{"id":16258,"date":"2023-04-17T11:52:39","date_gmt":"2023-04-17T09:52:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16258"},"modified":"2023-09-28T10:32:49","modified_gmt":"2023-09-28T08:32:49","slug":"sloboda-izrazavanja-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/","title":{"rendered":"Sloboda izra\u017eavanja"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz slobodu izra\u017eavanja mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#slobodaizrazavanja\">Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#dezinformacije\">Dezinformacije i provjeravatelji \u010dinjenica<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#slobodeimedije\">Novinarske slobode i mediji<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>U ovom poglavlju dajemo prikaz slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje, po\u010dev\u0161i od govora javnih osoba i govora prema njima, kao i pojava razli\u010ditih oblika neprihvatljivog govora, osobito na Internetu, na dru\u0161tvenim mre\u017eama te u komentarima ispod \u010dlanaka na elektroni\u010dkim publikacijama, ali i u drugim podru\u010djima \u017eivota. Prikazuju se i novine vezane za dezinformacije i provjeravatelje \u010dinjenica, kao i za novinarske slobode i medije, osobito SLAPP tu\u017ebe.<a id=\"slobodaizrazavanja\"><\/a><\/p>\n<h3><strong>Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/strong><\/h3>\n<p>Sloboda mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja misli, ljudsko je pravo zajam\u010deno Ustavom i nizom me\u0111unarodnih ugovora. Me\u0111utim, ono nije apsolutno, ve\u0107 pod odre\u0111enim pretpostavkama podlije\u017ee ograni\u010denjima.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine u pojedinim slu\u010dajevima bilo je vrlo izazovno utvrditi granicu izme\u0111u slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje. Svaki slu\u010daj zahtjeva balansiranje odnosa slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje, primjenjuju\u0107i pravne testove i standarde razvijene u dugogodi\u0161njoj pravnoj praksi. Pritom je potrebno razlikovati govor koji predstavlja neprihvatljivo, ali ne i zakonom zabranjeno postupanje te je obuhva\u0107en slobodom izra\u017eavanja, te govor koji je zakonom zabranjen kao prekr\u0161aj ili kazneno djelo.<\/p>\n<p>ECRI je 2015. godine u Op\u0107oj preporuci politike br. 15 o borbi protiv govora mr\u017enje naveo da \u201egovor mr\u017enje podrazumijeva zagovaranje, promicanje ili poticanje omalova\u017eavanja, mr\u017enje ili poni\u017eavanja osobe ili skupine osoba, kao i svako uznemiravanje, uvredu, negativno stereotipiziranje, stigmatizaciju ili prijetnju upu\u0107enu takvoj osobi ili osobama i svako opravdavanje svih navedenih oblika izra\u017eavanja \u2013 koje se temelji na neiscrpnom popisu osobnih obilje\u017eja ili statusa koji uklju\u010duju \u201erasu\u201c, boju ko\u017ee, jezik, vjeru ili uvjerenja, nacionalnost ili nacionalnu ili etni\u010dku pripadnost, kao i podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rod, rodni identitet i spolnu orijentaciju.\u201c<\/p>\n<p>Odbor ministara dr\u017eava \u010dlanica pri Vije\u0107u Europe je 2022. godine definirao govor mr\u017enje kao \u201esve vrste izra\u017eavanja koje poti\u010du, promi\u010du, \u0161ire ili opravdavaju nasilje, mr\u017enju ili diskriminaciju prema osobi ili skupini osoba, ili ih ocrnjuju, zbog njihove stvarne ili pripisane osobne karakteristike ili statusa kao \u0161to su \u201erasa\u201c, boja ko\u017ee, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija\u201c.<\/p>\n<p>Govor mr\u017enje je i 2022. godine u javnom prostoru bio prisutan u razli\u010ditim modalitetima, poput mrzila\u010dkih grafita svastike ili usta\u0161kog \u201eU\u201c, navija\u010dkog skandiranja \u201e\u0160ugava Rijeko, puna si Srba, ne brini Rijeko, ima jo\u0161 vrba\u201c uo\u010di utakmice finala SuperSport kupa Hrvatske, oglasa za radno mjesto pizza majstora u kojem se navodi da se grad ne \u017eeli \u201enagrditi crncima\u201c, kao i komentiranje uhi\u0107enja osoba u Zambiji \u201eJo\u0161 bolje bi bilo da ih deportiramo u Zambiju da ih tamo strijeljaju.<\/p>\n<p>Osobno bih platio za metke a ako nemaju dragovoljce da pucaju mogu i tu pomo\u0107i. Besplatno i sa zadovoljstvom.\u201c i dr. Istovremeno, poja\u010dani su napori da se problem govora mr\u017enje rije\u0161i na EU razini. Ministri pravosu\u0111a dr\u017eava \u010dlanica EU 2022. godine raspravljali su o inicijativi EK iz prosinca 2021. za uklju\u010divanje govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje na popis kaznenih djela EU-a u \u010dl. 83. UFEU-a. Prema priop\u0107enju Vije\u0107a, takva inicijativa nai\u0161la je na odobravanje ve\u0107ine te je nastavljen rad na ovom prijedlogu.<\/p>\n<p>Pri tome istupi javnih osoba, osobito ako su u\u010dinjeni putem medija ili interneta, imaju zna\u010dajniji utjecaj na op\u0107u populaciju od govora gra\u0111ana. Javne osobe, saborski zastupnici i drugi visoki du\u017enosnici, premda neki od njih imaju imunitet koji ih \u0161titi od eventualnih tu\u017ebi i progona, imaju naro\u010ditu dru\u0161tvenu odgovornost jer svojim javnim istupanjima dopiru do ve\u0107eg broja ljudi. Ukoliko se neprimjereno izra\u017eavaju, gra\u0111anima se \u0161alje poruka o prihvatljivosti takve komunikacije te se ona normalizira. No, upravo bi javne osobe zbog svog utjecaja trebale javno osu\u0111ivati pojave govora mr\u017enje i time slati poruku o njegovoj neprihvatljivosti.<\/p>\n<p>Napredak je u\u010dinjen dono\u0161enjem Kodeksa pona\u0161anja za \u010dlanove Vlade i odre\u0111ene visoke du\u017enosnike te Kodeksa o eti\u010dkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru. Kodeksom Vlade propisuju se op\u0107a na\u010dela pona\u0161anja vezana uz, primjerice, sukob interesa ili suzbijanje korupcije, dok Kodeks Hrvatskog sabora nagla\u0161ava i zabranu nasilnog pona\u0161anja u privatnom i javnom djelovanju zastupnika, zabranu \u0161irenja mr\u017enje, nesno\u0161ljivosti i diskriminacije kao i poticanja i kr\u0161enja ljudskih prava. Pozdravljamo dono\u0161enje ovih Kodeksa, no nu\u017eno je pratiti kako \u0107e se primjenjivati u praksi.<\/p>\n<p>Mrzila\u010dki sadr\u017eaj i dalje je najprisutniji na dru\u0161tvenim mre\u017eama. EK je jo\u0161 2016. donijela Kodeks pona\u0161anja o suzbijanju nezakonitog govora na internetu, kako bi IT tvrtke regulirale ovu pojavu na svojim platformama uspostavom jasnih i u\u010dinkovitih postupaka prijave, razmatranjem sadr\u017eaja i njegovim eventualnim uklanjanjem. Rezultati sedme evaluacije primjene Kodeksa ukazuju da se 63% nezakonitog sadr\u017eaja uklanja s dru\u0161tvenih mre\u017ea, gotovo isto kao i 2021. godine, no manje nego 2020. kada se uklanjalo 71%.<\/p>\n<p>Izmjene ZEM-a uvedene su 2021. kako bi se medijski prostor oslobodio nezakonitog sadr\u017eaja, \u010dak i kada ga ne proizvodi sam medij. Unato\u010d ovim izmjenama, nezakoniti sadr\u017eaj i tijekom 2022. bio je prisutan u komentatorskim rubrikama ispod \u010dlanaka na elektroni\u010dkim publikacijama, a dio se prebacio i na dru\u0161tvene mre\u017ee. VEM nadzire provo\u0111enje ZEM-a, no ono nije cenzor elektroni\u010dkih medija niti ima kapacitete za samostalni aktivni nadzor svih elektroni\u010dkih medija. VEM je ovla\u0161ten razmatrati pritu\u017ebe gra\u0111ana, provoditi postupke davanja i oduzimanja koncesija, izricati opomene u slu\u010daju nepo\u0161tivanja zakonskih odredbi i podzakonskih akata, podnositi optu\u017ene prijedloge, kao i pratiti obveze portala da registrira komentatore utvr\u0111uju\u0107i njihov identitet, https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrira komentatorske rubrike ispod \u010dlanaka, odnosno pravovremeno uklanja sadr\u017eaj kojeg generiraju korisnici. Korisnici povrije\u0111eni takvim objavama mogu tra\u017eiti obe\u0161te\u0107enje prvenstveno od komentatora, a od pru\u017eatelja usluga tek podredno, ukoliko je isti propustio registrirati komentatora na na\u010din da mu nije utvrdio identitet.<\/p>\n<p>U pojedinim slu\u010dajevima i mediji proizvode nezakonite sadr\u017eaje. Tako je VEM utvrdio povredu u slu\u010daju elektroni\u010dkog medija koji je objavio tekst naslova \u201eIako nemaju niti jednog Roma, mje\u0161tani Svete Marije svakodnevno vi\u0111aju sme\u0107e po prirodi\u201c. Povodom navedenog VEM je utvrdio povredu du\u017enosti portala da poduzme mjere radi onemogu\u0107avanja objave sadr\u017eaja koji poti\u010de na kaznena djela vezano uz rasizam i ksenofobiju iz \u010dl.125. KZ-a te je mediju izre\u010dena opomena.<\/p>\n<p>Osim toga u 2022. godini VEM je izrekao 39 mjera elektroni\u010dkim medijima, od \u010dega se 19 odnosilo na nakladnike televizije, 18 na pru\u017eatelje elektroni\u010dkih publikacija te dvije na radijske nakladnike. Izre\u010deno je 35 opomena, jedan prekr\u0161ajni nalog\/optu\u017eni prijedlog te jedno trajno oduzimanje koncesije. Iz dostavljenih podataka ne proizlazi da je ijedna od navedenih sankcija bila izre\u010dena nakladnicima zbog neuklanjanja sadr\u017eaja kojeg generiraju korisnici, odnosno zbog neuredne registracije korisnika.<\/p>\n<p>Neprihvatljivo i nezakonito izra\u017eavanje nalazimo u razli\u010ditim podru\u010djima dru\u0161tvenog \u017eivota.<br \/>\nU javnosti su bile razli\u010dite objave vezane uz ukidanje mjere roditelj odgojitelj gdje su se u komentatorskim rubrikama mogli prona\u0107i razli\u010diti oblici neprihvatljivog govora, od kori\u0161tenja izraza \u201eokot\u201c, \u201eokotarina\u201c, \u201erasplod\u201c, \u201ebanda parazitska\u201c i sl. Navedeno pokazuje kako i dalje ne postoji dovoljna svijest o na\u010dinu na koji se o pojedinim temama raspravlja, dakle uz uva\u017eavanje tu\u0111eg mi\u0161ljenja i izbora, posebice kada su u pitanju djeca.<\/p>\n<p>Na dru\u0161tvenoj mre\u017ei je objavljen rasisti\u010dki oglas kojim se tra\u017ei \u201enormalne\u201c radnike, nasuprot onih odre\u0111enog etni\u010dkog, nacionalnog ili rasnog podrijetla. Takvo postupanje predstavlja izravnu diskriminaciju pri zapo\u0161ljavanju prema ZSD-u, \u010dak i ukoliko nije bilo konkretne \u017ertve, budu\u0107i da takav oglas odvra\u0107a kandidate \u201enepo\u017eeljnog\u201c etni\u010dkog, nacionalnog ili rasnog podrijetla od apliciranja na ogla\u0161eno radno mjesto. Ujedno se ovakvim oglasom u javnom prostoru \u0161iri neprihvatljiv govor prema odre\u0111enim skupinama.<\/p>\n<p>Oglas je nai\u0161ao i na \u0161iroku osudu javnosti te u dru\u0161tvu sve \u010de\u0161\u0107e bilje\u017eimo i vaninstitucionalne oblike otpora javnosti neprihvatljivom izri\u010daju i porukama, a koje mogu imati i konkretne posljedice. Navedeni otpor vidljiv je kroz kontra-govor i kontra-akcije, primjerice ostavljanje negativnih ocjena i komentara korisnika na platformama za recenziju restorana, \u0161to se dogodilo u gore navedenom slu\u010daju. Gra\u0111ani su negativno reagirali i na album sa stihovima s elementima mr\u017enje, koji je u 2022. izdao glazbeno-vokalni sastav. Negativne reakcije gra\u0111ana utjecale su na diskografsku ku\u0107u koja je, uz ispriku, povukla sporni album iz prodaje i sa digitalnih streaming servisa te raskinula ugovor s glazbenicima.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 116.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osmisli i provede medijsku kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o nezakonitom govoru u javnom prostoru, osobito na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/span><\/p>\n<p>Postupanja poput bojkotiranja proizvoda i usluga, utjecaja na raskidanje poslovne suradnje, odbijanja prodaje odre\u0111enih proizvoda, akcija ocjenjivanja s ciljem ru\u0161enja vrijednosti odre\u0111ene usluge ili proizvoda i sli\u010dno, na\u010din su izra\u017eavanja nezadovoljstva javnim diskursom te se mogu podvesti pod termin cancel culture odnosno kulturu otkazivanja. Takvim aktivnostima gra\u0111ani sami djeluju, ne \u010dekaju\u0107i reakciju dr\u017eavnih institucija. Premda se ovakav otpor neprihvatljivom izri\u010daju mo\u017ee sagledati kao gra\u0111anska reakcija u prostoru optere\u0107enom neprihvatljivim sadr\u017eajem, potrebno je voditi ra\u010duna i o mogu\u0107im \u0161tetnim posljedicama takvih postupaka.<\/p>\n<p>O kori\u0161tenju pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c pisali smo u prethodnim izvje\u0161\u0107ima, a navedeni pozdrav bio je prisutan u javnom prostoru i u 2022. godini. MUP je pokrenuo pet prekr\u0161ajnih postupaka temeljem \u010dl. 5. i 6. ZPPJRM te dva postupka temeljem \u010dl. 4. Zakona o sprje\u010davanju nereda na \u0161portskim natjecanjima.<\/p>\n<p>U 2022. godini donesena je presuda VPS-a u odnosu na kori\u0161tenje pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c. VPS je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je okrivljenik progla\u0161en krivim zbog po\u010dinjenja prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. st. 1. ZPPJRM te mu je izre\u010dena nov\u010dana kazna i trajno oduzeta \u0161ilterica s natpisom \u201eHOS &#8211; ZA DOM SPREMNI\u201c. U obrazlo\u017eenju presude VPS isti\u010de da sloboda izra\u017eavanja nije bezuvjetna te da njezino ostvarivanje obuhva\u0107a du\u017enosti i odgovornosti poput onih nu\u017enih radi o\u010duvanja javnog reda i mira ili sprje\u010davanja nereda i zlo\u010dina. Apostrofira da je ovaj pozdrav utemeljen na rasizmu te \u201esimbolizira mr\u017enju prema ljudima druga\u010dije vjerske i etni\u010dke pripadnosti, manifestaciju rasisti\u010dke ideologije kao i podcjenjivanje \u017ertava zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti\u201c. Sud ukazuje i kako je \u010dl. 18. st. 2. Zakona o javnom okupljanju propisano da je sudionicima skupa zabranjeno nositi odore, dijelove odore ili druga obilje\u017eja kojima se poziva na rat ili uporabu nasilja te poti\u010de na nesno\u0161ljivost.<\/p>\n<p>Navedena presuda slijedila je niz ranijih odluka, uklju\u010duju\u0107i odluke Ustavnog suda te odluku VPS iz 2019. godine o nezakonitosti ovog pozdrava, od \u010dega odudara odluka VPS-a iz 2020. godine. Presuda VPS-a iz 2022. potvr\u0111uje da je postoje\u0107i zakonski okvir dostatan za procesuiranje razli\u010ditih pojavnosti ovog pozdrava (u okviru pjesama, grafita, objava, skandiranja i sl.). Me\u0111utim, potrebno je da sva nadle\u017ena tijela ujedna\u010deno postupaju te da se sudski postupci sustavno pokre\u0107u, a pozdrav sankcionira.<\/p>\n<p>Istovremeno, ZPPJRM-om su propisane preniske sankcije za javno iskazivanje i isticanje obilje\u017eja mr\u017enje. Trenutno su za ovu vrstu prekr\u0161aja propisane kazne u rasponu od 20-150 eura, \u0161to ne predstavlja zna\u010dajniju prijetnju prekr\u0161iteljima te ih je za ostvarenje svrhe ka\u017enjavanje potrebno postro\u017eiti. Vi\u0161e sankcije potrebne su radi ostvarenje specijalne i generalne prevencije, odnosno kako bi se i po\u010diniteljima i javnosti poslala jasna poruka o ka\u017enjivosti odre\u0111enog postupanja.<\/p>\n<p>Dodatno, u svrhu ve\u0107e pravne sigurnosti, pored raspona kazni izmjenama bi trebalo detaljnije propisati zabranu javnog iskazivanja i isticanja obilje\u017eja mr\u017enje iz \u010dl. 5. ZPPJRM-a te u odredbi precizirati da ista obuhva\u0107a i govor mr\u017enje na internetu, uklju\u010duju\u0107i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Time bi se poslala jasna i nedvosmislena poruka o zabrani javnog iskazivanja mr\u017enje.<a id=\"dezinformacije\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 117.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da policija ujedna\u010deno postupa u vezi javne upotrebe pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c temeljem Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 118.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog izmjena Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira kojima \u0107e se jasnije propisati zabrana javnog iskazivanja i isticanja obilje\u017eja mr\u017enje iz \u010dl. 5. Zakona te \u0107e se za ovaj prekr\u0161aj propisati vi\u0161e sankcije<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Dezinformacije i provjeravatelji \u010dinjenica<\/strong><\/h3>\n<p>Prema istra\u017eivanju Eurobarometra te studije AEM-a o ja\u010danju otpornosti dru\u0161tva na dezinformacije, povjerenje gra\u0111ana RH u medije me\u0111u najni\u017eim je u EU. Po\u010detkom rata u Ukrajini u javnom prostoru pojavljivao se niz neprovjerenih i la\u017enih informacija koje su mogle dodatno uznemiriti gra\u0111ane te uzrokovati osje\u0107aje straha i panike. Prepoznaju\u0107i \u0161tetnost takvih objava, jedan je portal naknadno objavio ispravak vlastitih vijesti o ratu, s naznakom da \u0107e takve auto-demantije objavljivati periodi\u010dki, a \u0161to je u kona\u010dnici, na\u017ealost, izostalo. Redovna praksa ovakvih autokorekcija, bez intervencije portala za provjeru \u010dinjenica (fact-checkera) ili gra\u0111anskog zahtjeva za ispravkom objavljenih informacija, predstavljala bi pozitivan iskorak u ja\u010danju povjerenja u medije.<\/p>\n<p>EK je u 2022. oja\u010dala Kodeks dobre prakse o suzbijanju dezinformacija iz 2018. godine, koji je bitan alat suzbijanja \u0161irenja dezinformacija. Njime se utvr\u0111uju opse\u017ene i precizne obveze platformi u cilju sigurnijeg online okru\u017eenja te se osna\u017euju samoregulacijski standardi poput uspostave Centra za transparentnost, mogu\u0107nosti ocjenjivanja izvje\u0161\u0107a provjeravatelja \u010dinjenica i sli\u010dno. Kodeksu su dosad pristupila 34 potpisnika, me\u0111u ostalima i Meta, Google, Twitter, TikTok, Microsoft, kao i provjeravatelji \u010dinjenica, predstavnici civilnog dru\u0161tva i drugi. Namjera je da u nadolaze\u0107em razdoblju ovaj Kodeks, zajedno s Aktom o digitalnim uslugama, doprinese rje\u0161avanju sustavnih ugroza demokracije koje proizvode manipulacije informacijama i dezinformacije.<\/p>\n<p>U svom obra\u0107anju na GONG-ovoj me\u0111unarodnoj konferenciji \u201eEuropske perspektive: Utjecaj dezinformacija na zdravlje demokracije i digitalno okru\u017eenje\u201c, V\u011bra Jourov\u00e1, potpredsjednica EK i povjerenica za Vrijednosti i transparentnost, ukazala je kako u borbi protiv dezinformacija treba paziti da se ne naru\u0161i sloboda govora. Istodobno, naglasila je da su dezinformacije zna\u010dajna prijetnja demokraciji i da mogu poslu\u017eiti za podjelu javnosti, manipulaciju i napad na legitimnost demokratskih institucija, a tome u prilog je istaknula primjere manipulacijom informacija u vezi rata u Ukrajini i tijekom COVID-19 pandemije.<\/p>\n<p>Prema podacima MKiM, RH planira graditi mre\u017eu fact-checkera za uspostavu provjere \u010dinjeni\u010dne to\u010dnosti tvrdnji u medijskom prostoru za \u0161to je predvi\u0111eno 45 milijuna kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Do navedene inicijative do\u0161lo je suradnjom tog ministarstva s medijskim sektorom, a cilj mre\u017ee je poticanje istra\u017eiva\u010dkog novinarstva i objave provjerenih i to\u010dnih informacija te smanjenje dezinformacija.<a id=\"slobodeimedije\"><\/a><\/p>\n<h3><strong>Novinarske slobode i mediji<\/strong><\/h3>\n<p>U okviru izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2022.-2027., \u010dije se dono\u0161enje planira u prvom kvartalu 2023., MKiM je objavilo Analizu medijskog sektora u RH. Jedan od posebnih ciljeva Plana jest unapre\u0111enje statusa novinarske profesije, medijskog sustava i poticanje pluralizma. Istovremeno, HND ukazuje da Analizom nije obuhva\u0107eno cijelo medijsko polje, zapostavljena je potpora neprofitnim medijima, ne prepoznaju se svi oblici pritisaka na novinare niti izazovi dvostruke odgovornosti novinara (kaznene i gra\u0111anske), posebice kada se radi o SLAPP tu\u017ebama u kojima su tu\u017eitelji suci.<\/p>\n<p>EK je 2022. usvojila Europski akt o slobodi medija kojim se predvi\u0111aju nova pravila za za\u0161titu medijskog pluralizma, uredni\u010dke neovisnosti, poti\u010de neovisnost medija i transparentnost vlasni\u0161tva nad istima, utvr\u0111uju mjere za za\u0161titu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa te uklju\u010duje mjere za\u0161tite protiv politi\u010dkog uplitanja. Dodatno, donesen je i tzv. paket uredbi o digitalnim uslugama, koji obuhva\u0107a Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tr\u017ei\u0161tima, \u010diji je cilj osposobiti EU za digitalno doba tako da se reguliraju digitalne usluge, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, internetska tr\u017ei\u0161ta i druge platforme koje djeluju u EU.<\/p>\n<p>EK je inicirala i dono\u0161enje tzv. Anti-SLAPP Direktive kojom su obuhva\u0107ene tu\u017ebe u gra\u0111anskim stvarima s prekograni\u010dnim implikacijama uz razradu mehanizama borbe protiv ovih tu\u017ebi, primjerice brzim odbacivanjem o\u010dito neutemeljenih tu\u017ebi te odvra\u0107aju\u0107im kaznama za pokretanje malicioznih tu\u017ebi. U izvje\u0161taju o vladavini prava za 2022. godinu, EK je izdala pet preporuka za RH od kojih se jednom tra\u017ei rje\u0161avanje pitanja SLAPP tu\u017ebi protiv novinara, me\u0111u ostalim rje\u0161avanjem pitanja zlouporabe pravnih odredbi o kleveti i pobolj\u0161anjem informiranosti, uzimaju\u0107i u obzir europske standarde o za\u0161titi novinara. Preporukom iz travnja se tra\u017ei i izmjena norme kako bi se osigurala procesna jamstva za prijevremeno odbacivanje o\u010dito neutemeljenih tu\u017ebi.<\/p>\n<p>Na tom tragu djeluje i Radna skupina za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tu\u017ebi pri MKiM-u, u \u010dijem radu i mi sudjelujemo. Provode\u0107i jedan od ciljeva Radne skupine, a to je edukacija sudaca, odvjetnika i novinara te nakladnika radi sprje\u010davanja SLAPP-a, tijekom 2022. provedene su radionice u Splitu, Osijeku i Vara\u017edinu. Drugi ciljevi se odnose na analizu stanja, prikupljanje podataka, podizanje svijesti o ovoj tematici kao i formiranje prijedloga za budu\u0107e anti-SLAPP zakonodavne mjere. Prema podacima MKiM-a, novim Zakonom o medijima planira se implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tu\u017ebi.<\/p>\n<p>Prema navodima HND-a, novinari u sudskim postupcima u kojima ih tu\u017ee suci nisu u ravnopravnom strana\u010dkom polo\u017eaju, jer okolnost da se radi o sucima najvi\u0161ih sudova mo\u017ee utjecati na nepristranost odlu\u010duju\u0107eg suca. Takvi prigovori izneseni su i u slu\u010daju urednice i novinarke nezavisnog portala koja je tu\u017eena zbog komentatorske kolumne u kojoj je pisala o sutkinji najvi\u0161eg suda. Tu\u017ebom je potra\u017eivano 150.000 kn na ime naknade \u0161tete, a nakon pet godina parni\u010denja tu\u017eitelju je dosu\u0111en iznos od 50.000 kn na ime pretrpljenih du\u0161evnih bolova. Navedeni iznos se prema praksi Ustavnog suda RH i ESLJP-a smatra dostatnim, me\u0111utim i u ovoj visini mo\u017ee predstavljati poslovnu prijetnju malim, neprofitnim medijima i imati odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak na budu\u0107e novinarske aktivnosti (chilling effect). Iako je navedeni iznos prikupljen donacijama gra\u0111ana, komentatorska rubrika je ukinuta.<\/p>\n<p>Prema podacima koje HND vodi u okviru mre\u017ee Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smr\u0107u ili te\u0161kim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizi\u010dki i jedan hakerski napad na medij. Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen.<\/p>\n<p>Stoga je pozitivno potpisivanje Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijske djelatnosti te Protokola o postupanju policije i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od ve\u0107eg interesa javnosti, kao i Sporazuma o suradnji izme\u0111u MUP-a, HND-a te SNH.<\/p>\n<p>U kontekstu unaprje\u0111enja statusa novinarske profesije treba imati na umu da se kod novinarskog zanimanja \u010desto javljaju atipi\u010dni oblici rada. Prema Me\u0111unarodnoj federaciji novinara, atipi\u010dni rad u medijskoj industriji podrazumijeva \u201coblike zaposlenja koji nisu stalni i\/ili su na nepuno radno vrijeme\u201c, a obuhva\u0107aju rad temeljem kratkoro\u010dnih ugovora, podugovaranja posla, povremeni, honorarni i tzv. freelance rad. Istra\u017eivanje SNH pokazuje da 53,3% tzv. medijskih freelancera ima diplomu sa sveu\u010dili\u0161nog studija, da ih najvi\u0161e ima prosje\u010dnu mjese\u010dnu neto pla\u0107u od 4.000,00 do 8.000,00 kuna (34,1%), dok ih \u010dak 31,1% prima pla\u0107u od 0 do 4.000,00 kuna. 38,5% ispitanika radi temeljem autorskog ugovora, ugovora o djelu ili drugog oblika honorarnog ugovora i to dulje od godinu dana, a za 29,6% takav je ugovor ujedno bio i jedini na\u010din zaposlenja jer im poslodavci nisu ponudili sklapanje druga\u010dijeg ugovora.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2\/\">Javno okupljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-4\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava-2\/\">Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-4\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-4\/\">Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz slobodu izra\u017eavanja mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16258"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17883,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16258\/revisions\/17883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}