kojima i sve ve\u0107i broj stranih radnika, dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja. Pritu\u017ebe na diskriminaciju na radu i pri zapo\u0161ljavanju u najve\u0107oj su se mjeri odnosile na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, dobi, \u010dlanstva u sindikatu i nacionalnog podrijetla.<\/p>\n I u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a> dali smo niz preporuka usmjerenih \u0161to u\u010dinkovitijoj za\u0161titi prava na rad gra\u0111ana.<\/p>\n Jedan od vi\u0161egodi\u0161njih problema u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, na koji smo ukazivali i u ranijim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice te davali preporuke radi njegovog otklanjanja, jest uzastopno sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, suprotno njegovoj svrsi reguliranoj Zakonom o radu. Naime, vi\u0161e od petine sklopljenih ugovora o radu jo\u0161 uvijek su na odre\u0111eno vrijeme, uz, na\u017ealost, \u010deste nejasno\u0107e, nenavo\u0111enje objektivnog razloga njihovog sklapanja umjesto onih na neodre\u0111eno, kao i njihovo kori\u0161tenje umjesto probnog rada.<\/p>\n Iako su nakon na\u0161e ranije preporuke zabilje\u017eeni pomaci vezano za zlouporabe ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, primjerice u obrazovnom sustavu, gdje je prosvjetna inspekcija u 2022. godini u gotovo tre\u0107ini slu\u010dajeva utvrdila neuskla\u0111enosti s propisom, va\u017eno je nastaviti provoditi redovne i ciljane nadzore zakonitosti sklapanja ovih ugovora, i to na cjelokupnom tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n U naro\u010dito te\u0161kom polo\u017eaju na tr\u017ei\u0161tu rada nalaze se strani radnici iz tre\u0107ih zemalja koji u na\u0161u zemlju dolaze u sve ve\u0107em broju, uslijed sve izra\u017eenijeg nedostatka radne snage. Ovi nam se radnici obra\u0107aju radi niza povreda prava iz radog odnosa, primjerice, zbog neprijavljenog rada, uklju\u010duju\u0107i i rada bez radne dozvole, neisplate pla\u0107e, neuredne evidencije o rasporedu radnog vremena te nezakonitog i nepla\u0107enog prekovremenog rada. Dodatni problem je \u0161to ovi radnici uglavnom nisu upoznati s na\u010dinima za\u0161tite prava iz radnog odnosa, a oni koji dolaze iz udaljenijih tre\u0107ih zemalja, primjerice Nepala i Filipina, \u010desto ne znaju hrvatski, a neki niti engleski jezik, \u0161to dodatno ote\u017eava za\u0161titu povrije\u0111enih im prava. Stoga je va\u017eno i da Dr\u017eavni inspektorat poja\u010dano nadzire zakonitost zapo\u0161ljavanja i rada te uvjete u kojima rade dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n Sve \u010de\u0161\u0107i oblik rada, koji sa sobom nosi niz izazova u za\u0161titi prava iz radnog odnosa, jest rad putem digitalnih radnih platformi. Ovakav na\u010din rada okuplja kako strane, tako i doma\u0107e radnike, te se oni suo\u010davaju s nizom izazova i nepoznanica prilikom poku\u0161aja za\u0161tite njihovih prava – od toga da identificiraju tko im je uop\u0107e poslodavac, agregator, odnosno posrednik preko kojeg su zaposleni, ili digitalna radna platforma preko koje dobivaju radne zadatke, pa do ostvarenja nekih od prava iz radnog odnosa, kao \u0161to su osiguranje sredstava za rad ili ostvarenje prava na bolovanje.<\/p>\n Iako bi se zakonski okvir rada putem digitalnih platformi trebao po\u010deti primjenjivati od po\u010detka 2024. godine, postoji prostor za njegovo bolje ure\u0111enje, \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica predlo\u017eila tijekom dono\u0161enja izmjena i dopuna Zakona o radu. Prije svega, to se odnosi na trenutno propisanu mogu\u0107nost oslobo\u0111enja digitalne radne platforme od solidarne odgovornosti s agregatorom za obveze prema radniku te bi radi boljeg osiguranja prava radnika, digitalne radne platforme trebalo tretirati kao poslodavce sa svim obvezama koje poslodavci imaju prema radnicima, \u0161to sada nije slu\u010daj.<\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica je tako\u0111er istaknula na potrebu regulacije obveze poslodavca da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije radnika. Ujedno je predlo\u017eila zakonsku regulaciju obveze poslodavca da radnicima osigura sredstva rada, izme\u0111u ostaloga i kako bi se prevenirala mogu\u0107a diskriminacija temeljem imovnog stanja prilikom zapo\u0161ljavanja i tijekom rada.<\/p>\n U svojim pritu\u017ebama gra\u0111ani su ukazivali i na mobing, odnosno zlostavljanje na radu, i to bez obzira rade li u javnom, odnosno dr\u017eavnom, ili privatnom sektoru.<\/p>\n Kako za\u0161tita radnika na radnom mjestu uvelike ovisi i o postupanju osobe zadu\u017eene za za\u0161titu dostojanstva radnika, predlagali smo da se u proces njezinog imenovanja uklju\u010di i radnike, a izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza savjetovanja poslodavca i predstavnika radnika u tom procesu, \u0161to svakako pozdravljamo.<\/p>\n Uz to, pu\u010dka pravobraniteljica preporu\u010dila je i da Hrvatska ratificira Konvenciju Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190.<\/a>, \u0161to je do sada u\u010dinilo 27 dr\u017eava \u010dlanica Me\u0111unarodne organizacije rada, uklju\u010duju\u0107i i pet dr\u017eava \u010dlanica EU-a. Ujedno, to je i prvi me\u0111unarodni instrument koji postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odre\u0111uje mjere koje se tra\u017ee od dr\u017eava te predstavnika poslodavaca i radnika, a njezina ratifikacija svakako bi doprinijela dodatnoj za\u0161titi radnika u na\u0161oj zemlji i u\u010dinkovitijoj za\u0161titi od mobinga.<\/p>\n Analizu i ocjenu stanja prava na rad i pojava diskriminacije pri zapo\u0161ljavanju i na radu prona\u0111ite u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a><\/p>\n U nastavku mo\u017eete doznati vi\u0161e informacija o \u010destim upitima koje primamo:<\/p>\nKako bolje za\u0161tititi radnike?<\/strong><\/h3>\n
Bolje regulirati rad putem digitalnih platformi<\/strong><\/h3>\n
Problem mobinga<\/strong><\/h3>\n
Doznajte vi\u0161e o pravu na rad i diskriminaciji u ovom podru\u010dju<\/strong><\/h3>\n
\n
\n