{"id":16431,"date":"2023-04-24T11:47:40","date_gmt":"2023-04-24T09:47:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16431"},"modified":"2023-09-28T11:39:42","modified_gmt":"2023-09-28T09:39:42","slug":"percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje\/","title":{"rendered":"Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n
Vi\u0161e o problemima diskriminacije mo\u017eete doznati i u (pod)poglavljima: Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a> i Statisti\u010dki podaci o postupanju pu\u010dke pravobraniteljice povodom diskriminacije.<\/h5>\n
\n

Broj pritu\u017ebi na diskriminaciju na\u0161oj instituciji postepeno raste kroz godine, pri \u010demu je izuzetak bio veliki skok u 2021. godini, kada su gra\u0111ani ukazivali na diskriminaciju u kontekstu epidemije koronavirusa. Iako smo u protekloj godini zaprimili 376 pritu\u017ebi, diskriminacija se prijavljuje manje nego \u0161to je ima, \u0161to potvr\u0111uju i OCD-i.<\/p>\n

Da je neprijavljivanje u velikoj mjeri prisutno potvrdilo je i na\u0161e istra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji provedeno u 2022. godini. Radi se o periodi\u010dkom istra\u017eivanju kojim smo po \u010detvrti puta (2009., 2012., 2016. i 2022.) ispitali razinu predrasuda i stereotipa, upoznatost sa zakonodavnim i institucionalnim okvirom, percepciju prisutnosti te osobno iskustvo diskriminacije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da 28% ispitanih gra\u0111ana smatra da su bili diskriminirani jednom ili vi\u0161e puta unatrag pet godina, \u0161to je najvi\u0161e do sada. Kao podru\u010dje u kojem su do\u017eivjeli diskriminaciju naj\u010de\u0161\u0107e navode rad i zapo\u0161ljavanje. Pri tome je broj onih koji su ne\u0161to poduzeli pao u odnosu na 2016. godinu, odnosno samo 40% ih je poduzelo neke korake.<\/p>\n

I dalje je glavni razlog neprijavljivanja diskriminacije stav kako prijava ne bi ni\u0161ta promijenila, \u0161to je odraz nepovjerenja u sustav. Gotovo \u010detvrtina ih diskriminaciju nije prijavila zbog straha da \u0107e se situacija pogor\u0161ati, a isto toliko je smatralo kako je postupak kompliciran i dug.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111u onima koji jesu ne\u0161to poduzeli, najvi\u0161e ih navodi da su dali otkaz ili oti\u0161li u mirovinu, a zna\u010dajno se smanjio broj onih koji su pokrenuli privatnu tu\u017ebu. Na\u017ealost, malo gra\u0111ana spominje da su se obratili na\u0161oj instituciji, iako nas \u010desto navode kada odgovaraju na pitanje kome bi se obratili da do\u017eive diskriminaciju. Tako\u0111er, \u010detvrtina gra\u0111ana jo\u0161 uvijek ne zna kome se obratiti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da gra\u0111ani i nadalje percipiraju rad i zapo\u0161ljavanje kao podru\u010dje u kojem je diskriminacija naj\u010de\u0161\u0107a, a ujedno upravo iz tog podru\u010dja primamo najvi\u0161e pritu\u017ebi na diskriminaciju. Potom isti\u010du pravosu\u0111e, medije i postupanje policije. Me\u0111u karakteristikama zbog kojih se diskriminacija \u010de\u0161\u0107e doga\u0111a (diskriminacijskim osnovama) gra\u0111ani navode nacionalnu pripadnost i podrijetlo, politi\u010dko uvjerenje, vjersku pripadnost, spolnu orijentaciju te socijalno podrijetlo i imovno stanje.<\/p>\n

Kao skupinu koja se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107e s diskriminacijom navode Rome, zatim LGBT osobe te potom osobe s invaliditetom, \u017eene i siroma\u0161ne osobe. Kao naj\u010de\u0161\u0107e diskriminatore gra\u0111ani vide razna javnopravna tijela, druge fizi\u010dke osobe te potom privatne poslodavce.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Upravo je u protekloj godini u pritu\u017ebama koje smo zaprimili, ali i u javnosti, bilo mnogo primjera diskriminacije po\u010dinjene u tzv. privatnom sektoru, pri zapo\u0161ljavanju ili kod pru\u017eanja usluga, gdje su pojedinci mislili da se zabrana diskriminacije odnosi samo na javni sektor pa su objavljivali oglase s diskriminatornim kriterijima. O ovim slu\u010dajevima pi\u0161emo vi\u0161e u poglavljima o diskriminaciji temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla te slobodi izra\u017eavanja i govoru mr\u017enje, no va\u017eno je podsjetiti kako ZSD zabranjuje diskriminaciju svima, \u0161to dakako uklju\u010duje i privatne poslodavce i pru\u017eatelje usluga. S ciljem podizanja razine svijesti o zabrani diskriminacije, tijekom 2022. godine ULJPPNM je nastavio pru\u017eati edukacije za poslodavce, na kojima smo i mi sudjelovali. Tako\u0111er, bilo bi korisno pobli\u017ee istra\u017eiti koliko su pru\u017eatelji usluga informirani o zabrani te znaju li gra\u0111ani da se zabrana diskriminacije odnosi na sva podru\u010dja, uklju\u010duju\u0107i na pristup dobrima i uslugama, \u0161to je trebalo ispitati istra\u017eivanjem predvi\u0111enim jo\u0161 Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.\u20132019. Koliko nam je poznato, ULJPPNM je 2021. godine krenuo s pripremama, no samo istra\u017eivanje nije provedeno.<\/p>\n

Preporuka 168.<\/strong><\/span>
\nUredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da provede istra\u017eivanje o prisutnosti diskriminacije u podru\u010dju pristupa dobrima i uslugama<\/span><\/p>\n

Me\u0111u rezultatima na\u0161eg istra\u017eivanja isti\u010du se i pozitivni pomaci u dijelu socijalne distance, manja je u odnosu na LGBT osobe, azilante i osobe starije dobi. No, prema nekim je skupinama razina stereotipa porasla, prvenstveno prema Romima, ali vi\u0161e osoba podr\u017eava o stereotipni stav o nejednakosti \u017eena i mu\u0161karaca u dru\u0161tvu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Osim toga, gra\u0111ani i dalje diskriminaciju smatraju velikim problemom u dru\u0161tvu te raste razumijevanje ovog pojma kao postupanja uvjetovanog nekom diskriminacijskom osnovom. Me\u0111utim, 44% ih i dalje ne zna za zakonsku zabranu diskriminacije, a ne znaju niti koja institucija je nadle\u017ena za njeno suzbijanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zbog toga i dalje postoji potreba za obrazovanjem i informiranjem, po\u010dev\u0161i od toga da razli\u010ditost ne smije biti razlog nepovoljnom postupanju do toga da je nejednako postupanje temeljem nekih osnova Zakonom zabranjeno te kome se mogu obratiti gra\u0111ani koji do\u017eive diskriminaciju. U borbi protiv predrasuda i diskriminacije, ali i u pru\u017eanju podr\u0161ke \u017ertvama zna\u010dajnu ulogu imaju OCD-i te je nu\u017eno osigurati financijska sredstva s kojima \u0107e mo\u0107i nastaviti takve aktivnosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tako\u0111er, s obzirom na mnoge identificirane pote\u0161ko\u0107e, ali i \u010dinjenicu da gra\u0111ani u \u010dak 32 % slu\u010dajeva smatraju da je dr\u017eava ta koja diskriminira, suzbijanje diskriminacije je nu\u017eno planirati sveobuhvatno i dugoro\u010dno. U protekloj je godini istekla provedba Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.-2022., a kako nikada nije pripremljen Akcijski plan za period od 2020. do 2022. nema javno dostupnih podatka o uspje\u0161nosti i u\u010dincima provedbe mjera.<\/p>\n

Preporuka 169.<\/span><\/strong>
\nUredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da kontinuirano informira javnost o zabrani diskriminacije i mehanizmima za\u0161tite<\/span>
\nPreporuka 170.<\/span><\/strong>
\nUredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da nastavi s edukacijama stru\u010dne javnosti o pojavama diskriminacije u skladu sa specifi\u010dnim interesima i potrebama pojedinih ciljanih grupa<\/span><\/p>\n

S obzirom da je strate\u0161ki dokument za borbu protiv diskriminacije istekao, a dokumenta za za\u0161titu ljudskih prava nema ve\u0107 \u0161est godina, krajem godine ULJPPPNM je proveo javno savjetovanje o Nacionalnom planu za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije 2022.-2027. te akcijskim planovima za za\u0161titu ljudskih prava i za suzbijanje diskriminacije. Izrada ovih dokumenta traje ve\u0107 du\u017ee vrijeme te smo, kao i OCD-i, u nju bili formalno uklju\u010deni kao dio Radne skupine, no ona se nije redovito sastajala. Zbog toga smo u e-savjetovanju, na sjednici Savjeta za ljudska prava Vlade RH i skupu koji je organizirao niz OCD-a iznijeli niz prijedloga za doradu dokumenata.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Diskriminacija temeljem imovnog stanja, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a> i Statisti\u010dki podaci o postupanju pu\u010dke pravobraniteljice povodom diskriminacije.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima diskriminacije mo\u017eete doznati i u (pod)poglavljima: Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Diskriminacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16431"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17894,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16431\/revisions\/17894"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}