{"id":16251,"date":"2023-04-17T10:40:44","date_gmt":"2023-04-17T08:40:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16251"},"modified":"2023-09-28T10:19:31","modified_gmt":"2023-09-28T08:19:31","slug":"pravosude-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravosu\u0111e mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#jacanjeucinkovitosti\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#prituzbenarad\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#ovrheistecajevi\">Ovrhe i ste\u010dajevi<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#bpp\">Besplatna pravna pomo\u0107<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#sudskapraksa\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zlociniizmrznje\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#podrskazrtvama\">Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#postupanjesuda\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>U ovom poglavlju dajemo prikaz postupanja po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad pravosu\u0111a, postupanja vezano uz ovrhe te o funkcioniranju instituta ste\u010daja i besplatne pravne pomo\u0107i. Dajemo i prikaz sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju te pojavnost zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima. U kona\u010dnici, sukladno novini uvedenoj u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu, dajemo pregled postupanja ESLJP po zahtjevima podnesenim protiv RH.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine nastavljena je provedba reforme pravosu\u0111a te su stupile na snagu izmjene niza zakona s ciljem ja\u010danja njegove u\u010dinkovitosti. Iako su bile planirane opse\u017enije izmjene Ovr\u0161nog zakona, isti nije zna\u010dajnije izmijenjen niti je zapo\u010det rad na dono\u0161enju novog zakona. Slab interes prezadu\u017eenih gra\u0111ana za provedbu postupaka iz Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da i dalje pokazuje kako u njima ne prepoznaju priliku za rje\u0161avanje svoje situacije i \u201enovi po\u010detak\u201c.<\/p>\n<p>\u010cesti upiti gra\u0111ana o mogu\u0107nostima pravnog savjetovanja i zastupanja pred sudovima i dr\u017eavnim tijelima, ukazuju na njihovu nedovoljnu informiranost o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i, dok je na pojedinim podru\u010djima RH gra\u0111anima ote\u017eano anga\u017eiranje odvjetnika koji pru\u017eaju besplatnu sekundarnu pravnu pomo\u0107. Zna\u010dajna novina je da su Vlada RH i MPU pokrenuli aktivnosti radi pove\u0107anja prora\u010dunskih sredstava za besplatnu pravnu pomo\u0107 te osiguravanja vi\u0161egodi\u0161njeg modela financiranja pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i.<br \/>\nIako je ostvaren odre\u0111eni napredak u razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima, i dalje treba raditi na ostvarenju zadovoljavaju\u0107ih standarda podr\u0161ke i za\u0161tite, odre\u0111enih Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela.<\/p>\n<p>Znatno ve\u0107i broj pritu\u017ebi pravobraniteljskim institucijama nego \u0161to je pokrenutih gra\u0111anskih postupaka povodom diskriminacije, ukazuje da gra\u0111ani i dalje nisu skloni tra\u017eiti sudsku za\u0161titu od diskriminacije u gra\u0111anskim postupcima, u kojima je mali broj usvajaju\u0107ih sudskih odluka.<br \/>\nSukladno podatcima MUP, u 2022. godini do\u0161lo je do pada evidentiranih kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, te \u0107e cjeloviti podaci, daljnja analiza i pra\u0107enje ovih kaznenih djela pokazati radi li se o njihovom nedostatnom prijavljivanju i\/ili prepoznavanju ili je zaista rije\u010d o manjem broju slu\u010dajeva zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>Vezano uz postupanje ESLJP-a u odnosu na RH, u 2022. godini je pove\u0107an broj zahtjeva za 27%. U presudama donesenim u odnosu na RH, naj\u010de\u0161\u0107e su utvr\u0111ene povrede \u010dl. 6. EKLJP kojim je propisano pravo na po\u0161teno su\u0111enje.<a id=\"jacanjeucinkovitosti\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/strong><\/h3>\n<p>U\u010dinkovito i neovisno pravosu\u0111e klju\u010dan je mehanizam osiguranja vladavine prava, jedne od najvi\u0161ih ustavnih vrednota RH i temelja funkcioniranja EU. Reforma pravosu\u0111a je va\u017ean strate\u0161ki cilj za ja\u010danje neovisnog, nepristranog, transparentnog i u\u010dinkovitog pravosu\u0111a. Njezina provedba, izme\u0111u ostaloga, obuhva\u0107a izmjene zakonodavstva, ulaganje u infrastrukturu sudova i dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, nastavak modernizacije i kori\u0161tenje IT tehnologija te razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu.<\/p>\n<p>U 2022. godini poduzet je niz reformskih mjera. Stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o parni\u010dnom postupku, Zakona o kaznenom postupku, Ste\u010dajnog zakona, Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da, Zakona o zemlji\u0161nim knjigama te Zakona o javnom bilje\u017eni\u0161tvu. Iako su zakonodavne aktivnosti ponekad nu\u017ene, potrebno je voditi ra\u010duna da \u010deste izmjene i dopune, naro\u010dito klju\u010dnih zakona, mogu dovesti do pote\u0161ko\u0107a u njihovom pra\u0107enju i primjeni te nepovjerenja gra\u0111ana u svrsishodnost izmjena. Jedan od primjera nesnala\u017eenja gra\u0111ana u \u010destim zakonskim izmjenama jest Ovr\u0161ni zakon, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o ovrhama i ste\u010dajevima. Preduvjet ostvarenja vi\u0161ih standarda sudbene vlasti jest osiguranje materijalnih uvjeta za rad sudova te dostatnih ljudskih kapaciteta.<\/p>\n<p>U 2022. godini je nastavljen znatan odljev slu\u017ebenika i namje\u0161tenika zbog nezadovoljstva visinom primanja u odnosu na optere\u0107enost i odgovornost posla, a bojazan je da \u0107e se taj trend nastaviti. Ovo predstavlja ozbiljan problem u svakodnevnom radu sudova. Osobito isti\u010demo problem nedostatka zapisni\u010dara, jer je za uredno vo\u0111enje predmeta sucu potrebna pomo\u0107 zapisni\u010dara, koji uz daktilografske obavlja i druge poslove oko vo\u0111enja predmeta. Stoga je za o\u010dekivati da nedovoljan broj zapisni\u010dara, kao i drugih djelatnika koji pru\u017eaju podr\u0161ku u radu sudaca, negativno utje\u010de na rad sudova, na koji problem je ukazano i u Izvje\u0161\u0107u predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu. U 2022. godini donesene su zakonske izmjene Zakona o sudovima kojima stalne sudske vje\u0161take vi\u0161e ne imenuju predsjednici \u017eupanijskih sudova ve\u0107 ih imenuje i razrje\u0161ava ministar pravosu\u0111a. MPU vodi popis imenovanih stalnih sudskih vje\u0161taka te su mu vje\u0161taci obvezni dostavljati Dnevnik vje\u0161ta\u010denja. Navedene zakonske odredbe stupile su na snagu 1. sije\u010dnja 2023., a krajem 2022. godine otvoreno je i javno savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o stalnim sudskim vje\u0161tacima kojim se propisuju imenovanje, du\u017enosti i pla\u0107e stalnih sudskih vje\u0161taka. Dio struke iskazalo je nezadovoljstvo ovim novinama kao i niskim bodovanjem njihovog rada obzirom na tra\u017eenu stru\u010dnost i odgovornost posla.<\/p>\n<p>Zabrinjavaju podatci DSV-a o razrje\u0161enju 72 suca, od \u010dega 49 na vlastiti zahtjev, 19 zbog navr\u0161enih 70 godina \u017eivota, dok su \u010detiri na\u017ealost preminula tijekom 2022. godine. Planirano je popunjavanje 113 suda\u010dkih mjesta, no imenovano je 83 suca. Nepovoljni uvjeti u kojima rade suci, uklju\u010duju\u0107i i negativnu percepciju u javnosti i visinu primanja s obzirom na odgovornost posla, dovodi do slabljenja interesa za rad u pravosu\u0111u. O dostatnim i kvalitetnim kapacitetima potrebno je voditi ra\u010duna ve\u0107 od obrazovanja na pravnim fakultetima te pribli\u017eiti studentima va\u017enost rada u pravosu\u0111u i njegov zna\u010daj za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n<p>Na negativnu percepciju javnosti o pravosu\u0111u ukazuju i podaci Eurobarometra, prema kojima je u 2022. godini 53% gra\u0111ana EU neovisnost sudova i sudaca ocijenila dobrom, dok u RH to smatra samo 15% gra\u0111ana. Dodatno, u RH \u010dak 75% gra\u0111ana neovisnost sudova i sudaca smatra lo\u0161om ili vrlo lo\u0161om. 65% ispitanika smatra da je uzrok manjka neovisnosti uplitanje vlade i politi\u010dara te pritisak koji oni vr\u0161e na rad sudbene vlasti, dok 61% smatra da je uplitanje ili pritisak motiviran gospodarskim ili drugim posebnim interesima, a 51% da status i polo\u017eaj sudaca ne jam\u010di dovoljno njihovu neovisnost.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 106.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da izmjenom Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u dr\u017eavnoj slu\u017ebi povisi koeficijente slu\u017ebenika i namje\u0161tenika na sudovima i u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima<\/span><\/p>\n<p>Smanjenju negativne percepcije doprinijelo bi redovno informiranje javnosti o pozitivnim pomacima u pravosu\u0111u, poput nasumi\u010dne dodjele spisa, smanjenja tro\u0161kova uvo\u0111enjem e-Komunikacije te objektivno velikom broju rije\u0161enih predmeta. Suci ukazuju i da se u medijima znaju iznositi pogre\u0161ni i neprovjereni podatci o radu sudova, \u0161to bi se moglo prevenirati unaprje\u0111enjem profesionalnog odnosa pravosu\u0111a i medija. Iako su priop\u0107enja sudova koristan na\u010din izvje\u0161tavanja o temama za koje postoji interes javnosti, intenzivnija komunikacija glasnogovornika sudova i medija doprinijela bi da se javnosti brzo prenesu provjerene i potpune informacije. Sustavna edukacija medija pomogla bi unaprje\u0111enju izvje\u0161tavanja javnosti o temama iz pravosu\u0111a, a time i boljem razumijevanju rada sudova, na \u0161to smo ukazivali i ranije.<br \/>\nBoljoj percepciji pravosu\u0111a doprinosi i bolja komunikacija sa sudionicima postupaka pred sudovima. MPU ukazuje da je poseban napor ulo\u017een radi pobolj\u0161anja i pojednostavljenja komunikacije s gra\u0111anima. Na upravnim sudovima, Visokom kaznenom sudu, Op\u0107inskom kaznenom sudu u Zagrebu i kaznenim odjelima sudova, uveden je sustav e-Komunikacija koji je na dan 3. sije\u010dnja 2023. imao 76.133 upisana korisnika.<\/p>\n<p>Ve\u0107oj transparentnosti rada pravosu\u0111a, ali i ujedna\u010davanju sudske prakse, svakako \u0107e pridonijeti planirana javna objava svih sudskih odluka. Kroz projekt Unapre\u0111enje sustava za upravljanje sudskim predmetima (e-Spis) planira se daljnja nadogradnja e-Komunikacije te razvijanje informati\u010dkog rje\u0161enja za automatsku anonimizaciju, objavu i pretragu sudskih odluka na javnom portalu.<\/p>\n<p>Planira se i uvo\u0111enje tonskog snimanja u sudnice koje bi trebalo omogu\u0107iti bilje\u017eenje stvarnog tijeka postupka. Nadogradnjom OSS (\u201eone-stop-shop\u201c) sustava pojednostavljen je pristup informacijama o broju katastarske \u010destice ili z.k. ulo\u0161ka na temelju adrese \u010destice ili prostorne lokacije na grafi\u010dkom pregledniku, a implementirana je i mobilna aplikacija preko sustava Moje nekretnine koja omogu\u0107ava pra\u0107enje promjena upisa na nekretninama.<a id=\"prituzbenarad\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/strong><\/h3>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica ne postupa u slu\u010dajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ukoliko je rije\u010d o nepotrebnom odugovla\u010denju sudskog postupka ili o\u010ditoj zloupotrebi ovlasti, kada mo\u017ee zatra\u017eiti o\u010ditovanje predsjednika suda pred kojim se vodi sudski postupak. Me\u0111utim, pritu\u017ebe koje zaprimamo u podru\u010dju pravosu\u0111a, pa i one u odnosu na koje nemamo ovlasti postupanja, pokazatelj su ostvarenja prava na pristup pravosu\u0111u kao temeljnog ljudskog prava. Stoga su nam izvor informacija o izazovima s kojima se gra\u0111ani susre\u0107u pri iniciranju sudske za\u0161tite svojih prava, o tome koliko su upoznati s pravnim sredstvima koja su im na raspolaganju kao i podru\u010djima koje je potrebno jasnije ili druga\u010dije zakonski urediti.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 107. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Pravosudnoj akademiji, da u suradnji s predstavnicima medija osmisli i provodi edukacije urednika i novinara o pra\u0107enju i izvje\u0161tavanju o radu pravosu\u0111a<\/span><\/p>\n<p>Tijekom 2022. zaprimili smo 280 pritu\u017ebi iz podru\u010dja pravosu\u0111a, uklju\u010duju\u0107i ovrhe u odnosu na koje smo zaprimili 51 pritu\u017ebu. 118 pritu\u017ebi odnosilo se na rad sudova, 10,28% vi\u0161e nego 2021. godine. Najvi\u0161e (56) ih se odnosilo na nepotrebno odugovla\u010denje postupka, 40 na nezadovoljstvo sudskom odlukom, 19 na zlouporabu polo\u017eaja, a tri na obavljanje poslova sudske uprave.<br \/>\nPritu\u017ebe zbog dugotrajnosti odnosile su se na radne, ovr\u0161ne, ostavinske, zemlji\u0161noknji\u017ene, kaznene te postupke radi utvr\u0111enja bra\u010dne ste\u010devine, primjerice zbog dvogodi\u0161njeg nezakazivanja pripremnog ro\u010di\u0161ta, neotpremanja \u017ealbi na drugostupanjski sud kroz razdoblje od pet godina, ostavinskog postupka vo\u0111enog preko deset godina ili odugovla\u010denja s isplatom nov\u010danog iznosa iz pologa suda.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali i nezadovoljni sudskim odlukama, tra\u017ee\u0107i pravnu pomo\u0107 radi preispitivanja pravomo\u0107nih odluka, zbog odbijanja zahtjeva za izuze\u0107e suca, neostvarivanja naknade \u0161tete zbog \u201enepo\u0161tenog su\u0111enja\u201c, preispitivanja poziva svjedoku pod prijetnjom dovo\u0111enja i sli\u010dno. Povodom toga, gra\u0111ane samo upoznali s ustavnim na\u010delom samostalnosti i neovisnosti sudova u postupanju i dono\u0161enju meritornih i procesnih odluka te im ukazivali na raspolo\u017eiva redovna i izvanredna pravna sredstva radi ostvarenja prava. Zaprimali smo i pritu\u017ebe radi povrede vlasni\u010dkih prava vlasnika nekretnina u katastarskim op\u0107inama za koje zemlji\u0161ne knjige nisu obnovljene, o \u010demu smo izvijestili MPU.<\/p>\n<p>Obratio nam se i gra\u0111anin \u010diji je identitet zamijenjen te ga se u ostavinskom postupku proglasilo ostaviteljem, a njegove su nekretnine rje\u0161enjem o naslje\u0111ivanju dodijeljene zakonskim nasljednicima osobe istoga imena. Nakon \u0161to je zatra\u017eio ispravak pogre\u0161ke, sud ga je uputio na pokretanje parni\u010dnog ili zemlji\u0161noknji\u017enog postupka, jer se nasljednici nisu o\u010ditovali na njegove navode. Kako se radi o osobi lo\u0161ijeg imovnog stanja te naru\u0161enog zdravlja, upoznali smo ga s mogu\u0107nosti ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i, kako bi uz pomo\u0107 odvjetnika za\u0161titio svoja prava.<\/p>\n<p>Prema podacima DSV-a u 2022. godini su protiv sudaca pokrenuta 22 stegovna postupka te je izre\u010deno devet ukora, dvije nov\u010dane kazne, jedno uvjetno i \u010detiri bezuvjetna razrje\u0161enja, dok su ostali postupci obustavljeni ili su suci oslobo\u0111eni. Ve\u0107ina stegovnih postupaka pokrenuta je zbog neurednog obna\u0161anja du\u017enosti, a u tri predmeta predsjednici sudova zatra\u017eili su udaljenje sudaca od obavljanja du\u017enosti. Nadalje, od DSV-a je u 57 predmeta zatra\u017eeno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca te je odobreno jedno li\u0161enje slobode, odre\u0111ivanje pritvora i istra\u017enog zatvora, a u 45 predmeta je zahtjev odbijen, dok je u ostalima postupanje u tijeku.<\/p>\n<p>Pravosudna inspekcija MPU je 2022. godine postupala po 1.114 predstavki i pritu\u017ebi gra\u0111ana. Od toga je bilo 850 novih predmeta, 239 ponovljenih ili dopunjenih, devet ih je bilo nepodobnih za postupanje, a u 16 slu\u010dajeva radilo se o kaznenim prijavama koje su proslije\u0111ene DORH-u. Rije\u0161en je 1.031 predmet. Najvi\u0161e predstavki (745) se odnosilo na rad sudova, najvi\u0161e zbog nezadovoljstva meritumom odluka te zbog odugovla\u010denja postupka ili neprimjerenog pona\u0161anja suca ili zaposlenika suda. S obzirom da je 2020. zaprimljeno 1.112 predstavki na rad sudova, a u 2021. godini 1.333, u 2022. godini uo\u010dava se pad broja predstavki u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16990\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-1-300x115.png\" alt=\"\" width=\"780\" height=\"299\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-1-300x115.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-1.png 559w\" sizes=\"(max-width: 780px) 100vw, 780px\" \/><\/p>\n<p>U 2022. zaprimili smo 39 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, 41,79% manje nego u 2021. godini. Naj\u010de\u0161\u0107e su se odnosile na nezadovoljstvo odlukom dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva povodom kaznene prijave, ali i na neadekvatno vo\u0111enje predmeta, dugotrajnost postupanja, na\u010din rje\u0161avanja predstavke na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, izostanak odgovora ili nedostupnost dokumentacije iz predmeta te navodni neosnovani kazneni progon. Zaprimali smo i upite o pravima \u017ertava kaznenih djela, a gra\u0111ani su nam dostavljali i kaznene prijave, bilo na postupanje ili na znanje, povodom \u010dega smo ih upu\u0107ivali na nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo.<br \/>\nPravosudna inspekcija je u 2022. godini zaprimila 105 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 55 predmeta zatra\u017eeno izvje\u0161\u0107e Glavne dr\u017eavne odvjetnice, a 50 ih se odnosilo na nezadovoljstvo dr\u017eavnoodvjetni\u010dkom odlukom. Kako su u 2020. zaprimljene 123 pritu\u017ebe na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, a u 2021. godini 171, u 2022. se tako\u0111er uo\u010dava pad broja predstavki.<\/p>\n<p>Tako\u0111er je zaprimljeno 15 predstavki na rad javnih bilje\u017enika, \u0161to je manje nego 2021. godine, te su izvr\u0161ena dva neposredna nadzora, od kojih je u jednom utvr\u0111en nepravilan rad javnog bilje\u017enika. Zaprimljene su i tri predstavke na rad odvjetnika.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16991\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-2-300x106.png\" alt=\"\" width=\"792\" height=\"280\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-2-300x106.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-2.png 572w\" sizes=\"(max-width: 792px) 100vw, 792px\" \/><\/p>\n<p>Zaprimili smo 13 pritu\u017ebi na rad odvjetnika i HOK-a, \u0161est vi\u0161e nego 2021. godine. Odnosile su se na dugotrajnost disciplinskog postupka, neuredno obna\u0161anje odvjetni\u010dke du\u017enosti, neprofesionalno pona\u0161anje, nepostupanje sukladno dobivenoj punomo\u0107i i druge razloge. Disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a u 2022. godini zaprimilo je 954 disciplinske prijave, 50,24% vi\u0161e nego 2021. godine, \u0161to ukazuje da su gra\u0111ani uglavnom upoznati s nadle\u017enosti HOK-a u predmetima ocjene disciplinske odgovornosti odvjetnika. U 742 predmeta pokrenut je disciplinski postupak, 160 prijava je odba\u010deno, dok su u ostalima izvidi u tijeku. U 69 odluka utvr\u0111ena je te\u017ea povreda du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 41 predmetu izre\u010dena nov\u010dana kazna, u 19 ukor, a u devet disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva.<\/p>\n<p>U 2022. godini zaprimili smo tri pritu\u017ebe na rad javnih bilje\u017enika, dok ih je Hrvatska javnobilje\u017eni\u010dka komora (HJK) zaprimila 43, \u0161to ukazuje da su gra\u0111ani upoznati s nadle\u017eno\u0161\u0107u HJK. Ve\u0107ina (20) ih se odnosila na postupanje u ostavinskim predmetima, dok se 11 odnosilo na ovr\u0161ne predmete, u kojima javni bilje\u017enici postupaju kao povjerenici suda. Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama gra\u0111ana, HJK u 2022. godini nije utvrdila stegovnu odgovornosti, no u deset predmeta tek predstoji dono\u0161enje odluke. Pritu\u017ebi je manje nego 2021. godine, kada ih je bilo 57.<a id=\"ovrheistecajevi\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Ovrhe i ste\u010dajevi<\/strong><\/h3>\n<p>Gra\u0111ani koji su nam se obra\u0107ali u svezi ovrha i ste\u010dajeva ukazivali su na te\u017eak socioekonomski polo\u017eaj u kojem se nalaze, kao i na probleme u primjeni propisa kojima su regulirana ova pravna podru\u010dja.<\/p>\n<h3><strong>Ovrhe<\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom 2022. godine zaprimili smo 51 pritu\u017ebu, 35% manje nego prethodne godine. Obra\u0107ali su nam se ovr\u0161enici i ovrhovoditelji, kao i poslodavci kod kojih su ovr\u0161enici u radnom odnosu, radi izazova pri provedbi ovrhe.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su u pritu\u017ebama ukazivali na nezadovoljstvo sudskim odlukama, zastaru ili dvostruku naplatu tra\u017ebine, nemogu\u0107nost podmirenja duga i te\u017eak socioekonomski polo\u017eaj, nesnala\u017eenje u propisima i potrebu za pravnom pomo\u0107i. Osobito je te\u017eak polo\u017eaj ovr\u0161enika kojima prijeti iseljenje, a nemaju drugi smje\u0161taj, pa smo im ukazivali na mogu\u0107nost ostvarivanja prava na nov\u010danu naknadu za tro\u0161kove stambenog zbrinjavanja. Prema podacima MRMSOSP-a, to je u 2021. godini ostvarilo 14 ovr\u0161enika, dok nam podaci za 2022. godinu nisu bili dostupni u vrijeme izrade ovog Izvje\u0161\u0107a. Ovr\u0161enici su nam se obra\u0107ali i zbog stupanja tre\u0107ih osoba na mjesto ovrhovoditelja, naj\u010de\u0161\u0107e agencije za otkup i naplatu potra\u017eivanja, ukazuju\u0107i na neprimjerenu komunikaciju, izostanak dogovora oko otplate duga, uskratu informacija te bojazan da im se neosnovano napla\u0107uje uve\u0107ani dug.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da ih nismo ovla\u0161teni zastupati i pravno savjetovati, gra\u0111ane smo informirali o raspolo\u017eivim sredstvima pravne za\u0161tite te o zakonskoj mogu\u0107nosti ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eOvi ovr\u0161enici kao i tre\u0107a osoba\u2026 i dalje opstruiraju provedbu ovrhe, a Sud ne provodi radnje koje je po zakonu du\u017ean. Ovakvim postupanjem Suda obzirom na njegovo trajanje povrije\u0111ena su sva moja ustavom zajam\u010dena ljudska prava me\u0111u njima i pravo na dom. Sud niti nakon 10 godina od dono\u0161enja rje\u0161enja kojim mu se nala\u017ee okon\u010danje ovrhe, a 14 godina nakon pokretanja ovr\u0161nog postupka istu nije proveo.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017ebom zbog nepotrebnog odugovla\u010denja obratila nam se ovrhovoditeljica koja je postupak pokrenula 2008. godine na temelju pravomo\u0107nog rje\u0161enja radi smetanja posjeda, po\u010dinjenog 2006. godine, od kada ne mo\u017ee koristiti svoju nekretninu. Iako je u dva navrata ishodila rje\u0161enje po zahtjevu za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku, odluka nije donijeta u zadanim rokovima te po pritu\u017ebi i dalje postupamo.<\/p>\n<p>Poslodavci su ukazivali na pote\u0161ko\u0107e u provedbi ovrhe na pla\u0107i zaposlenika, posebno kada je zatra\u017ee dru\u0161tva za naplatu potra\u017eivanja. Tim povodom smo na uo\u010dene probleme skrenuli pozornost MPU, s obzirom da su u 2022. godini bile planirane izmjene Ovr\u0161nog zakona vezano za https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno rastere\u0107enje poslodavaca i HZMO-a od provedbe izvansudske ovrhe. Me\u0111utim,<\/p>\n<p>Ovr\u0161ni zakon je u kona\u010dnici izmjenjen samo radi prilagodbe zbog uvo\u0111enja eura kao slu\u017ebene valute u RH. Iako je to inicijalno predlagano, nisu provedene izmjene u vidu osloba\u0111anja poslodavaca i HZMO-a od du\u017enosti provedbe ovrhe na pla\u0107i i mirovini, kao i propisivanja obveza sudova da u ovr\u0161nim postupcima koji proizlaze iz potro\u0161a\u010dkih ugovora, po slu\u017ebenoj du\u017enosti preispituju sadr\u017ei li ugovor nepo\u0161tene (ni\u0161tetne) odredbe, u kojem slu\u010daju bi bili du\u017eni odbiti prijedlog za ovrhu, odnosno odgoditi ju ili obustaviti u dijelu koji se temelji na ni\u0161tetnim odredbama.<\/p>\n<p>Prema informacijama MPU-a, i dalje se planira izmjenama Ovr\u0161nog zakona rasteretiti poslodavce i HZMO od provo\u0111enja ovrhe, no navode da je za takvu novelu prethodno potrebna sveobuhvatna analiza te uskla\u0111ivanje i umre\u017eavanje razli\u010ditih sustava uklju\u010denih u provedbu ovrhe. U odnosu na pitanje za\u0161tite potro\u0161a\u010da u ovrsi, MPU je istaknulo kako je postoje\u0107im zakonodavnim ure\u0111enjem i recentnom sudskom praksom za\u0161tita potro\u0161a\u010da u ovrsi zadovoljavaju\u0107a.<\/p>\n<p>U kontekstu potonjeg, VSRH je 2022. godine, na sastanku s predsjednicima gra\u0111anskih odjela \u017eupanijskih sudova, usvojio zaklju\u010dak prema kojem je ovr\u0161ni sud u postupcima u kojima se ovrha provodi na temelju ovr\u0161nih isprava koje nisu pro\u0161le sudsku kontrolu (rje\u0161enja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadu\u017enice, javnobilje\u017eni\u010dki akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potro\u0161a\u010dkih ugovora, du\u017ean po slu\u017ebenoj du\u017enosti preispitati sadr\u017ei li potro\u0161a\u010dki ugovor nepo\u0161tene (ni\u0161tetne) ugovorne odredbe. Neki op\u0107inski sudovi navode kako u skladu s ovim zaklju\u010dkom zakazuju ro\u010di\u0161ta radi utvr\u0111ivanja ni\u0161tetnosti ugovornih odredbi, odnosno da po slu\u017ebenoj du\u017enosti preispituju sadr\u017ei li ovr\u0161na isprava nepo\u0161tene ugovorne odredbe pa ovr\u0161enika, osim ukoliko se izri\u010dito ne izjasni da \u017eeli ostati vezan nepo\u0161tenim ugovornim odredbama, upu\u0107uju u parnicu radi progla\u0161enja ovrhe nedopu\u0161tenom i odga\u0111aju ovrhu. Pritom izazov vide u velikom broju odgo\u0111enih ovrha, a time i nerije\u0161enih ovr\u0161nih predmeta u slu\u010dajevima dugih trajanja pokrenutnih parni\u010dnih postupaka.<\/p>\n<p>S obzirom na ote\u017eano snala\u017eenje sudionika u ovr\u0161nom postupku zbog \u010destih zakonskih izmjena, ponovno ukazujemo na nu\u017enost prekida prakse parcijalnih intervencija u propise ovr\u0161nog prava, potrebu sveobuhvatne analize ovr\u0161nog sustava te izradu prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 108. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona<\/span><\/p>\n<p>I dalje smatramo potrebnim osmisliti na\u010din izuzimanja od ovrhe potpora iz fondova solidarnosti namijenjenih zdravstvenim potrebama, \u0161to smo preporu\u010dili i u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu. MPU smatra da je svakako potrebno u nekoj mjeri izuzeti od ovrhe donacije namijenjene zdravstvenim potporama iz privatnih fondova organiziranih na inicijativu privatnih fizi\u010dkih i pravnih osoba, no da je potrebno osigurati mehanizme za\u0161tite od zloupotreba pa je najavilo razmatranje predlo\u017eenog pri sljede\u0107oj izmjeni Ovr\u0161nog zakona.<\/p>\n<p>Iako smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu pozdravili najavu dono\u0161enja Zakona o subjektima koji se bave otkupom i naplatom potra\u017eivanja, njegovo je dono\u0161enje odgo\u0111eno za 2023. godinu. U javnom savjetovanju o izmjenama i dopunama Pravilnika o na\u010dinu i postupku provedbe ovrhe na nov\u010danim sredstvima, predlo\u017eili smo izmjenu odredbi kojom bi se omogu\u0107ila u\u010dinkovita za\u0161tita od ovrhe nov\u010danih sredstava koja su ina\u010de od nje izuzeta, a koja su upla\u0107ena iz inozemstva. Isto smo preporu\u010dili i u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu. Naime, iz ranijeg postupanja poznato nam je da ovr\u0161enik nije mogao pravovremeno otvoriti za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun za dje\u010dji doplatak upla\u0107en iz inozemstva, zbog \u010dega su ova sredstva ovr\u0161ena. Preporuka je prihva\u0107ena te je Pravilnik dopunjen.<\/p>\n<p>U slu\u010daju uplate iz inozemstva, FINA \u0107e zaprimiti obavijest ovr\u0161enika da je rije\u010d o primanju izuzetom od ovrhe i bez isprave o njegovu postojanju te \u0107e, tek ukoliko joj ovr\u0161enik u roku od 15 dana tu ispravu ne dostavi, banci dati uputu da ih prenese na blokirani ra\u010dun. Ovaj rok bi trebao biti dostatan ovr\u0161eniku da dostavi ispravu i otvori za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun.<\/p>\n<p>Broj blokiranih gra\u0111ana i iznos njihovog ukupnog duga i dalje je visok. Na dan 31. prosinca 2022. bilo je blokirano 228.722 potro\u0161a\u010da, s dugom od 18 milijardi kuna, \u0161to je 10.556 potro\u0161a\u010da i 100 milijuna kuna manje nego 2021. godine. Me\u0111utim, dominacija dugotrajnih blokada nije prekinuta te je dulje od godinu bilo blokirano 80,9% (185.143) potro\u0161a\u010da koji imaju 90,5% ukupnog duga, a 91.331 potro\u0161a\u010d bio je blokiran zbog duga do 10.000,00 kuna. Blokirani gra\u0111anin, pod uvjetom da mu je stalno nov\u010dano primanje bilo jednako ili ve\u0107e od 7.086,00 kuna, \u0161to je bio iznos prosje\u010dne neto pla\u0107e u RH koji se u 2022. primjenjivao u provedbi ovrhe, u najboljem je slu\u010daju mjese\u010dno raspolagao s 4.724,00 kuna, koliki je bio najvi\u0161i mogu\u0107i iznos za\u0161ti\u0107enog dijela. Na\u017ealost, znatan dio blokiranih gra\u0111ana imao je na raspolaganju znatno manji nov\u010dani iznos.<\/p>\n<h3><strong>Ste\u010dajevi<\/strong><\/h3>\n<p>Gra\u0111ani su nam se rje\u0111e obra\u0107ali u vezi ste\u010dajnih postupaka, uglavnom tra\u017ee\u0107i pravnu pomo\u0107 pa smo im pru\u017eali informacije o pravima i obvezama stranaka ste\u010dajnih postupaka. U slu\u010daju pritu\u017ebe na nepotrebno odugovla\u010denje u postupku ste\u010daja potro\u0161a\u010da, nakon \u0161to smo zapo\u010deli postupanje, drugostupanjski sud je donio rje\u0161enje o \u017ealbi.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eUnato\u010d tome \u0161to je sud donio rje\u0161enje\u2026 te \u0161to je postupak u biti dovr\u0161en, ne mogu zapo\u010deti s provo\u0111enjem plana jer Financijska agencija i dalje izvr\u0161ava osnove za pla\u0107anje na mojim ra\u010dunima. Unato\u010d mojim dopisima, kao i dopisima mog odvjetnika, Financijska agencija nikako ne prestaje s provo\u0111enjem ovrha jer da nema naloga suda za postupanje, dok sud takav nalog nikako ne izdaje. Ovo mi stvara velike probleme i stres, posebno jer sam otac troje djece od kojih jedno ima 10 mjeseci te se nikako ne mogu otrgnuti od brojnih ovrha i po\u010deti sa izvr\u0161avanjem dostavljenog plana. Valjda je i smisao Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da osloboditi ovr\u0161enika obveza te omogu\u0107avanje istome da ispuni svoje obveze sukladno prihva\u0107enom planu i objektivnim mogu\u0107nostima ovr\u0161enika.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017eitelj je 2018. godine podnio prijedlog za otvaranje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da uz koji je prilo\u017eio plan ispunjenja obveza. Budu\u0107i da se jedan od vjerovnika usprotivio planu, njegov pristanak je nadomje\u0161ten pravomo\u0107nim rje\u0161enjem suda. No, pritu\u017eitelj nije zapo\u010deo s ispunjavanjem obveza sukladno usvojenom planu jer FINA nije prestala s izvr\u0161avanjem evidentiranih osnova za pla\u0107anje, navode\u0107i da joj nedostaje nalog suda, a sud takav nalog nije izdao. Po zaprimljenom o\u010ditovanju predsjednika suda, kojim je ukazao da je ureduju\u0107i sudac donio pravomo\u0107no rje\u0161enje i dostavio ga na provedbu nadle\u017enom tijelu, dok je u odnosu na pritu\u017eiteljeve navode istaknuto da, obzirom na samostalnost i neovisnost sudaca u vo\u0111enju postupka i dono\u0161enju odluka, nema ovlasti nare\u0111ivati kakve se odluke trebaju donositi u predmetu, zatra\u017eili smo mi\u0161ljenje MPU o primjeni propisa u predmetnom slu\u010daju, koje jo\u0161 uvijek \u010dekamo.<\/p>\n<p>U 2022. godini na op\u0107inskim je sudovima zaprimljeno 128 predmeta ste\u010daja potro\u0161a\u010da, \u0161est vi\u0161e nego 2021. godine. Doneseno je 16 rje\u0161enja o oslobo\u0111enju od preostalih obveza te su potro\u0161a\u010di provedbom postupka deblokirani, nakon \u010dega su dva potro\u0161a\u010da ponovno blokirana.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16992\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-3-300x134.png\" alt=\"\" width=\"739\" height=\"330\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-3-300x134.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-3.png 536w\" sizes=\"(max-width: 739px) 100vw, 739px\" \/><\/p>\n<p>Op\u0107inski sudovi navode da im je izazov u provedbi postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da na\u010din postavljanja ste\u010dajnog povjerenika. Primjerice, u postupku pred Op\u0107inskim sudom u Splitu automatskom dodjelom imenuje se povjerenik iz Zagreba, Virovitice ili Osijeka. Budu\u0107i da je povjerenicima iz udaljenih \u017eupanija skupo putovati, tra\u017ee izuzimanje, nakon \u010dega se automatskom dodjelom imenuje novi povjerenik, ponovno iz druge \u017eupanije. Isti\u010du i da se radi o slo\u017eenom postupku, koji od sudaca zahtjeva dodatnu edukaciju, dok je prosje\u010dnom potro\u0161a\u010du potrebna pravna pomo\u0107.<br \/>\nPrema podacima MPU-a, u 2022. godini je na op\u0107inskim sudovima zaprimljen 21.521 predmet jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, dok FINA navodi da je u istom razdoblju nadle\u017enim op\u0107inskim sudovima podnijela ukupno 21.100 prijedloga za provedbu ovog postupka. Provedbom jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da u 2022. godini je deblokirano 8.338 potro\u0161a\u010da, od kojih je 4.311 ponovno blokirano.<\/p>\n<p>Dok MPU navodi kako nisu uo\u010deni sustavni problemi u provedbi ovih postupaka, FINA i dalje ukazuje na neinformiranost gra\u0111ana, nezainteresiranost te svojevrsni \u201eotpor\u201c prema provedbi postupka.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine izmijenjen je Zakon o ste\u010daju potro\u0161a\u010da te MPU isti\u010de kako je njime pravna pozicija potro\u0161a\u010da zna\u010dajno pobolj\u0161ana. Primjerice, u redovnom postupku ste\u010daja potro\u0161a\u010da granica iznosa dospjelih obveza za pokretanje postupka sni\u017eena je s 30.000,00 na 20.000,00 kuna. Tako\u0111er, razdoblje provjere pona\u0161anja potro\u0161a\u010da je skra\u0107eno s pet na tri godine. U jednostavnom postupku ste\u010daja potro\u0161a\u010da izmijenjene su odredbe o slanju poziva FINA-e potro\u0161a\u010dima za o\u010ditovanje o suglasnosti za njegovu provedbu. S obzirom da su navedene izmjene stupile na snagu 31. o\u017eujka 2022. godine, u\u010dinak \u0107e biti vidljiv u razdoblju koje slijedi te \u0107emo nastaviti pratiti ho\u0107e li ve\u0107i broj prezadu\u017eenih gra\u0111ana rje\u0161enje za izlaz iz nepovoljne financijske situacije na\u0107i u ovim postupcima.<\/p>\n<p>O nezainteresiranosti gra\u0111ana za ove postupke govori i podatak da je MPU u 2022. godini zaprimilo tek dva upita o njihovoj provedbi. S obzirom da su pokazatelji prezadu\u017eenosti gra\u0111ana i dalje visoki, va\u017eno je identificirati razloge malog interesa gra\u0111ana za ove postupke, koji bi im trebali omogu\u0107iti \u201enovi po\u010detak\u201c. Stoga bi trebalo prikupiti i analizirati podatke o razlozima zbog kojih gra\u0111ani koji ispunjavaju uvjete ne pokre\u0107u postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da, odnosno zbog kojih se protive provedbi jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da.<a id=\"bpp\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Besplatna pravna pomo\u0107<\/strong><\/h3>\n<p>Tijekom 2022. godine nastavili smo zaprimati veliki broj upita radi pravnog savjetovanja i zastupanja, \u0161to ukazuje da gra\u0111ani jo\u0161 uvijek nisu dovoljno informirani o ovlastima pu\u010dke pravobraniteljice te o ovla\u0161tenim pru\u017eateljima besplatne pravne pomo\u0107i i uvjetima pod kojima ju mogu dobiti. U takvim slu\u010dajevima gra\u0111anima pru\u017eamo op\u0107e pravne informacije o uvjetima, na\u010dinu ostvarivanja i pru\u017eateljima besplatne pravne pomo\u0107i. Kada je u pitanju primarna pravna pomo\u0107 upu\u0107ujemo ih na ovla\u0161tene pru\u017eatelje \u2013 udruge, pravne klinike i upravne odjele u \u017eupanijama, a u slu\u010daju sekundarne, odnosno one koju pru\u017eaju odvjetnici, na podno\u0161enje zahtjeva upravnim odjelima ili HOK-u.<\/p>\n<p>Iako smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. uputili preporuku MPU-u da putem promotivnih aktivnosti, medija i na druge prikladne na\u010dine informira gra\u0111ane o mogu\u0107nostima ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i, u 2022. godini nisu poduzete konkretne aktivnosti u tom smjeru. Informacije o sustavu besplatne pravne pomo\u0107i mogu\u0107e je prona\u0107i isklju\u010divo na mre\u017enim stranicama MPU-a, dok bi se primjerice podjelom letaka i ostalim na\u010dinima informiranja zasigurno do\u0161lo do ve\u0107eg broja gra\u0111ana kojima je besplatna pravna pomo\u0107 potrebna. Iako pru\u017eatelji na podru\u010djima na kojima djeluju kontinuirano informiraju gra\u0111ane o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i, s obzirom da u pojedinim dijelovima RH ne djeluju registrirani pru\u017eatelji, ovakve aktivnosti potrebno je provoditi na nacionalnoj razini.<\/p>\n<p>Prema podacima iz Registra pru\u017eatelja besplatne pravne pomo\u0107i, na podru\u010dju RH djeluje 53 ovla\u0161tene udruge ili pravne klinike, od kojih je \u010dak 45% na podru\u010dju Grada Zagreba, dok u velikom dijelu RH (primjerice Zadarskoj, \u0160ibensko-kninskoj i Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji) nije registriran niti jedan pru\u017eatelj primarne besplatne pravne pomo\u0107i. Pojedini pru\u017eatelji terenski obilaze udaljenija mjesta na podru\u010dju svoga djelovanja. Primjerice, Informativno-pravni centar (IPC) iz Slavonskog Broda je na terenu svaki drugi tjedan pru\u017eao besplatnu primarnu pravnu pomo\u0107 gra\u0111anima Po\u017eege, Pleternice, Oku\u010dana i Stare Gradi\u0161ke, dok je Projekt gra\u0111anskih prava Sisak (PGP) jednom mjese\u010dno istu pru\u017eao stanovnicima Gline u kontejnerskom naselju.<\/p>\n<p>U 2022. godini Vlada RH i MPU su, sukladno i na\u0161im preporukama, inicirali pove\u0107anje sredstava te osiguravanje vi\u0161egodi\u0161njeg financiranja ovla\u0161tenih pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i. Tako je u prora\u010dunu za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu osigurano 830.181\u20ac (6.254.998,74 kn) za sustav besplatne pravne pomo\u0107i u cjelini, od \u010dega je 549.472\u20ac (4.139.6996,78 kn) predvi\u0111eno za projekte pru\u017eatelja (ovla\u0161tene udruge i pravne klinike) te 280.709\u20ac (2.115.001,96 kn) za sekundarnu besplatnu pravnu pomo\u0107. U odnosu na 2022. prora\u010dunska sredstva za besplatnu pravnu pomo\u0107 pove\u0107ana su 57%, \u0161to je svakako pozitivno.<\/p>\n<p>Dodatno, u 2022. za 90% je smanjen broj pritu\u017ebi zbog dugotrajnosti postupanja MPU-a po \u017ealbama na rje\u0161enja o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i.<br \/>\nTijekom 2022. godine imenovano je sedam \u010dlanova Povjerenstva za besplatnu pravnu pomo\u0107, tri su predstavnici MPU-a te po jedan MF-a, HOK-a, pravnih fakulteta i pru\u017eateljica primarne BPP, \u0161to smo tako\u0111er preporu\u010dili u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu. Povjerenstvo je u 2022. odr\u017ealo dvije sjednice na kojima su raspravljana pitanja zna\u010dajna za unaprje\u0111enje i osiguravanje odr\u017eivosti sustava besplatne pravne pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Institucionalni okvir sustava besplatne pravne pomo\u0107i \u010dine upravni odjeli u \u017eupanijama (UO\u017d), koji su osim zaprimanja zahtjeva za odobrenje sekundarne pravne pomo\u0107i, ovla\u0161teni pru\u017eati primarnu pravnu pomo\u0107. U podru\u010djima u kojima nema registriranih pru\u017eatelja, ovo je jedini na\u010din ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i. Me\u0111utim, iz podataka UO\u017d-a proizlazi da su slu\u017ebenici koji rade na poslovima besplatne pravne pomo\u0107i nedovoljno educirani o razli\u010ditim pravnim podru\u010djima, zbog \u010dega ne mogu uvijek pru\u017eiti adekvatnu pravnu pomo\u0107 (primjerice iz obiteljskog, upravnog, radnog, ovr\u0161nog prava i sli\u010dno).<br \/>\nPrema podacima UO\u017d-a i dalje nedostaje odvjetnika koji pru\u017eaju sekundarnu besplatnu pravnu pomo\u0107 u nekim podru\u010djima RH. Primjerice, podru\u010dja sudova u Gra\u010dacu, Pagu i Biogradu na Moru nemaju niti jednog raspolo\u017eivog odvjetnika za pru\u017eanje ove vrste pomo\u0107i. Iako iz o\u010ditovanja HOK-a proizlazi da su a\u017eurirane liste odvjetnika koji pru\u017eaju besplatnu pravnu pomo\u0107, \u0161to je bila preporuka u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu, potrebno je osigurati dostupnost sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i i na podru\u010djima na kojima nema odvjetni\u010dkih ureda niti pisarnica, \u0161to do sada nije u potpunosti realizirano.<a id=\"sudskapraksa\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 110.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Dr\u017eavnoj \u0161koli za javnu upravu, da organizira specijalizirane edukacije za slu\u017ebenike upravnih odjela u \u017eupanijama koji pru\u017eaju primarnu besplatnu pravnu pomo\u0107 o pravnim temama radi kojih im se gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 111.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da osigura dostupnost odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i na podru\u010djima svih sudova<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/strong><\/h3>\n<p>Pri analizi sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristili smo preliminarne podatke MUP-a te raspolo\u017eive sudske odluke, a na\u017ealost, iako je MPU temeljem ZSD-a du\u017eno dostaviti evidencije i statisti\u010dke podatke o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju pu\u010dkoj pravobraniteljici do 1. velja\u010de za prethodnu kalendarsku godinu, iste smo zaprimili neposredno prije predaje izvje\u0161\u0107a te nisu mogli biti adekvatno i cjelovito obra\u0111eni.<\/p>\n<h3><strong>Gra\u0111anski i radni predmeti<\/strong><\/h3>\n<p>U 2022. novelirane su odredbe ZPP-a koje se odnose na podno\u0161enje revizije, izme\u0111u ostalih i u anti-diskriminacijskim sudskim postupcima. Naime, izmjenom ZPP-a brisan je \u010dl. 382.a kojim se bez dopu\u0161tenja VSRH mogla podnijeti revizija u taksativno navedenim postupcima, a me\u0111u njima i onima pokrenutim radi diskriminacije. Time su ovi postupci bili prepoznati kao pravno slo\u017eeni i hitni, u kojima je strankama potrebno osigurati izravniji pristup svih instancama sudske za\u0161tite.<\/p>\n<p>Zakonskim izmjenama propisana je jedino revizija po dopu\u0161tenju, \u010dime se strankama u \u017eurnim anti-diskriminacijskim sudskim postupcima dodatno produljuje vrijeme odlu\u010divanja po reviziji, ukoliko se ista dopusti. Ujedno su ovom novelom stranke dovedene u situaciju da istovremeno sa zahtjevom za dopu\u0161tenjem revizije podnose i ustavnu tu\u017ebu, \u0161to su dva razli\u010dita i vrlo slo\u017eena pravna akta.<\/p>\n<p>Od studenog 2022. godine 50% je pove\u0107ana vrijednost boda temeljem kojega se vr\u0161i izra\u010dun cijene odvjetni\u010dkih usluga reguliranih Tarifom o nagradama i naknadi tro\u0161kova za rad odvjetnika, \u0161to mo\u017ee utjecati na ostvarenje prava na pristup pravosu\u0111u gra\u0111ana lo\u0161ijeg imovnog stanja koji ne ostvaruju pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107. I ranijih godina smo uo\u010dili da su dugotrajnost postupaka i parni\u010dni tro\u0161kovi razlozi zbog kojih se gra\u0111ani te\u017ee odlu\u010duju na sudsku za\u0161titu svojih prava.<\/p>\n<p>Temeljem dostupnih presuda iz 2022. godine, tu\u017eitelji u postupcima vezanim uz diskriminaciju na ime naknade neimovinske \u0161tete potra\u017euju od 5.000 do 110.000 kuna, pri \u010demu niti u jednom slu\u010daju nije dosu\u0111en puni zatra\u017eeni iznos. Budu\u0107i da u ja\u010danju borbe protiv diskriminacije veliku ulogu imaju sankcije, naknada \u0161tete u ovim sudskim postupcima treba biti u\u010dinkovita, razmjerna i odvra\u0107aju\u0107a, na \u0161to je ukazano i u publikaciji EQUINET-a \u201ePrevencija i postupanje povodom diskriminacije kroz sankcije i pravne lijekove\u201cxvii, izdanoj 2022. godine.<\/p>\n<p>Sudski postupci su pokretani zbog razli\u010ditih postupanja tu\u017eene strane, naj\u010de\u0161\u0107e poslodavca, poput uznemiravanja na radnom mjestu, povrede dostojanstva radnika, onemogu\u0107avanja napredovanja, degradiraju\u0107eg pona\u0161anja, uskrate prava i radnih zadataka i sli\u010dno. Postupci su naj\u010de\u0161\u0107e pokretani zbog diskriminacije temeljem \u010dlanstva u sindikatu, spola i dru\u0161tvenog polo\u017eaja, a rje\u0111e temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla, vjeroispovijesti ili politi\u010dkog uvjerenja.<br \/>\nIako je ZSD u primjeni preko 14 godina, iz pojedinih presuda jo\u0161 uvijek je razvidno nerazumijevanje uvjeta postojanja diskriminacije, primjerice razlikovanja od mobinga, a u obrazlo\u017eenjima nekih presuda termini poput \u201e\u0161ikane\u201c ili \u201emobinga\u201c koriste se kao sinonimi diskriminaciji.<\/p>\n<h3><strong>Prekr\u0161ajni i kazneni predmeti<\/strong><\/h3>\n<p>Pregled prekr\u0161ajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju temelji se na preliminarnim podacima MUP-a o prekr\u0161ajima iz ZSD-a te presudama koje su nam dostavili op\u0107inski sudovi.<br \/>\nZa prekr\u0161aje vezane uz diskriminaciju karakteristi\u010dno je da ih je najvi\u0161e po\u010dinjeno tijekom verbalnih sukoba u susjedskim, rodbinskim ili partnerskim odnosima, pri \u010demu se osobine o\u0161te\u0107enika vezane uz diskriminacijsku osnovu koriste kako bi ga se ponizilo, odnosno povrijedilo njegovo dostojanstvo. U pravilu se radi o konfliktnom odnosu o\u0161te\u0107enika i okrivljenika koji postoji od ranije ili nerazrije\u0161enim imovinskopravnim ili drugim odnosima.<\/p>\n<p>U slu\u010dajevima kada je prekr\u0161ajno postupanje usmjereno prema ve\u0107oj skupini ljudi ili je manje osobne prirode, naj\u010de\u0161\u0107e se radi o prekr\u0161ajima po\u010dinjenim tijekom nogometnih utakmica ili komentarima na internetu.<\/p>\n<p>Prema podatcima MPU-a, tijekom 2022. godine 58 osoba pravomo\u0107no je osu\u0111eno radi po\u010dinjenja prekr\u0161aja iz \u010dlanka 25. ZSD-a Najve\u0107i dio raspolo\u017eivih osu\u0111uju\u0107ih presuda odnosio se na okolnosti u kojima je okrivljenik, \u010desto u alkoholiziranom stanju, uz vikanje i vrije\u0111anje, o\u0161te\u0107enika nazivao pogrdnim nazivima za pripadnike odre\u0111enih manjinskih, naj\u010de\u0161\u0107e etni\u010dkih skupina. Opisane okolnosti \u010desto su dovodile do stjecaja s drugim prekr\u0161ajima, ponajvi\u0161e onima propisanima Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira.<\/p>\n<p>U pojedinim presudama nalazimo neprepoznavanje diskriminacijske osnove iz ZSD-a kao motiva po\u010dinjenja prekr\u0161aja. Tako se u jednoj presudi u opisu prekr\u0161aja navodi \u201eregionalno podrijetlo\u201c o\u0161te\u0107enika, iako se radilo o etni\u010dkom podrijetlu. Radi ispravne primjene zakona i stvaranja ujedna\u010dene sudske prakse, bitno je prepoznati diskriminacijsku osnovu po kojoj je do\u0161lo do uznemiravanja.<\/p>\n<p>Da bi uvredljive i pogrdne rije\u010di upu\u0107ene zbog nacionalnosti, vjeroispovijedi ili druge osobine povezane s nekom od diskriminacijskih osnova, bile dostatne za sankcioniranje prema ZSD-u, moraju biti izre\u010dene s namjerom prouzro\u010denja straha ili neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog okru\u017eenja. Kao \u0161to smo i prethodne godine zamijetili, sudovi sve pa\u017eljivije analiziraju kontekst i okolnosti izgovorenih rije\u010di, kao i namjeru po\u010dinitelja da prouzro\u010di zakonom opisane posljedice. To je dovelo do nekolicine osloba\u0111aju\u0107ih presuda, jer \u010dinjeni\u010dni opis prekr\u0161aja nije sadr\u017eavao sve njegove konstitutivne elemente. Pravosudna akademija je odr\u017eala nekoliko radionica o zlo\u010dinima iz mr\u017enje te suzbijanju netrpeljivosti i mr\u017enje, no zamjetno je da je njima bio obuhva\u0107en mali broj prekr\u0161ajnih sudaca.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 112.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Pravosudnoj akademiji, da nastavi s edukacijama o zlo\u010dinima iz mr\u017enje te suzbijanju netrpeljivosti i mr\u017enje<\/span><\/p>\n<h3><strong>Upravni sporovi<\/strong><\/h3>\n<p>Podaci o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju nisu obuhva\u0107eni statisti\u010dkim podacima MPU-a, a o njima nas obavje\u0161tavaju upravni sudovi. Navedeni podaci, kao i presude koje nam dostavljaju, bitan su pokazatelj pojavnosti diskriminacije u upravnim postupcima, a u nekim slu\u010dajevima i pogre\u0161ne percepcije gra\u0111ana o diskriminatornom postupanju javnopravnih tijela.<br \/>\nVisoki upravni sud nas je obavijestio da se u sustavu eSpis ne vodi poseban podatak o predmetima u kojima se stranka pozvala na diskriminaciju, slijedom \u010dega ne raspola\u017ee to\u010dnim brojem takvih predmeta u 2022. godini, no dostavio nam je relevantne presude. Prema podacima Upravnog suda u Rijeci u 2022. godini je zaprimljeno 12 predmeta u kojima su se stranke pozvale na diskriminaciju, dok ih je pred Upravnim sudom u Splitu bilo tri. Upravni sudovi u Osijeku i Zagrebu naveli da prema evidenciji sudske pisarnice u 2022. godini nisu donijete odluke u sporovima u kojima su se stranke pozivale na diskriminaciju. Kako bismo sustavno pratili ovu vrstu upravnih sporova, potrebno je voditi sustavnu evidenciju o istima.<\/p>\n<p>Iz dostavljenim presuda razvidno je da su se tu\u017eitelji pozivali na diskriminaciju u sporovima radi razli\u010ditih pravnih stvari. Primjerice u sporovima pokrenutim povodom izbora na mjesto ravnatelja javne ustanove, dono\u0161enja rje\u0161enja o rasporedu u javnoj slu\u017ebi na radno mjesto ni\u017ee slo\u017eenosti poslova, priznanja prava na poreznu olak\u0161icu za dijete s invaliditetom, postupka priznavanja azila i supsidijarne za\u0161tite, u postupcima radi odre\u0111ivanja starosne mirovine, radi odre\u0111ivanja invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, priznanja prava na obiteljsku mirovinu od strane izvanbra\u010dne udovice, naknade \u0161tete zbog tjelesnog o\u0161te\u0107enja, ostvarivanja prava na materijalnu pomo\u0107 za novoro\u0111en\u010de i drugo.<\/p>\n<p>Diskriminacijske osnove koje su tu\u017eitelji isticali bile su dob, bra\u010dni ili obiteljski status, invaliditet, seksualna orijentacija i vjeroispovijed, a neki su se pozivali i na diskriminaciju temeljem povezanosti. Ve\u0107ina tu\u017eitelja se obrazlo\u017eeno te \u010dinjeni\u010dno i pravno argumentirano pozivala na diskriminaciju javnopravnih tijela u upravnim postupcima, dok su neki isticali tek pau\u0161alne navode bez diskriminacijske osnove. To ukazuje da stranke u pravilu vide upravne sudove kao sudove pune jurisdikcije, od kojih o\u010dekuju ocjenu navoda o diskriminaciji pri odlu\u010divanju o glavnoj stvari. Temeljem raspolo\u017eivih presuda, upravni sudovi su opravdali takva o\u010dekivanja te su se argumentirano o\u010ditovali na navode o diskriminaciji, bez obzira da li su ih ocijenili osnovanim ili ne, primjenjuju\u0107i nacionalno i europsko antidiskriminacijsko pravo. Time su ostvarili i edukativnu svrhu presude pou\u010davaju\u0107i stranke o kriterijima utvr\u0111enja diskriminacije.<\/p>\n<p>U nastavku isti\u010demo neke od presuda donesenih u 2022. godini iz kojih je razvidna \u0161irina pravnih podru\u010dja u kojima su upravni sudovi postupali, kao i va\u017enost pozivanja na diskriminaciju za kona\u010dnu odluku u upravnom sporu.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 113. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da prikuplja statisti\u010dke podatke o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, na\u010dinu okon\u010danja te njihovom trajanju<\/span><\/p>\n<p>Visoki upravni sud je postupao u sporu povodom neprovo\u0111enja postupka procjene podobnosti i prikladnosti osoba u \u017eivotnom partnerstvu za posvojenje, koji je trebao provesti Centar za socijalnu skrb. Potvrdio je presudu prvostupanjskog suda kojom je poni\u0161teno rje\u0161enje MRMSOSP-a te je istom nalo\u017eeno da odlu\u010di o ranijoj \u017ealbi tu\u017eitelja povodom uskrate pristupa postupku procjene podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Visoki upravni sud je istaknuo kako je uz ispitivanje zakonitosti postupanja javnopravnih tijela, ovaj predmet, kao i primjenu propisa, potrebno gledati i u kontekstu za\u0161tite ljudskih prava temeljem EKLJP-a. Pozivaju\u0107i se na praksu ESLJP-a, Sud navodi kako odnos izme\u0111u osoba istog spola ulazi u pojam \u201eobiteljskog \u017eivota\u201c, jednako kao odnos osoba suprotnog spola, \u0161to zna\u010di da postupanje u jednakim situacijama treba biti jednako pa bi uskrata pristupa postupku posvojenja osobama u \u017eivotnom partnerstvu, dakle isklju\u010divo zbog njihove spolne orijentacije, predstavljala diskriminaciju u ostvarivanju prava na obiteljski \u017eivot.<\/p>\n<p>Upravni sud u Rijeci postupao je po predmetima zbog brisanja s liste ste\u010dajnih upravitelja s navr\u0161enih 70 godina \u017eivota, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Ste\u010dajnog zakona. Sud smatra pravno relevantnom \u010dinjenicu da ste\u010dajni upravitelji, kao i suci i javni bilje\u017enici, nastupaju na temelju javnih ovlasti te je utvrdio da propisivanje uvjeta najvi\u0161e dobi za obavljanje du\u017enosti ste\u010dajnog upravitelja nema obilje\u017eja diskriminacije. Naime, pojasnio je da je narav posla takva da zna\u010dajke povezane s diskriminacijskom osnovom dobi predstavljaju stvarni i odlu\u010duju\u0107i uvjet njegova obavljanja, da je svrha opravdana i uvjet odmjeren te da dobno ograni\u010denje nije nerazmjerno jer je isto kao kod drugih du\u017enosti u pravosu\u0111u povezanih s javnim ovlastima, a povoljnije je od op\u0107eg radno-pravnog ograni\u010denja.<\/p>\n<p>Upravni sud u Rijeci postupao je u predmetu izvanbra\u010dne udovice kojoj je odbijen zahtjev za obiteljsku mirovinu jer je Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano da \u010dlanovi obitelji mogu ostvariti ovo pravo ako je izvanbra\u010dna zajednica postojala najranije dana 28. o\u017eujka 2008. (kada je izvanbra\u010dna zajednica uvedena u sustav mirovinskog osiguranja) ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine, dok je tu\u017eitelji\u010dina izvanbra\u010dna zajednica trajala do 26. studenog 2003. godine. Upravni sud se pozvao na Odluku Ustavnog suda U-III-2287\/2017 u kojoj je ukazano da u odnosu na obitelj, Ustav ne \u010dini razliku izme\u0111u bra\u010dne i izvanbra\u010dne zajednice te bi pravo na obiteljsku mirovinu trebali ostvarivati kako bra\u010dni, tako i izvanbra\u010dni udovci. Nadalje, Ustavni sud je ukazao da je suprotno svrsi zakona isklju\u010diti izvanbra\u010dne udovce od mogu\u0107nosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu samo zato \u0161to su s osobom \u017eivjele prije 28. o\u017eujka 2008. godine, a unato\u010d ispunjanju pretpostavki trajnosti, ro\u0111enja zajedni\u010dkog djeteta, postojanja sudske odluke donesene u izvanparni\u010dnom postupku. Slijedom navedenog, Upravni sud je, bez prejudiciranja ispunjava li tu\u017eiteljica uvjete za priznavanje predmetnog prava, nalo\u017eio da se u ponovljenom postupku odlu\u010di primjenom ustavnosudskih stajali\u0161ta.<a id=\"zlociniizmrznje\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/strong><\/h3>\n<p>Zlo\u010dini iz mr\u017enje su kaznena djela po\u010dinjena zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe te su zna\u010dajan indikator predrasuda, diskriminacije i mr\u017enje prema manjinskim skupinama. Pra\u0107enje i usporedba podataka o zlo\u010dinima iz mr\u017enje, omogu\u0107uje dono\u0161enje zaklju\u010daka o u\u010destalosti i povodu ovih kaznenih djela, \u0161to je bitno za njihovo prepoznavanje, adekvatno sankcioniranje te osmi\u0161ljavanje mjera prevencije.<\/p>\n<p>Prethodnih smo godina analizirali pojavnost ovih kaznenih djela temeljem statisti\u010dkih podataka MUP-a, DORH-a, MPU-a i ULJPPNM-a, kao i podataka koje smo prikupili pra\u0107enjem postupanja policije i pravosudnih tijela u pojedina\u010dnim predmetima. 2021. godine je donesen Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje koji predvi\u0111a novine u pogledu rokova i vremenskih intervala u kojima pojedina tijela prikupljaju i dostavljaju ULJPPNM-u podatke o ovim kaznenim djelima, \u0161to iziskuje druga\u010diji na\u010din njihove analize.<\/p>\n<p>Protokol, izme\u0111u ostalih novina, donosi izmjene u pogledu perioda prikupljanja podataka o ovim kaznenim djelima, pa se do 1. rujna dostavljaju podaci za razdoblje od sije\u010dnja do lipnja teku\u0107e godine te do 1. o\u017eujka za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine. U odnosu na Izvje\u0161\u0107e za 2021. godinu, kada smo zbog navedenih izmjena raspolagali samo podatcima za prvu polovicu 2021. godine, pri pisanju ovoga Izvje\u0161\u0107a imamo uvid u cjelovite podatke za 2021. godinu. Me\u0111utim, do okon\u010danja izrade ovog Izvje\u0161\u0107a nisu nam bili dostupni slu\u017ebeni podatci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje koji se odnose na 2022. godinu od strane svih tijela koja su ih du\u017ena prikupljati. Podaci MPU-a su nam dostavljeni neposredno prije predaje ovog Izvje\u0161\u0107a slijedom \u010dega nisu mogli biti adekvatno i cjelovito analizirani.<\/p>\n<p>Uspore\u0111uju\u0107i statisti\u010dke podatke tijekom godina, zaklju\u010dujemo da se je do 2021. godine rastao broj ovih kaznenih djela. Prema podacima MUP-a za 2021. godinu, postupali su povodom 101 kaznenog djela evidentiranog kao zlo\u010din iz mr\u017enje, od \u010dega 13 javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. Kaznenog zakona. Usporedbe radi, MUP je 2017. godine postupao u 28 slu\u010dajeva, 2018. u 33, 2019. u 51, a 2020. godine u 87 slu\u010dajeva zlo\u010dina iz mr\u017enje, uklju\u010duju\u0107i i javno poticanje na nasilje i mr\u017enju. Na tragu prethodnih godina, MUP je u 2021. godini naj\u010de\u0161\u0107e postupao povodom kaznenih djela prijetnje (40) i o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (16), a slijede ih kaznena djela nano\u0161enja tjelesne ozljede i te\u0161ke tjelesne ozljede te nasilni\u010dkog pona\u0161anja (15).<\/p>\n<p>Po\u010dinitelji ovih kaznenih djela i dalje su naj\u010de\u0161\u0107e bili motivirani etnicitetom \u017ertve. Naime, od 101 kaznenog djela koje je zabilje\u017eio MUP, uklju\u010duju\u0107i i kazneno djelo govora mr\u017enje, \u010dak 67 ih je bilo motivirano nacionalnim podrijetlom, nakon \u010dega slijedi spolna orijentacija (13), rasna pripadnost ili boja ko\u017ee (12) te vjeroispovijest (8). Od 67 zabilje\u017eenih kaznenih djela motiviranih nacionalnim podrijetlom, 46 ih je po\u010dinjeno prema Srbima, devet prema Hrvatima, po dva djela po\u010dinjena su prema Romima i Albancima te po jedno djelo motivirano netrpeljivo\u0161\u0107u prema \u0160panjolcima, Rusima, Turcima i Ma\u0111arima. Kada je rije\u010d o kaznenim djelima po\u010dinjenim prema pripadnicima vjerskih skupina, zabilje\u017eena su kaznena djela prema Jehovinim svjedocima (4), pravoslavcima (3) te muslimanima (3).<\/p>\n<p>DORH je u 2021. godini tako\u0111er naj\u010de\u0161\u0107e postupao povodom kaznenog djela prijetnje (52) te o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (29), a zatim kaznenih djela tjelesne, te\u0161ke tjelesne i osobito te\u0161ke tjelesne ozljede (21). Nacionalno podrijetlo je bilo uvjerljivo naj\u010de\u0161\u0107a osnova, koja se u postupcima DORH-a pojavila kao povod \u010dak 91 kaznenog djela. Ostale osnove bile su spolna orijentacija (16), rasna pripadnost odnosno boja ko\u017ee (9), vjeroispovijest (8) te rodni identitet (1). U 2021. godini donesene su presude povodom tri kaznena djela prijetnje te po jednog kaznenog djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari i te\u0161ke tjelesne ozljede.<\/p>\n<p>U 2022. godini MUP je evidentirao 51 kazneno djelo zlo\u010dina iz mr\u017enje, uklju\u010duju\u0107i i kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, \u0161to je osjetan pad u broju evidentiranih predmeta koji se prvi puta bilje\u017ei tijekom posljednjih godina.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16993\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-4-300x147.png\" alt=\"\" width=\"788\" height=\"386\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-4-300x147.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-4.png 462w\" sizes=\"(max-width: 788px) 100vw, 788px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nacionalno podrijetlo i 2022. godine je naj\u010de\u0161\u0107i motiv po\u010dinjenja ovih djela: ono se javlja u \u010dak 35 slu\u010dajeva, a slijede ga rasna pripadnost te spolna orijentacija s po pet zabilje\u017eenih prijava policiji.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16994\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-5-300x142.png\" alt=\"\" width=\"758\" height=\"359\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-5-300x142.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-5.png 536w\" sizes=\"(max-width: 758px) 100vw, 758px\" \/><\/p>\n<p>Cjeloviti podaci, daljnja analiza i pra\u0107enje ovih kaznenih djela pokazat \u0107e koji su razlozi doveli do pada u stati\u010dkim podatcima, odnosno radi li se o nedostatnom prijavljivanju i\/ili prepoznavanju ovih kaznenih djela ili je zaista rije\u010d o manjem broju slu\u010dajeva zlo\u010dina iz mr\u017enje.<br \/>\nPostupanje nadle\u017enih tijela kaznenog progona u slu\u010dajevima mogu\u0107ih zlo\u010dina iz mr\u017enje pratili smo i u pojedina\u010dnim predmetima za koje smo prvenstveno saznali iz medija. Nastavili smo pratiti nasilne incidente na podru\u010dju Vukovara, o kojima smo pisali u prija\u0161njim izvje\u0161\u0107ima. Prema dostupnim podacima, ve\u0107ina je dobila sudski epilog odnosno procesuirana su u kaznenim postupcima, pri \u010demu nisu sva kvalificirana kao zlo\u010dini iz mr\u017enje, jer se radilo i o fizi\u010dkim sukobima suprotstavljenih navija\u010dkih skupina. U okolnostima u kojima se nacionalni elementi isprepli\u0107u s navija\u010dkim, slo\u017eenije je ocijeniti motive po\u010dinjenja djela, odnosno je li doista rije\u010d o zlo\u010dinu iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu MUP-u smo preporu\u010dili provedbu edukacije za policijske slu\u017ebenike o prepoznavanju i procesuiranju zlo\u010dina iz mr\u017enje. ULJPPNM je u suradnji s Pravosudnom akademijom odr\u017eao u Vukovaru seminar o zlo\u010dinima iz mr\u017enje i govoru mr\u017enje, namijenjen kaznenim i prekr\u0161ajnim sucima te savjetnicima op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova, zamjenicima i savjetnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima, policijskim slu\u017ebenicima te OCD-ima. Pozitivno je da je odr\u017eana edukacija slu\u017ebenika i pravosudnih du\u017enosnika koji se susre\u0107u s ovim kaznenim djelima te bi takve edukacije trebale biti redovite i obuhva\u0107ati \u0161to ve\u0107i broj policijskih slu\u017ebenika i pravosudnih du\u017enosnika.<\/p>\n<p>Pratili smo i slu\u010daj o\u0161te\u0107enja vozila na kojem je bila napisana poruka, a snimka samog \u010dina je bila objavljena na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Povodom toga je dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu podnesena kaznena prijava radi kaznenih djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari i javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju. Navedeni predmet ukazuje na noviju pojavu da po\u010dinitelji zlo\u010dina motiviranih mr\u017enjom snimaju sam \u010din po\u010dinjenja djela i objavljuju ga na dru\u0161tvenim mre\u017eama, \u010dime on postaje dostupan ve\u0107em broju ljudi.<\/p>\n<p>Me\u0111u slu\u010dajevima koje smo pratili 2022. godine, isti\u010demo i onaj zagreba\u010dkog taksista pretu\u010denog zbog romskog podrijetla, povodom \u010dega je MUP dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu podnio kaznenu prijavu zbog kaznenih djela prijetnje i tjelesne ozljede, po\u010dinjenih iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>Osim \u0161to pratimo i analiziramo podatke o slu\u010dajevima zlo\u010dina iz mr\u017enje, nastojimo i razmjenjivati dobre prakse s drugim tijelima koja se bave ovom problematikom. Tako je pu\u010dka pravobraniteljica u listopadu 2022. bila doma\u0107in studijskog posjeta predstavnika ombudsmanske institucije Republike Kosovo, Ureda za dobro upravljanje Ureda premijera Republike Kosovo, koji je podr\u017eala Misija OESS-a na Kosovu. Izaslanici su se upoznali s va\u017ee\u0107im zakonskim okvirima vezanim uz zlo\u010din iz mr\u017enje i govor mr\u017enje, mehanizmima pra\u0107enja pojavnosti ovih djela, kao i djelovanjem Radne skupine za pra\u0107enje zlo\u010dina iz mr\u017enje. Posjetili su i odr\u017eali sastanke s institucijama koje sudjeluju u radu Radne skupine, kao i s posebnim pravobraniteljstvima te udrugama.<a id=\"podrskazrtvama\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026Tijekom ispitivanja sutkinja nije po\u0161tivala moja prava, koje imam kao \u017ertva kaznenog djela. Odmah na po\u010detku davanja iskaza zamolila sam sutkinju da ne unosi moju ku\u0107nu adresu ve\u0107 da stavi adresu\u2026 gdje radim i gdje mogu zaprimati sudska pismena. Ona je moj zahtjev odbila navode\u0107i kako u zapisniku mora biti navedena ku\u0107na adresa. Pojasnila sam joj da se bojim da bi optu\u017eenik mogao do\u0107i do mjesta stanovanja i ugroziti mene i moju obitelj jer ima pravo na uvid u spis gdje mo\u017ee vidjeti moju adresu. Optu\u017eenik je, naime, ve\u0107 otprije osu\u0111en za nasilno kazneno djelo\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2022. godine primjetan je napredak u razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima, kroz pobolj\u0161anje provedbe individualne procjene \u017ertava i posebnih mjera za\u0161tite radi umanjenja rizika od nano\u0161enja \u0161tete i dodatne traumatizacije, \u0161irenje Mre\u017ee podr\u0161ke na podru\u010dje \u010detiri \u017eupanije u kojima postoje odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima na \u017eupanijskim sudovima, poja\u010danu izradu i distribuciju informativnih materijala i medijsku vidljivost te pokretanje web stranice Mre\u017ee podr\u0161ke koja je pola godine od pokretanja imala gotovo 90.000 pregleda.<\/p>\n<p>No, i dalje u praksi nisu postignuti zadovoljavaju\u0107i standardni podr\u0161ke i za\u0161tite \u017ertava odre\u0111eni Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela, osobito u odnosu na najranjivije kojima je izrazito te\u0161ko prolaziti kroz dugotrajni kazneni postupak i suo\u010diti se s posljedicama kaznenog djela.<br \/>\nIako su suci ponekad optere\u0107eni velikim brojem predmeta, a dugotrajnosti postupka znaju doprinositi i stranke, bitno je da sud u razumnom roku odlu\u010di o optu\u017ebi, vode\u0107i brigu o pravima i interesima \u017ertve, onemogu\u0107avaju\u0107i zlouporabe procesnih prava te koriste\u0107i zakonske mjere radi osiguranja nazo\u010dnosti stranaka i svjedoka. Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu, prosje\u010dno rje\u0161avanje op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta bilo je 690 dana. \u017dupanijske kaznene predmete u prvom se stupnju prosje\u010dno rje\u0161avalo 350, a u drugom 120 dana. Podaci za predmete ratnih zlo\u010dina osobito zabrinjavaju, naro\u010dito iz perspektive \u017ertava koje godinama \u010dekaju pravdu, jer je prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja bilo 2.327 dana, \u0161to bitno pove\u0107ava rizik od nove emocionalne i psiholo\u0161ke \u0161tete te naru\u0161ava osje\u0107aj pristupa pravdi i povjerenja u pravosu\u0111e u cjelini.<\/p>\n<p>Proteklih godina ukazivali smo na potrebu kontinuiranog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika o pravima \u017ertava i svjedoka te senzibiliziranju za njihove potrebe, osobito onih koji sudjeluju u pojedina\u010dnoj procjeni potreba \u017ertava. Postupak pojedina\u010dne procjene podr\u0161ke \u017ertava u praksi provode policijski slu\u017ebenici, dr\u017eavni odvjetnici i suci, u pravilu bez suradnje s relevantnim tijelima, ustanovama i OCD-ima te odjelima za podr\u0161ku, kao i bez dovoljnog uklju\u010divanja samih \u017ertava u proces dono\u0161enja odluka i procjene rizika. Tijekom 2022. godine u redovnom Programu obrazovanja Pravosudne akademije za pravosudne du\u017enosnike nisu odr\u017eavane radionice o pravima \u017ertava.<\/p>\n<p>MPU je u rujnu 2022. godine osnovalo radnu skupinu za unaprje\u0111enje zakonodavnog okvira za\u0161tite od nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji s ciljem izrade prijedloga izmjena Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima te Pravilnika o na\u010dinu izvr\u0161avanja mjera opreza i Pravilnika o na\u010dinu provedbe pojedina\u010dne procjene \u017ertve.<\/p>\n<p>Pri narednim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku trebalo bi razmotriti pro\u0161irenje kataloga kaznenih djela za koja \u0107e \u017ertva imati pravo na anonimnost. Primjerice, za pomo\u0107 nam se obratila \u017ertva kaznenog djela prijetnje od koje je na ro\u010di\u0161tu za glavnu raspravu tra\u017eeno da navede svoje prebivali\u0161te, iako je na istom ro\u010di\u0161tu bio prisutan i okrivljenik. U ovakvim je situacijama potencijalno problemati\u010dno \u0161to okrivljenik zna adresu prebivali\u0161ta\/boravi\u0161ta \u017ertve\/svjedoka kaznenog djela koji na ro\u010di\u0161tu svjedo\u010di u prilog sumnji na ostvarenje elemenata kaznenog djela, \u0161to mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja nesigurnosti i dodatne traumatizacije.<\/p>\n<p>Sustav podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima ustrojen je samo na sedam \u017eupanijskih sudova (Vukovar, Osijek, Sisak, Zagreb, Rijeka, Zadar i Split), a temeljem sporazuma o osnivanju zajedni\u010dkih slu\u017ebi s odjelima na \u017eupanijskim sudovima i na sedam op\u0107inskih sudova u tim gradovima. U \u017eupanijama u kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku, ove poslove obavljaju OCD-i kroz program MPU \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c. OCD-i se susre\u0107u s problemima poput nedostatka adekvatnih prostora za smje\u0161taj \u017ertava, radi \u010dega ponekad \u010dekaju rasprave na sudskim hodnicima na kojima susre\u0107u okrivljenike.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 114.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Pravosudnoj akademiji, da provodi redovne edukacije pravosudnih du\u017enosnika o pravima te individualnoj procjeni \u017ertava<\/span><\/p>\n<p>Osim toga, neki sudovi ne raspola\u017eu adekvatnom tehni\u010dkom opremom, odnosno audio-video ure\u0111ajima koji bi omogu\u0107ili svjedo\u010denje bez neposrednog kontakta s okrivljenikom.<br \/>\nBesplatna linija Nacionalnog pozivnog centra za \u017ertve kaznenih djela \u2013 116 006, koju provodi Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u suradnji s MPU, i dalje je dostupna svakodnevno 24 sata, a tijekom 2022. godine koristilo ju je gotovo 1.700 gra\u0111ana. Osim toga, NPC od velja\u010de 2022. u suradnji s MUP-om i MPU-om provodi pilot projekt, u kojemu policijski slu\u017ebenici pri prijavi kaznenog djela nude \u017ertvama da se njihovi osobni podaci, uz njihovu privolu, dostave NPC-u kako bi ih se u roku od 48 sati kontaktiralo s ciljem pru\u017eanja emocionalne, pravne ili prakti\u010dne pomo\u0107i, odnosno radi upu\u0107ivanja na relevantne institucije ili OCD-e. To bi trebalo doprinijeti boljoj za\u0161titi prava \u017ertava, jer kako bi mogle ostvarivati svoja prava, \u017ertve o njima moraju biti informirane u njima razumljivom obliku, pisanim i usmenim putem, vi\u0161e puta tijekom cijelog postupka te trebaju imati adekvatnu pomo\u0107 i podr\u0161ku od po\u010dinjenja kaznenog djela te po potrebi i nakon zavr\u0161etka kaznenog postupka.<a id=\"postupanjesuda\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/strong><\/h3>\n<p>Konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajedno sa svojim Protokolima, jedan je od glavnih instrumenata za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Europi, koji se bazira na dva temelja &#8211; pravu na pojedina\u010dnu predstavku i obvezi dr\u017eava \u010dlanica VE da se podvrgnu presudama ESLJP-a.<\/p>\n<p>U cilju uskla\u0111ivanja Konvencije s potrebama i razvojem dru\u0161tva, do sada je doneseno 16 Protokola kojima je uveden niz izmjena u sustav funkcioniranja ESLJP-a. Protokolom br. 15 se reformira konvencijski sustav za\u0161tite ljudskih prava osna\u017eivanjem na\u010dela supsidijarnosti i doktrine slobodne procjene dr\u017eava, izmjenama uvjeta prihvatljivosti predstavki i skra\u0107ivanjem roka za njihovo podno\u0161enje sa \u0161est na \u010detiri mjeseca.<\/p>\n<p>Zna\u010dajan mehanizam za\u0161tite ljudskih prava su i Preporuke Odbora ministara Vije\u0107a Europe (OMVE), a kao jednu od va\u017enijih isti\u010demo Preporuku CM\/Rec(2021)4 kojom se ukazuje na potrebu kontinuiranog objavljivanja sudske prakse ESLJP-a na nacionalnoj razini. Stoga je 2022. godine dodatno unaprije\u0111eno objavljivanje prijevoda i analiza odluka na mre\u017enim stranicama Ureda zastupnice RH pred ESLJP. U srpnju 2022. OMVE je donio odluku o izmjeni Pravila 9 Pravilnika OMVE-a o nadzoru nad izvr\u0161enjem presuda i odluka o prijateljskim rje\u0161enjima ESLJP-a, kojim su propisani oni koji su u postupcima izvr\u0161enja presuda na nacionalnoj razini ovla\u0161teni OMVE-u ukazivati jesu li mjere izvr\u0161enja, koje je dr\u017eava predlo\u017eila i poduzela, u\u010dinkovite ili je potrebno implementirati dodatne mjere. Do sada su tu mogu\u0107nost imale isklju\u010divo nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava (u RH pu\u010dka pravobraniteljica) i OCD-i, a navedenom izmjenom takva je mogu\u0107nost dana i odvjetni\u010dkim komorama te udru\u017eenjima odvjetnika.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16995\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-6-300x114.png\" alt=\"\" width=\"779\" height=\"296\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-6-300x114.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-6.png 548w\" sizes=\"(max-width: 779px) 100vw, 779px\" \/><\/p>\n<p>Kako proizlazi iz statisti\u010dkih podataka ESLJP-a, u 2022. godini je 886 zahtjeva protiv RH raspore\u0111eno sudskom odjelu na odlu\u010divanje, \u0161to je 27% vi\u0161e nego 2021. godine. Od ukupnog broja zahtjeva protiv RH o kojima je ESLJP odlu\u010divao u 2022. godini, 809 je progla\u0161eno nedopu\u0161tenima ili su izbrisani s liste predmeta, dok ih je o 32 odlu\u010deno presudom, 20 prijateljskom nagodbom, a za 12 je izdana jednostrana izjava Vlade RH o povredama \u010dl. 6. Konvencije.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16996\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-7-300x135.png\" alt=\"\" width=\"731\" height=\"329\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-7-300x135.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-7.png 583w\" sizes=\"(max-width: 731px) 100vw, 731px\" \/><\/p>\n<h3><strong>Presude protiv RH u 2022. godini<\/strong><\/h3>\n<p>Od 32 presude koje je ESLJP u 2022. godini donio u odnosu na RH, u 26 je utvr\u0111ena povreda prava iz Konvencije, dok u \u0161est nije utvr\u0111eno kr\u0161enje konvencijskih prava.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16997\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-8-300x141.png\" alt=\"\" width=\"779\" height=\"366\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-8-300x141.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-8.png 536w\" sizes=\"(max-width: 779px) 100vw, 779px\" \/><\/p>\n<p>Prema podacima Ureda zastupnice RH pred ESLJP, u presudama koje su postale kona\u010dne u 2022. godini utvr\u0111eno je 12 povreda \u010dl. 6. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje, koje obuhva\u0107a i pravo na pristup sudu i razumno trajanje sudskog postupka), devet povreda Protokola br. 1 \u010dl. 1. (za\u0161tita vlasni\u0161tva), \u0161est povreda \u010dl. 3. (zabrana mu\u010denja), tri povrede \u010dl. 8. (pravo na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota), dvije povrede \u010dl. 5. (pravo na slobodu i sigurnost) te po jedna povreda \u010dl. 2. (pravo na \u017eivot), \u010dl. 11. (sloboda okupljanja i udru\u017eivanja), \u010dl. 34. (pojedina\u010dni zahtjevi), Protokola br. 4. \u010dl. 4. (zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca) i Protokola br. 7. \u010dl. 4. (pravo ne biti dva puta su\u0111en ili ka\u017enjen u istoj stvari).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16998\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-9-300x130.png\" alt=\"\" width=\"755\" height=\"327\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-9-300x130.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-9-585x253.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pravosude-9.png 601w\" sizes=\"(max-width: 755px) 100vw, 755px\" \/><\/p>\n<p>Povrede koje ESLJP utvrdi presudom mogu biti procesnog ili materijalnog karaktera. Procesne su one u kojima je za\u0161ti\u0107eno pravo povrije\u0111eno u postupku dono\u0161enja odluke i nemaju utjecaj na kona\u010dan ishod postupka, dok kod materijalnih ishod postupka ujedno predstavlja povredu. Kako bi se uklonila materijalna povreda potreban je razli\u010diti ishod postupka, dok otklanjanje procesne nu\u017eno ne zahtjeva druga\u010diji ishod. Povreda \u010dl. 6. Konvencije, koji jam\u010di pravo na po\u0161teno su\u0111enje, je procesne prirode jer je svrha toga \u010dlanka za\u0161tita procesnih prava, dok ostali \u010dlanci Konvencije imaju i materijalni i procesni aspekt.<\/p>\n<p>U odnosu na \u010dl. 3. Konvencije, kojim se zabranjuje mu\u010denje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje, a u proceduralnom aspektu od dr\u017eave zahtjeva u\u010dinkovitost provo\u0111enja istrage, koje je ESLJP tijekom 2022. donio u odnosu na RH, navodimo sljede\u0107e presude:<br \/>\nHrn\u010di\u0107 protiv Hrvatske (br. 53563\/16), Katanovi\u0107 i Mihovilovi\u0107 protiv Hrvatske (br. 18208\/19 i 12922\/20), Kopi\u0107 protiv Hrvatske (br. 16789\/19) i Huber protiv Hrvatske (br. 39571\/16), u kojima je zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta smje\u0161taja u zatvorima u Zagrebu i Vara\u017edinu te u Kaznionici u Lepoglavi, ESLJP primijenio ve\u0107 postoje\u0107u praksu i na\u010dela koja je razvio u predmetima Mur\u0161i\u0107 protiv Hrvatske i Ulemek protiv Hrvatske. Ponovio je da je nedostatak osobnog prostora u zatvorskoj \u0107eliji osobito bitan kriterij pri utvr\u0111ivanju jesu li uvjeti u zatvoru bili poni\u017eavaju\u0107i s aspekta \u010dl. 3. Konvencije.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetima Perkov protiv Hrvatske (br. 33754\/16) i J.I. protiv Hrvatske (br. 35898\/16) utvrdio procesnu povredu \u010dl. 3. radi neu\u010dinkovite istrage i propusta u postupanju nadle\u017enog dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva i policije, te je naglasio kako utvr\u0111eni propusti \u010dine istragu doma\u0107ih tijela neu\u010dinkovitom i predstavljaju povredu pozitivne obveze koja od dr\u017eave zahtijeva provo\u0111enje u\u010dinkovite i detaljne istrage svih navoda o zlostavljanju ili prijetnji.<\/p>\n<p>U kontekstu povrede \u010dl. 5. Konvencije (pravo na slobodu i sigurnost), ESLJP je donio presudu u predmetu Mikli\u0107 protiv Hrvatske (br. 41023\/19) vezano uz postupak procjene psihi\u010dkog stanja podnositelja, koji je bio u suprotnosti s odredbama doma\u0107eg zakona i nije se temeljio na objektivnom i recentnom mi\u0161ljenju vje\u0161taka.<\/p>\n<p>Kao \u0161to smo prethodno naveli, najbrojnije presude protiv RH bile su radi povrede \u010dl. 6. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje) &#8211; Dra\u010da protiv Hrvatske, Jur\u010di\u0107 protiv Hrvatske, Pozder protiv Hrvatske, Tabak protiv Hrvatske, Trajektna luka Split d.d. protiv Hrvatske, \u017dic protiv Hrvatske, \u0160tefek protiv Hrvatske, Dragan Kova\u010devi\u0107 protiv Hrvatske, Cvetkovi\u0107 protiv Hrvatske i Croatia Bus d.o.o. protiv Hrvatske.<\/p>\n<p>Presuda Dragan Kova\u010devi\u0107 protiv Hrvatske (br. 49281\/15) odnosi se na nedosu\u0111ivanje tro\u0161kova u postupku koji se vodio pred Ustavnim sudom. Naime, Ustavni sud je prihvatio podnositeljevu ustavnu tu\u017ebu i ukinuo rje\u0161enje o oduzimanju poslovne sposobnosti, ali je odbio njegov zahtjev za naknadu tro\u0161kova pozivaju\u0107i se na \u010dl. 23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu da svaki sudionik u postupku pred Ustavnim sudom snosi svoje tro\u0161kove, osim ukoliko se ne odlu\u010di druga\u010dije. ESLJP je smatrao da je odbijanje Ustavnog suda da podnositelju zahtjeva dosudi tro\u0161kove podno\u0161enja ustavne tu\u017ebe predstavljalo ograni\u010denje prava na pristup sudu koje nije bilo razmjerno u konkretnom slu\u010daju, uzimaju\u0107i u obzir da je prethodni izvanparni\u010dni postupak bio od \u201cegzistencijalne va\u017enosti\u201d za podnositelja zahtjeva, budu\u0107i se odnosio na pitanje procjene njegove poslovne sposobnosti, te mu je zbog pravne slo\u017eenosti postupka i \u010dinjenice da je osoba s du\u0161evnim smetnjama, odvjetni\u010dko zastupanje pred Ustavnim sudom bilo neophodno. S obzirom da Ustavni sud nije dao konkretno obrazlo\u017eenje odluke o nedosu\u0111ivanju ustavnosudskih tro\u0161kova ve\u0107 je samo citirao zakonsku odredbu, ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. st. 1. Konvencije. Ustavni sud je 2020. godine u spornom dijelu izmijenio svoju praksuxviii, dok je zahtjev u ovom predmetu podnesen 2015. godine.<\/p>\n<p>Vezano uz tro\u0161kove postupka u kontekstu povrede prava na pristup sudu, ESLJP je donio presudu u predmetu \u0160tefek protiv Hrvatske (br. 65173\/17), u kojem je podnositelju zahtjeva pred doma\u0107im sudovima dosu\u0111eno pla\u0107anje ve\u0107eg iznosa tro\u0161kova postupka od iznosa kojeg je ostvario s osnove usvojenog tu\u017ebenog zahtjeva. ESLJP je istu materiju prethodno razmatrao u Klauz grupi presuda, temeljem \u010dega je 2019. izmijenjen Zakon o parni\u010dnom postupku te su sudovi u tom dijelu uskladili praksu s presudom ESLJP-axix, dok je zahtjev u predmetu \u0160tefek protiv Hrvatske ESLJP-u podnesen ranije.<\/p>\n<p>U predmetu Cvetkovi\u0107 protiv Hrvatske (br. 28539\/16) ESLJP je je utvrdio povredu \u010dl. 6. Konvencije jer drugostupanjski sud u obrazlo\u017eenju presude nije dao \u010dvrste argumente za svoju odluku, niti je odgovorio na sredi\u0161nji pravni problem radi kojeg je pokrenut sudski postupak. Stoga je zaklju\u010dio da nisu bile ispunjene pretpostavke ostvarivanja prava na po\u0161teno su\u0111enje.<br \/>\nU kontekstu povrede \u010dl. 8. Konvencije (pravo na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota) ESLJP je 2022. donio dvije presude, u predmetu Z protiv Hrvatske (br. 21347\/21) koji se odnosio na postupak za povratak djece na temelju Ha\u0161ke konvencije o gra\u0111anskopravnim aspektima me\u0111unarodne otmice djece, te u predmetu H.P i dr. protiv Hrvatske (br. 58282\/19) koji se odnosio na spor o roditeljskoj skrbi.<\/p>\n<p>ESLJP je donio presudu radi povrede \u010dl. 11. Konvencije u predmetu Vlahov protiv Hrvatske (br. 31163\/13), u kojoj je utvrdio povredu prava na slobodu udru\u017eivanja podnositelja zahtjeva, koji je kao povjerenik podru\u017enice Sindikata carinika odbio u\u010dlaniti 15 djelatnika Carinarnice u navedeni sindikat zbog \u010dega je pravomo\u0107no osu\u0111en radi kaznenog djela povrede prava na udru\u017eivanje. ESLJP je naglasio da su presude doma\u0107ih sudova bile sa\u017eete i neobrazlo\u017eene u pogledu uskla\u0111enosti podnositeljevog postupanja s relevantnim pravilima i Statutom sindikata te da su hrvatski sudovi odbili prijedlog podnositelja za izvo\u0111enjem dodatnih dokaza koji su mogli razjasniti okolnosti u kojima su se potencijalni \u010dlanovi htjeli pridru\u017eiti sindikatu. Radi propusta hrvatskih sudova da ispitaju sve relevantne okolnosti predmeta te nepostojanja \u0161tete na strani budu\u0107ih \u010dlanova sindikata, kao i nepostojanja diskriminatornog motiva u postupanju podnositelja zahtjeva, ESLJP je utvrdio da je do\u0161lo do povrede prava na slobodu udru\u017eivanja.<\/p>\n<p>ESLJP je donio \u0161est presuda protiv RH radi povrede \u010dl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju (za\u0161tita vlasni\u0161tva), pri \u010demu se isti\u010du Hegedi\u0161 protiv Hrvatske (br. 41306\/18) i Aramba\u0161in protiv Hrvatske (br. 48981\/17) u kojima je utvr\u0111ena povreda prava na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva podnositeljima koji su vlasnici stanova u kojima \u017eive za\u0161ti\u0107eni najmoprimci. Podnositelji su vodili gra\u0111anske postupke radi iseljenja za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca u kojima nisu uspjeli s tu\u017ebenim zahtjevima. ESLJP je u presudama naglasio da povreda Konvencije proizlazi iz hrvatskog zakonodavstva koje nije propisalo u\u010dinkovita pravna sredstva kojima bi podnositelji mogli pobijati visinu za\u0161ti\u0107ene najamnine ili vratiti u posjed svoje stanove, a \u0161to je prethodno utvrdio u nekoliko presuda u odnosu na Hrvatsku (Statileo, Skelin-Hrvoj, \u0110uri\u010di\u0107). ESLJP je konstatirao da su hrvatski sudovi recentno razvili praksu da vlasnici stanova mogu tra\u017eiti isplatu razlike izme\u0111u visine tr\u017ei\u0161ne i za\u0161ti\u0107ene najamnine, ali da se ta nova sudska praksa ustalila tek nakon \u0161to su podnositelji podnijeli zahtjev ESLJP-u.<\/p>\n<p>Povreda \u010dl. 1. Protokola br. 1 utvr\u0111ena je i u predmetu Bursa\u0107 i dr. protiv Hrvatske (br. 78836\/16) kojeg su podnositeljice pokrenule radi odluke kojom im je nalo\u017eeno podmirivanje tro\u0161ka zastupanja dr\u017eave po dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, a u kojem postupku su podnositeljice dokazivale da im je \u0161teta nastala kao posljedica ratnog zlo\u010dina ubojstva njihovog oca od strane predstavnika organa vlasti. Problematiku utvr\u0111enu ovom presudom ESLJP je prethodno ispitivao u Klauz grupi presuda i predmetima Cindri\u0107 i Be\u0161li\u0107, temeljem kojih je 2019. izmijenjen Zakon o parni\u010dnom postupku te su hrvatski sudovi svoju praksu uskladili s navedenim presudama.<\/p>\n<p>Ostali predmeti u kojima je ESLJP donio presude radi povrede \u010dl. 1. Protokola br. 1 su \u017dic protiv Hrvatske (br. 54115\/15, 193\/16, 398\/16) koja se odnosila na nemogu\u0107nost podnositeljice zahtjeva da ostvari izvr\u0161enje ovr\u0161ne isprave protiv tijela lokalne vlasti i isplatu naknade pla\u0107e, zatim presuda Pero Mari\u0107 protiv Hrvatske (br. 29525\/15) vezano uz ispunjenje pozitivnih obveza dr\u017eave u slu\u010daju privremenog oduzimanja ku\u0107e podnositelja zahtjeva, nakon \u010dega mu je imovina vra\u0107ena o\u0161te\u0107ena i oplja\u010dkana, te presuda Pascale protiv Hrvatske (br. 69278\/16) u kojoj je identi\u010dnu materiju ESLJP razmatrao u predmetima Gabri\u0107, Boljevi\u0107 i Imeri, te je utvrdio da je iznos gotovine i \u010dekova koji su oduzeti podnositelju neproporcionalan po\u010dinjenom prekr\u0161aju.<\/p>\n<h3><strong>Izvr\u0161enje presuda Europskog suda za ljudska prava<\/strong><\/h3>\n<p>Izvr\u0161enje presuda podrazumijeva definiranje i poduzimanje pojedina\u010dnih (individualnih) i op\u0107ih mjera izvr\u0161enja kojima se uklanjaju \u0161tetni u\u010dinci nastalih konvencijskih povreda i prevenira njihovo ponavljanje. Izvr\u0161enje presuda nadzire OMVE uz asistenciju Slu\u017ebe za izvr\u0161enje presuda ESLJP-a, a na nacionalnoj razini izvr\u0161enje presuda koordinira Ured zastupnice RH pred ESLJP-om koji u suradnji s tijelima nadle\u017enima za izvr\u0161enje konkretne presude sastavlja akcijske planove i akcijska izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p>Stru\u010dni savjet za izvr\u0161enje presuda i odluka ESLJP-a je me\u0111uinstitucionalno tijelo nadle\u017eno za identifikaciju mjera izvr\u0161enja presuda ESLJP te za nadzor njihove provedbe. \u010clanovi Stru\u010dnog savjeta su, izme\u0111u ostalih, predstavnici svih ministarstava, Ustavnog i Vrhovnog suda, dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva te pravobraniteljskih institucija, koji presude protiv RH razmatraju sa stajali\u0161ta nadle\u017enosti tijela koje predstavljaju i predla\u017eu konkretne mjere koje treba provesti. Novim Poslovnikom o radu Stru\u010dnog savjeta iz lipnja 2022. jasnije je definirana uloga pravobraniteljskih institucija, koje mogu ukazivati na specifi\u010dna pitanja povezana s izvr\u0161enjem presuda te sudjelovati u raspravi o konkretnim pitanjima. Uvedena je i mogu\u0107nost uklju\u010divanja OCD-a u postupak izvr\u0161enja, \u0161to je va\u017eno pri izvr\u0161enju pojedinih presuda. Tijekom 2022. Stru\u010dni savjet je razmatrao 14 akcijskih planova radi izvr\u0161enja presuda ESLJP-a.<\/p>\n<p>Isti\u010demo na\u0161e sudjelovanje u postupku izvr\u0161enja presude M.H. i dr. protiv Hrvatske (br. 15670\/18 i 43115\/18), koja se odnosi na smrt djeteta nakon uskrate mogu\u0107nosti tra\u017eenja azila i neadekvatnog smje\u0161taja za vrijeme tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite te propusta u provo\u0111enju istrage. U postupak izvr\u0161enja uklju\u010dili smo se u fazi izrade preliminarnog upitnika s konkretnim prijedlozima, koje smo razradili davanjem prijedloga na nacrt akcijskog plana, s fokusom na implementaciju op\u0107ih mjera, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, dostavili smo mi\u0161ljenje na nacrt akcijskog plana za izvr\u0161enje presude Huber protiv Hrvatske (br. 39571\/16), vezano uz povredu \u010dl. 3. Konvencije zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta u kojima se izdr\u017eava kazna zatvora, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o zatvorskom sustavu.<\/p>\n<p>Sukladno podacima Ureda zastupnice RH pred ESLJP-om, tijekom 2022. s osnove ispla\u0107enih pravi\u010dnih naknada (presude, prijateljske nagodbe i jednostrane izjave) iz dr\u017eavnog prora\u010duna je ispla\u0107eno ukupno 598.165,38 eura. U zavr\u0161noj fazi izvr\u0161enja presude, Ured zastupnice pred ESLJP dostavlja akcijsko izvje\u0161\u0107e OMVE-u koji, ukoliko utvrdi da je dr\u017eava ispravila propuste utvr\u0111ene presudom, uklonila negativne posljedice nastale podnositelju zahtjeva te implementirala op\u0107e mjere, donosi zavr\u0161nu rezoluciju kojom zatvara nadzor nad izvr\u0161enjem presude. Tijekom 2022. OMVE je u odnosu na Hrvatsku zavr\u0161nim rezolucijama zatvorio nadzor nad izvr\u0161enjem presuda: Vukovi\u0107 (br. 47880\/14), Bre\u017eec ( br. 7177\/10), \u0160e\u010di\u0107 i \u0160korjanec (br. 40116\/02 i 25536\/14), Jur\u010di\u0107 (br. 54711\/15), \u010cakarevi\u0107 (br. 48921\/13), Uzelac i \u0110eki\u0107 (br. 6161\/13), F.O. (br. 29555\/13), Skend\u017ei\u0107 i Krznari\u0107 (br. 16212\/08), Julari\u0107 (br. 20106\/06), Jeli\u0107 (br. 57856\/11), B. i dr. (br. 71593\/11), M. i dr. (br. 50175\/12), Milo\u0161evi\u0107 (br. 12022\/16), V.D. (br. 15526\/10), Malafani (br. 32325\/15), \u0160titi\u0107 (br. 16883\/15), Tadi\u0107 (br. 10633\/15) te Maruni\u0107 (br. 51706\/11).<\/p>\n<p>Detaljnije informacije o zatvorenim nadzorima nad navedenim presudama mogu se prona\u0107i na mre\u017enim stranicama Ureda zastupnice RH pred ESLJP: <a href=\"https:\/\/uredzastupnika.gov.hr\/izvrsenje-presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava\/zavrsne-rezolucije-omve-a-794\/794\">https:\/\/uredzastupnika.gov.hr\/izvrsenje-presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava\/zavrsne-rezolucije-omve-a-794\/794<\/a><\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2\/\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/\">Sloboda izra\u017eavanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2\/\">Javno okupljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis\/\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-4\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-3\/\">Zatvorski sustav<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravosu\u0111e mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16251"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17876,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16251\/revisions\/17876"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}