{"id":16346,"date":"2023-04-18T11:56:34","date_gmt":"2023-04-18T09:56:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16346"},"modified":"2023-09-28T11:07:56","modified_gmt":"2023-09-28T09:07:56","slug":"policijski-sustav-3-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/","title":{"rendered":"Policijski sustav"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n<h5><span style=\"font-size: 16px;\">Povezane teme prona\u0111ite u popisu na dnu ove stranice.<\/span><\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zastitaprava\">Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#obavljanjeposlova\">Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#uvjetismjestaja\">Uvjeti smje\u0161taja<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#pravaosoba\">Prava osoba li\u0161enih slobode<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#transportnavozila\">Transportna vozila<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#kontrolniobilasci\">Kontrolni obilasci<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#povjerenstvoprituzbe\">Povjerenstvo za rad po pritu\u017ebama<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#statusnaprava\">Statusna prava<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#prebivaliste\">Prebivali\u0161te<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#drzavljanstvo\">Dr\u017eavljanstvo<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#boravakstranaca\">Boravak stranaca<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica u odnosu na postupanje policije postupa sukladno ovlastima propisanima Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja.<a id=\"zastitaprava\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju<\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom 2022. godine postupali smo u 103 predmeta otvorena u toj godini na temelju pritu\u017ebi gra\u0111ana i na vlastitu inicijativu, vezano za nezakonito li\u0161enje slobode, uporabu sredstava prisile uz elemente nasilja, propuste u obavljanju policijskih poslova te neprofesionalno i neeti\u010dno pona\u0161anje policijskih slu\u017ebenika prema gra\u0111anima.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">KAMERA SVE SNIMILA<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><strong>Ogor\u010deni otac kuhara kojeg je policajac izudarao po le\u0111ima: \u2018Namlatili ste ga ni kriva ni du\u017ena!\u2018<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201dDa su oni njega stavili u lisi\u010dine, priveli na ispitivanje i tako utvrdili za\u0161to se zatekao na tom mjestu, ja bih to prihvatio kao policijsku pogre\u0161ku. Ali mla\u0107enje palicom po le\u0111ima, bez ikakva upozorenja, vezivanje, privo\u0111enje, oduzimanje mobitela&#8230; Pa \u0161to je to?\u201d, ovako govori otac 21-godi\u0161njaka (podaci poznati redakciji Slobodne Dalmacije), koji se 21. listopada nakon utakmice Hajduka i Dinama na Poljudu zatekao nedaleko od mjesta sukoba policije s nekolicinom navija\u010da pa je zajedno s jo\u0161 petoricom izudaran i priveden.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Sutradan je iz pritvora pu\u0161ten ku\u0107i bez prijave, odnosno, kako je re\u010deno na press konferenciji policije, zato \u0161to je imao alibi. Alibi ovog mladi\u0107a \u010dini se vi\u0161e nego \u010dvrst jer su mu ga, me\u0111u ostalima, potvrdili i kolege iz restorana u kojemu radi kao kuhar, a koji je te no\u0107i napustio samo nekoliko minuta prije uli\u010dnih nereda interventne policije s navija\u010dima zaputiv\u0161i se do auta parkiranog u Zrinsko-frankopanskoj ulici\u2026<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>jutarnji.hr, 24. listopada 2022.<\/em><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Osobitu pozornost u javnosti izazvale su intervencije policije u dva slu\u010daja povezana s navija\u010dima istog nogometnog kluba. U oba slu\u010daja su uporabljena sredstva prisile, a unato\u010d postojanju video snimaka doga\u0111aja te sumnji u nezakonito postupanje policijskih slu\u017ebenika problem je predstavljalo utvr\u0111ivanje identiteta svih sudionika doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Tako su policijski slu\u017ebenici u Splitu, nakon dolaska po pozivu gra\u0111ana radi stvaranja buke u no\u0107nim satima, izdali naredbu o prestanku takvog pona\u0161anja, no napadnuti su te su zatra\u017eili poja\u010danje. PU splitsko-dalmatinska je izvijestila javnost da su \u010detiri policijska slu\u017ebenika ozlije\u0111ena, a \u0161est osoba je privedeno. Me\u0111utim, u medijima je objavljena video snimka brutalnog postupanja policijskog slu\u017ebenika prema gra\u0111aninu (vi\u0161ekratno udaranje nogom u predjelu glave i tijela, uporaba palice dok osoba le\u017ei na podu) koji nije pru\u017eao otpor, u prisutnosti dvoje policijskih slu\u017ebenika koji nisu ni poku\u0161ali zaustaviti nasilno pona\u0161anje kolege. Naknadno je objavljeno i da se taj gra\u0111anin zapravo slu\u010dajno zatekao na mjestu spornog doga\u0111aja te da uop\u0107e nije sudjelovao u reme\u0107enju reda i mira.<\/p>\n<p>Zaprimili smo izvje\u0161\u0107e stru\u010dnog tima Ravnateljstva policije, koji je suprotno prethodnim ocjenama rukovode\u0107ih osoba PU splitsko-dalmatinske, utvrdio dvije nezakonite uporabe sredstava prisile koje su rezultirale tjelesnim ozljedama. Nalo\u017eeno je poduzimanja mjera radi utvr\u0111ivanja identiteta svih policijskih slu\u017ebenika koji su nezakonito uporabili sredstva prisile te provo\u0111enje kriminalisti\u010dkih istra\u017eivanja u cilju utvr\u0111ivanja eventualnih kaznenih djela, kako pripadnika navija\u010dke skupine, tako i policijskih slu\u017ebenika. Na\u010delnik PU je javno obznanio da je utvr\u0111en identitet \u201epolicijskog slu\u017ebenika na snimci\u201c i da \u0107e isti \u201ebiti udaljen iz slu\u017ebe uz pokretanje \u017eurnog disciplinskog postupka\u201c.<\/p>\n<p>Tri mjeseca kasnije u medijima je objavljeno priop\u0107enje nadle\u017enog Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva da su zapo\u010deli istra\u017ene radnje o prekomjernoj upotrebi policijske sile, a da iz posebnog izvje\u0161\u0107a PU proizlazi \u201ekako policija dosada\u0161njim radom nije uspjela utvrditi identitet osobe nad kojom je primijenjena sila dok se nalazila na tlu i nije pru\u017eala otpor, pri \u010demu je policija obavila razgovore s vi\u0161e osoba za koje se pretpostavljalo da bi mogli imati odre\u0111ena saznanja\u201c. Za vladavinu prava nu\u017eno je da daljnje postupanje rezultira utvr\u0111ivanjem to\u010dnog \u010dinjeni\u010dnog stanja, osobito radi otklanjanja sumnje u opstruiranje mogu\u0107eg kaznenopravnog postupanja prema policijskom slu\u017ebeniku koji je nasilno postupao. Potrebno je razjasniti i nesuglasje izme\u0111u prvotnih ocjena na\u010delnika PU o osnovanosti uporaba sredstva prisile s kasnijom ocjenom stru\u010dnog tima kako one ipak nisu bile zakonite. Za gra\u0111enje povjerenja u policijsko postupanje va\u017eno je identificiranje svih sudionika doga\u0111aja, uklju\u010duju\u0107i sve policijske slu\u017ebenike, radi utvr\u0111ivanja eventualne odgovornosti. I CPT nagla\u0161ava da svaka zabrana zlostavljanja gubi na uvjerljivosti ako slu\u017ebene osobe ne odgovaraju za takve postupke.<\/p>\n<p>Zakon o policijskim poslovima i ovlastima propisuje da sredstva prisile smiju biti uporabljena radi za\u0161tite \u017eivota ljudi, svladavanja otpora, sprje\u010davanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti, ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi ne\u0107e posti\u0107i cilj.<\/p>\n<p>U drugom doga\u0111aju, na benzinskoj postaji Desinec na autocesti A1, tako\u0111er je do\u0161lo do sukoba navija\u010da s policijskim slu\u017ebenicima koji su pri tome upotrijebili sredstva prisile. Policija je ocijenila da je primjena svih sredstava prisile bila zakonita i opravdana. No, na jednoj video snimci vidljivo je da policijski slu\u017ebenik uporabljuje palicu prema osobi koja sjedi u vozilu i ne pru\u017ea otpor, odnosno da nisu bile ispunjene pretpostavke za zakonitu primjenu sredstava prisile. S time se naknadno slo\u017eilo i Ravnateljstvo policije, ocjenjuju\u0107i postupak policijskog slu\u017ebenika protivnim \u201estandardima utreniranosti i ujedna\u010denosti u postupanju\u201c. No sporna je nemogu\u0107nost identifikacije policijskog slu\u017ebenika, a najava \u201eda \u0107e se video materijal koristiti u edukativne svrhe s ciljem da se kroz obuku<br \/>\npolicijskim slu\u017ebenicima uka\u017ee na nu\u017enost dosljedne primjene zakona i po\u0161tovanja ljudskih prava\u201c nije dostatna mjera.<\/p>\n<p>Smatramo da je potrebno uvesti efikasne na\u010dine identifikacije policijskih slu\u017ebenika kojima \u0107e ih se mo\u0107i raspoznavati u svim spornim slu\u010dajevima. U tu svrhu mogu se koristiti body kamere ili oznake dijelova odore vidljive s vi\u0161e strana, primjerice identifikacijski broj dostatne veli\u010dine na ramenu ili na policijskoj kacigi, a ne samo broj na slu\u017ebenoj zna\u010dki, koji \u010desto nije vidljiv, a ponekad se zna\u010dka niti ne nosi na na\u010din da bude vidljiva.<\/p>\n<p>MUP je jo\u0161 2015. zapo\u010deo s provo\u0111enjem projekta E-policija kojim je, izme\u0111u ostalog, bilo omogu\u0107eno video snimanje policijskog postupanja radi za\u0161tite gra\u0111ana od nezakonitog ili neeti\u010dkog postupanja policije, a istovremeno i policijskih slu\u017ebenika od neutemeljenih pritu\u017ebi gra\u0111ana, no takav sustav jo\u0161 nije u primjeni. Jo\u0161 2016. godine utvrdili smo da veliki broj pritu\u017ebenih navoda o neprofesionalnom i nedoli\u010dnom pona\u0161anju policijskih slu\u017ebenika ostaje nepotvr\u0111en zbog nedostatka dokaza, jer se \u010dinjenice utvr\u0111uju temeljem izjava policijskih slu\u017ebenika i gra\u0111ana koje su u pravilu suprotne.<\/p>\n<p>Prema ZoPPiO-u policijski slu\u017ebenici du\u017eni su uvijek primijeniti najbla\u017ee sredstvo prisile koje jam\u010di uspjeh, odnosno ono koje nanosi najbla\u017ee posljedice osobi prema kojoj se primjenjuju. Prema CPT preporukama uporaba sredstava prisile se treba koristiti samo nu\u017eno i razmjerno da bi se osobe koje se pona\u0161aju nasilno, dovele pod kontrolu.<\/p>\n<p>Kod sukoba na odmori\u0161tu Desinec gra\u0111ani su zadobili i prostrijelne ozljede, a unato\u010d proteku vremena okolnosti su jo\u0161 uvijek nerazja\u0161njene. Prema javno dostupnim informacijama, navija\u010di su unato\u010d organiziranoj policijskoj preprati stali kod odmori\u0161ta i napali policijske slu\u017ebenike koji su osiguravali benzinsku postaju. Koristili su tjelesnu snagu, kamenje, vatrogasne aparate, baklje i ostale predmete pogodne za nano\u0161enje tjelesnih ozljeda te uni\u0161tavanje imovine ve\u0107eg opsega.<\/p>\n<p>Policijski slu\u017ebenici su prema vi\u0161e osoba uporabili sredstva prisile te su ispalili hice iz vatrenog oru\u017eja pod trenutno, u kaznenopravnom kontekstu nerazja\u0161njenim okolnostima, uslijed \u010dega je nekoliko osoba zadobilo prostrijelne ozljede. Policija je u medijima navela da se radilo o ispaljivanju hitaca u zrak kao pozivu za pomo\u0107 te radi odbijanja napada na \u017eivot policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n<p>ZoPPiO definira da se vatreno oru\u017eje mo\u017ee koristiti, izme\u0111u ostalog, u nu\u017enoj obrani ili krajnjoj nu\u017edi ako se bez toga ne mo\u017ee otkloniti istodobnu ili izravno predstoje\u0107u opasnost za vlastiti ili \u017eivot druge osobe. Uporaba nije dopu\u0161tena kada dovodi u opasnost \u017eivot drugih osoba, osim ako je jedino sredstvo za obranu od napada ili otklanjanja opasnosti. Ne smatra se uporabom vatrenog oru\u017eja kao sredstva prisile u smislu ZoPPiO-a ispaljivanje upozoravaju\u0107eg hitca kad su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oru\u017eja u nu\u017enoj obrani ili krajnjoj nu\u017edi te ispaljivanje hitca radi tra\u017eenja pomo\u0107i.<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da je u konkretnom slu\u010daju nekoliko osoba zadobilo prostrijelne rane pod jo\u0161 uvijek nepoznatim okolnostima, stoga ocjenu da li se pri ispaljivanju hitaca radilo o nu\u017enoj obrani te tra\u017eenju pomo\u0107i trebalo bi dati dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, a u kona\u010dnici sud. Prema javno dostupnim informacijama dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo jo\u0161 uvijek utvr\u0111uje sve relevantne \u010dinjenice ovog doga\u0111aja. U kontekstu utvr\u0111ivanja svih \u010dinjenica treba se nedvojbeno provesti u\u010dinkovita istraga koja, izme\u0111u ostaloga, treba uklju\u010diti i \u017ertvu. Radi povjerenja javnosti u pravosudni sustav osobito je va\u017eno da javnost ima dovoljno informacija o istrazi i njenim rezultatima.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 133.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se uvede efikasni na\u010din identifikacije policijskih slu\u017ebenika tijekom policijskog postupanja<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 134.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da osiguraju da se uporaba sredstava prisile koristi nu\u017eno i razmjerno<\/span><\/p>\n<p>Postupali smo po pritu\u017ebama gra\u0111ana na oduzimanje slobode bez ispunjenja zakonskih uvjeta.<br \/>\nTako je uhi\u0107en gra\u0111anin koji se prethodno pritu\u017eio na postupanje policijskih slu\u017ebenika pri prelasku dr\u017eavne granice te protiv njih podnio kaznenu prijavu dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu. Njegovu pritu\u017ebu na neprofesionalno postupanje policijskih slu\u017ebenika Povjerenstvo za rad po pritu\u017ebama ocijenilo je osnovanom, suprotno od prethodna dva stupnja policijskog unutarnjeg nadzora, dok je kaznenu prijavu dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo proslijedilo USKOK-u na postupanje. Me\u0111utim, tijekom postupanja dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva policija ga je uhitila \u201ezbog osnovane sumnje da je po\u010dinio kazneno djelo La\u017enog prijavljivanja kaznenog djela\u201c, nakon \u0161to je radi utvr\u0111ivanja opstojnosti navoda iz njegove kaznene prijave te pritu\u017ebe policiji \u201eutvr\u0111eno da su navodi pritu\u017ebe neutemeljeni, neistiniti, odnosno la\u017eni\u201c. Nejasno je u kojem je to postupku \u201eutvr\u0111eno\u201c, kada je Povjerenstvo utvrdilo osnovanost pritu\u017ebenih navoda, a dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo je jo\u0161 postupalo po kaznenoj prijavi gra\u0111anina. Naknadno je i dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo odbacilo kaznenu prijavu policije protiv gra\u0111anina. Gra\u0111anin smatra da se radilo o revan\u0161isti\u010dkom postupanju policije uz slanje poruke \u0161to se gra\u0111anima mo\u017ee dogoditi ako se usude pritu\u017eiti na policijsko postupanje i pri tome biti ustrajni. Na dr\u017eavnom je odvjetni\u0161tvu utvr\u0111enje svih okolnosti ovog slu\u010daja, pri \u010demu je Ustavom RH i EKLJP-om propisano da se nikome ne smije oduzeti ili ograni\u010diti sloboda, osim kada je to odre\u0111eno zakonom.<\/p>\n<p>Oduzimanje slobode pod upitnim okolnostima zabilje\u017eeno je i u slu\u010daju gra\u0111anke koja je zatra\u017eila intervenciju policije zbog incidenta sa susjedom, s kojim je u vi\u0161egodi\u0161njoj zavadi i kojeg je vi\u0161e desetina puta prijavljivala policiji zbog raznih ka\u017enjivih dijela, uklju\u010duju\u0107i prijetnje, ali bezuspje\u0161no.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je ponovno zatra\u017eila intervenciju, odvedena je u policijsku postaju te je u prostoriji za osobe li\u0161ene slobode provela vi\u0161e od pet sati jer je i susjed nju prijavio zbog prijetnje. Nejasni su razlozi oduzimanja slobode, s obzirom da se dragovoljno odazvala pozivu policijskih slu\u017ebenika za davanje izjave. O\u010dito je bila uhi\u0107ena, no to joj nije bilo priop\u0107eno, a o uhi\u0107enju nije bila ispunjena odgovaraju\u0107a dokumentacija. Nedugo potom je dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo odbacilo kaznenu prijavu protiv nje. Gra\u0111anka smatra da je postupanje policije oblik revan\u0161izma, jer je prije nekoliko godina ESLJP donio presudu zbog neu\u010dinkovite istrage u njenom slu\u010daju prijave kaznenog djela. Isti\u010de kako postupanje policije, u svezi prijave susjeda, smatra pristranim jer u slu\u010dajevima kad je ona policiji podnosila prijave protiv susjeda zbog prijetnji, kao i u drugim slu\u010dajevima, susjed nije bio li\u0161en slobode niti je o prijavama obavije\u0161teno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e&#8230;Pregledala me policijska slu\u017ebenica i zaklju\u010dana sam u \u0107eliju, na moja pitanja &#8220;\u010cemu ovo?&#8221; odgovoreno mi je da je tako odlu\u010deno. Tog koji je tako odlu\u010dio prijavljujem za protupravno oduzimanje slobode, zbog kr\u0161enja mojih ljudskih prava na obranu, zbog zabrane da ikome javim da sam u pritvoru. 2. policijski slu\u017ebenik kojeg do tog\u00a0dana nisam vidjela\u00a0je \u010ditavo vrijeme bio sa mnom, pitala sam za\u0161to sam zatvorena, za\u0161to mi nisu rekli da \u0107u biti pritvorena &#8211; da uzmem lijekove, da psu ostavim vodu, kada \u0107u biti ispitana, koliko me misle zadr\u017eati i zbog \u010dega sam uop\u0107e optu\u017eena?! Kako su me dr\u017eali zaklju\u010danu u \u0107eliji, moram re\u0107i da sam bila zatvorena 1. put u \u017eivotu, za nekih sat i pol osjetila sam slabost, strah, shvatila da mi mogu raditi \u0161to ho\u0107e jer nitko ne zna gdje sam i po\u010deo mi je pani\u010dni napad, vrlo sli\u010dan predinfarktnom stanju, jer sam u\u017easno glasno i te\u0161ko disala, pa sam tra\u017eila da pozovu hitnu jer mi je lo\u0161e. Sjela sam na pod, zbog toga da ohladim tijelo, \u017eile na rukama koje su pulsirale, dlanove sam polo\u017eila na pod, hitna nije do\u0161la minimalno pola sata&#8230; pa sam imala naju\u017easniji napad panike ikada u \u017eivotu. Tad se pojavio policijski slu\u017ebenik, kriminalist koji mi je zaprijetio ako se ne prestanem derati da \u0107e me ispitati preksutra, \u0161to je moje stanje dodatno\u00a0pogor\u0161alo&#8230;\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 135.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu policije i Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, da provode u\u010dinkovitu istragu u slu\u010dajevima mogu\u0107ih prekora\u010denja policijskih ovlasti, osobito kada rezultiraju te\u0161kim tjelesnim ozljedama uslijed kori\u0161tenja vatrenog oru\u017eja od strane policijskih slu\u017ebenika<\/span><\/p>\n<p>Zabrinjavaju slu\u010dajevi u kojima gra\u0111ani vi\u0161e godina pozivaju policijske slu\u017ebenike i u kojima smo utvrdili da nisu poduzete dostatne mjere da im se pru\u017ei primjerena za\u0161tita.<\/p>\n<p>Primjerice, gra\u0111anka 17 godina trpi verbalno nasilje susjeda zbog poreme\u0107enih me\u0111uljudskih odnosa. Policija je zabilje\u017eila postojanje prijetnji, kao i fizi\u010dko nasilje tijekom du\u017eeg vremenskog perioda. MUP-u je upu\u0107ena preporuka da se provede djelotvorna i u\u010dinkovita istraga kako bi se, na temelju ukupno utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog stanja, mogla preispitati osnovanost pritu\u017ebenih navoda odnosno razrije\u0161ile dvojbe postoje li elementi prekr\u0161ajnog ili kaznenog djela.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eIznimno zahtjevno i ujedno \u017ealosno iskustvo u urbanoj sredini grada jest prenositi male bebe jednu po jednu izmjenjuju\u0107i ih na rukama preko krovova, prtlja\u017enika ili drugih dijelova vozila parkiranih na javnoj povr\u0161ini. Jednako je tu\u017eno iskustvo koje obi\u010dno imam nakon povratka s iscrpljuju\u0107ih onkolo\u0161kih pregleda i terapija kada me zbog zdravstvenog stanja djelatnici saniteta ili pratnje pacijenata ne mogu na kolicima ili nosilima unijeti u vlastitu ku\u0107u, ve\u0107 uz te\u017eak napor i improvizaciju moraju prenijeti preko dijelova parkiranih vozila ili oprezno provu\u0107i kroz nekakav minimalno dostupan prostor.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U drugom slu\u010daju gra\u0111aninu, koji se lije\u010di kao onkolo\u0161ki pacijent, susjed prije\u010di vozilima ulaz u obiteljsku ku\u0107u, a pristup ku\u0107i nu\u017ean je i radi prilaza vozila HMP te radi prolaza dje\u010djih kolica. Zabrinjava neosjetljivost policijskih slu\u017ebenika te nepoduzimanje raspolo\u017eivih mjera kako bi se parkiranje uredilo na prihvatljiv na\u010din. Preporu\u010dili smo policiji da poduzme aktivnosti usmjerene na prevenciju eskalacije me\u0111ususjedskih sukoba, kao i da s problemom upozna nadle\u017eni upravni odjel grada, jer je susjed po vlastitom naho\u0111enju ocrtao parkirna mjesta na javnoj gradskoj povr\u0161ini.<\/p>\n<p>Posebno zabrinjavaju\u0107e i upitne pravne valjanosti je postupanje PU koja je podatke o pritu\u017eitelju i pritu\u017ebu koju nam je uputio, a koja im je proslije\u0111ena na nadle\u017eno postupanje, dostavila odvjetni\u010dkom dru\u0161tvu koje je anga\u017eirao na\u010delnik policijske postaje. Odvjetni\u010dko dru\u0161tvo je zatra\u017eilo podatke u cilju za\u0161tite prava i interesa njihove stranke kojem je, kako navode, \u201epostupanjem pritu\u017eitelja nanesena \u0161teta, kao i povreda profesionalnog i osobnog ugleda\u201c, koje nismo dostavili. Me\u0111utim, nejasno je kako je postupanje po pritu\u017ebi na rad policije postalo predmet za\u0161tite privatnog interesa na\u010delnika policijske postaje, kao i je li na\u010delnik policijske postaje, ako ve\u0107 unaprijed \u0161titi svoj privatni interes putem odvjetni\u010dkog dru\u0161tva, ulo\u017eio sav profesionalni napor pri ispitivanju dostavljene pritu\u017ebe.<\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir naprijed navedeno nedvojbeno je da policija ima razli\u010dite kriterije i da nejednako postupa u usporedivim situacijama. U ovom je slu\u010daju podatke koje je u svrhu ispitnog postupanja primila od pu\u010dke pravobraniteljice, dostavila opunomo\u0107eniku privatne osobe prije podno\u0161enja tu\u017ebe sudu. Me\u0111utim, u drugim nama poznatima slu\u010dajevima, dostavu osobnih podataka uvjetovala je upravo podno\u0161enjem odgovaraju\u0107e tu\u017ebe i zahtjevom suda. Na to smo ve\u0107 ukazali u Izvje\u0161\u0107u za 2019. godine te upozorili policiju da je pri dostavi osobnih podataka du\u017ena postupati nearbitrarno i na na\u010din koji za posljedicu ne\u0107e imati nejednakost.<br \/>\nPu\u010dka pravobraniteljica je u svom radu samostalna i neovisna te je, sukladno ZoPP-u, zabranjen svaki oblik utjecaja na rad pu\u010dkog pravobranitelja. U tom kontekstu, obra\u0107anje na\u010delnika PP pu\u010dkoj pravobraniteljici putem odvjetni\u010dkog dru\u0161tva moglo bi se okarakterizirati i kao poku\u0161aj utjecaja na rad pu\u010dke pravobraniteljice te slanje poruke kako bi eventualne daljnje aktivnosti u propitivanju pritu\u017ebenih navoda mogle rezultirati i sudskim postupkom, \u0161to je neprihvatljivo.<a id=\"obavljanjeposlova\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 136.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se pri ispitivanju pritu\u017ebi na rad policije postupa ujedna\u010deno, uz za\u0161titu osobnih podataka pritu\u017eitelja<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica <\/strong><\/h3>\n<p>Sukladno ovlastima, u cilju spre\u010davanja mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, predstavnici NPM-a su tijekom 2022. obi\u0161li 16 policijskih postaja te dvije pritvorske jedinice u PU karlova\u010dkoj te PU primorsko-goranskoj. Obilasci u PU primorsko-goranskoj bili su kontrolni, radi utvr\u0111ivanja provedbe upozorenja i preporuka danih tijekom prethodnih obilazaka.<\/p>\n<p>Suradnja s policijskim slu\u017ebenicima pri obilascima je bila zadovoljavaju\u0107a, nije bilo ograni\u010denja u provo\u0111enju mandata te je predstavnicima NPM-a bio omogu\u0107en uvid u podatke i evidencije koje se vode u pisanom ili elektroni\u010dkom obliku. Nakon obilazaka upu\u0107eno je 27 preporuka i jedno upozorenje, od kojih je u kontrolnom obilasku upu\u0107eno \u0161est novih preporuka.<\/p>\n<h3><strong>Redovni obilasci <\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom redovitih obilazaka pregledani su uvjeti smje\u0161taja i prijevoza te evidencije o osobama li\u0161enim slobode.<a id=\"uvjetismjestaja\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Uvjeti smje\u0161taja<\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom obilazaka utvr\u0111eno je da ve\u0107ina policijskih postaja ima prostorije za smje\u0161taj osoba li\u0161enih slobode koje su dovoljno prostrane, s dnevnim i umjetnim svjetlom, ugra\u0111ena je ventilacija i grijanje, omogu\u0107en je pristup sanitarijama i dostupna je pitka voda. Me\u0111utim, nejasno je za\u0161to nisu poduzete mjere kako bi se uvjeti smje\u0161taja uskladili s propisanim standardima, za koje nisu potrebna velika ulaganja. Primjerice, zidove i podove nekih prostorija treba sanirati, jer se na dijelu poda i zida nalaze plo\u010dice ili parket, \u0161to je suprotno MUP-ovim Standardima prostorija u kojima borave osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja. Isto tako, u ve\u0107ini prostorija za smje\u0161taj su le\u017eajevi s drvenim postoljem, iako Standardi ne predvi\u0111aju drveni le\u017eaj.<br \/>\nZabrinjava i \u010dinjenica da u ni jednoj PP video nadzor ne pokriva sve prostore u kojima se nalaze ili kre\u0107u osobe li\u0161ene slobode. Uvo\u0111enje video nadzora u svim ovim prostorima predstavljalo bi dodatnu mjeru za\u0161tite protiv eventualnog zlostavljanja. Stoga uvo\u0111enje video nadzora ili njegova nadogradnja treba biti prioritet.<a id=\"pravaosoba\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 137.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da osiguraju uvjete smje\u0161taja u prostorijama za osobe li\u0161ene slobode sukladno Standardima prostorija u kojima borave osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 138.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da uspostave video nadzor u prostorijama gdje se nalaze i kre\u0107u osobe li\u0161ene slobode<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Prava osoba li\u0161enih slobode <\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom obilazaka utvr\u0111eno je da su uhi\u0107eni upoznati s razlozima uhi\u0107enja i svojim pravima, uklju\u010duju\u0107i i pravo na branitelja. Pozitivan primjer je kori\u0161tenje privremene besplatne pravne pom\u0107i sukladno ZKP-u, koju ove osobe koriste. Naime, tijekom proteklih godina uo\u010deno je da su osobe li\u0161ene slobode, unato\u010d ovoj mogu\u0107nosti, rijetko pozivali odvjetnike, odnosno da se ve\u0107ina odricala prava na branitelja. To je va\u017eno jer pristup proceduralnim jamstvima u prvim satima li\u0161avanja slobode osigurava pravi\u010dno su\u0111enje u skladu s \u010dl. 6. EKLJP, a istovremeno je u\u010dinkovit na\u010din sprje\u010davanja mu\u010denja i drugog nasilja.<\/p>\n<p>U pojedinim postajama iz spisa predmeta nije bilo vidljivo tko je obavio pregled uhi\u0107enih \u017eena pa nije bilo mogu\u0107e utvrditi je li, sukladno \u010dl. 76. st. 1. ZoPPiO, pregled obavila osoba istoga spola. Stoga se preporu\u010da da se o pregledu osoba li\u0161enih slobode sa\u010dini slu\u017ebena bilje\u0161ka iz koje \u0107e biti vidljivo koji je slu\u017ebenik obavio pregled.<\/p>\n<p>Nadalje, pokazala se opravdanost vi\u0161ekratnog ponavljanja preporuke da se radni proces organizira na na\u010din da su pritvorski nadzornici posve\u0107eni samo toj du\u017enosti, odnosno da ne obavljaju i poslove u operativno-komunikacijskom centru. Naime, iz obavijesti Ravnateljstva policije proizlazi da je dosada\u0161njim pra\u0107enjem rada policijskih slu\u017ebenika utvr\u0111eno da prema broju uhi\u0107enika zaprimljenih u pritvorsku jedinicu, nema opravdanog razloga da pritvorski nadzornici obavljaju samo te poslove te da je pregledom predmeta utvr\u0111eno da uz poslove voditelja ili pomo\u0107nika voditelja smjene kvalitetno obavljaju i poslove pritvorskog nadzornika u pritvorskoj jedinici. Neposrednim uvidom tijekom obilaska utvr\u0111eno je da pritvorski nadzornici ne obavljaju nadzor nad pritvorenim osobama kako je to predvi\u0111eno \u010dl. 52. Pravilnika o prijamu i postupanju s uhi\u0107enikom i pritvorenikom te o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici, posebice kada su li\u0161eni slobode smje\u0161teni u prostorijama koje nisu u sklopu pritvorske jedinice ve\u0107 su smje\u0161teni u prostorijama policijskih postaja, \u0161to je dodatni rizik za neljudsko ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje. Budu\u0107i da je prema Pravilniku pritvorski nadzornik odgovoran za pravilnu primjenu propisa o postupanju prema pritvoreniku, smatramo potrebnim, sukladno \u010dl. 52. Pravilnika, organizirati i provoditi nadzor nad radom pritvorske jedinice.<a id=\"transportnavozila\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Transportna vozila<\/strong><\/h3>\n<p>I nadalje se uo\u010dava da transportna vozila, u prostoru namijenjenom prijevozu osoba li\u0161enih slobode, nemaju rukohvate i sigurnosne pojaseve, \u0161to bi rizik nastanka ozljeda pri prijevozu sveo na najmanju mogu\u0107u mjeru, \u0161to bi bilo u skladu sa CPT standardima koji tra\u017ee da se prijevoz obavlja na human na\u010din uz po\u0161tivanje osobne i op\u0107e sigurnosti.<a id=\"kontrolniobilasci\"><\/a><\/p>\n<p><strong style=\"font-size: 16px;\"><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 139.<\/span><\/strong><br style=\"font-size: 16px; font-weight: 400;\" \/><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da opreme vozila koja se koriste za prijevoz pritvorenih\/uhi\u0107enih osoba odgovaraju\u0107om sigurnosnom opremom<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Kontrolni obilasci<\/strong><\/h3>\n<p>Kontrolni obilazak PU primorsko-goranske obuhvatio je pritvorsku jedinicu i devet policijskih postaja. Proveden je kako bi se utvrdio stupanj provedbe preporuka danih nakon redovitih obilazaka 2017. i 2018. godine.<\/p>\n<p>Kontrolnim obilaskom utvr\u0111eno je da je 78% preporuka provedeno, 9% djelomi\u010dno provedeno, a 13% preporuka nije provedeno pa su ponovljene.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16975\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/policija-1-300x177.png\" alt=\"\" width=\"925\" height=\"546\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/policija-1-300x177.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/policija-1.png 470w\" sizes=\"(max-width: 925px) 100vw, 925px\" \/><\/p>\n<p>Postotak ispunjenih preporuka govori u prilog zna\u010dajnom pobolj\u0161anju uvjeta smje\u0161taja u prostorijama za osobe li\u0161ene slobode.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, MUP-u i Ravnateljstvu policije i nadalje ostaje prona\u0107i rje\u0161enje za preostale prostorije u policijskim postajama u kojima uvjeti smje\u0161taja jo\u0161 uvijek nisu u skladu sa Standardima. S obzirom da se radi o Standardima koji propisuju izravan pristup pitkoj vodi i sanitarijama, njihovo ispunjenje prioritetno je za rje\u0161avanje. Nedopustivo je, naime, da pristup pitkoj vodi i sanitarnim prostorijama osobama li\u0161enima slobode ovisi o policijskim slu\u017ebenicima.<br \/>\nPozitivan primjer svakako je PP Opatija, koja je premje\u0161tana u novi objekt u kojem su uvjeti smje\u0161taja zna\u010dajno pobolj\u0161ani.<a id=\"povjerenstvoprituzbe\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Povjerenstvo za rad po pritu\u017ebama<\/strong><\/h3>\n<p>U 2022. godini, tre\u0107oj godini mandata postoje\u0107eg saziva Povjerenstva za rad po pritu\u017ebama, koje predstavlja gra\u0111anski nadzor nad radom policije, mo\u017ee se bolje sagledati pozicija Povjerenstva u praksi, na\u010din kako policija percipira gra\u0111anski nadzor, kao i percepcija gra\u0111ana o u\u010dinku odluka Povjerenstva kojima su pritu\u017ebe ocijenjene osnovanima.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o policiji, ako je Povjerenstvo utvrdilo da je pritu\u017eba djelomi\u010dno ili u cijelosti utemeljena, MUP je du\u017ean u roku od 30 dana preispitati svoju odluku i o tome izvijestiti podnositelja pritu\u017ebe. Tako su nam se obra\u0107ali gra\u0111ani \u010dije je pritu\u017ebe Povjerenstvo ocijenilo osnovanima ili djelomi\u010dno osnovanima, ali su naknadno od MUP-a obavije\u0161teni da ostaju kod odluke o neutemeljenosti pritu\u017ebe.<\/p>\n<p>Ovakvim odgovorima, u kojima se ne obrazla\u017ee za\u0161to MUP ne prihva\u0107a argumentaciju iz odluke Povjerenstva, obezvre\u0111uju se argumenti gra\u0111ana, kao i samo Povjerenstvo. Nepoznato je \u0161to se doga\u0111a u policijskom sustavu nakon \u0161to se zaprimi odluka Povjerenstva o osnovanosti pritu\u017ebenih navoda, odnosno promi\u0161lja li se o unaprje\u0111enju budu\u0107ih postupanja te onemogu\u0107avanja onih koja su dovela do pritu\u017eivanja. Kako bi se u skladu s dobrom upravom osiguralo da gra\u0111ani budu informirani o svim mogu\u0107nostima za\u0161tite, u odgovorima policije gra\u0111anima je nakon svakog stupnja unutarnjeg nadzora potrebno navesti mogu\u0107nost daljnjeg pritu\u017eivanja.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 140.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se u odgovorima na pritu\u017ebe koji se dostavljaju strankama, nakon svakog stupnja unutarnjeg nadzora navede i mogu\u0107nost daljnjeg pritu\u017eivanja<\/span><\/p>\n<p>Gra\u0111ani ukazuju i kako ih MUP obavje\u0161tava da pritu\u017ebe na postupanje policije zaprimljene elektroni\u010dkom po\u0161tom ne udovoljavaju uvjetima iz ZOP-a, ne daju\u0107i im informacije o mogu\u0107nosti otklanjanja nedostataka, \u010dime im se u kona\u010dnici onemogu\u0107ava pristup daljnjim instancama pritu\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i i Povjerenstvo.<\/p>\n<p>Objava na web stranci MUP-a koja glasi:<br \/>\n<em>\u201ePritu\u017ebe koje su podnesene nakon propisanog roka i ne sadr\u017ee potrebne podatke iz \u010dlanka 5. Zakona o policiji, kao i pritu\u017ebe koje se odnose na ostale zaposlenike Ministarstva unutarnjih poslova ili se ne odnose na primjenu policijskih ovlasti, ne\u0107e se rje\u0161avati sukladno odredbama Zakona o policiji, nego \u0107e se na njih primjenjivati odredbe zakona kojim se propisuje sustav dr\u017eavne uprave. U tom slu\u010daju prigovor na odgovor nadle\u017ene policijske uprave i ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova ne\u0107e razmatrati nadle\u017eno Povjerenstvo za rad po pritu\u017ebama, ve\u0107 \u0107e prigovor razmatrati Slu\u017eba za unutarnju kontrolu \u010diji se odgovor ne\u0107e dalje razmatrati.\u201c, <\/em>primjer je obeshrabrivanja i dovo\u0111enja u zabludu gra\u0111ana koji se poku\u0161avaju koristiti zakonskom mogu\u0107no\u0161\u0107u pritu\u017eivanja. Stoga je objavu na web stranci potrebno uskladiti sa Zakonom o op\u0107em upravnom postupku i sudskom praksom.<\/p>\n<p>S tim u vezi, prema Zakonu o op\u0107em upravnom postupku, a \u0161to potvr\u0111uje presuda Upravnog suda u Zagrebu Uszp-4\/19-5 iz prosinca 2021. godine, MUP je obvezan brinuti se da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na \u0161tetu prava koja im po zakonu pripadaju.<a id=\"statusnaprava\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 141.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da zaklju\u010dkom upozori podnositelja pritu\u017ebe na nedostatak i odredi rok u kojem ga treba otkloniti, uz upozorenje na pravne posljedice ukoliko to ne u\u010dini<\/span><\/p>\n<h3><strong>Statusna prava<a id=\"prebivaliste\"><\/a><\/strong><\/h3>\n<h3><\/h3>\n<h3><em>Prebivali\u0161te <\/em><\/h3>\n<p>Na problemati\u010dnu praksu pri odjavi prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti ukazivali smo u vi\u0161e ranijih godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a. Tako smo preporu\u010dili da se Zakonom o prebivali\u0161tu (ZOP) utvrde kriteriji za procjenu \u017eivi li osoba na adresi prijavljenog prebivali\u0161ta, kako bi se ograni\u010dila mogu\u0107nost arbitrarnog postupanja policije pri terenskim provjerama i formiranju ocjene \u017eivi li osoba na adresi stanovanja ili ne. Ukazali smo i da se \u010desto prebivali\u0161te odjavljuje po slu\u017ebenoj du\u017enosti, iako osoba \u017eivi na prijavljenoj adresi, samo jer pri policijskoj terenskoj provjeri nije bila u svom domu.<\/p>\n<p>Ukazali smo da se odjavom prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti na temelju manjkave terenske provjere, poni\u0161tava i osobna iskaznica, \u010dime se osobu dovodi u prekr\u0161aj te joj se onemogu\u0107avaju prava za \u010dije je ostvarenje preduvjet posjedovanje osobne iskaznice.<\/p>\n<p>Odlukom Ustavnog suda RH U-III-1264\/2020 iz srpnja 2022. usvojena je ustavna tu\u017eba gra\u0111anina, biv\u0161eg nositelja stanarskog prava i povratnika, koji je \u017eivio u unajmljenom stanu od 2008. do 2020. godine, ali je zbog naru\u0161enog zdravstvenog stanja privremeno izbivao iz stana. Ustavni sud je utvrdio da mu je povrije\u0111eno pravo na slobodu kretanja i biranja boravi\u0161ta iz \u010dl. 32. st. 1. Ustava i \u010dl. 2. st. 1. Protokola broj 4 uz EKLJP. Naime, s obzirom da je SDUOSZ ocijenio da ne koristi stan, iako mu je prethodno zbog naru\u0161enog zdravlja odobrio zamjenu stambene jedinice, pri policijskoj upravi pokrenuo je postupak radi odjave prebivali\u0161ta, \u0161to se i dogodilo, a \u0161to su kasnije zakonitim potvrdili Upravni sud u Zagrebu i Visoki upravni sud RH. U pogledu zaklju\u010dka upravnih tijela i sudova da gra\u0111anin ne stanuje na adresi prebivali\u0161ta, \u0161to se temeljilo na terenskoj provjeri kao klju\u010dnom dokazu, Ustavni sud je konstatirao da su informacije o obavljenoj terenskoj provjeri \u0161ture jer nema podataka kada je i na koji na\u010din provjera obavljena. Tako\u0111er, nije osporeno ni da su najam i re\u017eije uredno podmireni, da na toj adresi prima pismena, da mu medicinska dokumentacija glasi na tu adresu, da nema drugu nekretninu u RH, kao i da nije utvr\u0111ena neka druga adresa na kojoj \u017eivi.<\/p>\n<p>Ustavni sud je naveo da postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih osoba mo\u017ee biti privremeno odsutna iz svog doma, vi\u0161e tjedana ili mjeseci, a da time ne prestane namjera da na odre\u0111enom mjestu trajno \u017eivi. Kada takve situacije rezultiraju odjavom prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili stvaraju obvezu gra\u0111ana da svaku takvu situaciju prijavljuju policiji, kako bi izbjegli odjavu prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti, predstavljaju zna\u010dajno ograni\u010denje slobode kretanja. Ustavni sud smatra da je upravno tijelo zahtjevom da je upravo podnositelj du\u017ean dokazati da \u017eivi na adresi prebivali\u0161ta, kako mu ono ne bi bilo odjavljeno, stavilo pretjeran teret na podnositelja, \u0161to je i s na\u0161om ocjenom istaknutom jo\u0161 pri dono\u0161enju ZOP-a 2012. godine. Odjava prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti za gra\u0111ane stvara vrlo ozbiljne pravne posljedice, prije svega du\u017enost vra\u0107anja osobne iskaznice, bez koje se ne smiju kretati niti mogu ostvarivati niz prava pa Ustavni sud ocjenjuje da mjera poduzeta u konkretnom slu\u010daju nije bila razmjerna legitimnom cilju koji se nastojao ostvariti, kao i da mije\u0161anje u pravo na slobodu kretanja i izbor boravi\u0161ta gra\u0111anina nije nu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Ustavni sud je i u ovoj, kao i u svojim drugim odlukama, naglasio va\u017enost odredbe \u010dl. 9. ZUP-a, koja propisuje da nadle\u017eno tijelo samostalno utvr\u0111uje \u010dinjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvr\u0111enog rje\u0161ava upravnu stvar. Prema \u010dl. 8. ZUP-a upravna tijela u postupku imaju du\u017enost utvrditi pravo stanje stvari te u tu svrhu moraju utvrditi sve \u010dinjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rje\u0161avanje upravne stvari.<\/p>\n<p>Isti\u010demo i slu\u010daj gra\u0111anina kojem je HZMO odbio zahtjev za priznavanje prava na nacionalnu naknadu za starije, s obrazlo\u017eenjem da ne ispunjava zakonski uvjet neprekidnog prebivali\u0161ta od 20 godina jer priznaju samo potvrdu MUP-a koju on nije mogao pribaviti. Podnio je druge dokaze da je doista prebivao na navedenoj adresi tijekom vremena za koje, prema potvrdi MUP-a, nije imao evidentirano prebivali\u0161te na adresi stanovanja (pisane izjave stanara, potvrdu da je u spornom razdoblju bio predstavnik stanara zgrade), no HZMO ih nije razmatrao. PU je navela da propu\u0161tanje prijave prebivali\u0161ta ne zna\u010di da pojedini gra\u0111ani nisu na odre\u0111enoj adresi prebivali, iako navedenu okolnost nisu prijavili policiji. PU ili PP izdaje potvrdu o \u010dinjenici da je odre\u0111ena osoba u odre\u0111enom razdoblju imala prijavljeno prebivali\u0161te, ali ne i potvrdu o \u010dinjenici stvarnog \u017eivljenja osobe u nekom mjestu i adresi. To treba biti predmet utvr\u0111ivanja tijela koje provodi odre\u0111eni postupak u kojem je \u010dinjenica prebivali\u0161ta odnosno stvarnog \u017eivljenja u odre\u0111enom mjestu pretpostavka za stjecanje nekog prava. Upravo tu \u010dinjenicu treba utvrditi ocjenom svih raspolo\u017eivih dokaza, a ne manjkavo, samo na temelju uvjerenja o prijavljenom prebivali\u0161tu.<\/p>\n<p>Iz navedenog se vidi koliko je inzistiranje javnopravnih tijela na uvjerenju o prebivali\u0161tu kao jedinom na\u010dinu dokazivanja prebivanja dovodio do nemogu\u0107nosti ostvarivanja prava, s obzirom da je prebivali\u0161te uvjet za brojna prava gra\u0111ana. Stoga bi sva javnopravna tijela trebala kod provo\u0111enja postupka u kojem je prebivali\u0161te pretpostavka za stjecanje nekog prava, \u010dinjenicu prebivanja utvr\u0111ivati ocjenom svih raspolo\u017eivih dokaza, a ne samo na temelju uvjerenja o prebivali\u0161tu, \u0161to proizlazi iz \u010dlanaka 8. i 9. ZUP-a, odnosno na\u010delo utvr\u0111ivanja materijalne istine i na\u010delo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza. Kako bi ovo izazvalo veliku promjenu u radu tijela koja postupaju povodom ostvarenja prava gra\u0111ana u razli\u010ditim situacijama i mogu\u0107nost neujedna\u010denog postupanja potrebno je definirati na koji na\u010din \u0107e se utvr\u0111ivati stvarno mjesto prebivanja osobe (adresa zaprimanja po\u0161te, ra\u010duna, uklju\u010denost u \u0161kolski sustav, prijavljena adresa \u010dlanova obitelji i dr.).<a id=\"drzavljanstvo\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 142.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova definira na koji na\u010din \u0107e se utvr\u0111ivati stvarno mjesto prebivanja osobe u postupku ostvarivanja prava uvjetovanih prebivali\u0161tem pred javnopravnim tijelima<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Dr\u017eavljanstvo<\/strong><\/h3>\n<p>Zaprimali smo pritu\u017ebe zbog primjene \u010dl. 5. st. 2. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu (ZHD), prema kojem podrijetlom stje\u010de hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba starija od 21 godine \u017eivota, ro\u0111ena u inozemstvu \u010diji je jedan roditelj u trenutku njezina ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljanin, ako do 1. sije\u010dnja 2023. podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, a MUP prethodno utvrdi da po\u0161tuje pravni poredak, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za primitak. Diplomatsko-konzularna predstavni\u0161tva RH pogre\u0161no su postupala pa su od podnositelja zahtjeva tra\u017eila da umjesto zahtjeva za upis u evidenciju o dr\u017eavljanstvu, ispune obrazac upitnika za utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva. Dodatni problem je \u0161to je o tome indirektno odlu\u010divao MUP, koji nije ovla\u0161ten za odlu\u010divanje u predmetima stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom, jer je \u010dl. 24. st. 2. ZHD-a propisano da poslove stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom obavlja nadle\u017eno upravno tijelo \u017eupanije odnosno Grada Zagreba.<\/p>\n<p>Naime, od stupanja na snagu izmjena ZHD-a 1. sije\u010dnja 2020. godine, od kada je u primjeni bila odredba \u010dl. 5. st. 2., nije postojao posebni obrazac za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom temeljem tog \u010dlanka, a na web stanici MUP-a (https:\/\/mup.gov.hr\/gradjani-281562\/moji-dokumenti-281563\/drzavljanstvo-325\/upute-o-proceduri-stjecanje-hrvatskog-drzavljanstva\/4746) jo\u0161 uvijek stoji obavijest koja nije u skladu sa ZHD-om: \u201ezahtjev za upis u knjigu dr\u017eavljana Republike Hrvatske po odredbi \u010dlanka 5. stavka 2. podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka. Ako podnositelj zahtjeva nema odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, zahtjev podnosi osobno putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu\u201c. Posljedi\u010dno o zahtjevu za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom temeljem ove odredbe nije odlu\u010divalo nadle\u017eno tijelo, ve\u0107 je MUP provodio postupak temeljem \u010dl. 30. st. 1. ZHD-a, koji se odnosi na utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva. Uloga MUP-a, sukladno \u010dl. 5. st. 2. ZHD-u je da, prije upisa u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, samo utvrdi da li podnositelj zahtjeva po\u0161tuje pravni poredak, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za primitak.<\/p>\n<p>Tra\u017eenje da se \u201ezahtjev za upis u knjigu dr\u017eavljana Republike Hrvatske po odredbi \u010dlanka 5. stavka 2. podnosi osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji\u201c nema upori\u0161te u ZHD-u i protivno je \u010dl. 24. st. 2. ZHD-a.<\/p>\n<p>Nejasno je i da su za https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativni postupak upisa u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, osobama koje se hrvatskim dr\u017eavljaninom smatraju od ro\u0111enja, postavljeni uvjeti koji su uobi\u010dajeni u postupku naturalizacije stranaca, odnosno stjecanja dr\u017eavljanstva priro\u0111enjem, \u0161to je jo\u0161 jedan prilog da se radi o neobi\u010dnoj \u201ehibridizaciji\u201c norme i prakse glede \u010dl. 5. st. 2. ZHD-a.<\/p>\n<p>U vezi stjecanja dr\u017eavljanstva pripadno\u0161\u0107u hrvatskom narodu sukladno \u010dl. 16. ZHD-a na MUP-ovom web-u (https:\/\/mup.gov.hr\/gradjani-281562\/moji-dokumenti-281563\/drzavljanstvo-325\/upute-o-proceduri-stjecanje-hrvatskog-drzavljanstva\/4746) objavljene su Upute o proceduri za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva, uz posebno navo\u0111enje isprava kojima podnositelji zahtjeva dokazuju svoje ranije nacionalno izja\u0161njavanje u pravnom prometu. Iz zakonske odredbe i Uputa proizlazi da se pripadnost hrvatskom narodu dokazuje pojedinom javnom ispravom te se u Uputama navode primjeri isprava. Dakle, ne zahtijeva se pribavljanje svih pobrojanih javnih isprava.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u Popisu dokumentacije za primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, koji se u diplomatsko-konzularnim predstavni\u0161tvima RH u Republici Srbiji daju podnositeljima zahtjeva, navodi se cijela lista potrebnih dokumenata, uz napomenu da se \u201ezahtjevi za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva ne zaprimaju ukoliko se ne prilo\u017ei sva navedena dokumentacija\u201c. Nezaprimanje zahtjeva kojima nisu prilo\u017eene sve \u201etra\u017eene\u201c isprave se kr\u0161i i ZUP, kojim je propisano da je slu\u017ebena osoba du\u017ena primiti i potvrditi primitak podneska, a ako sadr\u017ei kakav nedostatak, zaklju\u010dkom se treba stranku na to upozoriti i odrediti rok za otklanjanje nedostatka.<\/p>\n<p>I u ranijim izvje\u0161\u0107ima smo nagla\u0161avali problem dugotrajnosti postupka stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva. MUP kao opravdanje navodi da trajanje postupka ovisi o kompletiranosti dokumentacije prilo\u017eene uz zahtjev, aktivnom sudjelovanju stranke u postupku i njezinoj motiviranosti da se \u0161to prije okon\u010da. Me\u0111utim, na suprotno ukazuje slu\u010daj pritu\u017eiteljice koja je podnijela zahtjev za primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, a pozvana je da ga nadopuni tek nakon pet godina, nakon \u0161to smo od MUP-a zatra\u017eili obavijest o predmetu.<a id=\"boravakstranaca\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 143.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, da u postupcima stjecanja i utvr\u0111ivanja hrvatskog dr\u017eavljanstva pri primitku podnesaka stranaka po\u0161tuju odredbe Zakona o op\u0107em upravnom postupku<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 144.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da postupke stjecanja dr\u017eavljanstva vodi u rokovima propisanim Zakonom o op\u0107em upravnom postupku<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Boravak stranaca<\/strong><\/h3>\n<p>Sukladno Zakonu o strancima (ZOS) dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja prilikom reguliranja boravka u RH (privremeni boravak i dugotrajno boravi\u0161te ili stalni boravak), izme\u0111u ostalog, moraju dokazati da imaju dostatna sredstva za uzdr\u017eavanje. Na\u010din izra\u010duna i visina minimalnih sredstava za uzdr\u017eavanje propisani su Uredbom o na\u010dinu izra\u010duna i visini sredstava za uzdr\u017eavanje dr\u017eavljanina tre\u0107e zemlje u RH, kojom je odre\u0111eno da se visina sredstava utvr\u0111uje prema slu\u017ebenom podatku DZS-a o prosje\u010dnoj mjese\u010dnoj neto pla\u0107i ispla\u0107enoj u pro\u0161loj godini. Kao \u0161to je u svojoj analizi o navedenoj problematici ukazao PGP Sisakxxxii, dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje, samac, morao bi imati 3.564,50 kuna, dvo\u010dlana obitelj 4.099,17 kuna, tro\u010dlana obitelj iznos od 4.812,07 kuna te \u010detvero\u010dlana obitelj 5.524,97 kuna. Na ovaj su na\u010din dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja ote\u017eani uvjeti za reguliranje boravka nego temeljem Uredbe iz 2018. godine. Naime, ranije je dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje, samac, morao imati osigurana sredstva u iznosu od 2.400,00 kuna mjese\u010dno, dvo\u010dlana obitelj 3.400,00 kuna, tro\u010dlana obitelj 4.200,00 kuna, a \u010detvero\u010dlana obitelj 5.000,00 kuna.<\/p>\n<p>Nepovoljniji uvjeti boravka osobito poga\u0111aju one dr\u017eavljane tre\u0107ih zemalja koji su pripadnici romske nacionalne manjine te povratnike, koji su socijalno ugro\u017eene osobe na dugogodi\u0161njem privremenom boravku u RH. Naime, te osobe, ukoliko nisu \u010dlanovi obitelji hrvatskih dr\u017eavljana, ni prije nisu mogle regulirati stalni boravak jer nisu imali dostatna sredstva za uzdr\u017eavanje, a sada su ponovno u riziku da ne\u0107e mo\u0107i regulirati dugotrajno boravi\u0161te ili stalni boravak, unato\u010d vi\u0161egodi\u0161njem \u017eivljenju u RH. U analizi je naveden slu\u010daj korisnice obiteljske mirovine koja je u RH \u017eivjela od 1981. do 1995. godine te ponovo od 2009. godine i trenutno se nalazi na 13. odobrenom privremenom boravku zbog humanitarnih razloga. Zahtjevi za stalni boravak podneseni 2014. i 2020. godine odbijeni su joj upravo zbog nedostatnih sredstava za uzdr\u017eavanje, \u0161to bi joj sada bila prepreka i za reguliranje dugotrajnog boravi\u0161ta. Time joj je ograni\u010den i pristup hrvatskom dr\u017eavljanstvu omogu\u0107en \u010dl. 19. Zakona o izmjenama i dopunama ZHD-a, kojim je propisano kako se smatra da osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivali\u0161te u RH i kojima je odobren stalni boravak, ispunjavaju pretpostavke potrebnog boravka u postupcima stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n<p>Vi\u0161e je nego o\u010dito da u\u010dinkovito rje\u0161enje za ovakve slu\u010dajeve nije odobravanje beskona\u010dnih boravaka iz humanitarnih razloga, \u010dime se i nadalje ne uva\u017eava mi\u0161ljenje ELJSP u predmetu Hoti protiv RH, o o\u010ditoj besperspektivnosti po toj osnovi odobrenih boravaka, s obzirom da se u tom statusu mo\u017ee dugotrajno \u017eivjeti bez mogu\u0107nosti da se ikada stekne dugotrajno boravi\u0161te (posljedi\u010dno i hrvatsko dr\u017eavljanstvo), kao i da je taj status u RH nesiguran, jer ovisi o jednogodi\u0161njim produljenima dozvole boravka temeljenim na diskrecijskoj ocjeni MUP-a. U\u010dinkovito rje\u0161enje mo\u017ee biti samo stvaranje zakonskog okvira koje \u0107e adekvatno uva\u017eiti \u010dinjenicu da se radi o osobama koje imaju \u010dvrstu poveznicu s RH u vidu dugogodi\u0161njeg \u017eivota u RH, kao i da je njihov status nerijetko posljedica tranzicijskog razdoblja.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 145.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da pripremi izmjene Zakona o strancima kojima \u0107e se omogu\u0107iti odobravanje dugotrajnog boravi\u0161ta uva\u017eavaju\u0107i dugogodi\u0161nji \u017eivot u Republici Hrvatskoj temeljem odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga<\/span><\/p>\n<p>U svezi statusa osoba koje su se nedavno doselile, posebnu pa\u017enju izazivaju slu\u010dajevi neodobravanja boravka maloljetnoj djeci zaposlenih supru\u017enika kojima je odobren boravak po osnovi rada. Tako smo obavije\u0161teni o neodobravanju boravka djetetu, unato\u010d suglasnosti MZO-e o provo\u0111enju pripremne nastave hrvatskog jezika te potvrde osnovne \u0161kole da je dijete upisno u tre\u0107i razred. U drugom slu\u010daju odbijen je boravak djeci u dobi od devet, \u0161est i pet godina starosti, \u0161to MUP obrazla\u017ee primjenom \u010dl. 63. st. 2. ZOS-a, prema kojem se iznimno mo\u017ee odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji samo ako je dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje s kojim se tra\u017ei spajanje imao neprekidno najmanje godinu dana odobren privremeni boravak.<\/p>\n<p>S obzirom da su u konkretnim slu\u010dajevima zaposlenim roditeljima odobreni prvi boravci, nije ispunjen kriterij prethodno odobrenog boravka od godinu dana pa djeci nije odobren boravak.<\/p>\n<p>MUP je otklonio i mogu\u0107nost da se djeci odobri privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili u druge svrhe, te je donio rje\u0161enje o povratku, prema kojem djeca trebaju napustiti Europski gospodarski prostor u roku 15 dana. Unato\u010d obrazlo\u017eenju da je predmetna odredba ZOS-a uskla\u0111ena s Direktivom vije\u0107a 2003\/86\/EZ o pravu na spajanje obitelji, ova Direktiva omogu\u0107ava propisivanje uvjeta prethodnog zakonitog boravka prije spajanja obitelji od dvije godine, no to je samo mogu\u0107nost, a ne obveza. Na ovaj na\u010din stvara se situacija da roditelji legalno rade u RH, dok bi njihova djeca od njih trebala biti odvojena najmanje godinu dana. Tako\u0111er, i u preambuli spomenute Direktive navodi se da je spajanje obitelji prijeko potreban na\u010din omogu\u0107avanja obiteljskog \u017eivota, koje poma\u017ee stvaranju sociokulturne stabilnosti koja omogu\u0107ava integraciju dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja u dr\u017eavama \u010dlanicama, \u0161to tako\u0111er slu\u017ei promicanju ekonomske i socijalne kohezije, kao i da bi dr\u017eave \u010dlanice trebale, tako\u0111er, mo\u0107i primijeniti Direktivu kada obitelj dolazi zajedno. Predmetni slu\u010dajevi su upu\u0107eni na postupanje Pravobraniteljici za djecu, kako bi se radi za\u0161tite prava i najboljeg interesa djece ispitala praksa postupanja MUP-a.<\/p>\n<p>Zabilje\u017een je i slu\u010daj strane dr\u017eavljanke kojoj je bio odobren boravak temeljem braka s hrvatskim dr\u017eavljaninom od 2018. godine, ali koji je preminuo 2021. godine, pa je godinu dana potom MUP ukinuo prethodno odobreni boravak. Ocijenjeno je da nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje autonomnog boravka iz \u010dl. 69. st. 1. ZOS-a, prema kojima se dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje s odobrenim privremenim boravkom radi spajanja obitelji u neprekidnom trajanju od tri godine, mo\u017ee odobriti autonomni boravak ako ima valjanu stranu putnu ispravu, sredstva za uzdr\u017eavanje, zdravstveno osiguranje te nema zabranu ulaska i boravka u RH, odnosno ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Me\u0111utim, istovremeno u predmetnom slu\u010daju MUP odri\u010de mogu\u0107nost primjene iznimke iz st. 2. istoga \u010dlanka koje se odnosi na smrt supru\u017enika i odobren privremeni boravak radi spajanja obitelji u trajanju od tri godine. Stoga, imaju\u0107i u vidu da je imala odobren privremeni boravak od \u010detiri godine u kontinuitetu na temelju sklopljenog braka s hrvatskim dr\u017eavljaninom, MUP-u je preporu\u010deno da ponovno razmotri mogu\u0107nost odobravanja autonomnog boravka. Naime, razvidno je da pravna odredba naglasak stavlja na formalnom odobrenju boravka u neprekidnom trajanju od tri godine, a ne na fakti\u010dnom trajanju obiteljske\/bra\u010dne zajednice ili \u017eivotnog partnerstva.<\/p>\n<p>Pogre\u0161an je stav MUP-a da bi ovakvo tuma\u010denje propisa bilo protivno svrsi boravka dr\u017eavljanina tre\u0107e zemlje u RH i volji zakonodavca, pozivaju\u0107i se pritom na \u010dl. 87. ZOS-a, kojim je propisano da \u0107e MUP ukinuti privremeni boravak dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje ako prestanu postojati uvjeti za odobrenje privremenog boravka. Pri tome MUP zanemaruje da strani dr\u017eavljanin uop\u0107e nema zakonsku obvezu izvijestiti MUP o smrti bra\u010dnog druga, kao i pravnu posljedicu ukidanja rje\u0161enja, odnosno da se akt stavlja izvan snage na na\u010din da njegovo daljnje pravno djelovanje vi\u0161e nije mogu\u0107e, dok pravne posljedice proizvedene do trenutka ukidanja ostaju na snazi. U kona\u010dnici, smatramo da bi, ukoliko bi se prihvatilo prethodno izra\u017eeno stajali\u0161te MUP-a, u praksi imali zapravo dvije sadr\u017eajno identi\u010dne odredbe, odnosno da iznimka ne bi ni postojala.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2\/\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/\">Sloboda izra\u017eavanja<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2\/\">Javno okupljanje<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja (NPM) i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-3\/\">Zatvorski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-4\/\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Povezane teme prona\u0111ite u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci policijskih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16346"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16346\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17888,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16346\/revisions\/17888"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}