{"id":16442,"date":"2023-04-24T12:00:57","date_gmt":"2023-04-24T10:00:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16442"},"modified":"2023-09-28T11:37:47","modified_gmt":"2023-09-28T09:37:47","slug":"osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-4\/","title":{"rendered":"Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n<h5><span style=\"font-size: 16px;\">Povezane teme prona\u0111ite na dnu ove stranice<\/span>.<\/h5>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zastita\">Za\u0161tita prava osoba s du\u0161evnim smetnjama kao ranjive dru\u0161tvene skupine<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#obavljanje\">Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci psihijatrijskih ustanova<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#uvjeti\">Uvjeti smje\u0161taja<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#informirani\">Informirani pristanak i dobrovoljni smje\u0161taj<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#mjere\">Mjere prisile<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#ocjena\">Ocjena implementacije preporuka kroz kontrolne obilaske<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica, sukladno ovlastima propisanim Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, ima dvojnu ulogu u za\u0161titi prava osoba s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja.<\/p>\n<p>U prvom dijelu je prikazan rad po pritu\u017ebama i ispitnim postupcima koje smo pokrenuli na vlastitu inicijativu, dok u drugom opisujemo stanje utvr\u0111eno u okviru NPM mandata, tijekom preventivnih obilazaka. Ocjenu stanja o postupanju prema osobama s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja dajemo kroz oba mandata.<a id=\"zastita\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Za\u0161tita prava osoba s du\u0161evnim smetnjama kao ranjive dru\u0161tvene skupine<\/h3>\n<p>Pritu\u017ebe su se uglavnom odnosile na uskratu prava na informiranost o zdravstvenom stanju, utvr\u0111enoj dijagnozi te medicinskim procjenama rezultata i ishoda odre\u0111enog dijagnosti\u010dkog ili terapijskog postupka, neopravdanu ili nepropisnu primjenu mjera prisile, kao i na nemogu\u0107nost ostvarivanja pojedinih prava utvr\u0111enih Zakonom o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama (ZZODS), kao i na prisilno dovo\u0111enje, zadr\u017eavanje i lije\u010denje u psihijatrijskoj ustanovi.<\/p>\n<p>Prema podacima Povjerenstva za za\u0161titu osoba s du\u0161evnim smetnjama, od 1. sije\u010dnja do 31. lipnja 2022. godine evidentirana je 2.321 mjera prisile u svim psihijatrijskim ustanovama, dok je od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. godine evidentirana 571 mjera prisile, uz napomenu da za drugo razdoblje nisu sve ustanove dostavile podatke. U tom kontekstu primjetan je nerazmjer u primijeni mjera prisile u pojedinim ustanovama pa su tako u Op\u0107oj bolnici \u201eDr. Josip Ben\u010devi\u0107\u201c Slavonski Brod (OPOB Slavonski Brod) tijekom 2022. godine kori\u0161tene 40 puta, u Klinici za psihijatriju KBC Osijek (KP KBC Osijek) 77 puta, dok je medicinsko osoblje Klinike za psihijatriju KBC Rijeka (KP KBC Rijeka) samo u prvom \u0161estomjese\u010dnom razdoblju \u010dak 570 puta primijenilo mjere prisile prema pacijentima. Prema dostavljenim podatcima OPOB Slavonski Brod je jedna od op\u0107ih bolnica s manjim brojem mjera prisile, dok je u odnosu na klinike za psihijatriju najve\u0107i broj evidentiran u Klinici za psihijatriju KBC Split (KP KBC Split) u kojoj su, samo u prvom izvje\u0161tajnom razdoblju, zabilje\u017eene \u010dak 893 primjene mjera prisile. Ovaj nerazmjer dovodi do sumnje u osnovanost uporabe sredstava prisile koja se trebaju koristiti u osobito hitnim slu\u010dajevima ozbiljnog i izravnog ugro\u017eavanja vlastitog ili tu\u0111eg \u017eivota, zdravlja ili sigurnosti, kada je to jedini na\u010din sprje\u010davanja pacijenta da svojim postupcima ugrozi svoj ili tu\u0111i \u017eivot, zdravlje ili sigurnost.<\/p>\n<p>Nagla\u0161avamo da prema <span style=\"font-size: 16px;\">CPT standardi<\/span>ma mjere prisile uvijek treba primjenjivati sukladno principima zakonitosti, nu\u017enosti, proporcionalnosti i odgovornosti. One se nikada ne bi trebale koristiti kao kazna, da bi se olak\u0161ao posao osoblju, zbog nedovoljnog broja osoblja ili da bi zamijenile pravilnu njegu ili tretman.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eNakon kratkog razgovora sa psihijatrom koji mi je postavio par pitanja, policijski slu\u017ebenici su njemu rekli da ja cijelo vrijeme govorim da \u017eelim po\u010diniti samoubojstvo \u0161to je bila potpuna neistina. Psihijatar je tada pozvao medicinske tehni\u010dare koji su mi rekli da skinem jaknu i nakon toga su me zavezali za krevet te fiksirali ruke i noge. U niti jednom trenutku ja nisam pru\u017eao otpor niti odbijao suradnju.\u201c <\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Na temelju pritu\u017ebe pokrenuli smo ispitni postupak zbog primjene mjera prisile u KP KBC-a Rijeka, imaju\u0107i u vidu da nam se pacijent obratio navode\u0107i da je bio vezan bez osnove, odnosno da nije pru\u017eao otpor niti je ozbiljno ugro\u017eavao svoj ili tu\u0111i \u017eivot, zdravlje ili sigurnost, zbog \u010dega bi se trebala primijeniti sredstva prisile. Uvidom u dokumentaciju primjene mjere prisile utvrdili smo da ne postoji osnova za produ\u017eenje mjere prisile, da je neuskla\u0111ena sestrinska i lije\u010dni\u010dka dokumentacije, da nema evidencije o fizi\u010dkom razgibavanju pacijenta tijekom sputavanja te da se ne navodi \u0161to je poduzeto preventivno da se rizik smanji, zbog \u010dega smo upozorili da primjena mjera prisile, kada za to ne postoje stvarni razlozi, mo\u017ee dovesti do zlostavljanja pacijenata.<\/p>\n<p>Osim navoda o neosnovanosti primjene mjera prisile, pritu\u017eitelj je naveo da nije potpisao suglasnost za dobrovoljni smje\u0161taj, iako smo uvidom u dokumentaciju utvrdili da je ista potpisana, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da pacijent nije znao \u0161to je potpisao. Stoga je u ovom slu\u010daju upitna valjanost informiranog pristanka za koji je potrebno da osoba mo\u017ee razumjeti informacije koje je dobila od lije\u010dnika i da zna \u0161to potpisuje. U suprotnom, ako ne postoji valjani pristanak ovakvo zadr\u017eavanje mo\u017ee dovesti do nezakonitog li\u0161avanja slobode. Posebno zabrinjava \u0161to je istog dana, kada je potpisao suglasnost, pritu\u017eitelj bio i sputan te su u medicinskoj dokumentaciji navedeni brojni razlozi o potrebi fiksacije koji bi mogli upu\u0107ivati da pacijent nije bio sposoban dati pristanak. U ovakvim situacijama, kada prema procjeni lije\u010dnika osoba mora biti zadr\u017eana u psihijatrijskoj ustanovi, a ista nema kapacitet dati valjani pristanak, mo\u017ee se prisilno zadr\u017eati 48 sati od prijema, nakon \u010dega se ponovno treba informirati o dobrovoljnoj hospitalizaciji ili potrebi prisilnog smje\u0161taja za koji odluku donosi sud.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 161.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da osigura da se sredstva prisile u psihijatrijskim ustanovama koriste samo dok je to nu\u017eno da se otkloni neposredna opasnost koja proizlazi iz pona\u0161anja pacijenta, a kojom se ozbiljno i izravno ugro\u017eava vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot ili zdravlje<\/span><\/p>\n<p>Na vlastitu inicijativu pokrenuli smo ispitni postupak o mogu\u0107oj prisilnoj hospitalizaciji osobe u KBC-u Split zbog lo\u0161eg fizi\u010dkog stanja i nezadovoljavaju\u0107ih \u017eivotnih uvjeta. U o\u010ditovanju KP KBC-a Split istaknuto je da je pacijent primljen u hitnoj slu\u017ebi, pri \u010demu je potpisao suglasnost za hospitalizaciju te je na KP lije\u010den jedan dan te je, nakon konzilijarnog pregleda i konzultacija, premje\u0161ten na drugi bolni\u010dki zavod. U dopuni o\u010ditovanja napominje se da je pacijent primljen pod klini\u010dkom slikom akutnog i prolaznog psihoti\u010dnog poreme\u0107aja te da je mjera prisile\/sputavanja primijenjena po prijemu na KP, s ciljem preveniranja samoozlje\u0111ivanja. U odnosu na navedena o\u010ditovanja ukazali smo na \u010dlanak 61. ZZODS-a, sukladno komu se mjere prisile, prema osobi s te\u017eim du\u0161evnim smetnjama, smiju primijeniti samo iznimno ako je to jedino sredstvo da se otkloni neposredna opasnost koja proizlazi iz njezina pona\u0161anja, a kojom ozbiljno i izravno ugro\u017eava vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot ili zdravlje, pri \u010demu se mjere prisile mogu primijeniti samo u mjeri i na na\u010din prijeko potreban za otklanjanje opasnosti. Prije primjene mjera prisile su va\u017ene deeskalacijske tehnike propisane Pravilnikom o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile prema osobi s te\u017eim du\u0161evnim smetnjama, koje su sukladno Smjernicama Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora \u2013 Hrvatskog dru\u0161tva za klini\u010dku psihijatriju, va\u017ean na\u010din komunikacije za smirivanje uznemirenog pacijenta radi pomo\u0107i u postizanju samokontrole i uspostavljanja suradnje u lije\u010denju.<\/p>\n<p>Postavili smo pitanje preciziranja kratkotrajnih i prolaznih psihoti\u010dnih poreme\u0107aja te propisane klini\u010dke indikacije iz \u010dlanka 8. Pravilnika o mjerama prisile, kao temelja za primjenu mjere sputavanja. Upozorili smo na potrebu dosljedne primjene svih propisa te nacionalnih i me\u0111unarodnih standarda pri primjeni mjera prisile. Preporu\u010dili smo daljnju edukaciju medicinskog osoblja s ciljem pobolj\u0161anja i unapre\u0111enja postupanja s agresivnim pona\u0161anjem pacijenata te edukacije o komunikacijskim vje\u0161tinama i deeskalacijskim tehnikama.<\/p>\n<p>Na neutemeljenu i neselektivnu primjenu mjera prisile ukazao je i ESLJP svojom presudom M.S. protiv RH br.2. (2015.) kojom su utvr\u0111ene povrede prava iz \u010dlanaka 3. i 5. EKLJP-a, odnosno naglasio da se mjere trebaju koristiti samo ako se smirivanje pacijenta i sprje\u010davanje ozljeda ne mo\u017ee posti\u0107i kori\u0161tenjem drugih metoda. Izme\u0111u ostaloga, u ovoj presudi je ukazano da nije bilo alternativnih mjera smirivanja pacijentice te se nije moglo dokazati da su mjere prisile bile uistinu neophodne, a dugotrajnost njihove primjene utjecala je na ljudsko dostojanstvo i dovela do poni\u017eavaju\u0107eg postupanja.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #006451; font-size: 14px;\">\u201ePraksa nezakonitog pritvaranja u psihijatrijske ustanove je barbarska praksa koja u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek postoji. Ovdje imamo slu\u010daj gdje psihijatri rade posao pravosu\u0111a, a policija posao psihijatra samoinicijativno procjenjuju\u0107i tko je za zatvoreni odjel i davaju\u0107i izjave umjesto te osobe\u201c. <\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Postupali smo po pritu\u017ebi pacijenta koji nas je obavijestio da je prisilno hospitaliziran u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan (PB Ugljan) bez medicinskih razloga, nego da je u Bolnicu smje\u0161ten zbog sukoba s obitelji. Prema o\u010ditovanju PB Ugljan pacijent je doveden u pratnji djelatnika MUP-a te je dao pisanu suglasnost za lije\u010denje, nakon \u0161to je upoznat s razlozima i ciljevima smje\u0161taja. Me\u0111utim, tijekom ispitnog postupka nismo mogli utvrditi da je bio dovoljno upoznat o razlozima hospitalizacije niti da je znao da mo\u017ee povu\u0107i pristanak za dobrovoljni smje\u0161taj. Naime, sukladno \u010dl. 25. st. 2. ZZODS-a ovaj pristanak osoba mo\u017ee opozvati bilo kada jer se dobrovoljnost ne odnosi samo na trenutak prijema ve\u0107 se ona pretpostavlja za svo vrijeme boravka. S obzirom da je pri prijemu potpisao pristanak za hospitalizaciju, trebao je dobiti i informaciju da se dobrovoljnost odnosi za cijeli period bolni\u010dkog lije\u010denja jer u suprotnom to mo\u017ee rezultirati nezakonitim boravkom u psihijatrijskoj ustanovi, odnosno prisilnim zadr\u017eavanjem dobrovoljnog pacijenta \u0161to bi predstavljalo i povredu \u010dl. 5. EKLJP-a.<\/p>\n<p>2022. godine ESLJP je donio presudu Mikli\u0107 protiv RH kojom je utvr\u0111eno kr\u0161enje \u010dl. 5. EKLJP-a. U vezi konkretnog slu\u010daja vodili smo ispitni postupak jo\u0161 2018. godine, postavljaju\u0107i pitanje valjanosti pravne osnove prisilne hospitalizacije g. Mikli\u0107a. Ukazali smo na potrebu primjene \u010dlanaka 37.- 41. ZZODS-a, \u0161to je moralo uklju\u010diti i obvezu suda da, na zahtjev prisilno zadr\u017eane osobe ili njezina odvjetnika, pribavi nalaz i mi\u0161ljenje vje\u0161taka psihijatra koji nije zaposlen u toj psihijatrijskoj ustanovi o postojanju te\u017eih du\u0161evnih smetnji zbog kojih ozbiljno i izravno ugro\u017eava vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot, zdravlje ili sigurnost.<\/p>\n<p>Pravomo\u0107nom presudom utvr\u0111eno je da je podnositelj zahtjeva kao maloljetnik po\u010dinio kaznena djela u stanju neubrojivosti te je u rujnu 2017. godine smje\u0161ten u Psihijatrijsku bolnicu Rab (PB Rab) na razdoblje od \u0161est mjeseci s dijagnozom paranoidne \u0161izofrenije. U velja\u010di 2018. PB Rab predlo\u017eila je \u017dupanijskom sudu u Rijeci zamjenu prisilnog smje\u0161taja lije\u010denjem na slobodi. U postupku koji je uslijedio vje\u0161tak psihijatar je na temelju nalaza smatrao da je nu\u017eno nastaviti lije\u010denje podnositelja u psihijatrijskoj ustanovi, radi \u010dega je \u017dupanijski sud u Rijeci produ\u017eio prisilni smje\u0161taj za jo\u0161 jednu godinu. Povodom \u017ealbe podnositelja ovo je rje\u0161enje ukinuto uz uputu o potrebi odre\u0111ivanja dodatnog vje\u0161ta\u010denja ili provo\u0111enja novog vje\u0161ta\u010denja. U ponovljenom postupku, bez provo\u0111enja novog vje\u0161ta\u010denja, saslu\u0161ana je predstavnica Bolnice te iste vje\u0161takinje koje su ga ranije lije\u010dile, \u0161to je rezultiralo produ\u017eenjem prisilne hospitalizacije za jo\u0161 godinu dana.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu je ponovno zatra\u017eio nastavak lije\u010denja na slobodi, temeljem vje\u0161ta\u010denja provedenog u privatnoj praksi. Sudske instance su odbile njegov prijedlog kao i prijedlog za novim vje\u0161ta\u010denjem, a Ustavni sud je njegovu tu\u017ebu ocijenio neosnovanom. Me\u0111utim, ESLJP je zaklju\u010dio da su hrvatski sudovi obvezni pribaviti novi nalaz i mi\u0161ljenje kada odlu\u010duju o periodi\u010dnom produ\u017eenju prisilnog smje\u0161taja u psihijatrijskoj ustanovi ili o prijedlogu osobe za lije\u010denje izvan bolnice, koji treba izraditi osoba koja nije zaposlena u ustanovi u kojoj je pacijent smje\u0161ten, osim u iznimnim situacijama propisanim ZZODS-om. Stoga je ESLJP utvrdio da procjena du\u0161evnog stanja podnositelja, u trenutku produ\u017eenja prisilnog smje\u0161taja, nije bila donesena u postupku utemeljenom na va\u017ee\u0107em zakonodavstvu te da je postupak bio obilje\u017een brojnim propustima. Tako je sud pau\u0161alnim obja\u0161njenjima i protivno ZZODS-u odbio zahtjev za novim vje\u0161ta\u010denjem, obje sudske instance nisu iznijele razloge zbog \u010dega vje\u0161ta\u010denje nije provela osoba koja nije zaposlena u bolnici u kojoj se lije\u010dio, \u017eupanijski sud gotovo tri mjeseca nije poduzeo nikakve radnje povodom prijedloga za otpustom, iako su nacionalnim zakonodavstvom predvi\u0111eni strogi rokovi i hitnost postupanja te su mu podnesci, kojima se Bolnica protivi otpustu i predla\u017ee nastavak prisilnog smje\u0161taja, uru\u010deni tek na ro\u010di\u0161tu, \u010dime mu je povrije\u0111eno pravo na slobodu zajam\u010denu \u010dl. 5. st. 1. EKLJP-a.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eMoje mi\u0161ljenje je da je ve\u0107ina ljudi tamo bila protuzakonitim postupanjem psihijatra koji su ih dr\u017eali zato\u010dene bez sudske odluke sa iznimkom onih koji su tamo bili dobrovoljno tj. potpisali pristanak. Ja nisam bio me\u0111u tim iznimkama\u201c. <\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po pritu\u017ebi o prisilnom smje\u0161taju pacijenta u PB Ugljan iz o\u010ditovanja bolnice utvrdili smo da se radi o osobi kojoj je oduzeta poslovna sposobnost vezano za lije\u010denje i smje\u0161taj u adekvatnu ustanovu te je ista potpisala suglasnost za dobrovoljni smje\u0161taj. U o\u010ditovanju PB Ugljan je istaknuto da su postupili sukladno \u010dl. 12. st. 3. ZZODS-a prema kojem \u201eli\u0161enje poslovne sposobnosti ne zna\u010di nesposobnost za davanje pristanka pa se, prije primjene medicinskog postupka, sposobnost za davanje pristanka mora utvrditi i kod osobe li\u0161ene poslovne sposobnosti\u201c. Me\u0111utim, u predmetnom slu\u010daju radi se o osobi kojoj je odlukom suda oduzeta poslovna sposobnost upravo za mogu\u0107nost odlu\u010divanja o lije\u010denju, provo\u0111enju lije\u010denja i smje\u0161taj u adekvatnu ustanovu ili hospitalni tretman, te je suglasnost potrebna i od strane skrbnika odre\u0111enog rje\u0161enjem CZSS-a. Iako je nedvojbeno va\u017ena suglasnost osobe li\u0161ene poslovne sposobnosti jer bi u suprotnome do\u0161lo do smje\u0161taja bez pristanka, u situacijama u kojima je sud odlu\u010dio o oduzimanju poslovne sposobnosti u dijelu lije\u010denja i hospitalizacije, obavezno je potrebna i suglasnost skrbnika. Stoga smo preporu\u010dili da se u ovakvim situacijama obavezno tra\u017ei pisani pristanak skrbnika, na \u0161to smo ve\u0107 ukazali tijekom NPM obilaska PB Ugljan 2014. godine.<a id=\"obavljanje\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci psihijatrijskih ustanova<\/h3>\n<p>Proveli smo nenajavljene redovite obilaske OPOB Slavonski Brod i Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir (KP Sveti Ivan) te s ciljem utvr\u0111ivanja provedbe ranijih upozorenja i preporuka, kontrolne obilaske KP KBC Osijek i KP KBC Rijeka.<\/p>\n<p>Tijekom provedenih obilazaka suradnja s ravnateljstvom i medicinskim osobljem navedenih ustanova je bila korektna te nije bilo ograni\u010denja u pogledu provo\u0111enja NPM mandata, a predstavnicima NPM-a bio je omogu\u0107en uvid u podatke i evidencije koje se vode u pisanom ili elektroni\u010dkom obliku.<a id=\"uvjeti\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Uvjeti smje\u0161taja<\/h3>\n<p>Uvjeti smje\u0161taja pacijenata u okviru zdravstvenog sustava RH propisani su Pravilnikom o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti, a primjenjuju se i za psihijatrijske ustanove.<\/p>\n<p>Temelje provedenih NPM obilazaka i prethodnih vi\u0161egodi\u0161njih iskustava o zate\u010denom stanju mo\u017ee se konstatirati da uvjeti smje\u0161taja na pojedinim psihijatrijskim odjelima nisu zadovoljavaju\u0107i te da su u suprotnosti sa standardima iz Pravilnika o normativima i standardima kao i preporukama CPT-a, te je primjetno da u pojedinim situacijama neadekvatni smje\u0161tajni uvjeti utje\u010du na privatnost pacijenata i njihovo ograni\u010davanje u slobodnom kretanju te vode do otegotnih okolnosti u pru\u017eanju kvalitetnih dijagnosti\u010dkih i tretmanskih postupaka.<\/p>\n<p>Primjer prostornog i organizacijskog nedostatka je Jedinica hitnog prijama OPOB Slavonski Brod. Jedinica je dio Odjela, ali nema unaprijed predvi\u0111eno medicinsko osoblje nego lije\u010dnici i medicinske sestre\/tehni\u010dari, u slu\u010daju potrebe za hitnom intervencijom, ostavljaju svoje redovne poslove, \u0161to mo\u017ee predstavljati i sigurnosni problem u odnosu na potrebu nadzora na Odjelu smje\u0161tenih pacijenata. Osim navedenog organizacijskog problema, prostorija za hitni prijam pacijenata je neadekvatna, \u0161to ote\u017eava rad medicinskog osoblja koje u\u010destalo intervenira prema osobama s du\u0161evnim smetnjama, \u0161to iziskuje ve\u0107i terapijski napor i dodatne aktivnosti.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 162. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da uvjete smje\u0161taja u psihijatrijskim ustanovama uskladi s me\u0111unarodnim i zakonskim standardima<\/span><\/p>\n<p>Zbog sku\u010denosti prostornih kapaciteta zdravstvenih ustanova koje smo obi\u0161li, ali i neadekvatnih organizacijskih rje\u0161enja, kao zajedni\u010dki problem uo\u010den je nedostatak prostorija za dnevni boravak pacijenata, posebnih prostorija za poslu\u017eivanje obroka te prostorija za rad s ve\u0107im i manjim grupama. Naime, standardi nala\u017eu da odjel psihijatrije mora imati prostoriju za rad s malom grupom od najmanje 20 m\u00b2 i prostoriju za rad s velikom grupom od najmanje 40 m\u00b2.<\/p>\n<p>Tako primjerice OPOB-e Slavonski Brod ima dvije zasebne prostorije za dnevni boravak i poslu\u017eivanje hrane u kojima se ujedno, zbog sku\u010denosti smje\u0161tajnih kapaciteta, odvijaju i grupne terapije s pacijentima koje organiziraju i provode timovi sastavljeni od lije\u010dnika, radnog terapeuta i medicinske sestre i na kojima se provode tematske, radne i organizacijske terapije.<\/p>\n<p>Kao primjer otegotnih okolnosti u radu s pacijentima uo\u010deno je da jedan od zavoda KP KBC-a Osijek, podijeljen na mu\u0161ki i \u017eenski odjel koji se nalaze na razli\u010ditim katovima Klinike, nema prostoriju dnevnog boravka na \u017eenskom odjelu, pri \u010demu dnevni boravak na mu\u0161kom odjelu, zbog manjeg obima i sku\u010denosti, ne mo\u017ee istovremeno primiti sve bolesnike stacionirane na zavodu pa se prehrana pacijenata i terapija organiziraju po grupama tako da se pacijentice sa \u017eenskog odjela, u pratnji medicinskih sestara, na mu\u0161ki odjel prevoze liftom radi prehrane, terapijskih aktivnosti i kori\u0161tenja slobodnog vremena.<\/p>\n<p>Kao primjer neodgovaraju\u0107eg prostora za dnevni boravak i podjelu obroka isti\u010de se prostorija na zatvorenom mu\u0161kom odjelu KP Sveti Ivan, koja slu\u017ei i kao tzv. pu\u0161iona, odnosno prostorija u kojoj je dozvoljeno pu\u0161enje.<\/p>\n<p>Uo\u010den je i problem nedostatka soba za poja\u010dano pra\u0107enje pacijenata budu\u0107i da je odredbom \u010dlanka 53. Pravilnika o normativima i standardima, propisano da na odjelu psihijatrije moraju biti ustrojene dvije nadzirane sobe opremljene video nadzorom. S tim u vezi preporu\u010dili smo OPOB-e Slavonski Brod, u sobama za poja\u010dano pra\u0107enje pacijenata, instalirati video nadzor kako bi se osiguralo konstantno pra\u0107enje stanja u sobama od strane medicinskog osoblja, koje ga je do sada obavljalo kroz prozor\u010di\u0107e na ulaznim vratima.<\/p>\n<p>Problem posebnih prostorija za primjenu mjera prisile uo\u010den je u KP KBC-a Osijek, s obzirom da se\u00a0 mjere sputavanja primjenjuju u sobama gdje pacijenti borave i u prisutnosti drugih pacijenata, \u0161to je protivno svrsi utvr\u0111ene Pravilnikom o mjerama prisile,\u00a0 imaju\u0107i u vidu na\u010din primjene koji uklju\u010duje i razgovor s pacijentom te primjenu deeskalacijskih tehnika, koje se trebaju primjenjivati u mirnoj sobi bez prisustva drugih pacijenata.<\/p>\n<p>Niti u OPOB-u Slavonski Brod nema posebnih prostorija za primjenu mjera prisile pa se one primjenjuju u sobama gdje pacijenti borave i u prisutnosti drugih pacijenata. Stoga smo preporu\u010dili da se na odjelu osiguraju posebne prostorije koje \u0107e biti opremljene za sigurno sputavanje (video nadzor, alarmni sustav) te \u0107e se tako za\u0161tititi privatnost pacijenta, kao i smanjiti rizik od nasilja u zajedni\u010dkim sobama.<\/p>\n<p>Tijekom kontrolnog obilaska utvrdili smo da se u KP KBC-a Rijeka i dalje koriste dvije prostorije koje su prema CPT standardima u cijelosti neadekvatne za provedbu mjere prisile prema pacijentima. Navedena psihijatrijska ustanova je upozorena da smje\u0161taj u sobe povr\u0161ine 5,3m\u00b2, zatvorene \u017eeljeznim vratima, ukopane u zemlju \u0161to onemogu\u0107ava postavljanje prozora i time sprje\u010dava ulaz dnevnog svjetla te protok svje\u017eeg zraka, \u010diji su zidovi oblo\u017eeni kerami\u010dkim plo\u010dicama i time mogu i biti opasni po izolirane pacijente, mo\u017ee dodatno uznemiriti i traumatizirati pacijente pa njihova daljnja primjena predstavlja neljudsko postupanje. Iako je u odgovoru KP KBC Rijeka navedeno da se radi o kratkotrajnom ograni\u010davanju do smirivanja agitacije ili agresivnog pona\u0161anja pacijenata \u010dije pona\u0161anje mo\u017ee ugroziti ostale bolesnike, smje\u0161taj u ove prostorije mo\u017ee dovesti do neljudskog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja te ih treba prestati koristiti.<\/p>\n<p>Na sigurnosni aspekt ukazali smo i kod tzv. rampe, tj. ogra\u0111ene pristupne konstrukcije na ulazu u objekt OPOB Slavonski Brod koja zbog svoje ravne i glatke povr\u0161ine predstavlja opasnost za mogu\u0107i gubitak kontrole nad sredstvima za prijevoz, imaju\u0107i u vidu da pojedini bolni\u010dki kreveti nemaju ispravne ko\u010dione ure\u0111aje i da mo\u017ee do\u0107i do ozlje\u0111ivanja pacijenata i osoblja.<a id=\"informirani\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Informirani pristanak i dobrovoljni smje\u0161taj<\/h3>\n<p>Prema \u010dl. 25. ZZODS-a osobu s du\u0161evnim smetnjama mo\u017ee se uz pisani pristanak smjestiti u psihijatrijsku ustanovu samo ako se lije\u010denje ne mo\u017ee provesti izvan takve ustanove i pristanak se mo\u017ee opozvati u bilo kojem trenutku. Citiranom odredbom reguliran je dobrovoljni smje\u0161taj pacijenata u zdravstvene ustanove te je za to potrebno osigurati valjani informirani pristanak pacijenta. Me\u0111utim, da bi informirani pristanak bio valjan, neophodno je ispunjenje sljede\u0107ih uvjeta: adekvatnost informacija za dono\u0161enje odluka,\u00a0 priop\u0107avanje informacija na primjeren na\u010din kako bi ih pacijent mogao razumjeti, dobrovoljnost pristanka i sposobnost bolesnika za dono\u0161enje odluke o lije\u010denju .<\/p>\n<p>Tijekom obilazaka kroz fokus grupe i individualne razgovore smo utvrdili da ve\u0107ina pacijenata u KP KBC Rijeka nemaju informaciju koji su dokument potpisali i da imaju pravo na povla\u010denje pristanka za lije\u010denje te tra\u017eenje otpusta. Naime, njihovo je iskustvo da o otpustu iz bolnice odlu\u010duju isklju\u010divo lije\u010dnici, a da se oni o tome uop\u0107e ne pitaju. Pored toga, navode da se zbog psihi\u010dkog stanja u kojem su bili ne sje\u0107aju detalja oko potpisivanja pristanka. Stoga, prema iskustvima koje su iznijeli pacijenti pristanak je potpisan u psihi\u010dkom stanju u kojem su te\u0161ko mogli razumjeti informacije za\u0161to im se predla\u017ee bolni\u010dko lije\u010denje. S obzirom da je veliki broj pacijenata\u00a0 kod prijema \u00a0u uznemirenom stanju te smanjene sposobnosti zaprimanja informacija, potrebno je provjeriti sposobnost pacijenta o razumijevanju informacije kako bi mogao dati suglasnost za dobrovoljno lije\u010denje (valjani informirani pristanak).<\/p>\n<p>Na dan obilaska KP Sveti Ivan nije bilo prisilnih hospitalizacija, no kroz razgovor s dobrovoljnim pacijentima smo utvrdili da nisu u potpunosti upoznati sa svojim statusom hospitalizacije te smatraju da su prisilno smje\u0161teni.<\/p>\n<p>Uvidom u dokumentaciju KP KBC Rijeka i KP Sveti Ivan je utvr\u0111eno da su se mjere prisile primjenjivale i prema osobama koje su potpisale informirani pristanak za smje\u0161taj i time nisu dale suglasnost za mogu\u0107u primjenu mjera prisile. Stoga, ako se primjenjuje mjera prisile kod pacijenta koji je potpisao pristanak, a koji se toj mjeri protivi ili nema vi\u0161e sposobnost davanja pristanka, potrebno je promijeniti zakonski status pacijenta i pokrenuti postupak prisilnog smje\u0161taja ako su zadovoljeni kriteriji iz \u010dl. 27. ZZODS-a kojima je odre\u0111eno kada se osoba mo\u017ee prisilno smjestiti.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 163.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da se pacijenti upoznaju s pravima koja imaju tijekom boravka u psihijatrijskim ustanovama te da se dobrovoljnost odnosi na cijeli period bolni\u010dkog lije\u010denja<\/span><\/p>\n<p>Ve\u0107ina pacijenata u KP KBC Rijeka koji su potpisali informirani pristanak i koji su primljeni na zatvoreni odjel, ne mogu se slobodno kretati te se mo\u017ee zaklju\u010diti da je postupanje prema njima suprotno ZZODS-u. Naime, ukoliko se dobrovoljni pacijenti dr\u017ee na zatvorenim odjelima te je za bilo koje njihovo kretanje ili izlazak potrebna odluka lije\u010dnika ili medicinskog osoblja, ne radi se o dobrovoljnom smje\u0161taju ve\u0107 o li\u0161enju prava na slobodu i takav smje\u0161taj onda nije zakonit.\u00a0 U slu\u010daju kada je ograni\u010denje kretanja potrebno iz terapijskih razloga, primjerice suicidalni rizik kod suradljivog pacijenta, tada je to ograni\u010denje mogu\u0107e samo uz pristanak pacijenta kojeg je potrebno uvesti u medicinsku dokumentaciju.<a id=\"mjere\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Mjere prisile<\/h3>\n<p>Uvidom u medicinsku dokumentaciju KP KBC Rijeka utvr\u0111eno je dugo trajanje mjera prisile, s prekidima od 30 minuta u periodu od 24 sata. U dokumentaciji nije bilo obrazlo\u017eenja produ\u017eavanja mjere prisile niti tra\u017eenih indikacija, budu\u0107i da se prema \u010dl. 61. st. 1. ZZODS-a mjere prisile koriste iznimno, samo kada su jedino sredstvo otklanjanja neposredne opasnosti koja proizlazi iz pona\u0161anja osobe s du\u0161evnim smetnjama, kojom ozbiljno i izravno ugro\u017eava vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot ili zdravlje.<\/p>\n<p>Uvidom u izvje\u0161\u0107a OPOB u Slavonskom Brodu utvrdili smo da su od 1. sije\u010dnja do 30. lipnja 2021. godine mjere prisile kori\u0161tene 17 puta, da su prosje\u010dno trajale 26 sati, dok su od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine kori\u0161tene 18 puta, u prosje\u010dnom trajanju od 20 sati.<\/p>\n<p>Uvidom u dokumentaciju KP KBC Osijek utvrdili smo da u medicinskoj dokumentaciji nema obrazlo\u017eenja razloga produ\u017eenja primjene mjere prisile.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 164. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da osigura da se na svim psihijatrijskim odjelima vode odgovaraju\u0107e evidencije o primjeni sredstava prisile<\/span><\/p>\n<p>Mo\u017ee se zaklju\u010diti da se mjere prisile koriste u predugom trajanju, suprotno odredbama ZZODS-a, te da nije jasno obrazlo\u017eena potreba njihovog produ\u017eenja. Dio pacijenata prema kojima je bila primijenjena mjera prisile pritu\u017eivao se na du\u017einu sputavanja, koja je primjenjivana naj\u010de\u0161\u0107e no\u0107u, a jedan je naveo da su mu bile stavljene i pelene. Isti\u010demo da stavljanje pelena kod osoba koje nisu inkontinentne, predstavlja poni\u017eavaju\u0107e postupanje, a nedostatak osoblja ne mo\u017ee opravdati ovakvo postupanje.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina pacijenata s kojima smo razgovarali nisu znali zbog \u010dega su prema njima primijenjene mjere prisile. Razgovarali smo s pacijentom koji je bio izdvojen i sputan u sobi bez prirodnog svjetla i koji nam je rekao da se u prostoriji u kojoj je bio vezan osje\u0107ao klaustrofobi\u010dno, bez mogu\u0107nosti komunikacije s osobljem koje je bilo te\u0161ko dozvati putem razglasa u sobi.<\/p>\n<p>Utvr\u0111ena je kontradiktornost u pra\u0107enju zdravstvenog stanja\u00a0 pacijenta nad kojim su provedene mjere prisile izme\u0111u dokumentacije koje vode sestre i psihijatri. Primjerice, u sestrinskoj dokumentaciji se navodi da pacijent spava ili sura\u0111uje, dok istovremeno u formularu za pra\u0107enje psihijatar navodi da je\u00a0 pacijent\u00a0 nepredvidljiv, opasan za sebe i druge, lo\u0161e samokontrole i da se treba produ\u017eiti primjena mjere prisile. Primije\u0107eno je i da se dokumentacija ne ispunjava uredno, \u0161to se opravdava nedostatkom medicinskog osoblja. Nedostatak osoblja je posebno uo\u010dljiv kod primjene mjera prisila imaju\u0107i u vidu da sukladno \u010dl. 10. Pravilnika\u00a0 o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile postupak provodi najmanje pet medicinskih sestara\/tehni\u010dara u timu, a sam postupak traje 15-20 minuta. U razgovoru s pacijentima koji su bili sputani utvr\u0111eno je da ovu mjeru u pravilu provode dvoje\u00a0 djelatnika, te je potrebno zaposliti dovoljan broj zdravstvenih radnika, kako bi se sputavanje moglo provoditi sukladno \u010dl. 10. Pravilnika o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile.<\/p>\n<p>Analizom ZZODS-a utvrdili smo da mjere prisile nisu propisane zakonom kako je navedeno u CPT standardima, odnosno da su jedino definirane u Pravilniku o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile prema osobi s te\u017eim du\u0161evnim smetnjama. Sukladno CPT standardima sve vrste mjere prisila i kriteriji za njihovu uporabu trebaju biti regulirani zakonom.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 165.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da se detaljnije definira primjena mjera prisile u Zakonu o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama<\/span><\/p>\n<p>Ujedno u Pravilniku o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile nisu propisani minimalni standardi za prostorije u kojima se primjenjuju mjere prisile te je isto potrebno urediti kako bi se za\u0161titilo dostojanstvo i sigurnost osoba s du\u0161evnim smetnjama. Istovremeno potrebno je preciznije definirati i primjenu mjere sputavanja. Naime, dok ZZODS nagla\u0161ava primjenu nu\u017enosti i razmjernosti, odnosno propisuje kori\u0161tenje prisile samo iznimno i u trajanju dok se opasnost ne otkloni, isto nije dovoljno nagla\u0161eno u Pravilniku.<a id=\"ocjena\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Ocjena implementacije preporuka kroz kontrolne obilaske<\/h3>\n<p>Kontrolnim obilascima bili su obuhva\u0107eni KP KBC-a Rijeka i KP KBC-a Osijek s ciljem utvr\u0111ivanja provedbe ranije iznijetih upozorenja i preporuka.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16947\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/dusevne-4-300x124.png\" alt=\"\" width=\"934\" height=\"386\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/dusevne-4-300x124.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/dusevne-4-585x242.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/dusevne-4.png 664w\" sizes=\"(max-width: 934px) 100vw, 934px\" \/><\/p>\n<p>Tijekom kontrolnih obilazaka je utvr\u0111eno da postoji veliki postotak neispunjenih preporuka, odnosno da je 48% preporuka djelomi\u010dno provedeno, a 10% nije.\u00a0 Osim preporuka KP KBC Rijeka bilo je upu\u0107eno i sedam upozorenja te je pri kontrolnom obilasku utvr\u0111eno da je samo jedno ispunjeno u cijelosti, vezano za\u00a0 kori\u0161tenje pelena jedino kod osoba koje su inkontinentne.<\/p>\n<p>Najve\u0107i broj neispunjenih preporuka odnosi se na uvjete smje\u0161taja u prostorijama u kojima su smje\u0161tene osobe s du\u0161evnim smetnjama, poput nedostatka garderobnih ormara, prostorne sku\u010denosti i neadekvatnosti prostorija dnevnih boravaka te prostorija za rad s grupama, prenapu\u010denosti bolesni\u010dkih soba, ure\u0111enja pro\u010delja zgrada i dvori\u0161nih prostora i drugo, \u010dime se uglavnom ugro\u017eava pravo na privatnost pacijenata, \u0161to mo\u017ee predstavljati poni\u017eavaju\u0107e postupanje prema CPT standardima.<\/p>\n<p>Kao primjer pozitivne prakse isti\u010demo da je KP KBC-a Osijek, usprkos manjim prostornim i smje\u0161tajnim kapacitetima, provela pojedine preporuke. Tako zdravstveno osoblje pri vo\u0111enju radne terapije zatvara prostoriju dnevnog boravka koja tada postaje prostor za rad s grupom, o \u010demu se na ulazna vrata postavlja odgovaraju\u0107a obavijest te u prostor tada mo\u017ee pristupiti samo medicinsko osoblje koje posjeduje elektronsku karticu, kako neovla\u0161tene osobe ne bi ometale grupnu terapiju.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, kao primjer dobre prakse u primjeni preporuka isti\u010demo odluku Klinike da se dio hodnika vi\u0161e ne koristi za podjelu obroka pacijentima. Treba istaknuti i napredak u informiranju pacijenata o njihovim pravima, no i dalje je potrebno unaprijediti sustav podno\u0161enja pritu\u017ebi koji \u0107e biti pristupa\u010dniji i jednostavniji za pacijente kroz dostupne obrasce i sandu\u010di\u0107e.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja (NPM) i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/\">Policijski sustav<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-3\/\">Zatvorski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Povezane teme prona\u0111ite na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Za\u0161tita prava osoba s du\u0161evnim smetnjama kao ranjive dru\u0161tvene skupine Obavljanje poslova NPM-a: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16442"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16442\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16636,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16442\/revisions\/16636"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}