{"id":16439,"date":"2023-04-24T11:56:46","date_gmt":"2023-04-24T09:56:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16439"},"modified":"2023-09-28T10:05:48","modified_gmt":"2023-09-28T08:05:48","slug":"diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/","title":{"rendered":"Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz rad mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#prizaposljavanju\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#podrucjurada\">Diskriminacija u podru\u010dju rada<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#digitalneplatforme\">Rad putem digitalnih radnih platformi<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Pritu\u017ebe zbog diskriminacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja 2022. godine su u najve\u0107oj mjeri bile uvjetovane zdravstvenim i imovnim stanjem radnika, dobi, \u010dlanstvom u sindikatu te nacionalnim podrijetlom. Dio radnika koji nam se obra\u0107ao s pritu\u017ebama, zbog straha od viktimizacije na radnom mjestu prije zapo\u010dinjanja ili tijekom ispitnog postupka povla\u010dio je pritu\u017ebu.<br \/>\nNedovoljno poznavanje zakonskog ure\u0111enja zabrane diskriminacije razvidno je iz znatnog broja pritu\u017ebi u kojima se ukazuje na diskriminaciju, iako se zapravo radi o drugim oblicima nezakonitog postupanja, poput pogodovanja kandidatima pri zapo\u0161ljavanju ili uznemiravanja na radu koje nije uvjetovano nekom diskriminacijskom osnovom. Poslodavac je du\u017ean \u0161tititi dostojanstvo radnika ne samo od diskriminatornih pona\u0161anja, ve\u0107 od svih oblika psihofizi\u010dkog zlostavljanja. Me\u0111utim, ako nema uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze izme\u0111u nepovoljnog postupanja i diskriminacijske osnove, ne radi se o diskriminaciji prema ZSD-u, \u0161to je bitno utvrditi kako bi se koristila adekvatna pravna sredstva za\u0161tite prava radnika.<a id=\"prizaposljavanju\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju<\/strong><\/h3>\n<p>Sve je ve\u0107a prisutnost stranih radnika u RH, od kojih se neki izgledom, kulturom i jezikom razlikuju od doma\u0107ih radnika, a pojedini poslodavci su i javno isticali da nisu skloni njihovom zapo\u0161ljavanju. Pogre\u0161no je shva\u0107anje vlasnika poslovnih subjekata da mogu slobodno birati koga \u0107e zapo\u0161ljavati te pri tome isklju\u010diti kandidate zbog njihove boje ko\u017ee, vjeroispovijedi, nacionalnosti ili neke druge osnove iz ZSD-a.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 33.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190<\/span><\/p>\n<p>Odluka o odabiru kandidata treba se temeljiti na njegovom znanju i vje\u0161tinama potrebnim za obavljanje poslova odre\u0111enog radnog mjesta. Stoga objava poslodavca na dru\u0161tvenoj mre\u017ei da ne\u0107e zapo\u0161ljavati kandidate odre\u0111enog nacionalnog podrijetla ili boje ko\u017ee predstavlja izravnu diskriminaciju pri zapo\u0161ljavanju, \u0161to je potvrdio i Europski sud pravde u predmetu Feryn (C-54\/07). Sud je ukazao da ovakva objava mo\u017ee odvratiti odre\u0111ene kandidate od prijave te da predstavlja presumpciju primjene diskriminatorne politike zapo\u0161ljavanja, neovisno da li se na oglas javila osoba koja posjeduje ne\u017eeljenu osobinu.<\/p>\n<blockquote><p>\u00a0<span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eO\u010dito su svi normalni radnici oti\u0161li u Irsku, a nama se na oglas javljaju pakistanci, baglade\u0161tanci i \u010detnici iz Ni\u0161a! Kako dodatno nebi nagrdili na\u0161 Samobor s tim crncima (zaista ih je previ\u0161e i grdo ih je vidjet sa vre\u0107icama punih alkohola, dok idu iz du\u0107ana, a doma\u0107i stariji ljudi prelaze na drugu stranu ulice)\u2026 \u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Ranije smo izvje\u0161tavali o problemima osoba kojima su poslodavci uvjetovali posjedovanje osobnog vozila kako bi ih zaposlili ili posjedovanje ra\u010dunalne opreme radi rada od ku\u0107e. Utvrdili smo sumnju na neizravnu diskriminaciju temeljem imovnog stanja jer je poslodavac uvjetovao zapo\u0161ljavanje posjedovanjem vlastitog ra\u010dunala i programa (softwarea). Postavljanje ovakvog uvjeta mo\u017ee imati odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak na osobe slabijeg imovnog stanja koje ne posjeduju tra\u017eeno ra\u010dunalo. U konkretnom smo predmetu preporu\u010dili da se u budu\u0107im natje\u010dajima ukloni ovakav diskriminatorni uvjet, \u0161to je i usvojeno, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju o diskriminaciji temeljem imovnog stanja.<\/p>\n<p>Obvezu poslodavaca da radnicima osiguraju sredstva za rad zagovarali smo i pri izmjenama ZOR-a, predla\u017eu\u0107i da radnik vlastita sredstva za rad mo\u017ee koristiti samo ako na to pristane. Prijedlog je samo djelomi\u010dno usvojen, jer je osim ranije obveze osiguranja sredstava za rad u poslovnim prostorijama, propisana i za rad na izdvojenom mjestu rada (od ku\u0107e ili iz drugog prostora koji nije prostor poslodavca), no nije propisana kod rada na daljinu (putem informacijsko-komunikacijske tehnologije).<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eOvo je jasna diskriminacija. Kako je mogu\u0107e da mi unato\u010d tome, ne\u010diji osobni stavovi zabranjuju posao, rad te dostojanstven \u017eivot? Gdje bih ja i kako trebala raditi te osigurati sredstva za \u017eivot svojoj obitelji ako se cijeli moj \u017eivot svodi na odluku i stav pojedinca. Nebrojeno puta sam dobila otkaz \u010dim se za dijagnozu saznalo iako sam do tada potpuno uredno obavljala posao bez ikakvih problema ili \u017ealbi.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Gra\u0111ani su ukazivali i na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja pri zapo\u0161ljavanju te nam se obratila osoba koja zbog dijagnoze epilepsije nije zaposlena u dje\u010djem vrti\u0107u na radnom mjestu sprema\u010dice. Kandidatkinji je na razgovoru za posao re\u010deno da je izabrana, no nakon \u0161to je poslodavcu dostavila zdravstvenu dokumentaciju iz koje je vidljiva dijagnoza, odustao je od njezinog zapo\u0161ljavanja. U postupku nam je MZO potvrdio da zdravstveno stanje konkretne kandidatkinje, odnosno epilepsija,\u00a0 nije kontraindikacija za obavljanje poslova sprema\u010dice u dje\u010djem vrti\u0107u te smo utvrdili sumnju na diskriminaciju, dali preporuke dje\u010djem vrti\u0107u za budu\u0107a postupanja, a pritu\u017eiteljicu uputili u mogu\u0107nosti sudske za\u0161tite.<\/p>\n<p>Postupali smo i po pritu\u017ebi radi diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja pri zapo\u0161ljavanju osobnih asistenata. Udruge koje pru\u017eaju uslugu osobne asistencije osobama s invaliditetom, kao uvjet za zapo\u0161ljavanje tra\u017eile su potvrdu lije\u010dnika obiteljske medicine iz koje je razvidno zdravstveno stanje kandidata, dijagnoze te propisani lijekovi. Me\u0111utim, MRMSOSP u Uputama za prijavitelje na ograni\u010deni poziv za prijavu dvogodi\u0161njih programa udruga koje pru\u017eaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u RH za razdoblje od 2022. do 2023. godine, propisuje da je osobni asistent du\u017ean dostaviti lije\u010dni\u010dku potvrdu o op\u0107oj psihofizi\u010dkoj i zdravstvenoj sposobnosti.<\/p>\n<p>Pritom nije specificirana specijalizacija lije\u010dnika koji izdaje takvu potvrdu. Razumijevaju\u0107i namjeru za\u0161tite korisnika usluge, smatrali smo da provjeru zdravstvene sposobnosti kandidata trebaju provoditi lije\u010dnici medicine rada u skladu s odredbama ZOR-a i Zakona o za\u0161titi na radu, \u0161to smo i preporu\u010dili MRMSOSP-u. Nakon \u0161to smo dali preporuku, u javnom savjetovanju je objavljen prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, u kojemu se potvrda lije\u010dnika obiteljske medicine ne propisuje kao uvjet za zapo\u0161ljavanje osobnih asistenata.<\/p>\n<p>2022. godine u javnom savjetovanju bio je i prijedlog Zakona o kazali\u0161tima, kojim se ure\u0111uju i imenovanja i razrje\u0161enja intendanata nacionalnih kazali\u0161ta, odnosno ravnatelja javnih kazali\u0161ta i kazali\u0161nih dru\u017eina. Budu\u0107i je prijedlogom Zakona ovlast imenovanja intendanata i ravnatelja dana izvr\u0161nom tijelu, bez provo\u0111enja javnog natje\u010daja, predlo\u017eili smo da se propi\u0161e stupanj obrazovanja, stru\u010dni uvjeti i kompetencije koje trebaju imati. Prijedlog smo dali radi transparentnosti i ujedna\u010davanja kriterija njihova imenovanja, jer su uvjeti do sada bili razli\u010dito propisani statutima ili op\u0107im aktima ustanova. Prijedlog nije usvojen, iako bi doprinio preveniranju sporova vezanih uz imenovanja intendanata i ravnatelja.<a id=\"podrucjurada\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Diskriminacija u podru\u010dju rada<\/strong><\/h3>\n<p>Pritu\u017ebe i upiti slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama prvenstveno su se odnosili na nezadovoljstvo premje\u0161tajem odnosno rasporedom na radno mjesto, ali i na raspore\u0111ivanje na radna mjesta drugih slu\u017ebenika s manje adekvatnim stru\u010dnim kvalifikacijama i\/ili radnim iskustvom od pritu\u017eitelja. Iako su smatrali da su takve odluke nadre\u0111enih uvjetovane nekom diskriminacijskom osnovom iz ZSD-a, \u010desto se, kao i kod zapo\u0161ljavanja, radi o netransparentnim uvjetima za raspore\u0111ivanje na pojedina radna mjesta, \u0161to omogu\u0107ava pogodovanje pojedincima, koje je nezakonito, ali ne predstavlja diskriminaciju.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, pojedini slu\u017ebenici u dr\u017eavnoj upravi isticali su nezadovoljstvo pla\u0107ama ili nepostojanjem odre\u0111enih dodataka na pla\u0107u. Iako se ne radi o diskriminaciji, to ukazuje na potrebu preispitivanja sustava pla\u0107a u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama, \u0161to se posebno pokazalo u pravosu\u0111u. Naime, zbog niskih pla\u0107a i nezadovoljstva slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, u pravosu\u0111u je nastao niz izazova, o \u010demu pi\u0161emo u posebnom poglavlju.<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama gra\u0111ana i sindikata utvrdili smo da neki privatni poslodavci pri utvr\u0111ivanju vi\u0161ka radnika i reorganizaciji poslovanja, kao relevantne kriterije uzimaju dob i zdravstveno stanje, \u0161to starije ili bolesne ili one koji brinu o \u010dlanovima obitelji, dovodi u nepovoljniji polo\u017eaj.<\/p>\n<p>U postupku vo\u0111enom povodom obavijesti sindikata utvrdili smo da je dru\u0161tvo pri odre\u0111ivanju vi\u0161ka radnika uzimalo u obzir op\u0107e (starost, stru\u010dno obrazovanje i radni sta\u017e kod poslodavca) i posebne kriterije (produktivnost, inicijativa i kreativnost u radu, znanje i vje\u0161tine u radu s novim tehnologijama te kooperativnost i sklonost timskom radu), pri \u010demu su stariji radnici vi\u0161e bodovani za op\u0107e, a manje za posebne kriterije. Iako poslodavac nije organizirao edukacije, od radnika se zahtijevalo da svakodnevno usvajaju nova znanja i vje\u0161tine potrebne za kvalitetno izvr\u0161avanje poslova radnog mjesta, pa i u radu s novim tehnologijama. Me\u0111utim, poslodavac bi trebao organizirati edukacije radnika, naro\u010dito onih koji iz financijskih ili drugih razloga ne mogu sami stjecati takva znanja, kako bi se prevenirala diskriminacija. Odre\u0111ivanju kriterija i bodovanju trebalo je prethoditi pru\u017eanje jednakih mogu\u0107nosti svim radnicima za ispunjavanje radnih zadataka, uklju\u010duju\u0107i stjecanje novih znanja, \u0161to je izostalo.<\/p>\n<p>Neki poslodavci i dalje nedovoljno poznaju institut rada umirovljenika, \u0161to mo\u017ee dovesti do povrede njihovih prava nakon ostanka na tr\u017ei\u0161tu rada. Tako smo utvrdili sumnju na diskriminaciju zbog zdravstvenog stanja i dobi radnice koja je nakon odlaska u mirovnu s dotada\u0161njim poslodavcem sklopila ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme. Ugovorili su da se u slu\u010daju bolovanja du\u017eeg od 42 dana ugovor automatski prekida te da se odri\u010de prava na \u017ealbu ili tu\u017ebu. Poslodavac je priznao povredu prava na jednako postupanje te je aneksom ugovora uklonio spornu odredbu.<\/p>\n<p>Sindikati i radnici ukazivali su da zbog vremena provedenog na bolovanju kod pojedinih poslodavaca radnici nisu ostvarili dodatke na pla\u0107u, koje su poslodavci ispla\u0107ivali nakon dono\u0161enja Pravilnika o porezu na dohodak. Vrijeme provedeno na radu, koje je \u010desto vezano uz zdravstveno stanje radnika, kriterij je koji neki poslodavci uzimaju pri isplati navedenih dodataka, \u0161to mo\u017ee voditi diskriminaciji radnika zbog zdravstvenog stanja.<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama mo\u017ee se zaklju\u010diti da znatan dio radnika ne poznaje svoja prava niti ih poslodavci o njima informiraju, dok oni koji su upoznati \u010desto ne tra\u017ee za\u0161titu zbog straha od negativnih posljedica. Sindikati, koji imaju zna\u010dajnu ulogu, ponekad ne nailaze na suradnju s poslodavcima, \u0161to ote\u017eava njihovo djelovanje u ostvarivanju prava radnika. Neki sindikalni povjerenici navode da su onemogu\u0107eni u obavljanju svojih zada\u0107a, a iz pojedinih slu\u010dajeva proizlazi da su premje\u0161tani na nepovoljnija radna mjesta te dobivali upozorenja i opomene pred otkaz. Iako je na poslodavcu odluka na koje \u0107e poslove radnika rasporediti, kao i ocjena izvr\u0161ava li uredno dodijeljene zadatke, ove odluke trebaju biti obrazlo\u017eene i utemeljene na zakonu, aktima poslodavca i ugovoru o radu, \u0161to u nekim slu\u010dajevima izostaje.<a id=\"digitalneplatforme\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Rad putem digitalnih radnih platformi<\/strong><\/h3>\n<p>S razvojem digitalne tehnologije populariziran je i sve vi\u0161e zastupljen rad putem digitalnih radnih platformi. Iako one omogu\u0107uju rad velikom broju osoba, mogu rezultirati nesigurnim uvjetima rada. Na to smo ukazali i u e-savjetovanju o izmjenama i dopunama ZOR-a, u kojem je dodano novo poglavlje posve\u0107eno radu putem digitalnih radnih platformi. Me\u0111utim, i dalje je mogu\u0107e bolje zakonsko ure\u0111enje ovog oblika rada, posebice u odnosu na oslobo\u0111enje od solidarne odgovornosti digitalne radne platforme za obveze prema radniku, dok bi u odnosu na agregatore (posrednike) bilo korisno propisati konkretni pravni oblik agregatora koji bi odre\u0111enim kapitalom jam\u010dio za obveze prema radniku. Ukazali smo i da je potrebno propisati obvezu poslodavca da radnicima osigura potrebna sredstva za rad, kao i da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije po bilo kojoj osnovi.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 34<\/strong>.<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Dr\u017eavnom inspektoratu, da provodi nadzore rada putem digitalnih radnih platformi<\/span><\/p>\n<p>Sindikati navode i da su se radnici \u017ealili na netransparentnost postupka isklju\u010denja iz aplikacije, na\u010dina dodjele radnih zadataka i na posljedice njihovog odbijanja, kao i na nemogu\u0107nost komunikacije s platformom. Ukazivali su i da sustav ne prepoznaje razloge odsutnosti s aplikacije, bilo da se radi o privremenoj sprije\u010denosti za rad ili drugim opravdanim razlozima, a odsustvo utje\u010de na kvalitetu naloga po povratku na rad. Sindikat ukazuje da platforme uvjetuju obavljanje posla posjedovanjem vlastitih sredstava za rad, posebice prijevoznog sredstva te pametnog telefona s podatkovnom vezom. S druge strane, platforme negiraju ovakve navode, ukazuju\u0107i da radnici sami biraju kada i koliko \u017eele raditi, bez penalizacije. Navode da se ne mije\u0161aju u odluke koje algoritmi donose o dodjeljivanju radnih zadataka, no istodobno navode i da su odluke podlo\u017ene ljudskom nadzoru. Pritom pojedine platforme navode da je na\u010din rada algoritma poslovna tajna. Platforme se ogra\u0111uju od uloge poslodavca te odgovornost za osiguranje sredstava za rad prebacuju na samostalne pru\u017eatelje usluga ili posrednike kao poslodavce. S obzirom na rastu\u0107u popularizaciju platformskog rada, potrebno je pratiti razvoj ovog na\u010dina poslovanja, kao i europsku praksu koja ide u smjeru za\u0161tite prava radnika i utvr\u0111ivanja da su digitalne radne platforme poslodavci.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-hrvatskih-branitelja-i-civilnih-stradalnika-iz-domovinskog-rata\/\">Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-4\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje\/\">Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava-2\/\">Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz rad mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Diskriminacija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16439","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16439"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16439\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17864,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16439\/revisions\/17864"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}