{"id":16260,"date":"2023-04-17T11:54:27","date_gmt":"2023-04-17T09:54:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16260"},"modified":"2023-05-18T15:15:55","modified_gmt":"2023-05-18T13:15:55","slug":"javno-okupljanje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2\/","title":{"rendered":"Javno okupljanje"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n
\n

Pravo na javno okupljanje jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je usko povezano s pravom na slobodu izra\u017eavanja i kojim se promi\u010du politi\u010dka, socijalna i nacionalna uvjerenja i ciljevi. Ustavom i EKLJP-om se \u0161titi mirno okupljanje, dok se prema stavu ESLJP te Ustavnog sudaxxi, okupljanje ne\u0107e smatrati mirnim ukoliko je organizirano s namjerom \u010dinjenja ili poticanja nasilja, ometanja javnog reda ili ako sudionici \u010dine nasilna djela tijekom okupljanja.<\/p>\n

Javna okupljanja, \u010dak i kada sudionici nemaju nasilni\u010dke namjere, ponekad mogu predstavljati prijetnju javnom redu i miru. Stoga organizacija javnih okupljanja zahtijeva dogovor s nadle\u017enim institucijama oko vremena, lokacije, regulacije prometa i drugih faktora. Ova pitanja mogu obuhva\u0107ati sigurnost gra\u0111ana koji u prosvjedu sudjeluju, kao i onih koji u njima ne sudjeluju, zastoj prometa, pa \u010dak i ekonomske gubitke onih na koje okupljanje mo\u017ee utjecati. Stoga obveza isho\u0111enja prethodne prijave ne predstavlja mije\u0161anje u pravo na javno okupljanje, ve\u0107 se time omogu\u0107ava pravovremeno poduzimanje mjera radi osiguranja mirnog karaktera okupljanja.<\/p>\n

Bitno je omogu\u0107iti gra\u0111anima i odr\u017eavanje kontra prosvjeda, kako bi dru\u0161tvo moglo \u010duti razli\u010dita stajali\u0161ta. Dr\u017eava ima pozitivnu obvezu za\u0161tititi pravo na slobodu okupljanja obiju skupina i prona\u0107i najmanje ograni\u010davaju\u0107a sredstva koja bi omogu\u0107ila odr\u017eavanje oba okupljanja, a ESLJP ukazuje da samo postojanje opasnosti sukoba suprotstavljenih skupina nije dovoljno da se doga\u0111aj zabrani ve\u0107 se trebaju dati konkretne procjene potencijalnih razmjera opasnosti od nasilnih sukoba.<\/p>\n

Prema medijskim natpisima u 2022. godini je odr\u017eano vi\u0161e prosvjeda radnika, u javnom i privatnom sektoru. Izlaskom na ulice zaposlenici javnih slu\u017ebi, odgajatelji dje\u010djih vrti\u0107a, pomo\u0107nici u nastavi i komunalni radnici zalagali su se za bolje uvjete rada i pove\u0107anje pla\u0107a, lije\u010dnici za kvalitetnu reformu zdravstva, odnosno pobolj\u0161anje statusa pacijenata i lije\u010dnika, \u017eeljezni\u010dari za o\u010duvanje radnih mjesta, a radnici poslodavaca koji su zavr\u0161ili u ste\u010daju za isplatu otpremnina.<\/p>\n

Prosvjedovale su i osobe s invaliditetom te roditelji djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju zbog novog Zakona o osobnoj asistenciji. Gra\u0111ani su prosvjedima iskazivali i neslaganje s bespravnom gradnjom na obali i uni\u0161tavanjem obale (\u0161to je kulminiralo po\u010detkom 2023. prosvjedima radi prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama). Stanovnici Zagreba su prosvjedima iskazivali nezadovoljstvo na\u010dinom zbrinjavanja otpada tra\u017ee\u0107i zatvaranje deponija, a prosvjedima se iskazivalo nezadovoljstvo i sporom obnovom nakon razornih potresa 2020. godine.<\/p>\n

Odr\u017eavana su javna okupljanja na kojima su se sudionici zalagali za zelenu tranziciju i obustavu iskori\u0161tavanja fosilnih goriva (Klimatski mar\u0161), ukazivali na problem femicida (No\u0107ni mar\u0161), Povorka ponosa, Hod za \u017eivot, Hod za slobodu te okupljanja mu\u0161karaca katolika koji mole na gradskim trgovima.<\/p>\n

Iako u znatno manjoj mjeri, tijekom 2022. godine nastavljeni su prosvjedi zbog mjera donesenih radi suzbijanja epidemije bolesti COVID 19, koji su uvelike obilje\u017eili prethodne dvije godine i o kojima smo vi\u0161e pisali u ranijim izvje\u0161\u0107ima. Tako su 15. sije\u010dnja nastavljeni prosvjedi inicijative pod nazivom \u201eSlobodni Zajedno\u201c protiv COVID potvrda, odr\u017eani u 15 gradova, a u velja\u010di u Zagrebu ispred zgrade HZJZ-a te u drugim gradovima ispred zgrada \u017eupanija i op\u0107ina, odr\u017eani su prosvjedi protiv odluke MZO-a o obveznom testiranju djece u \u0161kolama. Nastavno na prosvjede koji su u studenom i prosincu 2021. godine odr\u017eavani u Zagrebu i drugim gradovima protiv tzv. COVID mjera, nastavili smo pratiti postupke na prekr\u0161ajnim sudovima pokrenutim protiv organizatora tih okupljanja. Sukladno dostupnim sudskim odlukama, sudovi su organizatore prosvjeda ka\u017enjavali za prekr\u0161aje temeljem Zakona o javnom okupljanju (ZJO) zbog neprijavljivanja okupljanja te zbog nepoduzimanja mjera osiguranja reda i mira.<\/p>\n

Budu\u0107i da se sudionici nisu pridr\u017eavali epidemiolo\u0161kih mjera obveznog kori\u0161tenja maski za lice na otvorenom prostoru, na kojem zbog velikog broja okupljenih nije bilo mogu\u0107e odr\u017eavati fizi\u010dku distancu od najmanje 1,5 metara, sudovi su takva postupanja ocijenili prekr\u0161ajem nepridr\u017eavanja javnog reda i mira iz ZJO.<\/p>\n

Tijekom 2022. godine sud je nov\u010dano kaznio organizatoricu prosvjeda koji su se tijekom studenog 2021. odr\u017eavali na Trgu svetog Marka u Zagrebu, jer osim \u0161to okupljanja nisu bila prijavljena te se sudionici nisu pridr\u017eavali epidemiolo\u0161kih mjera, sud navodi i kako je svjesno prekr\u0161ena zabrana odr\u017eavanja prosvjeda na udaljenosti manjoj od 10 metara od Hrvatskog sabora i Vlade RH, odnosno 20 metara od Ustavnog suda. Zabrana okupljanja na Trgu na kojem su smje\u0161tene najva\u017enije dr\u017eavne institucije propisana je Zakonom o javnom okupljanju, te iz sigurnosnih razloga od listopada 2020. godine gra\u0111ani ne mogu pristupiti na ogra\u0111eni dio Trga. Iako su mirno okupljanje i javni prosvjed pod odre\u0111enim uvjetima mogu\u0107i na Trgu svetog Marka, GONG je upozorio kako ve\u0107 sama ogra\u0111enost prostora obeshrabruje organizaciju prosvjeda na Trgu, zala\u017eu\u0107i se za njegovo otvaranje.<\/p>\n

Od 2020. godine pratimo postupanje nadle\u017enih tijela prema sudionicima kontra prosvjeda koji se odr\u017eavao u isto vrijeme kada i javno okupljanje kojemu su se protivili. Policija je prekinula performans kontra prosvjednika zbog bojazni od sukoba sudionika dvaju okupljanja te je podnijela optu\u017eni prijedlog protiv dvije osobe zbog neprijavljivanja javnog okupljanja. Sud je bez provo\u0111enja javne rasprave donio odluku o po\u010dinjenju prekr\u0161aja, obrazla\u017eu\u0107i da je optu\u017eni prijedlog utemeljen na neposrednom zapa\u017eanju ovla\u0161tenih slu\u017ebenih osoba, odnosno djelatnika policije.<\/p>\n

U vezi ograni\u010denja javnih okupljanja za vrijeme pandemije, ESLJP je donio prvu odluku u predmetu Communaut\u00e9 Genevoise d\u2019action syndicale (CGAS) protiv \u0160vicarske (21881\/20), u kojoj je utvrdio povredu prava na slobodu javnog okupljanja. Naime, u \u0160vicarskoj je po\u010detkom pandemije, od sredine o\u017eujka do kraja svibnja 2020. godine, bila je na snazi apsolutna zabrana javnog okupljanja, a Sud je, iako minimalnom ve\u0107inom od \u010detiri glasa s tri izdvojena mi\u0161ljenja, utvrdio da takvo ograni\u010denje nije bilo razmjerno. Tada je u razdoblju od 10 tjedana, \u0161to ve\u0107ina sudaca smatra du\u017eim razdobljem, u potpunosti onemogu\u0107eno organiziranje ili sudjelovanje na javnim okupljanjima pod prijetnjom kaznene osude, a za\u0161tita se nije mogla ostvariti u sudskom postupku.<\/p>\n

ESLJP je 2022. godine donio odluku i povodom zahtjeva u predmetu Magdi\u0107 protiv Hrvatske (17578\/20) u kojem je podnositelj tvrdio da su mu odlukama Sto\u017eera povrije\u0111ena prava na slobodu vjeroispovijedi, kretanja te na slobodu okupljanja. ESLJP je donio odluku o nedopu\u0161tenosti zahtjeva navode\u0107i da je podnositelj propustio pokazati kako su to\u010dno mjere Sto\u017eera utjecale ili mogle izravno utjecati na njega pa ga se nije moglo smatrati \u017ertvom povrede konvencijskih prava.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n

Sloboda izra\u017eavanja<\/a> i Pravo na zdravlje<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Pravo na javno okupljanje jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je usko povezano s pravom na slobodu izra\u017eavanja i kojim se promi\u010du politi\u010dka, socijalna i […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16260"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16649,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16260\/revisions\/16649"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}