{"id":16242,"date":"2023-04-14T15:25:33","date_gmt":"2023-04-14T13:25:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16242"},"modified":"2023-09-28T10:31:53","modified_gmt":"2023-09-28T08:31:53","slug":"prava-nacionalnih-manjina-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-4\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#popisstanovnistva\">Rezultati Popisa stanovni\u0161tva 2021. godine<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#kulturnaautonomija\">Kulturna autonomija<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#zastupljenostutijelima\">Zastupljenost u tijelima vlasti te u upravnim i pravosudnim tijelima<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#uporabajezikaipisma\">Ravnopravna slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#odgojiobrazovanje\">Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i interkulturalno obrazovanje<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#vijecaipredstavnici\">Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#javnopriopcavanje\">Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Tijekom godine obilje\u017eena je dvadeseta godi\u0161njica dono\u0161enja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM), kojim se o\u017eivotvoruju neke od najvi\u0161ih vrednota ustavnog poretka RH: jednakost, nacionalna ravnopravnost i po\u0161tivanje prava \u010dovjeka. Njime su regulirana prava nacionalnih manjina, osiguran je njihov politi\u010dki subjektivitet te su nacionalne manjine pozicionirane u dru\u0161tvu. UZPNM-om su uvedeni visoki standardi manjinskih prava, a najbolji rezultati posti\u017eu se u podru\u010dju kulturne autonomije. Napredak se ostvaruje i u obrazovanju pove\u0107anjem broja \u0161kola u kojima se nastava odr\u017eava (i) na manjinskim jezicima, no u podru\u010dju obrazovanja prisutni su problemi sa \u0161kolama s nastavom na srpskom jeziku i pismu te sa \u0161kolama u kojima se formiraju isklju\u010divo ili dominantno romski razredi, o \u010demu pi\u0161emo u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla. Najizra\u017eeniji problemi u implementaciji prava iz UZPNM-a prisutni su u podru\u010djima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, prava na adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u te na adekvatnu prisutnost u medijima.<\/p>\n<p>Iako je izmjenama i dopunama Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. prolongirano provo\u0111enje brojnih aktivnosti, Vlada sura\u0111uje s predstavnicima nacionalnih manjina i institucijama te se problemi i potrebe manjinskih zajednica postupno rje\u0161avaju. Kako bi se \u0161to vi\u0161e postavljenih ciljeva realiziralo, potrebno je pratiti izvr\u0161avanje Operativnih programa te poticati nositelje aktivnosti na njihovo rje\u0161avanje.<\/p>\n<p>Rezultati Popisa stanovni\u0161tva u RH 2021. godine, objavljeni 2022. godine, pokazali su zna\u010dajan pad ukupnog broja stanovnika, koji je jo\u0161 intenzivniji me\u0111u pripadnicima nacionalnih manjina. Kako mnoga prava nacionalnih manjina proizlaze iz odre\u0111enog udjela pripadnika manjina u stanovni\u0161tvu, posebice na razini op\u0107ina, gradova i \u017eupanija, rezultati Popisa imaju ili mogu imati izravni utjecaj na pravo na izbor vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina, pravo na izbor u predstavni\u010dka i izvr\u0161na tijela JLP(R)S te pravo na uporabu manjinskih jezika i pisama.<a id=\"popisstanovnistva\"><\/a><\/p>\n<h3><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17001\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-1-300x59.png\" alt=\"\" width=\"681\" height=\"134\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-1-300x59.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-1-585x116.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-1.png 632w\" sizes=\"(max-width: 681px) 100vw, 681px\" \/><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Rezultati Popisa stanovni\u0161tva 2021. godine<\/strong><\/h3>\n<p>Prema Popisu stanovni\u0161tva 2011. godine u RH je \u017eivjelo 328.738 pripadnika nacionalnih manjina, dok ih je prema Popisu 2021. godine bilo 240.079, \u0161to je smanjenje od 26,97%. Usporedbe radi, ukupan broj stanovnika RH 2011. godine iznosio je 4.284.889, dok je 2021. bilo 3.871.883 stanovnika, \u0161to je 9,64% manje.<\/p>\n<p>Udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom broju stanovnika 2011. godine iznosio je 7,67%, a 2021. godine pao je na 6,2%. Od 22 nacionalne manjine 16 ih bilje\u017ei pad broja pripadnika, a tek \u0161est rast.<a id=\"kulturnaautonomija\"><\/a><\/p>\n<h3><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17002\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-2-300x244.png\" alt=\"\" width=\"815\" height=\"663\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-2-300x244.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-2-585x475.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-2.png 640w\" sizes=\"(max-width: 815px) 100vw, 815px\" \/><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Kulturna autonomija<\/strong><\/h3>\n<p>Vlada RH nastavlja podr\u017eavati promicanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Ministarstvo kulture i medija sufinancira programe kroz koje se \u010duva manjinski kulturni identitet, a putem Savjeta za nacionalne manjine udrugama i ustanovama nacionalnih manjina dozna\u010davaju se sredstva koja im omogu\u0107avaju da izraze, sa\u010duvaju i razvijaju identitet u podru\u010djima informiranja i izdava\u0161tva, kulturnog amaterizma i manifestacija.<\/p>\n<p>Odlukom o rasporedu sredstava koja se u Dr\u017eavnom prora\u010dunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2022. godini Savjet je udrugama i ustanovama nacionalnih manjina rasporedio 50,2 milijuna kuna, odnosno 5,5% vi\u0161e nego 2021. godine. Odlukom o rasporedu sredstava za programe stvaranja materijalnih pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine u 2022. godini, raspore\u0111eno je 1,12 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje dru\u0161tvenih domova u romskim naseljima u Slavonskom Brodu i Paragu, koji \u0107e donijeti vi\u0161estruku korist romskim zajednicama. Pored toga, u Zagrebu je otvoren Romski edukacijsko-kulturni centar.<\/p>\n<p>Sredstva se dodjeljuju i na lokalnim razinama za kulturne projekte koje provode manjinske udruge te se u podru\u010dju kulturne autonomije ostvaruje visok stupanj provedbe UZPNM-a.<br \/>\nZastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti te u upravnim i pravosudnim tijelima<\/p>\n<p>U vezi politi\u010dke zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti, zbog smanjenja udjela manjinskog stanovni\u0161tva smanjit \u0107e se i broj predstavni\u010dkih i izvr\u0161nih tijela na regionalnoj i lokalnoj razini u kojima imaju pravo na politi\u010dku zastupljenost. Tako je udio pripadnika srpske manjine pao ispod minimuma koji im jam\u010di pravo na zamjenika \u017eupana u Bjelovarsko-bilogorskoj, Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji, \u0161to je slu\u010daj i sa \u010de\u0161kom nacionalnom manjinom u Bjelovarsko-bilogorskoj \u017eupaniji. Udio pripadnika srpske nacionalne manjine pao je i ispod minimuma koji im jam\u010di pravo izbora zamjenika gradona\u010delnika\/na\u010delnika Pakraca, Podgora\u010da, Viljeva, Rasinje i Dragali\u0107a, kao i prava na izbor predstavnika u 18 gradskih\/op\u0107inskih vije\u0107a, u: Kutini, Sisku, Jasenovcu, Ivanskoj, Velikom Gr\u0111evcu, Vi\u0161kovu, Oto\u010dcu, Brinju, Crncu, \u010ca\u010dincima, Luka\u010du, Vo\u0107inu, Gar\u010dinu, Vladislavcima, Osijeku, Petlovcu, Tovarniku i Fa\u017eani. Udio pripadnika romske manjine u Peterancu, ma\u0111arske u Erdutu i talijanske u Vi\u0161njanu tako\u0111er je pao ispod minimuma koji jam\u010di izbor predstavnika u op\u0107inskom vije\u0107u.<\/p>\n<p>S druge strane, zbog porasta u udjelu u stanovni\u0161tvu pripadnici romske manjine imat \u0107e pravo izabrati zamjenika \u017eupana Me\u0111imurske \u017eupanije te zamjenika na\u010delnika u Op\u0107ini Mala Subotica. Imat \u0107e pravo izabrati i predstavnike u novih \u0161est gradskih\/op\u0107inskih vije\u0107a, u Cestici, \u0110ur\u0111evcu, Hlebinama, Petlovcu, Murskom Sredi\u0161\u0107u i Doma\u0161incu, dok \u0107e zbog porasta udjela pripadnici srpske manjine mo\u0107i izabrati predstavnika u op\u0107inskom vije\u0107u u Bereku, a bo\u0161nja\u010dke u Stonu.<br \/>\nKako UZPNM, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi daju mogu\u0107nost jedinicama da statutima predvide izbor manjinskih predstavnika u predstavni\u010dka i izvr\u0161na tijela unato\u010d udjelu pripadnika manjine ni\u017eem od minimuma propisanog zakonom, to\u010dan broj lokalnih i regionalnih predstavni\u010dkih i izvr\u0161nih tijela u kojima \u0107e pripadnici nacionalnih manjina ostvarivati pravo na politi\u010dku zastupljenost bit \u0107e poznat tek prije slijede\u0107ih lokalnih izbora.<a id=\"zastupljenostutijelima\"><\/a><\/p>\n<p>Vezano za pravo pripadnika nacionalnih manjina na razmjernu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u tijelima dr\u017eavne uprave i pravosudnim tijelima, propisano UZPNM-om, prema posljednjim dostupnim podacima MPU, s danom 31. prosinca 2021. me\u0111u zaposlenima u TDU, stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade RH tek ih je 3,03%.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 89.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da u podatke o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosu\u0111u ne uvr\u0161tava osobe koje se nisu nacionalno izjasnile<\/span><\/p>\n<p>Prema podacima MPU me\u0111u du\u017enosnicima u sudovima ih je 2,86%, a me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 3,07%, dok ih je me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima 3,62%, a me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 2,95%. No kako MPU me\u0111u pripadnike nacionalnih manjina uvr\u0161tava i osobe koje su nacionalno neopredijeljene, stvarni udio pripadnika neke od 22 nacionalne manjine u pravosu\u0111u jo\u0161 je ne\u0161to ni\u017ei: me\u0111u du\u017enosnicima u sudovima 2,74%, me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 2,73%, me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima 3,46%, a me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 2,54%.<\/p>\n<p>Iz dostupnih podataka razvidno je da se pravo prednosti pri zapo\u0161ljavanju pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosu\u0111u iz \u010dl. 22 UZPNM-a primjenjuje izuzetno rijetko, kao i da se njime ne\u0107e posti\u0107i razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17003\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-3-300x207.png\" alt=\"\" width=\"880\" height=\"607\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-3-300x207.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-3-585x404.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-3.png 634w\" sizes=\"(max-width: 880px) 100vw, 880px\" \/><\/p>\n<p>Iako dio javnosti smatra kako je pravo prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapo\u0161ljavanju prema \u010dl. 22 UZPNM-a nepravedno i da se njime favorizira pripadnike manjina, primjenom ovog mehanizma se ne diskriminira ve\u0107inski narod. jer se primjenjuje samo ukoliko je kandidat, pripadnik nacionalne manjine koji se na ovo pravo pozvao, na vrhu liste bodovno izjedna\u010den s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili to jest, ali se na pravo prednosti nije pozvao. Pri tome, prednost se ne mo\u017ee primijeniti ukoliko je u tijelu ve\u0107 postignuta razmjerna zastupljenost nacionalne manjine kojoj pripada kandidat koji se pozvao na pravo prednosti. Dakle, pravo prednosti iz UZPNM-a nikada ne favorizira kandidata pripadnika manjine koji je postigao lo\u0161iji rezultat na testiranju od bilo kojeg drugog kandidata.<a id=\"uporabajezikaipisma\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Ravnopravna i slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/strong><\/h3>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17004\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-4-300x60.png\" alt=\"\" width=\"790\" height=\"158\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-4-300x60.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-4-585x118.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-4.png 627w\" sizes=\"(max-width: 790px) 100vw, 790px\" \/><\/p>\n<p>Ravnopravna slu\u017ebena uporaba manjinskog jezika i pisma ostvaruje se na podru\u010dju JLS kada pripadnici pojedine nacionalne manjine \u010dine najmanje tre\u0107inu stanovnika te jedinice. No, ostvaruje su i ukoliko je to predvi\u0111eno me\u0111unarodnim ugovorima, kao i kada je propisano statutom jedinice lokalne ili podru\u010dne samouprave, iako pripadnici neke manjine \u010dine manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva jedinice.<\/p>\n<p>Prema rezultatima Popisa stanovni\u0161tva 2011. pripadnici pojedine manjine \u010dinili su najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva u 27 JLS: u 23 jedinice pripadnici srpske te u po jednoj pripadnici \u010de\u0161ke, slova\u010dke, talijanske i ma\u0111arske nacionalne manjine. Prema Popisu 2021. godine udio pripadnika pojedine nacionalne manjine smanjen je ispod tre\u0107ine u \u010detiri JLS: srpske u Op\u0107ini Donji Kukuruzari (s 34,82% na 31,20%) i gradovima Vrbovskom (s 35,22% na 32,38%) i Vukovaru (s 34,87% na 29,73%) te slova\u010dke manjine u Op\u0107ini Punitovci (s 36,94% na 32,38%), zbog \u010dega u tim jedinicama manjinski jezik vi\u0161e ne mora biti u slu\u017ebenoj uporabi.<br \/>\nS druge strane, udio pripadnika romske nacionalne manjine u Op\u0107ini Orehovica porastao je s 18,29% na 33,68%, \u010dime su se stekli uvjeti za ostvarivanje ravnopravne slu\u017ebene uporabe jezika i pisma kojim se slu\u017ee pripadnici romske manjine.<\/p>\n<p>Nakon objave rezultata Popisa stanovni\u0161tva 2021. godine, Gradsko vije\u0107e Grada Vukovara ukinulo je dvojezi\u010dnost, koja je ondje bila uvedena u minimalnom opsegu. Pri tome, Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za za\u0161titu nacionalnih manjina te Odbor stru\u010dnjaka za Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima nagla\u0161avaju da je zakonski prag od najmanje tre\u0107ine stanovni\u0161tva previsok, a u Rezoluciji o provedbi Okvirne konvencije za za\u0161titu nacionalnih manjina od strane RH, koju je usvojio Odbor ministara VE u velja\u010di 2022. godine, preporu\u010da se njegovo smanjenje.<\/p>\n<p>Dodatno, tijelima na nacionalnoj razini preporu\u010da se da aktivno poti\u010du lokalne jedinice u kojima govornici manjinskog jezika \u010dine manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, ali su prisutni u dovoljnom broju, na uvo\u0111enje manjinskog jezika u ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu.<br \/>\nDok je Istra primjer uva\u017eavanja multietni\u010dnosti i multikulturalnosti, jer je talijanski jezik uveden u brojne jedinice u kojima pripadnici talijanske manjine \u010dine znatno manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, \u0107irili\u010dno pismo i dalje se stigmatizira pa dvojezi\u010dne plo\u010de s nazivima naseljenih mjesta, izuzev djelomi\u010dno u Donjem Lapcu, nisu postavljene u jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava, \u010dak ni u naseljima u kojima srpska zajednica \u010dini preko 90% stanovni\u0161tva. Kako bi se ova prava realizirala, ponavljamo kako je potrebno donijeti akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta te ga provesti u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 90. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave i Hrvatskim cestama, da usuglase i donesu akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta i provedu ga u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava<\/span><\/p>\n<p>Osim toga, u prosincu 2021. novim statutom Op\u0107ine De\u017eanovac, u kojoj je 22,80% \u010ceha te upotreba \u010de\u0161kog jezika i pisma ima dugu tradiciju, ispu\u0161tene su ranije odredbe kojima je bila propisana ravnopravna slu\u017ebena uporaba \u010de\u0161kog jezika u naseljima De\u017eanovac, Donji Sre\u0111ani i Golubinjak, iako su prethodno MPU i ULJPPNM iznijeli mi\u0161ljenje da smanjivanje ovih prava nije u skladu s europskim standardima i najboljom praksom, da je potrebno zadr\u017eati njihovu prija\u0161nju razinu, kao i da je ranije upravo Op\u0107ina De\u017eanovac bila navedena kao pozitivan primjer u izvje\u0161\u0107ima o provedbi Okvirne konvencije i Europske povelje, koje je RH dostavila Vije\u0107u Europe.<\/p>\n<p>Kako bi se preveniralo smanjivanje dostignutog stupnja prava, ali i uni\u0161tavanje latini\u010dno-\u0107irili\u010dnih natpisa koje bi tek trebalo postaviti, potrebno je podi\u0107i svijest o pravima nacionalnih manjina te zna\u010daju i vrijednosti manjinskih jezika i pisama, kao i potrebi njegovanja raznovrsnosti identiteta sredina u kojima pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno \u017eive, \u0161to je navedeno i u Rezoluciji Odbora ministara VE.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 91.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da osmisli i provede kampanju usmjerenu prema \u0161iroj javnosti o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi<\/span><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17005\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-5-300x195.png\" alt=\"\" width=\"842\" height=\"547\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-5-300x195.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-5-585x381.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-5.png 628w\" sizes=\"(max-width: 842px) 100vw, 842px\" \/><\/p>\n<p>U Rezoluciji Odbora ministara VE navedeno je i da je potrebno osigurati da sve lokalne jedinice po\u0161tuju i primjenjuju predvi\u0111ena manjinska jezi\u010dna prava, s obzirom da jo\u0161 nisu uspostavljeni mehanizmi za slu\u010dajeve u kojima JLS ne provode obveze ili opstruiraju provedbu ovih prava, iako je Ustavni sud jo\u0161 2014., a potom i 2019. godine, nalo\u017eio Vladi RH da to u\u010dini. Tako u Op\u0107ini Gra\u010dac i dalje odredbe statuta o uporabi srpskog jezika i \u0107irilice nisu uskla\u0111ene s UZPNM-om i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, dok su u Pla\u0161kom, Vrbovskom i Donjim Kukuruzarima statuti uskla\u0111eni, no prava se nisu primjenjivala u praksi.<\/p>\n<p>Prema UZPNM-u pripadnici manjina imaju pravo na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, \u0161to u daleko najve\u0107oj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.<a id=\"odgojiobrazovanje\"><\/a><\/p>\n<h3><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17006\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-6-300x124.png\" alt=\"\" width=\"767\" height=\"317\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-6-300x124.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-6-585x242.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pnm-6.png 638w\" sizes=\"(max-width: 767px) 100vw, 767px\" \/><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i interkulturalno obrazovanje<\/h3>\n<p>Odgoj i obrazovanje na jezicima i pismima nacionalnih manjina jedan je od temelja o\u010duvanja manjinskih identiteta. Od 22 nacionalne manjine, 16 ih ima mogu\u0107nost obrazovanja na vlastitom jeziku i pismu. Od pred\u0161kolskih do srednjo\u0161kolskih ustanova u odgoj i obrazovanje na manjinskim jezicima uklju\u010deno je preko deset tisu\u0107a djece, a broj \u0161kola u kojima se provodi ova nastava je u konstantnom porastu. Tako je za 2022.\/2023. godinu MZO izdalo suglasnosti za ustroj nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina po modelu C za novih sedam osnovnih i dvije srednje \u0161kole.<br \/>\nNakon \u0161to je 2020. MZO donijelo kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine (model C), izdane su suglasnosti za ustroj nastave i zapo\u0161ljavanje u\u010ditelja u \u010detiri osnovne \u0161kole: u Jagodnjaku, Kur\u0161ancu, Orehovici i Podturenu, a u tri posljednje navedene zapo\u010dela je i provedba nastavnog predmeta, u koji je uklju\u010deno ukupno 80 u\u010denika.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je 2021. godine postignut napredak u pogledu \u0161kola u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu, jer je \u017dupanija prihvatila statute \u0161kola, nije bilo napretka u rje\u0161avanju zahtjeva op\u0107ina Borovo, Negoslavci i Marku\u0161ica za prijenosom osniva\u010dkih prava na osnovnim \u0161kolama, koji su podnijeti jo\u0161 2015. godine. Iako je MZO jo\u0161 2019. godine uputilo \u017dupaniji preporuku da se na dnevni red \u017eupanijske skup\u0161tine uvrste zahtjevi op\u0107ina za prijenos osniva\u010dkih prava, \u017eupanijska skup\u0161tina jo\u0161 nije raspravljala o ovim zahtjevima niti je prenijela osniva\u010dka prava, zbog \u010dega ponavljamo raniju preporuku.<br \/>\nKako bi se podigla svijest o vrijednosti manjinskih zajednica, Odbor ministara VE preporu\u010dio je da se u nastavne sadr\u017eaje povijesti, glazbe i gra\u0111anskog odgoja za sve u\u010denike svih \u0161kola uvrste sadr\u017eaji o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom dru\u0161tvu, kao i o njihovoj povijesti i kulturi.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine izra\u0111ena je analiza kurikuluma i ud\u017ebenika te je zaklju\u010deno da nacionalni kurikulumi promoviraju europske principe i preporuke, da je u zna\u010dajnoj mjeri to slu\u010daj i s predmetnim kurikulumima, no navedeno je, izme\u0111u ostaloga, da bi autori ud\u017ebenika trebali izbjegavati kolektiviziranje i \u010desto identificiranje manjinskih grupa s odre\u0111enom vla\u0161\u0107u ili re\u017eimom, da bi trebali u ud\u017ebenike uklju\u010diti ve\u0107i broj referenci i osoba iz redova nacionalnih manjina, kao i poticati na u\u010denje o pozitivnom doprinosu manjina u lokalnoj zajednici gdje se nastava odvija.<a id=\"vijecaipredstavnici\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/strong><\/h3>\n<p>Iako imaju samo savjetodavnu ulogu, vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina kao dio lokalne i podru\u010dne samouprave mogu imati zna\u010dajan utjecaj i doprinijeti boljem funkcioniranju multietni\u010dkih zajednica i sudjelovati u kreiranju razvoja, u obostranom interesu ve\u0107ine i manjine.<\/p>\n<p>No potencijali suradnje vlasti i manjinskih vije\u0107a i predstavnika nisu uvijek prepoznati, nekad od strane manjinskih vije\u0107a i predstavnika, a ponekad od strane JLP(R)S. Zbog toga pripadnici nacionalnih manjina isti\u010du kako bi pri eventualnim izmjenama UZPNM-a bilo korisno osna\u017eiti ulogu vije\u0107a i predstavnika, odnosno uz nadle\u017enosti savjetodavnog karaktera omogu\u0107iti im i sudjelovanje u dono\u0161enju odluka va\u017enih za nacionalne manjine. Dodatno, navode i da je u lokalnim sredinama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine \u010dine ve\u0107inu stanovni\u0161tva nepotreban izbor vije\u0107a, kao i da je potrebno smanjiti broj \u010dlanova vije\u0107a, kako bi se pobolj\u0161ala kvaliteta i omogu\u0107io efikasniji rad.<\/p>\n<p>S obzirom na rezultate Popisa 2021. godine, prestali su postojati uvjeti za izbor 70 vije\u0107a i 43 predstavnika nacionalnih manjina. Od 70 slu\u010dajeva u kojima vi\u0161e nema uvjeta za izbor vije\u0107a, u 16 su ipak ostvareni uvjeti za izbor predstavnika, dok \u0107e 54 vije\u0107a prestati postojati bez prava na izbor predstavnika. Tako \u0107e umjesto dosada\u0161njih 515 biti birano 445 vije\u0107a, a umjesto 144 predstavnika 116.<\/p>\n<p>S obzirom da je posljednje izbore za manjinsku samoupravu, odr\u017eane 2019. godine, obilje\u017eio neujedna\u010den, ali prosje\u010dno slab odaziv bira\u010da, dijelom i zbog nedostatnih informacija u medijima, potrebno je poja\u010dati informiranje o odr\u017eavanju izbora za vije\u0107a i predstavnike nacionalnih manjina,<br \/>\nosobito u lokalnim medijima, te osigurati dovoljan broj bira\u010dkih mjesta, kako bi se pove\u0107ala izlaznost, a time legitimitet izabranih vije\u0107a i predstavnika, kako prema manjinskim bira\u010dima, tako i prema jedinicama samouprave.<a id=\"javnopriopcavanje\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 92. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli prenese osniva\u010dka prava nad osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici na istoimene op\u0107ine<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 93.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u obrazovne programe za sve u\u010denike uklju\u010di vi\u0161e sadr\u017eaja o doprinosu pripadnika nacionalnih manjina ukupnom dru\u0161tvu te lokalnim zajednicama<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/strong><\/h3>\n<p>Velika je uloga medija u stvaranju atmosfere tolerancije u dru\u0161tvu, odnosno u promociji ravnopravnosti nacionalnih manjina te o\u010duvanju njihovih kulturnih identiteta. Na\u017ealost, zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje je jedno od podru\u010dja u kojemu se manjinska prava najslabije ostvaruju.<\/p>\n<p>Savjet za nacionalne manjine navodi kako se nastavlja trend nedovoljne zastupljenosti programa namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina u ukupnom programu HRT-a, odnosno da se ne ostvaruje pravo na pristup javnim medijima u obujmu zajam\u010denom UZPNM-om, Zakonom o HRT-u te Ugovorom izme\u0111u HRT-a i Vlade RH, kao i da je radi unaprje\u0111enja sadr\u017eaja i udjela programa o nacionalnim manjinama u ukupnom programu te emitiranja i proizvodnje programa na jezicima nacionalnih manjina neophodna intenzivnija suradnja Savjeta za nacionalne manjine, ULJPPNM-a, manjinskih organizacija i manjinskih medija s Ravnateljstvom i Programskim vije\u0107em HRT-a.<\/p>\n<p>Na potrebu zna\u010dajnije prisutnosti nacionalnih manjina u javnim medijima ukazano je i u Rezoluciji Odbora ministara VE, a Odbor stru\u010dnjaka za Europsku povelju naveo je i da emisije \u201cPrizma\u201d i \u201cManjinski mozaik\u201d kratko traju te da se u njima neredovito koriste manjinski jezici, da u sada\u0161njem formatu nedovoljno pridonose promociji manjinskih jezika, odnosno da je u televizijskom i radijskom programu svim manjinskim jezicima obuhva\u0107enim Poveljom potrebno dodijeliti redovne i dovoljno duge termine emitiranja.<\/p>\n<p>Pri tome, uklju\u010divanjem manjinskih pitanja u op\u0107e programe pridonijelo bi se promicanju tolerancije i razli\u010ditosti te razvijanju kulture dijaloga izme\u0111u ve\u0107ine i manjine.<br \/>\nPozitivno je \u0161to je u novom Ugovoru izme\u0111u HRT-a i Vlade RH za razdoblje od 1. sije\u010dnja 2023. do 31. prosinca 2027. godine dodan novi misijski cilj HRT-a: \u010duvanje digniteta i promicanje vrijednosti nacionalnih manjina, kao i \u0161to je propisano da \u0107e obrazovni programski sadr\u017eaji biti posve\u0107eni i kulturnim dostignu\u0107ima nacionalnih manjina. U sije\u010dnju 2023. napokon je osnovana i redakcija za nacionalne manjine, no tek ostaje za vidjeti ho\u0107e li biti osigurani dostatni kadrovski i tehni\u010dki kapaciteti te ho\u0107e li osnivanje doprinijeti ve\u0107em udjelu i kvaliteti programa o nacionalnim manjinama na HRT-u.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 94.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Izbornim povjerenstvima, da informiraju gra\u0111ane kroz medije o odr\u017eavanju izbora za vije\u0107a i predstavnike nacionalnih manjina te odrede dovoljan broj bira\u010dkih mjesta<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 95. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskoj radioteleviziji, da odr\u017eava redovne konzultativne sastanke s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 96.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskoj radioteleviziji, da pove\u0107a udio programa o nacionalnim manjinama, uvrsti ga u zna\u010dajnijoj mjeri u emisije op\u0107eg programa te u emisijama namijenjenima nacionalnim manjinama redovito koristi manjinske jezike<\/span><\/p>\n<p>Nadalje, potrebno je i dodatno educirati urednike i novinare, kako bi se objektivnije informiralo i senzibiliziralo javnost o negativnim posljedicama govora mr\u017enje i \u0161irenja stereotipa i predrasuda, s obzirom da je du\u017enost javnih medija \u010duvati i promicati temeljna ljudska prava, po\u0161tovati razli\u010ditosti, poticati na toleranciju te promicati vrijednosti nacionalnih manjina.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno, krizna i neizvjesna vremena pogoduju pojavama netrpeljivosti i mr\u017enje prema drugima i druga\u010dijima. Zbog toga je potrebno odgovornim pona\u0161anjem smanjivati postoje\u0107e tenzije i izgra\u0111ivati povjerenje te \u0161tititi na\u0161e manjine, jer dru\u0161tvo mo\u017ee napredovati samo ukoliko \u0107e se svaki gra\u0111anin osje\u0107ati ravnopravnim i za\u0161ti\u0107enim.<\/p>\n<p>S obzirom na drasti\u010dan pad broja pripadnika nacionalnih manjina, manjinske identitete potrebno je uva\u017eavati i u slu\u010dajevima u kojima pripadnici neke manjine sudjeluju u stanovni\u0161tvu lokalne jedinice u broj\u010danim udjelima manjima od propisanih, \u0161to UZPNM i omogu\u0107ava. No kako bi se manjinska prava zaista i provodila u praksi, kroz obrazovanje, medijsko izvje\u0161tavanje i politi\u010dki diskurs li\u0161en netrpeljivosti i predrasuda cjelokupno dru\u0161tvo treba osvijestiti o vrijednostima manjinskih kultura, doprinosa pripadnika nacionalnih manjina hrvatskom dru\u0161tvu te va\u017enosti po\u0161tivanja manjinskih prava.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava-2\/\">Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/\">Sloboda izra\u017eavanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-4\/\">Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16242"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17882,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16242\/revisions\/17882"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}