{"id":16266,"date":"2023-04-17T12:08:30","date_gmt":"2023-04-17T10:08:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16266"},"modified":"2023-09-28T10:54:09","modified_gmt":"2023-09-28T08:54:09","slug":"pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis\/","title":{"rendered":"Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravo na \u010dist, zdrav i\u00a0 odr\u017eiv okoli\u0161 mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16987\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/okolis-1-300x77.png\" alt=\"\" width=\"806\" height=\"207\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/okolis-1-300x77.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/okolis-1-585x151.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/okolis-1.png 639w\" sizes=\"(max-width: 806px) 100vw, 806px\" \/><\/p>\n<p>U 2022. godini je Op\u0107a skup\u0161tina UN-a kao novo univerzalno ljudsko pravo priznala pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, \u010dije ostvarivanje prati posebni izvjestitelj za okoli\u0161 i ljudska prava. U 2022. godini imenovan je i prvi posebni izvjestitelj za branitelje okoli\u0161a, za situacije u kojima su suo\u010deni ili izlo\u017eeni neposrednoj prijetnji od ka\u017enjavanja, progona ili uznemiravanja pri poku\u0161aju ostvarivanja prava iz Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a (Aarhu\u0161ka konvencija). Pritom, Ustav RH jam\u010di pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 32 godine te RH svrstava u skupinu od preko 150 zemalja u \u010dijim je nacionalnim sustavima od ranije za\u0161ti\u0107eno ovo ljudsko pravo. Prakti\u010dno ostvarivanje ovog prava ovisi o nizu \u010dimbenika, izme\u0111u ostaloga i o razini primijenjenih ekolo\u0161kih standarda i za\u0161tite ljudskih prava te na\u010dinu no\u0161enja s novim izazovima poput klimatskih promjena.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#prituzbe\">Postupanje po pritu\u017ebama:<\/a><\/span>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zrakitlo\">za\u0161tita zraka i tla<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#morevodapriroda\">za\u0161tita mora, voda i prirode<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zracenjesvjetlost\">za\u0161tita od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja, buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#ocd\">Iskustva okoli\u0161nih organizacija civilnog dru\u0161tva<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sve te\u017ee se upravlja rizicima klimatskih promjena i istovremeno se doga\u0111aju vi\u0161estruke opasnosti poput su\u0161a, poplava i toplinskih valova. Kontinuirano raste razina mora te se smanjuje proizvodnja i dostupnost hrane. Nakon 2040. godine rizici \u0107e vi\u0161estruko porasti, ovisno o razini globalnog zatopljenja i kratkoro\u010dnim mjerama ubla\u017eavanja i prilagodbe koje se sada poduzimaju, ukazuje Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u Izvje\u0161\u0107u \u201eKlimatske promjene 2022.: U\u010dinci, prilagodba i ranjivost. Doprinos Radne skupine II \u0160estom izvje\u0161\u0107u o procjeni IPCC-a\u201c.<\/p>\n<p>Prema ocjeni Dr\u017eavnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda, temperatura zraka u 2022. je pre\u0161la vi\u0161egodi\u0161nji prosjek pa je na sjeveru Hrvatske i \u0161irem makarskom podru\u010dju bilo vrlo toplo, dok je u gotovo \u010ditavoj Hrvatskoj bilo ekstremno toplo. Oborinske prilike bile su normalne do su\u0161ne u okolici Kri\u017eevaca i Puntijarke, Istri, dijelovima Cresa i Raba te sjevernog Velebita, ve\u0107em dijelu sjeverne Dalmacije, dijelu srednje i ve\u0107em dijelu ju\u017ene Dalmacije, te vrlo su\u0161ne na Lo\u0161inju, Kor\u010duli i Lastovu te ve\u0107em dijelu srednje Dalmacije.<\/p>\n<p>Hrvatska vatrogasna zajednica je do studenoga zabilje\u017eila 7.764 po\u017eara raslinja (\u0161to \u010dini ve\u0107inu svih po\u017eara) i pet smrtno stradalih osoba. Broj po\u017eara na otvorenom ve\u0107i je za 50% nego prethodne godine, a najugro\u017eenija je Jadranska obala s otocima zbog lako zapaljive vegetacije pogodne za nastanak i \u0161irenje po\u017eara za vrijeme dugotrajnih su\u0161a i velikih vru\u0107ina. Prema podatcima MUP-a, do listopada su inspektori za za\u0161titu od po\u017eara podnijeli 652 prekr\u0161ajne prijave, naj\u010de\u0161\u0107e zbog neodr\u017eavanih poljoprivrednih povr\u0161ina, \u0161umskih i evakuacijskih puteva te divljih odlagali\u0161ta.<\/p>\n<p>Gubitak bioraznolikosti i promjene u ekosustavima klju\u010dni su globalni rizici, i nu\u017eno je u\u010dinkovito o\u010duvati 30% do 50% kopna, slatkovodnih i oceanskih podru\u010dja, tvrdi IPCC. Trenutno se u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima nalazi do 15% kopna, 21% slatkih voda i 8% oceana, a kako bi se smanjila \u0161teta i pove\u0107ala otpornost na klimatske promjene njima bi se trebalo u\u010dinkovitije upravljati. U Globalnom okviru za bioraznolikost do 2030., dogovorenom u okviru Konvencije o biolo\u0161koj raznolikosti (COP15), definirani su klju\u010dni ciljevi, izme\u0111u ostaloga za\u0161tita 30% svjetskog kopna i mora te restauracija 30% degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava.<br \/>\nZajedno s drugim europskim nacionalnim institucijama za za\u0161titu ljudskih prava kroz ENNHRIxxvi zagovaramo dono\u0161enje pravno obvezuju\u0107eg instrumenta na razini VE koji \u0107e priznati pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 kroz dodatni protokol EKLJP-u ili Europskoj socijalnoj poveljixxvii, sukladno Preporuci 2211 (2021) Parlamentarne skup\u0161tine VE (PACE).<br \/>\nPosebno Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u RH (2013.-2020.) usvojeno je u lipnju 2021. godine, no ve\u0107ina od njegovih 19 preporuka nije provedena po\u010dev\u0161i od prve koju smo dali Hrvatskom saboru da po uzoru na Europski parlamentxxviii proglasi klimatsku i ekolo\u0161ku krizu te time osna\u017ei predanost ustavnim vrednotama za\u0161tite o\u010duvanja prirode i okoli\u0161a, pravu na zdrav \u017eivot i odr\u017eivom razvoju. Ne provode se ni druga ni tre\u0107a preporuka iz posebnog izvje\u0161\u0107a jer Vlada RH ne uklju\u010duje OCD-e i predstavnike mladih u planiranje i razvoj svih javnih politika iz podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a i odr\u017eivog razvoja te ne zaustavlja planiranje i realizaciju projekata koji koriste fosilna goriva te projekte koji nisu u skladu s odr\u017eivim razvojem.<a id=\"prituzbe\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 123. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/span><\/p>\n<h3><strong>Postupanje po pritu\u017ebama<\/strong><\/h3>\n<p>U 2022. smo postupali u 282 predmeta iz podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a, \u0161to je porast od 18,5% u odnosu na 2021. godinu kada smo postupali u 243 predmeta. Gra\u0111ani, gra\u0111anske inicijative i OCD-i pritu\u017eivali su se na one\u010di\u0161\u0107enje svih sastavnica okoli\u0161a i prirode, na nepropisno gospodarenje otpadom, svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, neioniziraju\u0107e zra\u010denje i prekomjernu buku, a postupali smo i na vlastitu inicijativu.<a id=\"zrakitlo\"><\/a><\/p>\n<h3><strong>Postupanje po pritu\u017ebama &#8211; za\u0161tita zraka i tla<\/strong><\/h3>\n<p>Industrijska postrojenja i drugi zahvati koji emitiraju one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari u okoli\u0161, naj\u010de\u0161\u0107e u zrak, istovremeno utje\u010du na zdravlje gra\u0111ana koji borave u njihovoj blizini. Godinama isti\u010demo da sustav za\u0161tite okoli\u0161a nije dovoljno u\u010dinkovit i da nije uspostavljen mehanizam za sustavnu za\u0161titu zdravlja na ovim lokacijama. Mjestimi\u010dno se provode studije nakon ve\u0107 prijavljenih zdravstvenih te\u0161ko\u0107a, poput Studije HZJZ-a o utjecaju ekolo\u0161kih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda ili Ekolo\u0161ke studije utjecaja CGO Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice.<\/p>\n<p>Vi\u0161e je zabilje\u017eenih slu\u010dajeva neizvr\u0161ene sanacije, a MGOR u 2022. godini nije proveo niti jedan sanacijski program putem tre\u0107e osobe, temeljem ovlasti iz \u010dl. 198. Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a. Najproblemati\u010dnije su crne to\u010dke &#8211; lokacije u okoli\u0161u visoko optere\u0107ene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnolo\u0161kim) otpadom. Niti jedna od osam crnih to\u010daka iz Odluke o dono\u0161enju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. \u2013 2022. godine nije sanirana, a FZOEU je u 2022. godini ulo\u017eio sredstva u sanaciju jedne crne to\u010dke &#8211; jame Sovjak.<\/p>\n<p>Pratimo postupak sanacije crne to\u010dke: Odlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) &#8211; Biljane Donje, gdje odlo\u017eena troska stoji nepokrivena na tlu od 2010. godine. MGOR navodi da je tu trosku mogu\u0107e koristiti s drugim materijalima u gradnji, no predmet je u velja\u010di 2023. EK ponovno uputila Sudu EU, jer RH trosku ne klasificira kao otpad te nije u potpunosti postupila po presudi Suda iz 2019. (C-250\/18). Presuda je primjenjiva i na druge slu\u010dajeve odlo\u017eenog otpada u RH jer Sud smatra da do uni\u0161tavanja okoli\u0161a dolazi ve\u0107 zbog postojanja otpada na odlagali\u0161tu bez obzira na njegovu narav (presuda od 15. o\u017eujka 2017., Komisija\/\u0160panjolska, C-563\/15, t. 28.) zbog \u010dega je nu\u017eno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da otpad bude zbrinut, a da se pritom ne ugro\u017eava zdravlje ljudi i ne nanosi \u0161teta okoli\u0161u.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 124.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, \u017eupanijama i zavodima za javno zdravstvo, da na lokacijama centara za gospodarenje otpadom, crnih to\u010daka, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u okoli\u0161, izrade program za\u0161tite zdravlja mje\u0161tana i provode kontinuirani biolo\u0161ki monitoring lokalnog stanovni\u0161tva<\/span><\/p>\n<p>Nije sanirano ni podru\u010dje biv\u0161e tvornice ferolegura u op\u0107ini Dugi Rat, gdje troska stoji odlo\u017eena i nepokrivena na obali od 2011. godine. Nakon dva poku\u0161aja sanacije u tijeku su pripremne radnje za novu sanaciju te je tako\u0111er bitno prikupiti podatke o utjecaju odlo\u017eene troske na zdravlje mje\u0161tana.<\/p>\n<p>U\u010destalo se ponavljaju ekolo\u0161ki incidenti u Vranjicu, mjestu izlo\u017eenom dugotrajnom one\u010di\u0161\u0107enju, posebice zraka i mora iz vi\u0161e izvora: s podru\u010dja biv\u0161e tvrtke Salonit, iz \u017ditnog terminala te iz Sjeverne Luke otkuda se pra\u0161ina od odlo\u017eenog ugljena i troske raznosi zrakom, posebice za vrijeme bure. Vranjic ima i crnu to\u010dku \u201eObalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u ste\u010daju &#8211; Kosica\u201c, koja obuhva\u0107a i podru\u010dje na pla\u017ei Kosica. Prema podacima Grada Solina ne radi se o gradskoj pla\u017ei, a gra\u0111ani ju samoinicijativno koriste, iako je one\u010di\u0161\u0107ena azbestom.<\/p>\n<p>Grad Solin nije donio Odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene na podru\u010dju Vranji\u010dko-solinskog bazena s obrazlo\u017eenjem da Studija o utjecaju na okoli\u0161 rekonstrukcije i pro\u0161irenja Sjeverne luke predvi\u0111a mjernu stanicu za one\u010di\u0161\u0107enje zraka. Grad Split je donio Odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene (\u201cSlu\u017ebeni glasnik Grada Splita\u201c broj 27\/21) te je po\u010detkom o\u017eujka 2023. na podru\u010dju Sjeverne luke Split mjerenje zapo\u010delo na 2 lokacije na podru\u010dju kotara Brdo. Me\u0111utim, mje\u0161tani smatraju da su mjerne stanice trebale biti postavljene bli\u017ee, na Vranji\u010dkom putu ili nekoj drugoj poziciji na udaljenosti do 200 metara od &#8220;brda&#8221; ugljena i troske na otvorenom.<\/p>\n<p>Prema podatcima DIRH-a, inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je uputila devet zahtjeva za provedbu mjerenja posebne namjene JLS, a izvr\u0161eno je jedno. Ponovno nam nisu dostavljeni podatci o izre\u010denim mjerama za uzorkovanje tla pa poti\u010demo inspekciju za\u0161tite okoli\u0161a i poljoprivrednu inspekciju koje su ovla\u0161tene izricati ovu mjeru, da to \u010dine u slu\u010dajevima koji upu\u0107uju na one\u010di\u0161\u0107enje i neplodnost tla.<\/p>\n<p>Od planiranih 11, prema podacima FZOEU-e i MGOR-a, nakon \u0161to su otvoreni CGO Mari\u0161\u0107ina i CGO Ka\u0161tijun, otvoren je i tre\u0107i, CGO Bikarac, dok je CGO Biljane Donje u izgradnji. Sanacija je zavr\u0161ena ili je u tijeku na 79% slu\u017ebenih odlagali\u0161ta.<\/p>\n<p>Dr\u017eavni ured za reviziju je u Izvje\u0161\u0107u o gospodarenju komunalnim otpadom na podru\u010dju RH utvrdio da se u CGO Mari\u0161\u0107ina i CGO Ka\u0161tijun, suprotno Planu gospodarenja otpadom, pove\u0107ava odlaganje te se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada. Ne ostvaruju se ni ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokou\u010dinkovitoj kogeneraciji.<\/p>\n<p>Zbog prijepora DIRH-a i MGOR-a oko na\u010dina zbrinjavanja, jo\u0161 uvijek nije zbrinuto vi\u0161e tisu\u0107a tona nepropisno odlo\u017eenog otpada u biv\u0161oj tvornici Istraplastike u Pazinu. Ugro\u017eena je sigurnost i zdravlje ljudi, posebice jer se koriste prostori u neposrednoj blizini.<a id=\"morevodapriroda\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 125.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da u suradnji s Fondom za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost te jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje na svom podru\u010dju imaju crne to\u010dke, propi\u0161e obvezu njihovog ozna\u010davanja te ih po potrebi ogradi<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 126.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom \u017eupanijom te gradovima Solinom i Splitom izradi i donese Program pra\u0107enja stanja i za\u0161tite svih sastavnica okoli\u0161a na podru\u010dju Vranji\u010dko-solinskog bazena<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Postupanje po pritu\u017ebama &#8211; za\u0161tita mora, voda i prirode<\/strong><\/h3>\n<p>U 2022. godini zabilje\u017eili smo porast slu\u010dajeva one\u010di\u0161\u0107enja mora, \u0161to proizlazi iz podataka MMPI-a, OCD-a te predmeta po kojima postupamo. MMPI je zabilje\u017eilo tri one\u010di\u0161\u0107enja mora ugljikovodicima: 1) na podru\u010dju luke posebne namjene Brodosplit zbog curenja mazuta iz cjevovoda oborinskih i mje\u0161ovitih voda; 2) kod Kostrene zbog curenja lo\u017e ulja iz kanalizacije uslijed kvara na pumpaoni TE Rijeka; 3) kod Li\u017enjana nepoznatog izvora one\u010di\u0161\u0107enja. U sva tri slu\u010daja postupaju nadle\u017ena dr\u017eavna odvjetni\u0161tva te se provodi \u010di\u0161\u0107enje lokacija, nakon \u010dega \u0107e se ispitati utjecaj one\u010di\u0161\u0107enja na morski okoli\u0161.<\/p>\n<p>Slijedom saznanja iz medija, po\u010deli smo pratiti postupak sanacije plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. koja je krajem 2020. potonula u Sjevernom Jadranu na dubini od 41 metar. Potonu\u0107e je MGOR klasificiralo kao veliku nesre\u0107u te je osnovalo Povjerenstvo za provo\u0111enje istrage. Prema slu\u017ebenim podatcima, od prosinca 2020. do srpnja 2022. provedeno je 15 nadzora lokacije potonu\u0107a u kojima je utvr\u0111eno da plin ne curi, da je objekt u sigurnom stanju i ne ugro\u017eava okoli\u0161. Energetski inspektor za naftno rudarstvo je u rujnu 2021. naredio sanaciju bu\u0161otine i povezane infrastrukture te uklanjanje IVANE D s morskog dna unutar godine dana, \u0161to nije u\u010dinjeno. Iz Informacije MGOR-a o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli\u0161 sanacije IVANE D iz rujna 2022. godine, razvidno je da se Elaboratom za\u0161tite okoli\u0161a, kojeg je izradio EKONERG &#8211; Institut za energetiku i za\u0161titu okoli\u0161a d.o.o, predvi\u0111a \u201eprenamjena iste u umjetni greben koji bi se mogao iskoristiti kao ogledni primjerak za daljnja znanstvena prou\u010davanja bioraznolikosti, monitoring klimatskih promjena, utvr\u0111ivanje antropogenog u\u010dinka one\u010di\u0161\u0107enja uzorkovanih transportom, za turisti\u010dke i edukativne svrhe te pra\u0107enje pojave invazivnih vrsta, ali i za\u0161tite bioraznolikosti\u201c.<\/p>\n<p>Uz rudarsku inspekciju, i MMPI te MGOR, Uprava vodnog gospodarstva i za\u0161tite mora, smatraju da stvaranje umjetnog grebena mo\u017ee imati negativan utjecaj na sigurnost, zdravlje ljudi i morski okoli\u0161 te da je potonulu platformu potrebno ukloniti i njezinu opremu odvesti na kopno u cilju ponovnog kori\u0161tenja, sukladno preporuci Me\u0111unarodne organizacije za za\u0161titu mora (IMO) za platforme potonule na dubini do 100 metara. Greenpeace upozorava na curenje metana tijekom crpljenja, transporta i skladi\u0161tenja plina te tra\u017ei da se ispitaju sve odobalne plinske platforme, eventualno istjecanje metana, uklanjanje otpada iz mora te povratak u prirodno stanje. Stoga nastavljamo pratiti postupak odlu\u010divanja i sanacije obzirom da ova odluka mo\u017ee utjecati i na druge plinske platforme koje se nalaze i planiraju u Jadranu.<\/p>\n<p>Krajem 2022. zapo\u010dela je javna rasprava o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Radi za\u0161tite i o\u010duvanja svih vrsta morskih pla\u017ea preporu\u010dili smo kontinuiranu uklju\u010denost stru\u010dnjaka za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode u stru\u010dnim povjerenstvima za koncesije. Potrebno je unaprijediti i uskladiti za\u0161titu morskog okoli\u0161a koja je ure\u0111ena i Zakonom o za\u0161titi okoli\u0161a, Zakonom o za\u0161titi prirode te Pomorskim zakonikom. Problem predstavlja bespravna gradnja na pomorskom dobru, nasipavanje i betonizacija morske obale, \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e prijavljuju okoli\u0161ni OCD-i. Prema podatcima DIRH-a, inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je evidentirala tri slu\u010daja nasipavanja morske obale bez prethodne procjene utjecaja na okoli\u0161.<\/p>\n<p>Novoosnovani Institut za vode \u201eJosip Juraj Strossmayer\u201c je u 2022. po\u010deo provoditi monitoring stanja voda u RH te je zaprimio tri zahtjeva vodopravne inspekcije za pru\u017eanje pomo\u0107i zbog iznenadnih one\u010di\u0161\u0107enja. U o\u017eujku 2023. na snagu je stupio novi Zakon o vodi za ljudsku potro\u0161nju u okviru kojeg bi ovaj Institut trebao zapo\u010deti s provedbom monitoringa mikroplastike\/nanoplastike koja je uvr\u0161tena na indikativni popis osnovnih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari na razini EU.<\/p>\n<p>Odlaganje otpada u jamama i \u0161piljama predstavlja ekolo\u0161ki i zdravstveni problem, jer se time, izme\u0111u ostaloga, ugro\u017eavaju podzemne vode. Razmjere one\u010di\u0161\u0107enja na jednoj od lokacija vidjeli smo sudjelovanjem u volonterskoj akciji \u010di\u0161\u0107enja \u0161pilje u Gornjem Lugu.<\/p>\n<p>Sukladno preporuci iz Izvje\u0161\u0107a za 2021. godinu, MGOR je predlo\u017eio FZOEU-u da godi\u0161nje natje\u010daje za \u010di\u0161\u0107enje speleolo\u0161kih objekata usmjeri ka javnim ustanovama koje upravljaju za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima te da se \u010di\u0161\u0107enja provode u suradnji sa speleolo\u0161kom zajednicom. Speleolo\u0161ki objekti \u0107e se po potrebi ogra\u0111ivati, postavljat \u0107e se video nadzori i oznake zabrane bacanja otpada. Prema podatcima DIRH-a, inspekcija za\u0161tite prirode je obavila 33 nadzora speleolo\u0161kih objekata te 156 nadzora zahvata vezanih uz procjenu utjecaja na okoli\u0161 i ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekolo\u0161ku mre\u017eu.<\/p>\n<p>Nastaviti \u0107emo pratiti ispunjenje preporuke iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. godinu da se izradi analiza u\u010dinkovitosti mjera za\u0161tite izvori\u0161ta pitke vode, kao i za\u0161tite vodocrpili\u0161ta i vodoopskrbnih objekata, za koju MGOR navodi da je ostvarena dono\u0161enjem odluka o za\u0161titi izvori\u0161ta iz \u010dl. 104. Zakona o vodama. MGOR navodi i da \u0107e se potpuna procjena rizika u vodoopskrbnom lancu i cjeloviti sustav nadzora uspostaviti izmjenama i dopunama Zakona o vodama koje su u fazi dono\u0161enja te novim Zakonom o vodi za ljudsku potro\u0161nju (NN 30\/23).<\/p>\n<p>Tijekom ljeta 2022. mediji su izvje\u0161tavali o kupanju posjetitelja u izvoru Cetine (Glava\u0161 ili Veliko vrilo). Budu\u0107i da se kasni s uspostavom Parka prirode Dinara, koje obuhva\u0107a ovaj izvor, on nije bilo ozna\u010den ni za\u0161ti\u0107en. Vodo\u010duvari su svakodnevno obilazili lokaciju i upozoravali posjetitelje o zabrani kupanja, \u0161to je \u010dinio i lokalni du\u017enosnik. Hrvatske vode su u rujnu postavile informativne plo\u010de o zabrani kupanja, a ubrzo je i JLS donijela Odluku o kori\u0161tenju javnog vodnog dobra \u201eGlava\u0161evo vrelo\u201c kojom je zabranjeno kupanje, napajanje i pranje stoke, odlaganje otpada i dr.<br \/>\nVa\u017enost uspostave javnih ustanova koje \u0107e upravljati za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima vidljiva je i iz najave otvaranja kamenoloma Veliki Siljevec na Ivan\u0161\u010dici unutar podru\u010dja ekolo\u0161ke mre\u017ee Natura 2000, za koji je zahvat potrebna Glavna ocjena prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu. Gotovo istovremeno s najavom otvaranja kamenoloma slu\u017ebeno je pokrenut i postupak za\u0161tite prirodnih vrijednosti Maceljske gore, Ravne gore, Ivan\u0161\u010dice i Strahinj\u0161\u010dice, temeljem \u010dl. 140. Zakona o za\u0161titi prirode, pa ovaj slu\u010daj pokazuje kako izostanak ili ka\u0161njenje sa za\u0161titom dijelova prirode omogu\u0107uje poduzimanje radnji koje su (potencijalno) \u0161tetne za prirodu, okoli\u0161 i ljude.<\/p>\n<p>Nastavili smo postupati po pritu\u017ebi gra\u0111ana Premanture zbog vi\u0161egodi\u0161nje devastacije obale i parka Kamenjak. Prema podatcima DIRH-a, do o\u017eujka 2022. utvr\u0111eno je pet slu\u010dajeva nezakonite gradnje i jedan prekr\u0161aj iz Zakona o \u0161umama te parcelacija privatnih \u0161uma. Postupamo i po pritu\u017ebi na devastaciju zna\u010dajnog krajobraza &#8220;Rovinjski otoci i o priobalno podru\u010dje&#8221; te Parka prirode Medvednica. Pratimo i nastavak istrage institucija EU o bespravnoj sje\u010di \u0161uma na podru\u010dju Natura 2000, kako se navodi u Radnom dokumentu osoblja Komisije, Pregled provedbe za\u0161tite okoli\u0161a 2022., Izvje\u0161\u0107e za Hrvatsku.<\/p>\n<p>U Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. p\u010dele su navedene kao najzna\u010dajniji opra\u0161iva\u010di za obnovu ekosustava, stoga ih je nu\u017eno u\u010dinkovito za\u0161tititi. No, 2022. je zbog nedozvoljene uporabe pesticida do\u0161lo do pomora p\u010dela u Me\u0111imurju. Unato\u010d propisanoj obvezi, ni p\u010delari niti Hrvatski p\u010delarski savez nisu bili prethodno obavije\u0161teni o kori\u0161tenju pesticida od strane poljoprivrednika. DIRH i Ministarstvo poljoprivrede precizno su naveli parametre po kojima se uzorkovalo tlo, biljke i p\u010dele, za razliku od pomora p\u010dela 2020. u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji, kada to nije u\u010dinjeno.<a id=\"zracenjesvjetlost\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 127.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da osnuje javnu ustanovu za upravljanje Parkom prirode Dinara<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Postupanje po pritu\u017ebama \u2013 za\u0161tita od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja, buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026Ovim putem Vam se obra\u0107am u ime zabrinutih mje\u0161tana T. a vezano za postavljanje nove bazne stanice mobilnog operatera (tre\u0107e po redu) u na\u0161em malom selu\u2026 Radovi su ubrzanim tempom po\u010deli po\u010detkom velja\u010de na zemlji\u0161tu koje je u vlasni\u0161tvu fizi\u010dkog lica\u2026 i nalazi se svega 100m od na\u0161ih ku\u0107a\u2026 Smatramo da bi za ovakve projekte koji direktno uti\u010du na zdravlje gra\u0111ana trebalo da postoje stro\u017ei zakoni kojih bi se mobilni operateri morali pridr\u017eavati i da bi svakako prije bilo kakvih po\u010detaka radova trebalo da se obrate i lokalnoj samoupravi i skupa s njima donesu odluku i kompromise koji bi bili na obostranu korist a da se pri tom ne ugrozi zdravlje i \u017eivoti gra\u0111ana.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Gra\u0111ani se i dalje pritu\u017euju zbog neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica mobilnih teleoperatera, prekomjerne buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, te iskazuju zabrinutost za zdravlje zbog \u0161tetnih utjecaja iz okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Uklonjena je bazna stanica za koju je utvr\u0111eno da nije imala uporabnu dozvolu, vezano uz koju smo postupali od 2018. Prema podatcima DIRH-a, gra\u0111evinska inspekcija je donijela \u010detiri rje\u0161enja o uklanjanju baznih stanica zbog izvo\u0111enja radova bez glavnog projekta, a protiv tri teleoperatora je podnijela optu\u017eni prijedlog zbog kori\u0161tenja gra\u0111evine bez uporabne dozvole.<\/p>\n<p>Pove\u0107an je broj pritu\u017ebi na buku, pri \u010demu su glavni problemi na\u010din i uvjeti u kojima se provodi mjerenje buke. Sanitarna inspekcija je provela 1.072 nadzora provedbe mjera za\u0161tite od buke, utvrdila je 230 prekr\u0161aja, izrekla je 184 kazne i pokrenula 46 prekr\u0161ajnih postupaka. Vezano za svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je zaprimila 41 predstavku te ih je 25 proslijedila komunalnom redarstvu. Pravilnik o mjerenju i na\u010dinu pra\u0107enja rasvijetljenosti okoli\u0161a iz Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja bio je u javnom savjetovanju u svibnju i donesen je krajem velja\u010de 2023.<a id=\"ocd\"><\/a><\/p>\n<h3><strong>Iskustva okoli\u0161nih organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD-a)<\/strong><\/h3>\n<p>OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, sudjelovanja javnosti u odlu\u010divanju i prava na pristup pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a iz Aarhu\u0161ke konvencije. Isti\u010du nedostupnost dokumenata vezano uz postupke procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 (PUO), ocjene o procjeni utjecaja zahvata na okoli\u0161 (OPUO) i strate\u0161ke procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 (SPUO). Dodatni su problemi i vrlo kratka e-savjetovanja posebice Ministarstva poljoprivrede, primjerice u trajanju od 9 dana za Program za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2021.-2027. Isti\u010du i izostanak kvalitetno provedenog nadzora nad odobrenim zahvatima te neprovo\u0111enje ubla\u017eavanja utjecaja sagra\u0111enih zahvata u praksi. Navode kako ih nadle\u017ena tijela upu\u0107uju na ostvarivanje prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama te da tijela informaciju o okoli\u0161u ne tuma\u010de sukladno Zakonu o za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n<p>OCD-i tra\u017ee zakonodavne izmjene kojima \u0107e im se u ranijoj fazi omogu\u0107iti sudjelovanje u postupcima ure\u0111enim Zakonom o prostornom ure\u0111enju i Zakonom o gradnji za zahvate za koje se obvezno provode postupci procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161. Nadalje, tra\u017ee reviziju mjera u ovlasti inspekcije za\u0161tite okoli\u0161a kojima se dozvoljava provo\u0111enje okoli\u0161nih postupaka nakon \u0161to je zahvat proveden. Ukazuju na izostanak primjene na\u010dela hitnosti i predostro\u017enosti u sudskim postupcima jer se nedovoljno koriste privremene mjere zabrane zahvata koji utje\u010du na okoli\u0161 ili prirodu.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 128. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Pravosudnoj akademiji, da provodi edukaciju sudaca iz okoli\u0161nog prava<\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2\/\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2\/\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-4\/\">Graditeljstvo<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravo na \u010dist, zdrav i\u00a0 odr\u017eiv okoli\u0161 mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16266"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17886,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16266\/revisions\/17886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}