{"id":16244,"date":"2023-04-17T10:25:56","date_gmt":"2023-04-17T08:25:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16244"},"modified":"2023-09-28T10:16:41","modified_gmt":"2023-09-28T08:16:41","slug":"diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz rasno ili etni\u010dko podrijetlo mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#romi\">Romi<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#srbi\">Srbi<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#migranti\">Migranti<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Istra\u017eivanje pu\u010dke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, provedeno 2022. godine, pokazuju da 38,4% ispitanika navodi kako je nacionalna pripadnost ili porijeklo i dalje obilje\u017eje prema kojem je diskriminacija u RH najra\u0161irenija. Na pitanje koje se grupe naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107u s diskriminacijom, gra\u0111ani i dalje odgovaraju da su to Romi (18%), a 3% da su to Srbi. Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da \u010dak 55% ispitanika smatra da ve\u0107ina Roma \u017eivi od socijalne pomo\u0107i i ne \u017eeli raditi, ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine da bi Romi koji rade u uslu\u017enim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo \u010detvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti Rome.<\/p>\n<p>Diskriminacija temeljem rasne ili etni\u010dke pripadnosti od po\u010detka primjene ZSD-a naj\u010de\u0161\u0107a je osnova zbog koje nam se gra\u0111ani pritu\u017euju. Posebice su joj izlo\u017eeni pripadnici nacionalnih manjina, ponajvi\u0161e srpske i romske, te migranti.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine je u e-savjetovanje napokon upu\u0107en Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. godine, kao i Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije za 2022. i 2023. godinu, koji uklju\u010duje i mjere za suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesno\u0161ljivosti, no u nedovoljnoj mjeri. Iako se iz naslova moglo zaklju\u010diti da se Nacionalni plan primjenjivao u 2022. godini, jo\u0161 nije bio usvojen. Tijekom 2022. nije donesen ni Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita, a prethodni je istekao jo\u0161 2019. godine.<\/p>\n<p>Za potrebe izrade politika usmjerenih na za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije i pra\u0107enje njihove primjene osobito je va\u017eno prikupljanje podataka, osobito tzv. podataka o jednakosti. Prikupljanje podataka se temelji na nekoliko na\u010dela: na\u010delu sudjelovanja \u2013 da tijela koja ih prikupljaju proaktivno uklju\u010duju skupine o kojima se podaci prikupljaju, primjerice Rome ili izbjeglice; na\u010delu razdjele podataka &#8211; dr\u017eave bi trebale prikupljati i objavljivati podatke razdijeljene po osnovama diskriminacije; na\u010delu samo-identifikacije &#8211; podatke o osobnim zna\u010dajkama trebali bi pru\u017eiti pojedinci na koje se podaci odnose, u skladu s na\u010delom &#8220;ne nanositi \u0161tetu&#8221;; te na\u010delima transparentnosti, privatnosti i odgovornosti. Prikupljanje ovakvih podataka u RH jo\u0161 je izazov, pa usprkos na\u0161im preporukama, HZZO iznova isti\u010de da ne planira prikupljati etni\u010dki segregirane podatke osiguranika, navode\u0107i da ih u tome prije\u010de odredbe Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka. Pri tome se zanemaruju iznimke predvi\u0111ene Op\u0107om uredbom, prema kojima je u sferi javnog zdravlja dopu\u0161teno prikupljanje upravo takvih podataka. Stoga jo\u0161 jednom pozivamo javna i dr\u017eavna tijela, da uz primjenu odredbi i iznimki iz Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka te uz primjenu navedenih na\u010dela, pristupe prikupljanju etni\u010dki segregiranih podataka.<a id=\"romi\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Romi<\/strong><\/h3>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">&#8220;Ba\u0161 mi je grdo iskreno. Ne mogu vam opisati osje\u0107aj kako se samo osje\u0107am, dok drugi moji prijatelji Hrvati mogu izlaziti de ho\u0107u, a mene samo tako iz \u010distog mira ne pu\u0161taju&#8221;<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Tijekom 2022. godine zaprimili smo do sada najve\u0107i broj pritu\u017ebi Roma, \u0161to je dijelom i rezultat suradnje s predstavnicima romske nacionalne manjine, Savezom Roma Kali Sara te anti-diskriminacijskim kontakt to\u010dkama IPC-om Slavonski Brod i PGP-om Sisak.<\/p>\n<p>Romi se \u0161irom Europe i dalje suo\u010davaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom.xv Samo otprilike 43% Roma u EU ima pla\u0107eni posao, dok ih u RH takav posao ima 41%, \u0161to je daleko ispod op\u0107eg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%. Vi\u0161e od 50% Roma u EU \u017eivi u vla\u017enim ili mra\u010dnim ku\u0107ama bez odgovaraju\u0107ih sanitarnih \u010dvorova, dok ih u RH u takvim uvjetima \u017eivi 55%. U EU 22% Roma nema teku\u0107u vodu, a u RH 20%. Brojke o obrazovanju Roma tako\u0111er su vrlo obeshrabruju\u0107e. U EU 52% romske djece u dobi od \u0161est do 15 godina poha\u0111a \u0161kole u kojima su svi ili ve\u0107ina u\u010denika Romi, a isto se odnosi na 53% romske djece u RH, \u0161to je 13% vi\u0161e od rezultata istra\u017eivanja provedenog 2016. godine.<\/p>\n<p>Iako su u Nacionalnom planu za uklju\u010divanje Roma od 2021. do 2027. dobro prepoznati problemi romske zajednice, prate\u0107i Akcijski plan nije dovoljno ambiciozan, ne sadr\u017ei dovoljno mjera za realizaciju postignutih ciljeva, a aktivnosti koje su njime predvi\u0111ene \u010desto su ve\u0107 postoje\u0107e aktivnosti nadle\u017enih tijela.<\/p>\n<p>IPC Slavonski Brod, temeljem informacija koje su pri terenskim obilascima prikupili romski medijatori, ukazuje da je naj\u010de\u0161\u0107i problem s kojim se Romi susre\u0107u diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radnom mjestu, kao i da im se zabranjuje ulazak u pojedine ugostiteljske objekte, osobito u Me\u0111imurju.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 97.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Javnim i dr\u017eavnim tijelima, da pristupe prikupljanju etni\u010dki segregiranih podataka uz primjenu Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka te na\u010dela prikupljanja podataka o jednakosti<\/span><\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama IPC-a utvrdili smo da su tri \u010dakove\u010dka lokala javnim objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili privatnom elektroni\u010dkom komunikacijom zabranila ulazak Romima. Lokale smo upozorili da zabranom pristupa uslugama temeljem etniciteta ili nacionalnog podrijetla \u010dine izravnu diskriminaciju te smo od njih zatra\u017eili da na dru\u0161tvenim mre\u017eama objave ispriku i dobrodo\u0161licu svima, neovisno o njihovu podrijetlu. Iz o\u010ditovanja vlasnika lokala te naknadnih terenskih provjera romskih medijatora razvidno je da su lokali tako postupili.<\/p>\n<p>U vezi oglasa na dru\u0161tvenim mre\u017eama u kojemu je vlasnica navela da ne iznajmljuje stan Romima, u prekr\u0161ajnom postupku je utvr\u0111ena povreda Zakona o suzbijanju diskriminacije te joj je izre\u010dena nov\u010dana kazna, dodu\u0161e ispod zakonskog minimuma.<\/p>\n<p>Ovo su primjeri iz kojih je razvidno kako pojedinci smatraju da se zabrana diskriminacije ne odnosi na privatni sektor i pru\u017eanje usluga i dobara. Stoga je va\u017eno podsjetiti da je ZSD-om zabranjena diskriminacija svima, \u0161to uklju\u010duje sve pravne i fizi\u010dke osobe.<\/p>\n<p>Pozitivno je \u0161to je pove\u0107an broj Roma studenata koji primaju stipendije MZO-a, koji se ranije kretao izme\u0111u 20 i 25, dok se u akademskoj godini 2021.\/2022. podigao na 60 do 65 studenata.<br \/>\nMe\u0111utim, romski u\u010denici su i dalje suo\u010deni sa segregacijom u obrazovanju. Stoga podsje\u0107amo da smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu MZO-u preporu\u010dili da izradi Akcijski plan desegregacije, \u0161to jo\u0161 nije u\u010dinjeno. U me\u0111uvremenu se praksa izdvajanja romskih u\u010denika u zasebne razrede i dalje nastavlja. Sredinom 2022. godine su nam \u0161kole koje poha\u0111aju romski u\u010denici dostavile podatke iz kojih proizlazi da ova praksa postoji u deset \u0161kola, od kojih je pola u Me\u0111imurju. Osim segregiranih razreda, dvije \u0161kole imaju potpuno segregirane podru\u010dne \u0161kole, \u0161to zna\u010di da u\u010denici koji ih poha\u0111aju niti izvan nastave nemaju doticaj s djecom iz ve\u0107inskog stanovni\u0161tva, \u0161to nedvojbeno onemogu\u0107uje njihovu integraciju.<\/p>\n<p>Dok se, gledano na razini pojedina\u010dne \u0161kole, formiranje zasebnih razreda \u010desto opravdava ve\u0107im brojem romskih u odnosu na u\u010denike iz ve\u0107inskog stanovni\u0161tva, na\u0161a analiza pokazala je kako u nekim \u0161kolama udio romskih u\u010denika koji poha\u0111aju segregiranu nastavu prema\u0161uje udio romskih u\u010denika u \u0161koli. Tako u O\u0160 Petrijanec, u kojoj je 32% romskih u\u010denika, 70% ih poha\u0111a segregirane razrede. U \u0161kolama koje su nam dostavile prosjek ocjena po razredima, primje\u0107uje se slabiji uspjeh u etni\u010dki segregiranim razredima, a mnoge \u0161kole ukazuju na napu\u0161tanje obrazovanja bez zavr\u0161etka osnovne \u0161kole s navr\u0161enih 15 godina. Tako je u \u0161kolskoj godini 2020.\/21. \u010dak 59 romskih u\u010denika prekinulo obrazovanje. Zna\u010dajan broj romskih u\u010denika ne upisuje srednju \u0161kolu, \u010dak niti kada \u017eive u urbanim sredinama, a vrlo su slabo uklju\u010deni i u izvannastavne aktivnosti. Nastavku obrazovanja sigurno ne doprinosi \u010dinjenica da u \u0161kolama koje poha\u0111aju uop\u0107e nema u\u010ditelja\/profesora pripadnika romske nacionalne manjine.<\/p>\n<p>Segregiranje romske djece u \u0161kolama jo\u0161 je 2010. potvr\u0111eno kao diskriminatorno od strane ESLJP-a u predmetu Or\u0161u\u0161 i drugi protiv Hrvatske. U predmetu X i drugi protiv Albanije ESLJP je 2022. utvrdio diskriminaciju, unato\u010d tome \u0161to je Albanija navodila kako segregacija romske djece nije bila provedena s namjerom, te je utvrdio da je diskriminatorno i propu\u0161tanje brzog provo\u0111enja desegregacijskih mjera od strane dr\u017eave. Stoga, pored toga \u0161to segregacija jest diskriminacija i stoga zabranjena ZSD-om, a uzimaju\u0107i u obzir da je obrazovanje jedan od klju\u010dnih preduvjeta za izlazak iz \u017eivota u siroma\u0161tvu, ponovno preporu\u010damo MZO-u da u suradnji sa \u0161kolama i lokalnim zajednicama \u017eurno izradi Akcijski plan desegregacije.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 98. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u suradnji sa \u0161kolama i lokalnim zajednicama \u017eurno izradi Akcijski plan desegregacije u\u010denika Roma<\/span><\/p>\n<p>U kontekstu stanovanja, SDUOSZ je ukazao na pote\u0161ko\u0107e pri provedbi Operativnog programa za romsku nacionalnu manjinu, odnosno Godi\u0161njeg programa za unapre\u0111enje \u017eivotnih uvjeta romske nacionalne manjine za 2022. godinu, navode\u0107i da je tijekom 2022. od ULJPPNM-a zaprimljeno ukupno 914 odluka o dodjeli pomo\u0107i, \u0161to je vi\u0161estruko prema\u0161ivalo raspolo\u017eiva sredstva za provedbu programa pa svi koji su zaprimili odluke nisu mogli biti uklju\u010deni u provedbu. SDUOSZ je naveo kako je u pripremi za dono\u0161enje programa za 2023. godinu predlo\u017eio da se u provedbu uklju\u010di i dio korisnika koji nisu obuhva\u0107eni programom u 2022. godini, no nejasno je kako \u0107e biti obuhva\u0107eni korisnici koji se prijave i zadovolje uvjete u 2023. godini, ukoliko ne do\u0111e do zna\u010dajnog pove\u0107anja raspolo\u017eivih sredstava.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. nastavili smo pratiti probleme u stanovanju 40-ak Roma, me\u0111u kojima je vi\u0161e od polovine djece, koji su \u017eivjeli na lokalitetu prepunom sme\u0107a i \u0161takora u Strugama u Zagrebu, u neadekvatnim objektima, bez struje, s pristupom vodi tek sa jedne pumpe. Kako se njihova delo\u017eacija sa zemlji\u0161ta u vlasni\u0161tvu INA-e najavljivala od 2021. godine, Grad Zagreb ih je ve\u0107inu u kolovozu privremeno smjestio u prihvatili\u0161te Crvenog kri\u017ea Zagreb u Kosnici, a manji dio u Hostel Arenu, dok su neki smje\u0161taj prona\u0161li sami. Tako je sprije\u010deno mogu\u0107e razdvajanje obitelji uslijed delo\u017eacije, jer se radilo o osobama koje same nisu mogle osigurati adekvatno stanovanje te unato\u010d zadovoljavanju imovinskog kriterija, zbog https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih prepreka, uklju\u010duju\u0107i tuma\u010denje uvjeta dugotrajnog prebivanja, nisu mogli konkurirati za najam gradskih stanova. Njihovo smje\u0161tanje u Kosnicu i Arenu je bilo dobrodo\u0161lo, no rije\u010d je o privremenom rje\u0161enju te Gradu Zagrebu ostaje osmisliti dugoro\u010dno rje\u0161enje, koje \u0107e odgovarati individualnim potrebama obitelji.<\/p>\n<p>Tijekom ljeta posjetili smo i Vrtni put u Zagrebu gdje u neadekvatnim uvjetima \u017eivi 60-ak osoba, me\u0111u kojima je 40-ak djece. Grad je kroz godine ulagao u opremanje lokacije, no neplanski i nedovoljno. Gradu smo preporu\u010dili manje intervencije kako bi se pobolj\u0161ali uvjeti \u017eivota na lokaciji, poput odvoza nakupljenog sme\u0107a, postavljanja jo\u0161 jedne pumpe za vodu i sli\u010dno, no niti nakon ponovljenih upita nismo dobili informacije je li to napravljeno. S obzirom da je stanovnicima Vrtnog puta potrebno osigurati adekvatne uvjete stanovanja, nastavit \u0107emo pratiti postupanja Grada, koja bi trebala biti definirana u Akcijskom planu Grada Zagreba za 2023.-2025. za provedbu NPUR-a, koji je u izradi.<\/p>\n<p>Tijekom ljeta delo\u017eirane su romske obitelji, odnosno 30-ak osoba, me\u0111u kojima su bila i djeca, s lokacije Nova Krasa u Novom Vinodolskom, na \u010dije smo neprimjerene uvjete stanovanja i potrebu osiguravanja primjerenijeg smje\u0161taja ukazivali godinama. Unato\u010d preporukama da im se prona\u0111e primjereni smje\u0161taj, komunalno dru\u0161tvo u vlasni\u0161tvu gradova Novog Vinodolskog i Crikvenice te Vinodolske Op\u0107ine je 2020. godine pokrenulo ovr\u0161ni postupak iseljenja obitelji koje ondje borave desetlje\u0107ima. Krajem lipnja 2022. godine obitelji su delo\u017eirane uz anga\u017eman policijskih slu\u017ebenika, uklju\u010duju\u0107i interventnu policiju, te su se u najtoplijem dobu godine, u kojemu su oboreni vi\u0161egodi\u0161nji temperaturni rekordi, na\u0161le bez osobnih stvari pod vedrim nebom na nogometnom igrali\u0161tu u blizini lokacije na kojoj su do tada \u017eivjele. Objekti u kojima su stanovali su odmah po njihovu iseljenju sru\u0161eni, a pu\u010dka je pravobraniteljica poku\u0161ala koordinirati i posredovati izme\u0111u tijela lokalne, regionalne i dr\u017eavne vlasti, kako bi im se prona\u0161ao nu\u017eni smje\u0161taj, ali i osiguralo dugoro\u010dno rje\u0161enje, u \u010demu su aktivno sudjelovali i zastupnik romske nacionalne manjine i Savez Roma Kali Sara.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 99.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osiguraju dostatna sredstva u okviru godi\u0161njih programa za unapre\u0111enje \u017eivotnih uvjeta romske nacionalne manjine<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 100.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Gradu Zagrebu, da osmisli dugoro\u010dno rje\u0161enje stanovanja romskih obitelji sa Struga, u skladu s potrebama obitelji<\/span><\/p>\n<p>Ovaj slu\u010daj je pokazao nedore\u010denost odredbe \u010dl. 291. st. 3. ZSS-a, kojom je odre\u0111eno da su u kriznim situacijama, kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogu\u0107nosti sama osigurati smje\u0161taj, JLP(R)S du\u017ene osigurati im smje\u0161taj u socijalnom stanu ili na drugi na\u010din, kako bi se sprije\u010dilo odvajanje djece od odraslih \u010dlanova obitelji. Situacija u Novom Vinodolskom je pokazala da podijeljena odgovornost izme\u0111u \u017eupanije i lokalne jedinice o obvezi osiguravanja zamjenskog smje\u0161taja nije adekvatna, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo i u dijelu o pravu na adekvatno stanovanje. S obzirom da Novi Vinodolski nije raspolagao smje\u0161tajnim jedinicama na svom podru\u010dju, radi pronalaska slobodnih stanova na podru\u010dju Novog Vinodolskog ili PG\u017d-a obratili smo se MPUGDI-u. Iako je MPUGDI u kratkom roku ponudilo useljive dr\u017eavne stanove na podru\u010dju Grada Rijeke, PG\u017d i Grad Novi Vinodolski nisu primjereno ispunili svoje obveze propisane ZSS-om. Naime, PG\u017d-u smo preporu\u010dili da u \u0161to kra\u0107em roku podnese zahtjev za raspolaganjem stanovima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju grada Rijeke radi osiguranja smje\u0161taja ovim obiteljima, \u0161to je PG\u017d odbila u\u010diniti. Prema informacijama koje su nam dostupne, Grad Novi Vinodolski je s obiteljima s Nove Krase sklopio sporazume na osnovi kojih su im ispla\u0107ena nov\u010dana sredstva za najam nekretnina za stanovanje, no prema navodima delo\u017eiranih osoba Grad im je postavio uvjet da se iznajmljeni stanovi nalaze izvan Novog Vinodolskog.<a id=\"srbi\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Srbi<\/strong><\/p>\n<p>Popis stanovni\u0161tva proveden 2021. godine pokazao je da se 123.892 gra\u0111anina izjasnio kao Srbi, odnosno 3,2% ukupnog stanovni\u0161tva. Pri tome su neki mediji zna\u010dajan pad broja pripadnika ove nacionalne manjine do\u010dekali kao pozitivnu vijest, \u0161to ukazuje da u dijelu dru\u0161tva prema Srbima i dalje postoje predrasude.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje provedeno 2022. me\u0111u mladima ro\u0111enim od 1992. do 2004. godine, pokazalo je da bi ih 55% zakonom zabranilo \u0107irilicu u Vukovaru. Netrpeljivost prema Srbima ogleda se i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a u 2022. godini osobito se istaknuo oglas za zapo\u0161ljavanje u kojem je vlasnik ugostiteljskog obrta naveo da ne prima \u201epakistance, banglade\u0161tance i \u010detnike iz Ni\u0161a\u201c.<\/p>\n<p>Javno smo reagirali istaknuv\u0161i da je biranje radnika po boji ko\u017ee i etni\u010dkoj pripadnosti protuzakonito, s obzirom da se zabrana diskriminacije, suprotno \u010destim zabludama, odnosi i na vlasnike obrta, tvrtki i drugih djelatnosti te da je protuzakonito birati klijente i zaposlenike prema boji ko\u017ee, etni\u010dkoj pripadnosti, nacionalnom podrijetlu ili drugoj osnovi iz ZSD-a.<br \/>\nUmije\u0161ali smo se na strani tu\u017eiteljice u parni\u010dni postupak u kojemu je na osnovnoj \u0161koli kao tu\u017eeniku da doka\u017ee da tu\u017eiteljicu nisu diskriminirali zbog njenog srpskog podrijetla kada su je godinama zapo\u0161ljavali privremeno kao tzv. zamjenu, a kada bi se otvorila mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja na neodre\u0111eno, prednost bi bila dana kandidatima koji nisu srpskog podrijetla.<br \/>\nI dalje se sanira i obnavlja elektri\u010dna mre\u017ea na podru\u010djima naseljenima srpskim povratni\u010dkim stanovni\u0161tvom koja su tijekom i nakon Domovinskog rata ostala bez elektri\u010dne energije. Me\u0111utim, jo\u0161 je potrebno re-elektrificirati preko 1.000 ku\u0107anstava, naj\u010de\u0161\u0107e u rijetko naseljenim i dislociranim naseljima nekad ratom zahva\u0107enih podru\u010dja, odnosno vratiti priklju\u010dke koji su ranije postojali. Zbog ograni\u010denih sredstava, ali i slo\u017eenog i dugotrajnog rje\u0161avanja imovinsko-pravnih odnosa, godi\u0161nje se priklju\u010di samo 80-ak ku\u0107anstava. Udruge navode da se od vlasnika ku\u0107a koje se nakon obnove ponovno priklju\u010duju neosnovano tra\u017ei uplata nov\u010danih iznosa. Tako smo postupali u predmetu u kojemu je vlasnik uplatio tra\u017eeni iznos, a tek nakon na\u0161e intervencije mu je napla\u0107eni iznos vra\u0107en.<\/p>\n<p>Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) nas je obavijestilo i o nezakonitom postupanju djelatnika pojedinih poreznih uprava, koji nerijetko biv\u0161e nositelje stanarskog prava, mahom Srbe, pri otkupu stanova u kojima su stambeno zbrinuti obvezuju na pla\u0107anje poreza na promet nekretnina, iako su od ove obveze oslobo\u0111eni prema \u010dl. 13. t. 5. Zakona o porezu na promet nekretnina. Stoga Ministarstvu financija preporu\u010damo da poreznim upravama dostave odgovaraju\u0107e naputke o primjeni ovog propisa na biv\u0161e nositelje stanarskog prava, kako bi se ubudu\u0107e izbjegla nezakonita naplata poreza.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 101.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu financija, da poreznim upravama dostavi naputke o oslobo\u0111enju biv\u0161ih nositelja stanarskog prava od obveze pla\u0107anja poreza na promet nekretnina pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti<\/span><\/p>\n<p>SDUOSZ je nastavio s ranije spomenutom praksom provo\u0111enja u\u010destalih terenskih provjera biv\u0161ih nositelja stanarskih prava i na\u010dina kori\u0161tenja stanova u kojima su stambeno zbrinuti, a udruge i dalje ukazuju da su ove provjere u disparitetu s provjerama drugih korisnika stambenog zbrinjavanja. Budu\u0107i da nam SDUOSZ nije mogao navesti koliko se od 2.925 terenskih provjera kori\u0161tenja stanova tijekom 2022. godine odnosilo na biv\u0161e nositelje stanarskih prava, a koliko na druge korisnike, ponavljamo preporuku da se zapo\u010dne s vo\u0111enjem evidencija koje \u0107e omogu\u0107iti iskazivanje takvih podataka. Tim vi\u0161e jer terenske provjere i s njima povezani postupci otkaza ugovora o najmu mogu imati dalekose\u017ene posljedice na ljudska prava biv\u0161ih nositelja stanarskog prava, kako je pokazao slu\u010daj biv\u0161eg nositelja stanarskog prava iz Siska, kojemu je nakon terenskih provjera SDUOSZ-a otkazan ugovor o najmu, odjavljeno prebivali\u0161te i oduzeta osobna iskaznica. Povodom toga je PGP Sisak pokrenuo upravni spor, a Ustavni sud je Odlukom U-III-1265\/2020 od 12. srpnja 2022. jednoglasno zaklju\u010dio da je ovom biv\u0161em nositelju stanarskog prava povrije\u0111eno pravo na slobodu kretanja i biranje boravi\u0161ta zajam\u010deno \u010dl. 31. st. 1. Ustava RH i \u010dl. 2. st. 1. Protokola broj 4. EKLJP.<a id=\"migranti\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Migranti<\/strong><\/p>\n<p>RH nema migracijsku politiku ili strategiju, no njezina izrada se najavljuje. Istovremeno, niti u 2022. godini nije donesen Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom, iako je prethodni istekao jo\u0161 2019. godine. Iako je radna skupina za integraciju izradila prijedlog novog<\/p>\n<p>Akcijskog plana u srpnju 2021. godine, do trenutka izrade ovog Izvje\u0161\u0107a on nije upu\u0107en u savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Stoga preporu\u010damo \u0161to skoriju interdisciplinarnu izradu migracijske politike, uz uklju\u010divanje predstavnika migrantskih zajednica u RH, kao i usvajanje Akcijskog plana za integraciju osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom.<\/p>\n<p>Kao pozitivan primjer navodimo Grad Zagreb, koji je u sije\u010dnju 2022. godine usvojio Akcijski plan za integraciju tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita za 2022. godinu, \u010dime je postao prva JLP(R)S koja je donijela ovakav dokument.<br \/>\n2022. godine dr\u017eave \u010dlanice EU su po prvi puta aktivirale Direktivu o privremenoj za\u0161titi, koja omogu\u0107ava EU da kolektivno primijeni vremenski ograni\u010deni sustav za\u0161tite unaprijed odre\u0111enoj skupini izbjeglica u masovnom dolasku, u konkretnom slu\u010daju prema osobama koje dolaze iz Ukrajine \u2013 dr\u017eavljanima, osobama bez dr\u017eavljanstva ili dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja, koji su zakonito boravili ili ostvarivali pravo na me\u0111unarodnu za\u0161titu u Ukrajini, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o osobama raseljenim iz Ukrajine. To je ujedno pokazalo i zna\u010dajno razli\u010dit odgovor EU na dolazak raseljenih iz Ukrajine u odnosu na dolazak izbjeglica iz Sirije, Afganistana i drugih zemalja zahva\u0107enih konfliktima 2015. godine. Naime, iako su tada mnogi ukazivali da bi bilo va\u017eno aktivirati ovu Direktivu, to nije bilo u\u010dinjeno.<\/p>\n<p>O prihvatu osoba raseljenih iz Ukrajine pi\u0161emo u posebnom poglavlju, no navodimo da OCD-i navode kako postoje razlike u pristupu pravima za osobe raseljene iz Ukrajine i za druge izbjeglice odnosno osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom. Tako isti\u010du razlike u provo\u0111enju pripremne nastave hrvatskog jezika za djecu pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, za koju se prethodno mora pribaviti odobrenje MZO-a, \u0161to ponekad traje mjesecima, u odnosu na pripremnu nastavu hrvatskog jezika za djecu raseljenu iz Ukrajine, koja se organizira u roku od nekoliko dana.<br \/>\nS obzirom na va\u017enost u\u010denja jezika za integraciju, neosiguravanje dostatnih mogu\u0107nosti u\u010denja hrvatskog jezika za migrante je jedna od ve\u0107ih prepreka uspje\u0161noj integraciji u hrvatsko dru\u0161tvo. U 2022. godini MUP je raskinuo ugovor s MZO-om financiran kroz Fond za azil, migracije i integraciju, kroz koji se organizirao te\u010daj hrvatskog jezika. Prema navodima MUP-a, ugovor je raskinut jer ga je MZO koristilo protivno na\u010delima dobrog financijskog upravljanja i pravilima struke. Dodatno, te\u010dajevi hrvatskog jezika, kada se provode, organiziraju se samo na razini A1 i A2, dok se za obavljanje poslova te za dobivanje dr\u017eavljanstva tra\u017ei B2 razina. Stoga preporu\u010damo MUP-u i MZO-u da \u0161to skorije izna\u0111u na\u010din financiranja i provo\u0111enja prilago\u0111enih te\u010dajeva hrvatskog jezika razine B za osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 102.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u0161to skorije usvoji migracijsku politiku kao i da usvoji Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 103.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da \u017eurno organiziraju prilago\u0111ene te\u010dajeve hrvatskog jezika razine B1 i B2 za osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span><\/p>\n<p>Nadalje, \u010dlankom 70. Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi propisano je da osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom imaju pravo na osnovno\u0161kolsko, srednjo\u0161kolsko i visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao hrvatski dr\u017eavljani. No, u visokom obrazovanju to je te\u0161ko provedivo jer se od osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom o\u010dekuje da se prijavljuju na studij kao svaki drugi stranac, ne uzimaju\u0107i u obzir posebne okolnosti u kojima se nalaze i status, a osobito im je te\u0161ko upisati studije koji nemaju predvi\u0111enu kvotu za strance.<\/p>\n<p>OCD-i ukazuju i na prepreke u bankarskom sustavu, odnosno diskriminatorne prakse prema tra\u017eiteljima i osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u razli\u010ditim vrstama bankarskog poslovanja (otvaranje ra\u010duna, isplata i sli\u010dno), jer ih se prepoznaje isklju\u010divo kao dr\u017eavljane tre\u0107ih zemalja. Zbog toga im se ograni\u010dava pristup uslugama, odnosno tra\u017ei dokumentacija poput podatka o stalnoj adresi u dr\u017eavi podrijetla ili va\u017ee\u0107e putovnice dr\u017eava njihova podrijetla, koje ne posjeduju. Iako su, na osnovi na\u0161eg postupanja, postignuti odre\u0111eni pomaci pa nekoliko najve\u0107ih banaka omogu\u0107ava identifikaciju na osnovu dozvola boravka i iskaznica tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, i dalje ove osobe ponekad imaju pote\u0161ko\u0107a pri otvaranju bankovnih ra\u010duna i dobivanja drugih bankovnih usluga, na \u010demu \u0107emo nastaviti raditi.<\/p>\n<p>U RH je sve ve\u0107i broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. Tako je u 2022. godini izdano preko 125.000 dozvola za rad stranih radnika, od kojih su mnogi iz udaljenih zemalja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na rad. Me\u0111utim, javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u dru\u0161tvo izostaju, a nije odre\u0111eno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. Nedostaje te\u010dajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspolo\u017eivim na\u010dinima za\u0161tite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno druga\u010diji pa je za o\u010dekivati i da su \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eeni predrasudama i diskriminaciji, zbog \u010dega ih je nu\u017eno osna\u017eiti.<\/p>\n<p>Iako za sada nemamo veliki broj pritu\u017ebi na diskriminaciju stranih radnika, na\u0161e Istra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2022. ukazuje da preko 50% ispitanika misli da je diskriminacija u RH najra\u0161irenija upravo u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, a boja ko\u017ee ili rasa s 21,8% je me\u0111u najra\u0161irenijim osnovama. Stoga je potrebno posvetiti dodatnu pa\u017enju preveniranju rasne ili etni\u010dke diskriminacije stranih radnika, tim vi\u0161e jer mogu biti izlo\u017eeni diskriminaciji temeljem jezika, etni\u010dke pripadnosti i imovnog stanja.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine OCD-i su nas obavijestile o nekoliko slu\u010dajeva u kojima se sumnja na diskriminatorno postupanje prema migrantima u javnom autobusnom i \u017eeljezni\u010dkom prometu, odnosno na njihovo rasno profiliranje od strane policije. Ispitni postupci su jo\u0161 u tijeku.<br \/>\nGra\u0111ani i OCD-i ukazivali su kako je tijekom ljeta 2022. godine postalo sve vidljivije kretanje migranata kroz podru\u010dje RH, a njihova prisutnost pove\u0107ala se i na javnim prostorima. Osobito su se okupljali na kolodvorima u Zagrebu i Rijeci te okolici Pazina, Buja i drugih istarskih gradova u blizini dr\u017eavne granice. Tako je Grad Pazin naveo da je u rujnu 2022. godine postao jedna od to\u010daka na ruti velikog broja migranata koji su nastojali do\u0107i do Slovenije i Italije. Iako su bili u tranzitu, dio ih se na jednu no\u0107 zadr\u017eavao u gradskom sredi\u0161tu, spavaju\u0107i na javnim povr\u0161inama ili u praznim objektima. Grad je ukazao na nelagodu dijela stanovnika Pazina, koji se nisu osje\u0107ali sigurnima na mjestima kojima uobi\u010dajeno \u0161etaju, rekreiraju se, igraju i sli\u010dno. Stoga je policija u dogovoru s Gradom obavljala poja\u010dan nadzor, a gradona\u010delnica je javno pozvala stanovnike na strpljenje, oprez, ali i razumijevanje, no nisu poduzete mjere kojima bi se migrantima olak\u0161ao ovaj, ma koliko kratak, boravak u Pazinu.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 104.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da putem svoje internetske stranice i u tiskanom obliku (bro\u0161ure i letci) u\u010dini dostupnim na vi\u0161e jezika informacije stranim radnicima o pravima u razli\u010ditim sustavima<\/span><\/p>\n<p>Potaknut skupinom samoorganiziranih gra\u0111ana, Grad Rijeka je ipak reagirao druga\u010dije te je zapo\u010deo suradnju s lokalnim dionicima kako bi se u blizini \u017eeljezni\u010dkog kolodvora postavio humanitarni punkt na kojem se mogao pojesti kuhani obrok i obaviti higijenske potrebe. Sli\u010dno je postupio i Grad Zagreb, tako\u0111er postaviv\u0161i punkt u blizini \u017eeljezni\u010dkog kolodvora. Ovo su primjeri dobre prakse, no ipak nedostatne za ljude kojima je bila potrebna lokacija na kojoj bi mogli boraviti vi\u0161e dana, kako ne bi morali spavali u napu\u0161tenim i opasnim mjestima.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-4\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-raseljenih-osoba-iz-ukrajine\/\">Prava raseljenih osoba iz Ukrajine<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/\">Sloboda izra\u017eavanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-4\/\">Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje\/\">Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-4\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz rasno ili etni\u010dko podrijetlo mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16244"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17873,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16244\/revisions\/17873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}