{"id":16444,"date":"2023-04-24T12:08:15","date_gmt":"2023-04-24T10:08:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16444"},"modified":"2023-09-28T11:27:29","modified_gmt":"2023-09-28T09:27:29","slug":"trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4\/","title":{"rendered":"Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n<h5><span style=\"font-size: 16px;\">Povezane teme prona\u0111ite na dnu ove stranice.<\/span><\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#dolasci\">Dolasci iregularnih migranata i zahtjevi za me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#prihvatni\">Prihvatni centri za strance &#8211; ostvarivanje prava<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#sustav\">Sustav nadzora i odgovornosti za po\u0161tivanje prava<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica u odnosu na postupanje prema tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima postupa sukladno ovlastima propisanima Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja. <a id=\"dolasci\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Dolasci iregularnih migranata i zahtjevi za me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/h3>\n<p>Migracije su globalni izazov zbog utjecaja koji ostavljaju u dr\u017eavama ishodi\u0161ta, tranzita i destinacije. Mijenjaju strukturu stanovni\u0161tva, a zbog brojnosti osoba koje se kre\u0107u migrantskim rutama zahtijevaju tra\u017eenje zajedni\u010dkog rje\u0161enja niza dr\u017eava. EU je tako 2015. godine svjedo\u010dila velikom priljevu tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnih migranata koji je zahtijevao odgovor na vi\u0161e razina, a prvenstveno je zahtijevao solidarnost u pristupu dr\u017eava \u010dlanica i pravedniju podjelu odgovornosti. Stoga se od izbjegli\u010dke krize 2015. godine kada je u EU zabilje\u017eeno 1,25 milijuna prvi puta podnesenih zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom, krenulo u reformu Zajedni\u010dkog sustava azila. EK je 2020. prezentirala EU pakt o migracijama i azilu (Pakt) kojim se, izme\u0111u ostalog, definiraju br\u017ei postupci, predla\u017eu nove mogu\u0107nosti za iskazivanje solidarnosti dr\u017eava \u010dlanica, te predla\u017ee revizija Dublinske uredbe koja odre\u0111uje dr\u017eavu odgovornu za obradu zahtjeva za azilom, a koja je do sada izazivala najvi\u0161e prijepora me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama upravo jer je u ve\u0107ini slu\u010dajeva dr\u017eava odgovorna za tra\u017eitelje azila bila dr\u017eava prvog ulaza. Me\u0111utim, dr\u017eave \u010dlanice i EP tek trebaju posti\u0107i dogovor o svim prijedlozima koji \u010dine Pakt.<\/p>\n<p>RH je u takvim okolnostima 2022. zavr\u0161avala postupak ulaska u Schengenski prostor te je 1. sije\u010dnja 2023. godine, nakon ispunjavanja 281 preporuke u osam podru\u010dja schengenske pravne ste\u010devine, od \u010dega se 145 odnosilo na podru\u010dje nadzora vanjske granice, u njega u\u0161la. To dakako nosi i odgovornost za nadzor vanjskih granica i primjenu schengenske pravne ste\u010devine, a upravo su nadzor vanjskih granica te navodi o \u201epush-backovima\u201c bili u fokusu javnosti proteklih godina kada se tra\u017eila u\u010dinkovita istraga navoda o takvim postupanjima.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine bilje\u017eimo pad broja pritu\u017ebi s navodima o \u201epush-backu\u201c, no OCD-i i nadalje izvje\u0161tavaju o prikupljenim svjedo\u010danstvima osoba o \u201epush-backu\u201c i nemogu\u0107nosti tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, tijekom 2022. zaprimili smo velik broj obavijesti gra\u0111ana o grupama osoba koje se nalaze na teritoriju RH i \u017eele zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu. Takve obavijesti naj\u010de\u0161\u0107e su sadr\u017eavale imena osoba, lokacije, a ponekad i navode o zdravstvenom stanju koje je zahtijevalo hitnu medicinsku pomo\u0107. Ispituju\u0107i ove obavijesti, policijski slu\u017ebenici su obilazili navedene lokacije i zavr\u0161avali postupanja s razli\u010ditim ishodima. Sukladno navodima MUP-a, osobe su u trenutku dolaska policijskih slu\u017ebenika ponekad ve\u0107 napustile nazna\u010deno podru\u010dje, nekada su zatra\u017eile me\u0111unarodnu za\u0161titu i nakon procedure u policijskim postajama bile prepra\u0107ene u prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, dok su prema dijelu osoba primijenjene mjere osiguranja povratka, naj\u010de\u0161\u0107e izdavanjem rje\u0161enja s rokom za dragovoljno napu\u0161tanje europskog gospodarskog prostora (EGP), koji je u pravilu iznosio sedam dana.<\/p>\n<p>Upravo je brojnost osoba koje su zaprimile rje\u0161enja o povratku s rokom napu\u0161tanja EGP-a, odnosno njihovo okupljanje na \u017eeljezni\u010dkim kolodvorima u Rijeci i Zagrebu, izazvalo pozornost javnosti. Dulji niz godina MUP osobama koje su na iregularan na\u010din pre\u0161le granicu i koje nisu na teritoriju RH zatra\u017eile me\u0111unarodnu za\u0161titu izdaje rje\u0161enja o povratku u pravilu s rokom od sedam dana za dragovoljno napu\u0161tanja EGP-a. Me\u0111utim, velik broj migranata te\u0161ko to mo\u017ee u\u010diniti jer nema osobne dokumente, a putne dokumente u pravilu ne mo\u017ee pribaviti zbog nepostojanja diplomatsko konzularnih predstavni\u0161tava u RH. Vi\u0161e puta smo preporu\u010dali da MUP, u skladu sa Zakonom o strancima, pomogne u organizaciji povratka prvenstveno sklapanjem sporazuma s drugim dr\u017eavnim tijelima, me\u0111unarodnim organizacijama i OCD-ima. MUP je s Me\u0111unarodnom organizacijom za migracije (IOM) potpisao sporazum o suradnji u provedbi projekta potpomognutog dragovoljnog povratka i reintegracije u 2022. godini, a pomo\u0107 pri dobrovoljnom povratku u zemlje podrijetla je pru\u017eena za devet osoba.<\/p>\n<p>Prema podacima MUP-a, u 2019. godini evidentirano je 20.278 iregularnih migranata, a 12.299 ih je dobilo rje\u0161enje s rokom za dragovoljni povratak; u 2020. godini evidentirano ih je 22.100, a za 13.574 su donesena takva rje\u0161enja; u 2021. godini evidentirana su 17.404 iregularna migranta te su za 10.589 donesena rje\u0161enja o povratku; u 2022. godini evidentirana su 50.624, a za 30.595 donesena su rje\u0161enja o povratku. Me\u0111utim, za mali je broj osoba evidentirano da su napustile teritorij RH putem grani\u010dnih prijelaza, odnosno nije poznato jesu li jo\u0161 uvijek u RH, oti\u0161li u druge dr\u017eave \u010dlanice ili su napustili EGP.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16941\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-1-300x163.png\" alt=\"\" width=\"799\" height=\"434\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-1-300x163.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-1-585x317.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-1.png 620w\" sizes=\"(max-width: 799px) 100vw, 799px\" \/><\/p>\n<p>Tijekom 2022. zabilje\u017een je najve\u0107i broj zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom od 2004. godine, odnosno od dono\u0161enja prvog Zakona o azilu. Tijekom godine zatra\u017eilo ju je 12.827 osoba, od toga 10.087 u postajama grani\u010dne policije te 137 u postajama aerodromske policije. Tijekom 2022. samo je 21 zahtjev odobren, 81 je odbijen, 3.406 postupaka je obustavljeno. Prema navodima MUP-a, zbog https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnog optere\u0107enja uslijed rekordnog broja tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite te potrebe provedbe tzv. Dublinskog postupka za vi\u0161e od 3.430 osoba koje su izrazile namjeru za podno\u0161enje zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu, ali ga nisu podnijele, jo\u0161 je u tijeku postupak obustave postupka. S obzirom na broj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite te kompleksnost upravnog postupka u kojem se odlu\u010duje o zahtjevu, nu\u017eno je pove\u0107ati broj slu\u017ebenika koji rade na rje\u0161avanju zahtjeva, kao i unaprijediti prihvatne kapacitete prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite u Zagrebu i Kutini.<a id=\"prihvatni\"><\/a><\/p>\n<h3><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16942\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-2-300x156.png\" alt=\"\" width=\"883\" height=\"459\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-2-300x156.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/migranti-2.png 552w\" sizes=\"(max-width: 883px) 100vw, 883px\" \/><\/h3>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Prihvatni centri za strance &#8211; ostvarivanje prava<\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom 2022. godine osobitu pa\u017enju posvetili smo prihvatnim centrima za strance u kojima smo provjeravali uvjete smje\u0161taja, postupanja i za\u0161titu njihovih prava. Tijekom NPM obilazaka, kao i ispitnih postupaka, utvrdili smo da sva tri prihvatna centra za strance (tranzitno-prihvatni centri Tovarnik i Trilj te Prihvatni centar Je\u017eevo) ula\u017eu u uvjete prihvata, gradnjom ili pobolj\u0161anjem postoje\u0107ih smje\u0161tajnih kapaciteta. Me\u0111utim, utvr\u0111ene su pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava zajam\u010denih osobama li\u0161enim slobode koje su u njima smje\u0161tene.<\/p>\n<p>RH, odnosno EU, predvi\u0111aju razne oblike za\u0161tite, pomo\u0107i i podr\u0161ke osobama smje\u0161tenim u prihvatnim centrima za strance, a me\u0111u kojima su i obitelji s djecom, trudnice i osobe starije \u017eivotne dobi. \u010cesto ne poznaju pravni sustav i za\u0161titu koja je za njih predvi\u0111ena, kao ni jezik te nemaju povjerenje u slu\u017ebene osobe i\/ili nisu spremni govoriti o pro\u017eivljenim traumama. Prema tome, nu\u017eno je osobe smje\u0161tene u prihvatnim centrima na odgovaraju\u0107i na\u010din informirati o pravima. Naime, prava osoba li\u0161enih slobode od malog su zna\u010daja ukoliko one nisu svjesne njihovog postojanja. U kontekstu smje\u0161taja stranaca u centre, klju\u010dne su jasne i precizne informacije o pravima, kao i kome i kako se mogu obratiti ako imaju potrebu za za\u0161titom i pomo\u0107i, uklju\u010duju\u0107i pristup pravnoj pomo\u0107i te pritu\u017ebenim mehanizmima. Kao osobe li\u0161ene slobode, stranci u centrima tako\u0111er moraju znati svoja prava i du\u017enosti tijekom smje\u0161taja (me\u0111u kojima su podaci o zdravstvenoj skrbi, odr\u017eavanju higijene i osobne njege, posjetima, telefoniranju, boravku na svje\u017eem zraku, prehrani i vjeroispovijesti, sigurnosnom pregledu i pretrazi, primanju pisanih po\u0161iljki, paketa i nov\u010danih sredstava i sli\u010dno), kao i razloge smje\u0161taja u centre i predvi\u0111enom trajanju smje\u0161taja. Informiranost o pravima i primjenjivim postupcima podrazumijeva njihovu komunikaciju bez odlaganja i to na jeziku koji razumiju. Tijekom 2022. godine u sva tri centra utvrdili smo nedostatnu i neadekvatnu informiranost smje\u0161tenih osoba o njihovim pravima. Na oglasnim plo\u010dama centara su bili dokumenti koji sadr\u017ee informacije o pravima, no nalazili su se me\u0111u mno\u0161tvom drugih informacija te nisu bili prevedeni na potrebne jezike (kojima se dio osoba jedino slu\u017ei). Stranci s kojima smo razgovarali u pravilu su iskazivali kako ne znaju razloge smje\u0161taja u centar i njegovo predvi\u0111eno trajanje niti kome se obratiti za pravnu ili drugu pomo\u0107. S obzirom na va\u017enost pojedinih informacija, potrebno ih je istaknuti i komunicirati na pristupa\u010dan, vidljiv i jasan na\u010din.<\/p>\n<p>Provode\u0107i ispitni postupak po pritu\u017ebama tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, \u010dlanova njihovih obitelji, kao i obavijesti OCD-a, utvr\u0111eno je kako im u postupku dono\u0161enja rje\u0161enja o ograni\u010denju slobode kretanja u postaji grani\u010dne policije nije bilo osigurano prevo\u0111enje. Ovakvo postupanje suprotno je \u010dl. 7. i 8. ZUP-a, odnosno na\u010delima utvr\u0111ivanja materijalne istine i pomo\u0107i stranci, te \u010dl. 30. prema kojemu se stranci mora omogu\u0107iti izja\u0161njavanje o svim \u010dinjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima va\u017enim za rje\u0161avanje upravne stvari. Pritu\u017eivali su se i da nisu bili upoznati s razlozima li\u0161avanja slobode te da ne znaju kakvo je stanje njihovih predmeta. Pri tome su neki navodili da je pokrenut upravni spor vezano za odluku o ograni\u010denju slobode kretanja, no uvidom u spis nije prona\u0111ena dokumentacija o pokrenutom sudskom postupku. Kako bi se osigurala pravovremena sudska kontrola zakonitosti svih rje\u0161enja o ograni\u010davanju slobode kretanja tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, predla\u017eemo da se sudsko preispitivanje iz \u010dl. 54. st. 12. i 13. ZMPZ-a uredi kako je trenutno regulirano za iregularne migrante \u010dl. 216. st. 4. Zakona o strancima.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 146.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da se u prihvatnim centrima za strance informacije o pravima istaknu i komuniciraju na pristupa\u010dan, vidljiv i jasan na\u010din<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 147.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da pripremi prijedlog izmjena Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi kojim bi se sudsko preispitivanje zakonitosti rje\u0161enja o ograni\u010denju slobode kretanja tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite uredilo kako je trenutno regulirano za iregularne migrante Zakonom o strancima<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 148.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da tijekom li\u0161avanja slobode iregularnih migranta i tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite osigura adekvatno prevo\u0111enje<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 149.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da u prihvatnim centrima za strance osigura pristup u\u010dinkovitim pritu\u017ebenim mehanizmima<\/span><\/p>\n<p>Tijekom NPM obilazaka i ispitnih postupaka osobe smje\u0161tene u centre iznosile su probleme vezane za prehranu, (ne)mogu\u0107nost telefoniranja, neadekvatnu zdravstvenu skrb, postupanje policijskih slu\u017ebenika i drugo. Istovremeno, niti jedna pritu\u017eba takvog sadr\u017eaja nije bila evidentirana u centrima tijekom 2022. godine. S obzirom da je zajam\u010deno pravo na pritu\u017ebe, trebalo bi jasnijim informiranjem, izradom obrazaca za pritu\u017ebe i postavljanjem sandu\u010di\u0107a za pritu\u017ebe na uo\u010dljiva mjesta, omogu\u0107iti njihovo lak\u0161e podno\u0161enje. Da bi pritu\u017ebeni mehanizmi uistinu bili smisleni, moraju biti pristupa\u010dni, uklju\u010divati efikasne postupke po pritu\u017ebama, uz po\u0161tivanje na\u010dela neovisnosti, nepristranosti i povjerljivosti. Pri tome je temeljno jamstvo protiv zlostavljanja upravo pristup u\u010dinkovitim pritu\u017ebenim mehanizmima.<\/p>\n<p>Osobe smje\u0161tene u Je\u017eevu pritu\u017eivale su se na ograni\u010denje boravka na svje\u017eem zraku, no kako se evidencije o ovome ne vode, nije bilo mogu\u0107e ispitati pritu\u017ebene navode, pa bi bilo dobro voditi ove evidencije. Nadalje, u Centru su dvije prostorije koje imaju dvojaku funkciju, provo\u0111enje stro\u017eeg policijskog nadzora i stavljanje u izolaciju osoba kod kojih postoji sumnja na zaraznu bolest ili je ona potvr\u0111ena. Smje\u0161tene osobe su navodile da su se u njima nalazile nekoliko dana bez opravdanog razloga, no to se nije moglo provjeriti zbog nepostojanja evidencija, pa je vo\u0111enje ove evidencije nu\u017eno.<\/p>\n<p>Tijekom NPM obilazaka uo\u010deno je da je ote\u017ean kontakt smje\u0161tenih osoba s vanjskim svijetom, naro\u010dito s \u010dlanovima obitelji u zemljama podrijetla. Smje\u0161tene osobe pri prijamu u centre dobivaju telefonske kartice koje prethodno dostavlja Hrvatski crveni kri\u017e, no iznos na njima se brzo potro\u0161i zbog me\u0111unarodnih poziva. \u010cesto dolazi i do pote\u0161ko\u0107a u nabavi kartica, a problem je i \u0161to pozivi prema nekim dr\u017eavama nisu mogu\u0107i.<\/p>\n<p>Tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima li\u0161enima slobode zajam\u010deno je, pod odre\u0111enim uvjetima, pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107. No u NPM obilascima, kao i tijekom ispitnih postupaka, u sva tri centra uo\u010den je ote\u017ean pristup pru\u017eateljima pravne pomo\u0107i, o \u010demu nas je izvijestio i HOK. Pravilnikom o boravku u prihvatnom centru za strance i na\u010dinu izra\u010duna tro\u0161kova prisilnog udaljenja (Pravilnik) propisan je na\u010din na koji se mogu realizirati posjeti odvjetnika. Pravilnik upu\u0107uje da pru\u017eatelji pravne pomo\u0107i mogu posje\u0107ivati osobe u centrima prema odredbama koje vrijede za sve posjetitelje, pa tako moraju posjet pisano najaviti dva dana ranije, a posjet se mo\u017ee onemogu\u0107iti ako se utvrdi da posjetitelj nije onaj najavljeni; ako predstavlja opasnost po javni poredak, sigurnost i zdravlje; ili je sklon nedoli\u010dnom pona\u0161anju ili kr\u0161enju propisa. Trajanje posjeta je ograni\u010deno na jedan sat, a samo iznimno mo\u017ee trajati dulje.<\/p>\n<p>Odvjetnici koji nisu na listi pru\u017eatelja besplatne pravne pomo\u0107i, a nemaju punomo\u0107 jer klijentima dolaze po prvi puta, uz to \u0161to moraju svoju posjetu najaviti dva dana ranije, ne dolaze u svojstvu odvjetnika, ve\u0107 samo posjetitelja. Smje\u0161tene osobe moraju biti suglasne s najavom posjeta i posjetiteljem pa se posjeta tek potom omogu\u0107ava. Upravo zbog ovakvog na\u010dina organiziranja posjeta odvjetnika te dodatne potrebe usugla\u0161avanja termina s prevoditeljima, pristup pravnoj za\u0161titi je ote\u017ean, a mo\u017ee dovesti i do propu\u0161tanja rokova za podno\u0161enje pravnog lijeka, koji su u pravilu vrlo kratki. S obzirom na ranije opisane pote\u0161ko\u0107e u telefonskoj komunikaciji, ote\u017eana je i telefonska komunikacija s odvjetnicima, naro\u010dito prvo kontaktiranje odvjetnika koji nisu na listi pru\u017eatelja besplatne pravne pomo\u0107i, kada trebaju dobiti punomo\u0107 za zastupanje. Kasnije, ukoliko se \u017eeli ostvariti br\u017ea komunikacija, smje\u0161tene osobe \u010dekaju poziv odvjetnika ispred telefonske govornice.<\/p>\n<p>Stoga smo nakon obilazaka upozorili da je to u suprotnosti s me\u0111unarodnim standardima koji jam\u010de pravo dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja nesmetani pristup odvjetniku od samog po\u010detka ograni\u010davanja slobode kretanja i to bez ikakvih ograni\u010denja.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 150.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da omogu\u0107i neometan pristup odvjetnicima u prihvatne centre za strance<\/span><\/p>\n<p>Vezano uz kontakt s odvjetnikom, potrebno je uzeti u obzir i sve pote\u0161ko\u0107e i okolnosti u kojima se nalaze migranti u postupcima dono\u0161enja rje\u0161enja o protjerivanju i ograni\u010denju slobode kretanja, kao i nedostatak jasnih uputa o mogu\u0107nostima kontaktiranja odvjetnika i drugih pru\u017eatelja pravne pomo\u0107i. Iregularni migranti u policijskim postajama u tijeku dono\u0161enja rje\u0161enja o protjerivanju i li\u0161enju slobode dobivaju popis pru\u017eatelja pravne pomo\u0107i, no ve\u0107ina smje\u0161tenih osoba navodi da im nije poznato \u010demu popis slu\u017ei, a neki navode da ga nisu ni dobili.<\/p>\n<p>Direktiva 2008\/115\/EZ jam\u010di me\u0111unarodnim i nevladinim organizacijama mogu\u0107nost posje\u0107ivanja centara pod odre\u0111enim uvjetima, \u0161to je prenio i Zakon o strancima. Me\u0111utim, Pravilnik uvjetuje njihove posjete potpisanim sporazumom o suradnji uz najavu dolaska po kriterijima propisanima za sve posjetitelje. UNHCR-u je pristup centrima omogu\u0107en i bez sporazuma o suradnji, no UNHCR temeljem svog mandata pru\u017ea pomo\u0107 tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite, ali ne i iregularnim migrantima. Sporazum o suradnji sklopljen je s HCK, koji se obvezao na vlastiti tro\u0161ak i u okviru svojih mogu\u0107nosti organizirati i provoditi psihosocijalnu podr\u0161ku i aktivnosti na podru\u010dju obnavljanja obiteljskih veza. HCK je centre u Tovarniku i Trilju tijekom 2022. godine (do dana NPM obilazaka u listopadu) posjetio po dva puta, a u Je\u017eevu je bio 41 put, dok je UNHCR Tovarnik i Trilj posjetio po dva puta, a u Je\u017eevu je bio \u010detiri puta.<\/p>\n<p>S obzirom na broj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnih migranata koji su tijekom godine bili smje\u0161teni u centre &#8211; primjerice, u jednom je bilo smje\u0161teno 534 osobe, od toga deset obitelji s djecom, trudnica, dijete bez pratnje, a 76 osoba je izrazilo namjeru za tra\u017eenjem me\u0111unarodne za\u0161tite &#8211; takav opseg i broj posjeta je nedostatan. Pri tome je ESLJP u Presudi 15670\/18 i 43115\/18 M.H. i drugi protiv RH naveo kako je u materijalnom dijelu povrije\u0111en \u010dl. 3. EKLJP time \u0161to su djeca zadr\u017eana dva i pol mjeseca u centru u kojemu je razina policijskog nadzora bila visoka i gdje nije bilo aktivnosti namijenjenih djeci. Stoga je potrebno dopustiti \u0161iri pristup OCD-ima u centre, naro\u010dito onima koje pru\u017eaju dodatnu podr\u0161ku, pravnu i drugu pomo\u0107, organiziraju edukacije, radionice i igraonice za djecu i sl.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 151.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da organizacijama civilnog dru\u0161tva omogu\u0107i pristup prihvatnim centrima za strance<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Sustav nadzora i odgovornosti za po\u0161tivanje prava<\/strong><\/h3>\n<p>Kada policijski slu\u017ebenici zateknu iregularnog migranta ili vi\u0161e njih, du\u017eni su procijeniti ima li me\u0111u njima osoba kojima je potrebna pomo\u0107 ili za\u0161tita, poput \u017ertava trgovanja ljudima, djece bez adekvatne roditeljske ili druge skrbi, osoba koje dolaze s podru\u010dja gdje bi njihov \u017eivot ili slobode bili ugro\u017eeni, osoba kojima je potrebna hitna medicinska pomo\u0107 i sli\u010dno, te na temelju toga pokrenuti propisani postupak. Ukoliko takvih potreba nema, a nema drugog temelja za zakonit boravak u RH, policija je du\u017ena poduzeti mjere osiguranja povratka te osobe u njezinu zemlju podrijetla ili u zemlju iz koje je neposredno u\u0161la u RH. Stoga je pred policijskim slu\u017ebenicima zahtjevna zada\u0107a provjere nekada te\u0161ko uo\u010dljivih okolnosti, poput indikatora trgovanja ljudima i po\u0161tivanja brojnih pravnih jamstava. Pri tome je nu\u017eno evidentirati sva postupanja kako bi se mogla pratiti ta kompleksna zada\u0107a.<\/p>\n<p>Zada\u0107a policije je donekle razli\u010dita kada policijski slu\u017ebenici odvra\u0107aju osobe od izbjegavanja kontrole na grani\u010dnim prijelazima (Zakonik o schengenskim granicama, \u010dl. 13. st. 2.). Radi se o postupanju na tzv. zelenoj granici kada zbog prisustva slu\u017ebenih osoba na grani\u010dnom podru\u010dju, osobe odustanu od prelaska dr\u017eavne granice. Pri tome, ako je osoba u\u0161la na dr\u017eavni teritorij, ne mo\u017ee je se vi\u0161e odvratiti, ve\u0107 je nu\u017eno provesti zakonom predvi\u0111ene postupke, koji uklju\u010duju provo\u0111enje individualizirane procjene potrebe osobe za za\u0161titom. Sukladno navodima MUP-a odvra\u0107anja se ne evidentiraju, \u010dime se ote\u017eava pra\u0107enje i nadzor takvih postupanja.<\/p>\n<p>Pri tome mo\u017ee biti izazov utvrditi u kojim konkretnim situacijama je odvra\u0107anje dopu\u0161teno, a kada nije, posebice imaju\u0107i na umu da granica nije utvr\u0111ena i ure\u0111ena u svim dijelovima. Postupali smo u predmetima u kojima je primjena instituta odvra\u0107anja bila predmetom ispitivanja. Vezano uz to, u medijima je 2022. godine objavljen tekst smjernica jedne PGP u kojima se navodi da pri odvra\u0107anju iz dubine treba biti prisutan vo\u0111a grupe, da odvra\u0107anje treba disperzirati te da odvra\u0107anje provode policijski slu\u017ebenici koji su i postupali prema migrantima. S obzirom da se odvra\u0107anje ne bi smjelo primjenjivati na osobe koje su u\u0161le na dr\u017eavni teritorij, postavili smo upit MUP-u na koji na\u010din se ono mo\u017ee provoditi \u201ciz dubine\u201d, koje policijsko postupanje prema migrantima bi moglo prethoditi odvra\u0107anju, kao i kako se odvra\u0107anja, koja predstavljaju pozicioniranje, mogu disperzirati. MUP je naveo da je \u201codvra\u0107anje iz dubine\u201d samo kolokvijalan izraz navedene PGP kojim se ozna\u010dava mjesto na dr\u017eavnoj granici za koje se ne mo\u017ee re\u0107i da je na dr\u017eavnom teritoriju RH jer taj dio granice nije definiran; da postupanja prema migrantima koje prethode odvra\u0107anju podrazumijevaju uo\u010davanje osobe, upu\u0107ivanje policijskih ophodnji na mjesto gdje se o\u010dekuje iregularni prelazak granice te davanje verbalnih i neverbalnih znakova, zvu\u010dnih i svjetlosnih signala, kao i da disperziranje ima za cilj sprije\u010diti \u0161irenje zaraze COVID-19, me\u0111usobne sukobe razli\u010ditih etni\u010dkih skupina, smanjiti veliki broj osoba u grupi te sprije\u010diti stradavanja zbog nepovoljne konfiguracije terena, vremenskih uvjeta ili minskih polja.<\/p>\n<p>Ipak, kako bi se izbjegla mogu\u0107nost druga\u010dijeg tuma\u010denja termina \u201ciz dubine\u201d i \u201cdisperzirati\u201d, a posljedi\u010dno i postupanja slu\u017ebenika, u uputama policijskim slu\u017ebenicima potrebno je koristiti preciznu terminologiju, a odvra\u0107anja i druga postupanja na granicama bilje\u017eiti, posebice u svjetlu u\u010destalih i vi\u0161egodi\u0161njih navoda o \u201epush-backovima\u201c, a \u0161to je bila i preporuka CPT-a nakon obilaska 2020. godine.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 152.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da osigura da se u uputama policijskim slu\u017ebenicima o postupanju na granici koristi precizna terminologija<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 153.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da bilje\u017ei odvra\u0107anja i druga postupanja na granicama<\/span><\/p>\n<p>Tijekom 2022. u RH je djelovao Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite (NMN), uspostavljen 2021. godine, kako bi se osiguralo da policijska postupanja budu uskla\u0111ena s pravom EU i me\u0111unarodnim obvezama. U NMN su bile uklju\u010dene udruge Akademija medicinskih znanosti, Akademija pravnih znanosti, Hrvatski crveni kri\u017e, Centar za kulturu dijaloga te nezavisna pravna stru\u010dnjakinja, s kojima je MUP u lipnju 2021. godine potpisao Sporazum o suradnji na vrijeme od jedne godine. Tim Sporazumom su aktivnosti NMN-a bile definirane kao promatranje postupanja policijskih slu\u017ebenika na grani\u010dnim prijelazima i policijskim postajama i upravama, najavljene posjete zelenoj granici i uvid u pravomo\u0107no okon\u010dane spise po podnesenim pritu\u017ebama na navodno nezakonito postupanje prema neregularnim migrantima i tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite (koji su postali pravomo\u0107ni unutar godinu dana prije potpisivanja Sporazuma).<\/p>\n<p>Me\u0111utim, NMN je razmatrao i neke pojedina\u010dne predmete koji nisu bili pravomo\u0107ni, a o kojima smo provodili ispitne postupke. U jednom od njih NMN je postupao povodom snimke objavljene u listopadu 2021. u medijima, a koja je upu\u0107ivala na mogu\u0107nost da policijski slu\u017ebenici na granici provode nasilje. Samo dva dana nakon objave NMN je obi\u0161ao relevantne lokacije, odr\u017eao sastanak s predstavnicima MUP-a te je utvrdio svoje nalaze. Kako je u vrijeme poduzimanja aktivnosti NMN-a kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje tek zapo\u010delo, a pri \u010demu je kazneni postupak o navedenom doga\u0111aju jo\u0161 u tijeku, evidentno je da spis nije bio pravomo\u0107no okon\u010dan. Sli\u010dno, u drugom ispitnom postupku, tako\u0111er vezano za slu\u010daj koji je bio u medijima, kao nadle\u017ena institucija, nakon obavljenog razgovora s pritu\u017eiteljicom, zatra\u017eili smo od MUP-a da ispita navode o nezakonitom postupanju policije prema njoj i njenoj djeci, na \u0161to je MUP, izme\u0111u ostalog, odgovorio kako je NMN preuzeo ispitivanje tog slu\u010daja.<\/p>\n<p>Na\u010delno smo pozdravili uspostavu NMN-a radi dodatnog uvida u postupanje policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite. No nu\u017eno je istaknuti kako NMN, kao mehanizam uspostavljen sporazumom, ne smije nadomjestiti niti preuzeti du\u017enost nadle\u017enih institucija da ispituju navode o postojanju nezakonitosti ili nepravilnosti u radu policije.<\/p>\n<p>Pri tome je i sam NMN u Polugodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u iz 2021. godine istaknuo kako nije \u201ccomplaint\u201d ili \u201cinternal affairs\u201d nadzorno tijelo, ve\u0107 \u201ctijelo ograni\u010dene nadle\u017enosti pri \u010demu upravo nadle\u017enosti ostalih aktera u op\u0107em sustavu nadzora policije uvjetuju samu nadle\u017enost Mehanizma\u201d. Stoga je va\u017eno da MUP u okviru svojih nadle\u017enosti ispituje pritu\u017ebe na postupanje policijskih slu\u017ebenika, kao i da ovla\u0161tenim tijelima po tra\u017eenju omogu\u0107i pristup svim informacijama i dokumentaciji.<\/p>\n<p>Vezano za rad NMN-a uspostavljen je Savjetodavni odbor, kao neformalno tijelo sa zada\u0107om preporukama doprinijeti pove\u0107anju u\u010dinkovitosti i neovisnosti rada NMN-a, kojeg smo \u010dlanovi, a u \u010dijem radu sudjeluju i EK, FRA, FRONTEX, IOM, UNHCR i pravobraniteljica za djecu. Ispunjavaju\u0107i svoju zada\u0107u, Savjetodavni odbor je donio preporuke na Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e NMN-a objavljeno 2022. godine u kojima je istaknuo kako je za u\u010dinkoviti nadzor po\u0161tivanja temeljnih prava na vanjskim granicama nu\u017eno pro\u0161iriti i jasno definirati nadle\u017enost i mandat NMN-a na na\u010din da uklju\u010duje po\u0161tivanje temeljnih prava, s posebnim osvrtom na pravo na u\u010dinkovit pristup postupku azila, po\u0161tivanje na\u010dela \u201enon-refoulement\u201c, zabranu kolektivnog protjerivanja te zabranu mu\u010denja i drugih oblika zlostavljanja. Savjetodavni odbor je smatrao i da je potrebno omogu\u0107iti nenajavljene posjete zelenoj granici i konzultiranje primarnih i sekundarnih izvora relevantnih informacija, posebno isti\u010du\u0107i pravo na uvid u sve spise i dokumente potrebne za neovisan nadzor.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, Savjetodavni odbor je smatrao kako bi Godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u NMN-a koristili: dokazi koji podupiru nalaze i uspostavljanje jasnije veze izme\u0111u opa\u017eanja i razgovora provedenih tijekom promatranja i zaklju\u010daka izvedenih iz tih promatranja. Smatrao je i kako bi Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e NMN-a moglo uklju\u010divati dodatne informacije o konkretnoj metodologiji kori\u0161tenoj tijekom razgovora s migrantima te da cjelovita metodologija kori\u0161tena za dono\u0161enje pojedinog zaklju\u010dka tako\u0111er treba biti navedena (npr. vrsta primarnih i\/ili sekundarnih izvora, popis razgovora s dionicima i drugo). Ostale preporuke odnosile su se na ja\u010danje suradnje i odnosa s dionicima, javnosti i medijima i sli\u010dno, kao i provo\u0111enje javnog poziva za izbor novih\/dodatnih \u010dlanova NMN-a, temeljen na objektivnim kriterijima kako bi se osigurala raznolikost i stru\u010dnost \u010dlanova.<\/p>\n<p>U studenom 2022. godine sklopljen je novi Sporazum o suradnji kojim se nastavlja rad NMN-a na daljnjih 18 mjeseci, izme\u0111u istih dionika. Pozdravljamo \u010dinjenicu da novi Sporazum sadr\u017ei odre\u0111ene pozitivne izmjene, no isti\u010demo da nije predvi\u0111eno da \u0107e NMN promatrati sva postupanja policije, evidentirana ili neevidentirana, posebno ona koja se odnose na pristup sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite i zabranu kolektivnog protjerivanja. Tako\u0111er nije jasno \u0161to uvid u podatke i spise obuhva\u0107a, odnosno nije dovoljno jasan na\u010din prikupljanja podataka. Isto tako, iako su predvi\u0111ena nenajavljena promatranja zelene granice, ona i dalje zahtijevaju prethodnu pisanu obavijest. Napokon, da bi mehanizam nadzora uistinu bio svrhovit, mora odgovoriti na slo\u017eene zahtjeve neovisnosti i u\u010dinkovitosti.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine FRA je objavila smjernice za uspostavljanje takvih mogu\u0107ih mehanizma za nadzor po\u0161tivanja temeljnih prava na vanjskim granicama EU u kojem se, u osam cjelina, navode zahtjevi neovisnosti i u\u010dinkovitosti, koji se u velikoj mjeri temelje na kriterijima iz tzv. Pari\u0161kih na\u010dela (koja postavljaju minimalne standarde koje NHRI-evi moraju zadovoljavati kako bi bili smatrani vjerodostojnim i u\u010dinkovito izvr\u0161avali svoje zada\u0107e), te na drugim me\u0111unarodnim standardima. Prema tim smjernicama ovlasti mehanizma nadzora trebale bi biti propisane zakonom, njegova bi u\u010dinkovitost i neovisnost trebala biti periodi\u010dki evaluirana temeljem objektivnih indikatora, \u010dlanovi bi trebali biti postavljeni temeljem transparentnog postupka kako bi se osigurala neovisnost i operativna samostalnost. Navode se i zahtjevi u odnosu na opseg djelovanja (poput neograni\u010denog pristupa svim aktivnostima vezanim uz granicu i u svako vrijeme bez geografskih i proceduralnih ograni\u010denja); ovlasti (poput mogu\u0107nosti nenajavljenih posjeta svim podru\u010djima na kojima policijski slu\u017ebenici postupaju, pristupa dokumentaciji, upisnicima i evidencijama, uklju\u010duju\u0107i spise, video i elektroni\u010dke zapise); stru\u010dnost \u010dlanova; financiranje (adekvatno i u skladu s na\u010delom neovisnosti); izvje\u0161tavanje, transparentnost i odgovornost (poput javnog predstavljanja nalaza i preporuka nadle\u017enim tijelima i parlamentu, vanjske i neovisne evaluacije neovisnosti mehanizma prema standardima struke); sinergiju s postoje\u0107im mehanizmima (osobito nacionalnim institucijama za za\u0161titu ljudskih prava i ombudsmanskim institucijama) te suradnju s dr\u017eavnim vlastima u podru\u010dju migracija.<\/p>\n<p>Iz navedenog proizlazi da \u0107e nakon inicijalne faze uvo\u0111enja NMN-a kao \u201epilota\u201c 2021. te produljenja Sporazuma u 2022. godini, biti potrebno donijeti odluku o njegovom uvo\u0111enju kao mehanizma nadzora koji bi trebao biti uspostavljen zakonom te imati zakonom definirane ovlasti ili odustati od ovog \u201epilota\u201c. Ukoliko bi se uspostavljao novi mehanizam odnosno tijelo ono bi u skladu s dosada\u0161njom praksom u RH trebalo i podlijegati parlamentarnom nadzoru (uklju\u010duju\u0107i vezano za izbor dionika, izvje\u0161tavanje o radu itd.). Isto \u0107e postati osobito relevantno ukoliko do\u0111e do europskopravne obveze uspostave neovisnih mehanizama nadzora za po\u0161tivanja temeljnih prava na vanjskim granicama EU. Dr\u017eave \u010dlanice u tom bi slu\u010daju imale izbor preciziranja ovlasti postoje\u0107ih neovisnih nacionalnih institucija za za\u0161titu ljudskih prava, NPM-ova i\/ili ombudsmanskih institucija ili uspostave novih mehanizama.<\/p>\n<p>Potrebu za uspostavom sustava odgovornosti i nadzora koji bi omogu\u0107io u\u010dinkovite istrage i utvr\u0111ivanja potencijalnih kr\u0161enja temeljnih prava od strane slu\u017ebenika grani\u010dne policije, tijekom 2022. zagovarali smo i vezano za izvr\u0161enje presude M.H. i drugi protiv RH. Rije\u010d je o slu\u010daju pogibije \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice i detencije njezine obitelji za vrijeme tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite. Presudom je ESLJP utvrdio odgovornost RH za brojne povrede prava izbjegli\u010dke obitelji iz Afganistana, i to: povredu prava na \u017eivot, prava na slobodu i sigurnost, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, prava na pojedina\u010dni zahtjev te povredu zabrane mu\u010denja u odnosu na djecu. Presuda je 4. travnja 2022. postala kona\u010dna te je Ured zastupnice RH pred ESLJP pokrenuo postupak izrade Akcijskog plana za njezino izvr\u0161enje u koji je uklju\u010den Stru\u010dni savjet za izvr\u0161enje presuda i odluka ESLJP-a (Stru\u010dni savjet) sa zada\u0107om predlaganja konkretnih mjera koje se trebaju provesti kako bi se izbjeglo ponavljanje istovjetnih povreda EKLJP u budu\u0107im sli\u010dnim slu\u010dajevima. S obzirom da smo jedan od \u010dlanova Stru\u010dnog savjeta, nacrt Akcijskog plana dostavljen nam je na mi\u0161ljenje. Temeljem rada na podru\u010dju migracija i azila, kao i nalaza i zaklju\u010daka u tom i sli\u010dnim predmetima, ukazali smo na potrebu dorade pojedinih predlo\u017eenih op\u0107ih mjera, imaju\u0107i u vidu da je presuda odre\u0111ena kao \u201evode\u0107a\u201c, te je njezino izvr\u0161enje \u201epod poja\u010danim nadzorom\u201c Odbora ministara Vije\u0107a Europe.<\/p>\n<p>Vezano uz zahtjeve u\u010dinkovitosti istrage, u ispitnom postupku kojeg smo zapo\u010deli tijekom 2021. godine MUP je propustio ispitati pritu\u017eiteljicu na okolnost nezakonitog postupanja policije iako je zajedno s djecom boravila u RH od 25. lipnja 2021. godine do, najkra\u0107e, kolovoza 2022. godine. Radi se, naime, o predmetu koji se odnosio na \u017eensku osobu koja je sa dvoje djece, kako navodi, u 22 navrata s podru\u010dja BiH u\u0161la u RH s namjerom da zatra\u017ee azil da bi svaki puta bili vra\u0107eni u BiH, nekada i iz dubine teritorija RH, a u okviru policijskog postupanja je navela da su bili izlo\u017eeni zastra\u0161ivanju i prekomjernoj grubosti kako bi ih se primoralo da izvr\u0161e naredbe policijskih slu\u017ebenika. U lipnju 2021. godine zatra\u017eiti su azil u RH te smo u srpnju 2021. godine zatra\u017eili od MUP-a da ispita pritu\u017ebene navode. Tako\u0111er smo istaknuli kako je, za razliku od mnogih drugih slu\u010dajeva sli\u010dne prirode, u ovom pritu\u017eiteljica s djecom dostupna i nalazi se u RH, te kako smatramo potrebnim ispitati je na sve okolnosti kako bi se mogla provesti odgovaraju\u0107a istraga.<\/p>\n<p>Razgovor s njom, me\u0111utim, nije obavljen preko godinu dana dok je ona bila u RH, a kada je MUP to namjeravao provesti, utvrdio je da je pritu\u017eiteljica nedostupna te ocijenio kako njene navode nije bilo mogu\u0107e niti potvrditi niti demantirati jer u njihovim evidencijama nema podataka o postupanju policijskih slu\u017ebenika prema njoj i njezinoj djeci.<\/p>\n<p>Nadalje, u svom radu tijekom 2022., kao i ranijih godina, isticali smo kako nam je potrebno omogu\u0107iti pristup svim podacima o postupanju prema iregularnim migrantima, uklju\u010duju\u0107i podatke koji se nalaze u informacijskom sustavu MUP-a. S tim u vezi skre\u0107emo pozornost i da se u Izvje\u0161\u0107u EK o vladavini prava 2022. ukazuje na nemogu\u0107nost pristupa podacima o postupanju prema iregularnim migrantima, uklju\u010duju\u0107i i direktan pristup Informacijskom sustavu MUP-a te je EK preporu\u010dila Hrvatskoj da osigura sustavniji odgovor na preporuke pu\u010dke pravobraniteljice i njene zahtjeve za informacijama. Naime, u svrhu u\u010dinkovite ocjene ukupnog stanja uo\u010denih povreda prava i sloboda u RH, institucija ima posebnu ulogu da, izme\u0111u ostalog, ispituje navode o nezakonitostima i nepravilnostima u radu dr\u017eavnih tijela te obavlja redovite obilaske mjesta li\u0161avanja slobode, radi sprje\u010davanja mu\u010denja i drugih okrutnih oblika ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja, a \u0161to uklju\u010duje i postupanje prema iregularnim migrantima i tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite. Za ispunjavanje ovih zada\u0107a, trebali bismo imati uvid u sve informacije, podatke i dokumente dr\u017eavnih tijela jer se time omogu\u0107uje pra\u0107enje stanja i detektiranje problema na nacionalnoj razini, a o \u010demu smo ve\u0107 izvje\u0161tavali u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima, zbog \u010dega preporuku o pristupu podatcima ponavljamo.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 154.<\/strong> (ponovljena)<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da instituciji pu\u010dke pravobraniteljice omogu\u0107i uvid u sve podatke o postupanju prema iregularnim migrantima, uklju\u010duju\u0107i podatke koji se nalaze u informacijskom sustavu MUP-a<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/\">Policijski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja (NPM) i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/\">Policijski sustav<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-3\/\">Zatvorski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-4\/\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Povezane teme prona\u0111ite na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Dolasci iregularnih migranata i zahtjevi za me\u0111unarodnom za\u0161titom Prihvatni centri za strance &#8211; [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16444"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17889,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16444\/revisions\/17889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}