{"id":1688,"date":"2017-06-19T13:54:19","date_gmt":"2017-06-19T13:54:19","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=1688"},"modified":"2019-05-21T11:13:33","modified_gmt":"2019-05-21T11:13:33","slug":"ovrhe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/ovrhe\/","title":{"rendered":"Prezadu\u017eenost – zna\u010dajan dru\u0161tveni problem koji poti\u010de nejednakost, prelazi pravne i ekonomske okvire"},"content":{"rendered":"

Ovrha je, na\u017ealost, i dalje jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih tema koja obilje\u017eava svakodnevicu gra\u0111ana i\u00a0pritom izaziva empatiju za ovr\u0161enike, dok se vjerovnike proziva za be\u0161\u0107utnost, a druge sudionike ovr\u0161nog postupka za boga\u0107enje na tu\u0111oj nesre\u0107i. Od pravnog instituta o kojem prosje\u010dni gra\u0111anin uglavnom nije niti razmi\u0161ljao, a \u010dija je svrha za\u0161tita vjerovnika kojemu du\u017enik ne \u017eeli dobrovoljno podmiriti njegovu opravdanu tra\u017ebinu, ovrha se prometnula u kolokvijalni sinonim za apriornu nepravdu, neravnopravnost i neza\u0161ti\u0107enost onemo\u0107alih du\u017enika spram \u201ekrupnih\u201c vjerovnika te sam njezin spomen izaziva osje\u0107aj nesigurnosti i nelagode.<\/p>\n

Ovr\u0161ni postupak za cilj ima pove\u0107anje u\u010dinkovitosti naplate potra\u017eivanja i za\u0161titu vjerovnika, bez obzira na (ne) mogu\u0107nost du\u017enika da tu tra\u017ebinu ispuni, no njegovi se u\u010dinci ipak ne bi smjeli gledati izvan dru\u0161tvenog konteksta koji ve\u0107 godinama generira rast problema vezanih uz ovrhe.<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

Podatci FINA-e pokazuju da je u 2016. bilo 327.176 blokiranih gra\u0111ana, a njihov dug je dosegao iznos od 41,16 milijardi kuna, \u0161to pokazuje rastu\u0107i trend. I dalje se, prema udjelu u ukupnom dugu, najvi\u0161e duguje bankama i drugim financijskim institucijama (57,45%) te sredi\u0161njoj dr\u017eavi (10,72%). U blokadama duljim od godinu dana nalazi se \u010dak 83,27% blokiranih gra\u0111ana i to za dug od 39,21 milijardu kuna, \u0161to je 95,21% ukupnoga. Budu\u0107i da ovaj broj raste, name\u0107e se pitanje kada \u0107e ti gra\u0111ani do\u010dekati izlazak iz blokade, a ovrhovoditelji se namiriti, posebno imaju\u0107i na umu da se dug neprestano uve\u0107ava kamatama. Vi\u0161e od tre\u0107ine blokiranih gra\u0111ana (35,95%) blokirano je zbog duga koji ne prelazi 10.000 kuna. Sve su to podatci koji govore kako nije napravljen pozitivan iskorak u rje\u0161avanju ovog problema.<\/p>\n

Mnogi su gra\u0111ani pogo\u0111eni neima\u0161tinom, a \u010dak i mnogi zaposleni razvijaju strategije za lak\u0161e\u00a0pre\u017eivljavanje. Govore to i podatci DZS za 2015. prema kojima 54,4% stanovnika vrlo te\u0161ko ili te\u0161ko uspijeva spajati kraj s krajem. Pridodaju li se tome pokazatelji razmjera siroma\u0161tva o kojem govorimo i u drugim poglavljima, jasno je da ovrha u velikoj mjeri djeluje kao katalizator za daljnje \u0161tetne posljedice, pri \u010demu du\u017enici ostaju u njezinom za\u010daranom krugu i tonu sve dublje u prezadu\u017eenost, a vjerovnici \u010desto ne primaju ispunjenje svojih tra\u017ebina. Problem prezadu\u017eenosti i tereta ovrha koji se prenosi iz godine u godinu odra\u017eava se na zdravlje gra\u0111ana, njihovu radnu sposobnost, obiteljske i op\u0107enito me\u0111uljudske odnose te pove\u0107ava nepovjerenje u institucije. S druge strane, postoje slu\u010dajevi u kojima gra\u0111ani kao vjerovnici od svojih poslodavaca ne uspijevaju naplatiti neispla\u0107ene, a zara\u0111ene pla\u0107e.<\/p>\n

\"Ovrhe<\/em><\/a><\/p>\n

Takvo stanje nije i ne smije biti prihvatljivo, jer je prezadu\u017eenost, iako uglavnom proizlazi iz\u00a0dobrovoljnog sklapanja ugovora o kreditu, postala zna\u010dajan dru\u0161tveni problem koji poti\u010de\u00a0nejednakost te prelazi pravne i ekonomske okvire. Na probleme preoptere\u0107enih gra\u0111ana\u00a0potrebno je djelotvorno odgovoriti, ne samo izmjenama propisa kojima se ure\u0111uje ovrha, ve\u0107 i\u00a0djelovanjem na uzroke koji su do takve situacije doveli, ali i sprje\u010davanjem daljnje progresije\u00a0koja vodi ka dru\u0161tvu nejednakih mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Financijsku disciplinu i odgovornost za dugove\u00a0trebalo bi posti\u0107i osna\u017eivanjem gra\u0111ana i stvaranjem uvjeta za njihov dostojanstven \u017eivot u\u00a0kojem \u0107e mo\u0107i informirano i odgovorno preuzimati te ispunjavati svoje obveze, bez straha za\u00a0svoju egzistenciju. To, me\u0111utim, nikako ne zna\u010di da treba odaslati poruku kako se dugovi ne trebaju vra\u0107ati ve\u0107, s obzirom na ustavno odre\u0111enje RH kao socijalne dr\u017eave, treba uzeti u obzir da su u nekim slu\u010dajevima gra\u0111ani pod teret ovrha do\u0161li uslijed naru\u0161enih ili ugro\u017eenih ekonomskih i socijalnih prava te okolnosti na koje nisu mogli utjecati i koje su ih dovele u nerazmjerno te\u0161ke situacije.<\/p>\n

Prema podatcima FINA-e u 2016. je provedeno 745 elektroni\u010dkih javnih dra\u017ebi u ovr\u0161nim\u00a0postupcima na nekretninama, od \u010dega je 51 zavr\u0161ila valjanim ponudama te su zaprimljena 42 rje\u0161enja o dosudi. Iako brojno\u0161\u0107u postupaka dominira ovrha na nov\u010danim sredstvima, gra\u0111ani posebno otegotno do\u017eivljavaju ovrhu na nekretninama koja u nekim slu\u010dajevima dovodi do iseljenja obitelji iz njihovih domova, nakon \u0161to su u ovr\u0161nim postupcima prodani za cijenu ispod svoje vrijednosti, ponekad nedovoljnu za namirenje cijelog duga. Pritom pokazuju da nemaju povjerenje u sustav pravosu\u0111a i zakonsku utemeljenost sudskih odluka o ovrsi, budu\u0107i ih ne mogu poistovjetiti s dru\u0161tvenim poimanjem pravednosti.<\/p>\n

U tom kontekstu se ponekad nekriti\u010dki i pojednostavljeno spominje pravo na po\u0161tovanje doma,\u00a0za\u0161ti\u0107eno Ustavom i EKLJP, \u0161to dovodi do njegovog pogre\u0161nog shva\u0107anja u \u0161iroj javnosti.\u00a0Tuma\u010denje koje proizlazi iz prakse ESLJP, a prihva\u0107a ga i Ustavni sud, ukazuje da, tek nakon \u0161to nadle\u017eni sud ispita razmjernost i nu\u017enost mjere iseljenja ovr\u0161enika, mo\u017ee do\u0107i do odgovora zna\u010di li to povredu njegova prava na po\u0161tovanje doma. A da se taj odgovor ne mo\u017ee dati op\u0107enito, ve\u0107 je potrebna ocjena svakog pojedina\u010dnog slu\u010daja, pokazuje i presuda ESLJP Vrzi\u0107 protiv Hrvatske iz 2016. u kojoj je utvr\u0111eno da tu\u017eiteljima nije povrije\u0111eno pravo na po\u0161tovanje njihova doma zbog prodaje njihove ku\u0107e u ovr\u0161nom postupku.<\/p>\n

S po\u010detkom 2016. na snagu je stupio Zakon o ste\u010daju potro\u0161a\u010da, \u010dime je ponu\u0111eno mogu\u0107e rje\u0161enje prezadu\u017eenim gra\u0111anima. FINA je do kraja godine zaprimila 728 zahtjeva za provo\u0111enje izvansudskog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da i to za ukupan iznos prijavljenih obveza od 451.666.479,00 kuna. Op\u0107inski sudovi su zaprimili 321 prijedlog za pokretanje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, od \u010dega je u 11 predmeta doneseno rje\u0161enje o otvaranju, odnosno o zaklju\u010denju ste\u010daja. Ti podatci su daleko manji od nekoliko tisu\u0107a o\u010dekivanih zahtjeva, \u0161to mo\u017ee ukazivati da gra\u0111ani ovaj institut za sada nisu prepoznali ili o njemu nisu dovoljno informirani.<\/p>\n

U sklopu porezne reforme pripremane u 2016. najavljeno je kako \u0107e se izmjene Zakona o porezu na dobit povoljno odraziti na kreditno prezadu\u017eene gra\u0111ane, s obzirom da se kreditnim\u00a0institucijama otvara mogu\u0107nost otpisa tzv. lo\u0161ih kredita. Stvarni u\u010dinci \u0107e se vidjeti u narednom razdoblju, no ne\u0107e se odraziti na slu\u010dajeve u kojima su banke prenijele svoja potra\u017eivanja drugim vjerovnicima, koji nisu kreditne institucije. Bolju za\u0161titu du\u017enicima i ovr\u0161enicima trebao je pru\u017eiti Zakon o potro\u0161a\u010dkom stambenom kreditiranju, kojim je trebala biti prenesena Direktiva 2014\/17 o ugovorima o potro\u0161a\u010dkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008\/48\/EZ i 2013\/36\/EU i Uredbe (EU) br. 1093\/2010. Me\u0111utim, iako je bio predvi\u0111en Planom normativnih aktivnosti za\u00a02016. te je pro\u0161ao savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u, do kraja godine nije donesen.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje smo zaprimili u 2016. i dalje su brojne te se uglavnom odnose na ovrhu na\u00a0nov\u010danim sredstvima, a pokazuju kako je nesnala\u017eenje u propisima i pravno neznanje jedan od glavnih uzroka nejednakog polo\u017eaja i neza\u0161ti\u0107enosti ovr\u0161enika u postupku, s obzirom da si u ve\u0107ini slu\u010dajeva ne mogu priu\u0161titi pravnu pomo\u0107. Pritom sustav besplatne pravne pomo\u0107i<\/a> ne uspijeva stvoriti potrebnu procesnu ravnote\u017eu. Primjerice, pritu\u017eitelj zbog neznanja nije istaknuo prigovor zastare, iako je prigovorio rje\u0161enju o\u00a0ovrsi kojim komunalno dru\u0161tvo tra\u017ei prisilnu naplatu zastarjelih dugovanja. Sud je na zapisniku s ro\u010di\u0161ta utvrdio kako \u201etu\u017eenik navodi da ne osporava utu\u017eeno potra\u017eivanje, odnosno ne osporava visinu i tijek kamata kako to stoji u tu\u017ebenom zahtjevu, me\u0111utim navodi kako se nalazi u te\u0161koj financijskoj situaciji te nije u mogu\u0107nosti platiti utu\u017eeno potra\u017eivanje\u201c.<\/p>\n

Na takav se na\u010din pravno neukom ovr\u0161eniku, nasuprot komunalnom dru\u0161tvu zastupanom po odvjetniku, prisilno napla\u0107uju zastarjela potra\u017eivanja te on snosi sav teret odgovornosti za njihovu nepravodobnu naplatu.<\/p>\n

Tako\u0111er, i praksa Suda EU nagla\u0161ava da ovr\u0161eniku u odre\u0111enim slu\u010dajevima treba pru\u017eiti\u00a0poja\u010danu za\u0161titu, a takav zahtjev postavlja i Direktiva 93\/13\/EEZ o nepo\u0161tenim uvjetima u\u00a0potro\u0161a\u010dkim ugovorima. U Presudi C-49\/14 iz 2016. dano je tuma\u010denje prema kojem nacionalno pravo ne smije ograni\u010davati sud da u ovr\u0161nom postupku po slu\u017ebenoj du\u017enosti\u00a0ocijeni nepo\u0161tenost odredbe potro\u0161a\u010dkog ugovora, \u010dak i ako potro\u0161a\u010d nije istaknuo prigovor\u00a0protiv platnog naloga.<\/p>\n

Sud nagla\u0161ava da \u201epostoji nezanemariva opasnost da doti\u010dni potro\u0161a\u010di\u00a0ne isti\u010du potreban prigovor, bilo zbog posebno kratkog roka koji je u tu svrhu predvi\u0111en, bilo mzbog toga \u0161to mogu biti obeshrabreni u svojoj obrani, imaju\u0107i u vidu tro\u0161kove koje bi\u00a0pravosudna radnja mogla podrazumijevati u odnosu na iznos osporavanog duga, bilo zbog toga \u0161to zanemaruju ili ne shva\u0107aju opseg svojih prava, ili pak zbog ograni\u010denog sadr\u017eaja prijedloga za izdavanje platnog naloga koji podnose prodavatelji robe i pru\u017eatelji usluga te, dakle, nedostupnosti informacija kojima potro\u0161a\u010di raspola\u017eu.\u201c Stoga, iako temeljem Ustava sudovi \u0161tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj ste\u010devini EU, ve\u0107a pravna sigurnost i za\u0161tita potro\u0161a\u010da od nepo\u0161tenih odredbi u potro\u0161a\u010dkim ugovorima postigla bi se jasnim uskla\u0111ivanjem nacionalnih propisa s tuma\u010denjem ove Direktive, o \u010demu bi trebalo voditi ra\u010duna kod slijede\u0107ih izmjena Ovr\u0161nog zakona.<\/p>\n

Zaprimljene pritu\u017ebe i dalje ukazuju kako upravo previsoki tro\u0161kovi odvjetni\u010dkog zastupanja\u00a0ovrhovoditelja i naknade FINA-e koje prate ovrhu na nov\u010danim sredstvima, vrlo \u010desto mpredstavljaju preveliko dodatno optere\u0107enje, nerazmjerno su visoki u odnosu na sam dug te\u00a0uzrokuju nemogu\u0107nost podmirenja njima uve\u0107anih dugova. Primjerice, za dug od 162,00 kune\u00a0rje\u0161enjem o ovrsi odre\u0111uje se platiti 971,25 kuna tro\u0161kova postupka, od \u010dega najve\u0107i dio za tro\u0161ak odvjetni\u010dkog zastupanja ovrhovoditelja, koje u slu\u010daju pravne osobe s javnim ovlastima nije nu\u017eno i opravdano.\u00a0Pritu\u017eiteljica nam je ukazala kako joj je kod izravne naplate vi\u0161e dospjelih mjese\u010dnih iznosa uzdr\u017eavanja, od po 300,00 kuna, za svaki napla\u0107ena naknada FINAe od 182,00 kune, iako je provedena u istom danu, satu i minuti. Dodatno, s obzirom da u redoslijedu namirenja glavnica dolazi na kraju, nakon \u0161to se podmire tro\u0161kovi i kamate, najprije je napla\u0107ena naknada FINA-e pa tek onda du\u017eno mjese\u010dno uzdr\u017eavanje. Na taj su na\u010din naplata\u00a0samog duga i uzdr\u017eavanje djeteta do\u0161li u pitanje, s obzirom da raspolo\u017eivi iznos na ra\u010dunu nije uvijek dovoljan ni za naplatu cijelog tro\u0161ka i kamata. Zato bi podmirenju dugova u ovr\u0161nom postupku pridonijelo kada bi se najprije napla\u0107ivala glavnica pa potom tro\u0161kovi i kamate.<\/p>\n

Ravnopravniji polo\u017eaj ovr\u0161enika – gra\u0111ana u odnosu na ovrhovoditelje – pravne osobe s javnim ovlastima, javne ustanove i banke, koje imaju svoje pravne slu\u017ebe, op\u0107enito bi se postigao kad tro\u0161ak odvjetni\u010dkog zastupanja u prvostupanjskom postupku ne bi ulazio u potrebne tro\u0161kove koje je ovr\u0161enik du\u017ean naknaditi ovrhovoditelju. Tako\u0111er, potrebno je preispitati opravdanost iznosa naknada za obavljanje poslova provedbe ovrhe na nov\u010danim sredstvima te dokinuti nepotrebne naknade, a ostale smanjiti na nu\u017ene iznose.<\/p>\n

Gra\u0111ani i dalje ukazuju na slu\u010dajeve u kojima su ovrsi izlo\u017eeni zbog toga \u0161to o dugu nisu imali saznanja prije no \u0161to je ovrha pokrenuta. Zbog potrebe da se pomiri op\u0107e pravilo o obvezi podmirenja du\u017enih tra\u017ebina s nastojanjem da se one naplate dobrovoljno i uz \u0161to manje\u00a0dodatnih tro\u0161kova, va\u017eno je da du\u017enik bude upoznat s postojanjem nepodmirenog duga prije nego protiv njega bude pokrenut ovr\u0161ni postupak. U tom smislu ponovno preporu\u010dujemo da se vjerovniku propi\u0161e obveza dostaviti du\u017eniku opomenu za pla\u0107anje, prije pokretanja ovrhe. U interesu je, kako du\u017enika, tako i vjerovnika, prevenirati pokretanje ovr\u0161nog postupka i posti\u0107i podmirenje duga bez dodatnih tro\u0161kova.<\/p>\n

Gra\u0111ani i dalje dolaze u situacije u kojima ostaju bez nu\u017enih sredstava zbog ovrhe provedene na dje\u010djem doplatku, alimentaciji, mirovini i drugim primanjima koja su izuzeta ili za\u0161ti\u0107ena od ovrhe. Bilo da do nje do\u0111e zbog toga \u0161to ovr\u0161enik nije pravovremeno otvorio za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun ili su sredstva gre\u0161kom uplatitelja upla\u0107ena na redovan ra\u010dun ili zbog neodgovaraju\u0107e i dugotrajne komunikacije izme\u0111u FINA-e, banke i uplatitelja za\u0161ti\u0107enog primanja, nedvojbeno je kako nu\u017eno treba izmijeniti i unaprijediti na\u010din na koji se ostvaruje propisana za\u0161tita.\u00a0Gra\u0111anima je i dalje problem polo\u017eaj u koji dolaze uslijed ustupanja potra\u017eivanja banaka\u00a0agencijama za naplatu potra\u017eivanja, koje pretjerano nasrtljivo nastoje naplatiti dugove te ugro\u017eavaju njihovu privatnost i dostojanstvo, a standardi i pravila postupanja za njih nisu\u00a0propisana. Podzakonskim aktom HNB je obvezala banke da kod prodaje plasmana stjecatelje\u00a0ugovorom obve\u017eu da naplatu provode po\u0161tuju\u0107i integritet i ugled du\u017enika te da se oni ne\u00a0dovedu u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na onaj koji su kao du\u017enici imali prema banci. Kako HNB nema pravo nadzora nad agencijama za naplatu potra\u017eivanja, ali daje mi\u0161ljenje bez kojeg kreditne institucije ne mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji plasmana, kroz tu ovlast bi trebalo utjecati na banke da svoja potra\u017eivanja ne prenose na stjecatelje koji prema du\u017enicima\u00a0neprimjereno i poni\u017eavaju\u0107e postupaju.<\/p>\n

Na\u0161a ranija preporuka da se propi\u0161e obveza ovrhovoditelja da povu\u010de ovr\u0161nu ispravu iz\u00a0O\u010devidnika redoslijeda za pla\u0107anje odmah po namirenju ili ustupu tra\u017ebine nije prihva\u0107ena, uz\u00a0obrazlo\u017eenje da je ovr\u0161enik za\u0161ti\u0107en mogu\u0107no\u0161\u0107u kori\u0161tenja propisanih pravnih sredstava.\u00a0Me\u0111utim, gra\u0111ani se i dalje pritu\u017euju na slu\u010dajeve dvostruke naplate pri provedbi ovrhe na\u00a0nov\u010danim sredstvima te ukazuju na svoj podre\u0111eni polo\u017eaj budu\u0107i se od njih o\u010dekuje daljnja\u00a0procesna aktivnost radi pokretanja postupka protuovrhe, odnosno posebne parnice, iako su dug podmirili. Trebalo bi na\u0107i rje\u0161enje kojim bi se sprije\u010dilo daljnje generiranje nepotrebnih\u00a0postupaka, tro\u0161kova i odugovla\u010denja ostvarivanja prava ovr\u0161enika na povrat ovr\u0161enih sredstava te potaknuti ovrhovoditelja koji je primio namirenje da obustavi postupak naplate kod FINA-e.<\/p>\n

U 2016. provedene su dvije javne rasprave o prijedlozima Zakona o izmjenama i dopunama\u00a0Ovr\u0161nog zakona u kojima smo sudjelovali, me\u0111utim, do kraja godine nije dovr\u0161en zakonodavni postupak niti nam je poznato jesu li predlagatelji prihvatili na\u0161e prijedloge.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/p>\n

– Ministarstvu pravosu\u0111a, da aktivnije, koriste\u0107i svima dostupne i nediskriminiraju\u0107e\u00a0na\u010dine komunikacije, informira gra\u0111ane o uvjetima i postupku ste\u010daja potro\u0161a\u010da;<\/p>\n

–\u00a0 Ministarstvu pravosu\u0111a, da predlo\u017ei izmjene Ovr\u0161nog zakona kojim tro\u0161ak odvjetni\u010dkog\u00a0zastupanja u prvostupanjskom postupku ne\u0107e ulaziti u potrebne tro\u0161kove koje je ovr\u0161enik\/ fizi\u010dka osoba du\u017ean naknaditi ovrhovoditelju \u2013 pravnoj osobi s javnim ovlastima, javnoj\u00a0ustanovi i banci;<\/p>\n

– Ministarstvu financija, da izmijeni Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje\u00a0poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na nov\u010danim sredstvima, kojim \u0107e\u00a0propisati samo nu\u017ene naknade u nu\u017enim iznosima;<\/p>\n

– Ministarstvu pravosu\u0111a, da izna\u0111e na\u010din kako bi se postiglo ostvarivanje zakonom\u00a0zajam\u010dene za\u0161tite primanja i naknada koje su izuzete od ovrhe, odnosno dijela primanja\u00a0i naknada na kojima je ovrha ograni\u010dena;<\/p>\n

 <\/p>\n

*Ovaj tekst preuzet je iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2016. godinu, a mo\u017eete ga prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovrha je, na\u017ealost, i dalje jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih tema koja obilje\u017eava svakodnevicu gra\u0111ana i\u00a0pritom izaziva empatiju za ovr\u0161enike, dok se vjerovnike proziva za be\u0161\u0107utnost, a druge sudionike ovr\u0161nog postupka za boga\u0107enje na tu\u0111oj nesre\u0107i. Od pravnog instituta o kojem prosje\u010dni gra\u0111anin uglavnom nije niti razmi\u0161ljao, a \u010dija je svrha za\u0161tita vjerovnika kojemu du\u017enik ne \u017eeli […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3249,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[246,299,307,475,1288],"class_list":["post-1688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-europska-komisija","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-ovrhe","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1688"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1688\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5130,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1688\/revisions\/5130"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}