{"id":16234,"date":"2023-04-14T15:10:41","date_gmt":"2023-04-14T13:10:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16234"},"modified":"2023-09-28T10:10:49","modified_gmt":"2023-09-28T08:10:49","slug":"pravo-na-adekvatno-stanovanje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/","title":{"rendered":"Pravo na adekvatno stanovanje"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz stanovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#stanovanje\">Stanovanje<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#energetskosiromastvo\">Energetsko siroma\u0161tvo<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#pravonavodu\">Pravo na vodu i vodne usluge<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#stambenozbrinjavanje\">Stambeno zbrinjavanje<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3><strong>Stanovanje<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201ePrije 3 godine do\u0161la sam u podstanarstvo preporukom sina, dogovor je bio da dodemo \u017eivjeti svi zajedno kod gospo\u0111e&#8230; Bio je dogovor da \u0107e se stan pla\u0107ati 1300kn sa time da joj se pomogne oko stvari koje ona sama ne mo\u017ee, kao otp u tom slucaju da joj se pokosi trava, da joj se ofarba stan, ode u du\u0107an itd. Nakon nekog vremena povisila je stanarinu za 200kn jer je do\u0161lo do nekoga nesporazuma jedan dan. Me\u0111utim tra\u017eili smo prijavu, ona nam je rekla da to ne \u017eeli i da nas prijaviti ne\u0107e, tako su mi sinovi oti\u0161li \u0107a\u2026 Danas mi je gospo\u0111a do\u0161la na vrata, po\u0161to smo mi na katu a ona \u017eivi ispod nas, s tom namjerom da nam iskop\u010da struju i vodu \u0161to je na kraju i napravila, te je jos dodala da iza\u0111emo \u0161to prije iz ku\u0107e van, na\u017ealost radim za minimalac, tra\u017eim stan prema svojim mogu\u0107nostima, ali bezuspje\u0161no. Kontaktirala sam i poreznu upravu te sam saznala da podstanari koji su \u017eivjeli i prije tu tako\u0111er nisu imali prijavu, te su se \u017ealili\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U ovom poglavlju pi\u0161emo o problemima vezanim uz stanovanje i osiguranje cjenovno priu\u0161tivog i uvjetnog doma za \u017eivot, dono\u0161enju novele Zakona o najmu, problemima zbrinjavanja stradalnika u klizi\u0161tima, o socijalnom stanovanju, kao i o pote\u0161ko\u0107ama u pristupu zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potro\u0161nju te energentima.<\/p>\n<p>Pravo na dostojno stanovanje podrazumijeva dom kao temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, pri \u010demu ljudi moraju biti sigurni od nezakonitih delo\u017eacija, imati pristup zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potro\u0161nju, sanitarijama te elektri\u010dnoj i toplinskoj energiji. Dr\u017eava mora imati u\u010dinkovite mjere za prevenciju besku\u0107ni\u0161tva i diskriminacije u podru\u010dju stanovanja, ali i razvijati politike kako bi svi imali mogu\u0107nost adekvatnog stanovanja.<\/p>\n<p>U RH ne postoji op\u0107i propis, ve\u0107 se pitanja stanovanja, odnosno stambenog zbrinjavanja razli\u010ditih kategorija gra\u0111ana ili socijalnog stanovanja, primjerice besku\u0107nika, socijalno ugro\u017eenih, branitelja, osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, \u017ertava obiteljskog nasilja i drugih ranjivih skupina gra\u0111ana, razra\u0111uju posebnim propisima, \u0161to ote\u017eava sveobuhvatno sagledavanje problema pa time i predlaganje u\u010dinkovitijih rje\u0161enja. Stanovi bi trebali biti priu\u0161tivi, a oni javni u \u0161to ve\u0107em broju stavljeni u funkciju jer je stanovanje dru\u0161tvena briga. Posebnu pa\u017enju treba posvetiti hitnim situacijama i zbrinjavanju \u017ertava nasilja, onima kojima prijeti iseljenje a nemaju kuda i sl.<\/p>\n<p>Problemi u podru\u010dju stanovanja koji se spominju u pritu\u017ebama gra\u0111ana, u javnosti i medijima su brojni i dugogodi\u0161nji i odnose se na kupoprodajne cijene koje su mnogima preskupe, ali i visine tr\u017ei\u0161nih najamnina, nedovoljno stanova za javni najam, njihova neuvjetnost te nedovoljan broj \u201ekadrovskih stanova\u201c za sve zainteresirane. Primje\u0107ujemo i porast prigovora na nedostatak privatnih stanova za najam u turisti\u010dkim sredi\u0161tima, ali i nepoznavanje prava i obveza vezanih uz stanovanje, bilo da se radi o pravima vlasnika ili najmoprimaca\/najmodavaca. Ekonomska kriza i inflacija, rat u Europi i sve ve\u0107i broj izbjeglica dodatno utje\u010du na stambeni stres koji se javlja kad tro\u0161kovi stanovanja prelaze 30% prihoda i kada se mnogi odri\u010du drugih potreba i usluga da bi podmirili re\u017eije. Lo\u0161i uvjeti stanovanja utje\u010du na fizi\u010dko i mentalno zdravlje, dovode i do socijalne i ekonomske izolacije, poglavito nakon epidemije COVID-19.xiii<\/p>\n<p>Kupnju stana i dalje mnogi smatraju najpouzdanijim na\u010dinom rje\u0161avanja stambenog pitanja jer se vlasni\u0161tvo nekretnine smatra i vidom ulaganja. Poti\u010de ju i dr\u017eava subvencioniranjem kredita i prodajom tzv. POS stanova po povoljnijim uvjetima. Po podacima APN-a, od po\u010detka realizacije programa POS-a 2001. pa do prosinca 2022. izgra\u0111eno je 7.524 stana, najvi\u0161e u Zagrebu, Splitu, \u0160ibeniku, Zadru i Osijeku. Maksimalna cijena je 10.200,00 kuna\/m\u00b2, odnosno cca 1.350 eura\/m\u00b2. 2022. ih je izgra\u0111eno 109, uglavnom na obali odnosno u Lovranu, Biogradu na Moru, Visu, Kraljevici i Ba\u0161koj. Podatke o najmu POS stanova nemamo, a POS za potrebe deficitarnih zanimanja nije za\u017eivio usprkos potrebi. No, neki gradovi poput Biograda na Moru ili Visa su kupili stanove iz POS-a za zbrinjavanje lije\u010dnika, profesora i javnog bilje\u017enika.<\/p>\n<p>Na \u017eurnu potrebu osmi\u0161ljavanja nacionalne, ali i lokalne stambene politike, posebno za deficitaran kadar, ukazuje i situacija jedne psihologinje koja se zaposlila u \u0161koli u Korenici. No zbog nemogu\u0107nosti osiguranja adekvatnog stambenog zbrinjavanja i problema u komunikaciji izme\u0111u pritu\u017eiteljice, op\u0107inskih tijela i poslodavca do\u0161lo je na kraju i do raskida radnog odnosa, pa je pritu\u017eiteljica ostala bez radnog mjesta, a djeca bez \u0161kolske psihologinje.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026Zalosno da mi koji nemamo nista u ovom slucaju ja i nisam u mogucnosti ostvarit kredit jer sam mali obrt i nemam na to prava bez dodatnih jamaca, nemam stalno mjesto da osnujem obitelj zbog straha jer cu sutra morat trazit novi stan. Molim Vas da ne ignorirate ovaj mail jer i ja doprinosim zajednici, doprinosim svome mjestu, doprinosim drzavi\u2026 placam sve uredno dva najma, doprinose\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Programom subvencioniranja stambenih kredita dr\u017eava poma\u017ee u otplati dijela kredita za kupnju odnosno izgradnju ku\u0107e ili stana u trajanju od najmanje pet godina. Od rujna 2017. godine odobreno je 27.497 zahtjeva za subvencioniranjem, tijekom 2022. godine od podnesenih 5.870 odobreno je 5.680 zahtjeva, najvi\u0161e od po\u010detka mjere. Prosje\u010dna \u017eivotna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine, iznos prosje\u010dnog anuiteta je oko 2.948,00 kuna odnosno 392,00 eura, a subvencije oko 1.000 kn ili 133,00 eura, s rokom otplate od 23 godine. Ovaj se model tretira kao demografska mjera i ne primjenjuje se na starije od 45 godina koji su stoga orijentirani na tr\u017ei\u0161te. Sve su \u010de\u0161\u0107i prigovori u javnosti da je posljedica ovog programa rast cijena nekretnina, rast profita banaka te dugogodi\u0161nja zadu\u017eenost kupaca.<\/p>\n<p>Uvjetno opremljenih gradskih stanova za najam nema dovoljno za sve zainteresirane, posebno za ranjive skupine i za socijalni najam, dok dr\u017eava ugovore o najmu sklapa s najpovoljnijim ponuditeljima pa je mnogima ova mogu\u0107nost preskupa. No uz sve prednosti i nedostatke javni najam gradskih stanova ipak predmnijeva prihvatljivu cijenu, pisani ugovor i sigurnost pa ovaj model zbrinjavanja treba poticati i graditi objekte u tu svrhu. Na to ukazuju i iz udruge Pravo na grad, koja je 2021. godine provela istra\u017eivanje o stambenim potrebama na uzorku od 1.700 punoljetnih gra\u0111ana Zagreba. Analiza ukazuje kako su u posebno ranjivom polo\u017eaju podstanari na tr\u017ei\u0161tu, umirovljenici, nezaposleni, gra\u0111ani sa stambenim kreditima, kao i oni koji nemaju uvjeta za kreditiranje, \u0161to opet govori u prilog potrebi ulaganja u javne fondove stanovanja.<br \/>\nMnogi dr\u017eavni stanovi su derutni i prazni ili su u njima stanari bez pravne osnove, bilo da im je ugovor istekao ili ga nisu niti imali. Po podacima MPUGDI na dan 11. sije\u010dnja 2022. upravljali su s 6.788 stanova, u njih 1.229 su bili bespravni korisnici, a 1.314 ih je bilo prazno.<\/p>\n<p>Mnogi bespravni stanari su osobe na rubu socijalne i imovne deprivacije, kao \u0161to je bio slu\u010daj u kojem smo postupali s jednoroditeljskom obitelji iz Zagreba. Pritu\u017eiteljica, osoba s invaliditetom i majka djeteta sa zdravstvenim problemima bespravno je \u017eivjela u dr\u017eavnom stanu i bojala se iseljenja, no njezina situacija je sukladno va\u017ee\u0107im propisima i na na\u0161 prijedlog uspje\u0161no rije\u0161ena zbrinjavanjem u gradskom stanu.<\/p>\n<p>Postupamo i u slu\u010daju pritu\u017eiteljice koja \u017eivi u neuvjetnom objektu bez struje u Trpinji. Prvotno nam se obratila zbog energetskog siroma\u0161tva jer nije priklju\u010dena na mre\u017eu da bi u postupku utvrdili da se radi o dugogodi\u0161njoj korisnici prava iz sustava socijalne skrbi koja \u017eivi bez pravne osnove u ru\u0161evnom objektu i kojoj u slu\u010daju iseljenja prijeti besku\u0107ni\u0161tvo. No pitanje je koliko jo\u0161 takvih situacija ima diljem RH pa problem bespravnih stanara u javnim stanovima zahtjeva sustavno i \u017eurno rje\u0161avanje koje \u0107e s jedne strane imati u vidu njihovu socio-ekonomsku situaciju, a s druge obvezu na dobro upravljanje kako ne bi do\u0161lo do zlouporaba i nasilnih useljenja u prazne stanove.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani nam se \u010desto obra\u0107aju i zbog dugotrajnosti postupaka pri MPUGDI kao u slu\u010daju pritu\u017eiteljice iz \u0160ibenika koja preko 35 godina \u017eivi u stanu u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Navodi kako je nezaposlena, samohrana majka, da je zgrada u derutnom stanju i potrebna joj je privremena sanacija u koju se ostali suvlasnici ne \u017eele upustiti ukoliko dr\u017eava ne\u0107e podmiriti svoj dio, a za to nema garancije. Zahtjev za otkupom podnijela je jo\u0161 2014. godine Gradu \u0160ibeniku, a 2018. godine stan je preuzela dr\u017eava. O predmetnoj situaciji MPUGDI se o\u010ditovalo u prosincu 2022. navode\u0107i kako je pritu\u017eiteljica stekla uvjete za otkup po Odluci o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH, ali da jo\u0161 nisu poznati parametri izra\u010duna cijene stana temeljem predmetne Odluke. Po podacima MPUGDI-a vi\u0161e od 1.500 najmoprimaca je podnijelo takve zahtjeve i \u010dekaju njihovo rje\u0161avanje.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 66.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine i jedinicama lokalne samouprave, da razmotre legalizaciju statusa dugotrajno, socijalno depriviranih bespravnih stanara koji nemaju mogu\u0107nosti rje\u0161avanja svog stambenog pitanja na drugi na\u010din<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 67.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da poduzme mjere kako bi se nastavili postupci po zahtjevima gra\u0111ana sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH, da ih informira o stanju predmeta i postupa u razumnim rokovima<\/span><\/p>\n<p>Slijede\u0107i problem je sada ve\u0107 vi\u0161egodi\u0161nja situacija u kojoj se vlasnici privatnih stanova u turisti\u010dkim sredi\u0161tima sve vi\u0161e odlu\u010duju za turisti\u010dki najam i tako s tr\u017ei\u0161ta povla\u010de stanove za stanovanje, \u0161to posebno poga\u0111a studente, umirovljenike i radnike koji rade na odre\u0111eno vrijeme ili za \u201eminimalac\u201c, pa tako i nemogu\u0107nost stambenog zbrinjavanja postaje razlogom iseljavanja.<\/p>\n<p>Zbog svega navedenog godinama ukazujemo na potrebu osmi\u0161ljavanja stambene politike i njezinog povezivanja s gospodarskom, demografskom i socijalnom politikom. Strategija bi trebala adresirati potrebe razli\u010ditih skupina i prepoznati va\u017enost izgradnje nekretnina u javnom vlasni\u0161tvu za najam te poticati ovaj na\u010din zbrinjavanja za \u0161iroki krug gra\u0111ana, ne samo za ranjive skupe. Iako se radi o preporuci iz Izvje\u0161\u0107a jo\u0161 od 2017. godine, strategija jo\u0161 nije donesena. No prema informacijama iz MPUGDI iz sije\u010dnja 2022. godine, napravljena je analiza stanja stambenog fonda u RH kao dio aktivnosti na izradi krovnog dokumenta Stambene strategije RH. No neovisno o tome, imaju\u0107i u vidu \u0161iroki dijapazon problema te mjera za njihovo rje\u0161avanja a koje bi Strategijom trebalo adresirati preporu\u010damo da u izradi Stambene strategije, koja bi uklju\u010divala i sve socijalno ugro\u017eene skupine, sudjeluju sva dr\u017eavna tijela koja se bave stanovanjem, OCD-i, stru\u010dne komore i udru\u017eenja.<\/p>\n<p>Jedan od dugogodi\u0161njih problema zbog kojeg su se vodili brojni postupci pred svim instancama doma\u0107ih sudova te ESLJP-u ti\u010du se prava vlasnika i za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca u privatnim stanovima. Vlasnici ukazuju da im dr\u017eava ne dopu\u0161ta slobodu u\u017eivanja vlasni\u0161tva kao temeljnog ljudskog prava i pozivaju se na presudu ESLJP Statileo protiv Hrvatske iz 2014. godine. Presuda ukazuje na strukturalne probleme va\u017ee\u0107eg zakonodavstva: na neodgovaraju\u0107u visinu za\u0161ti\u0107ene najamnine, restriktivne uvjete za otkaz za\u0161ti\u0107enog najma te na nepostojanje vremenskog ograni\u010denja sustava za\u0161ti\u0107enog najma. S druge strane, za\u0161ti\u0107eni se najmoprimci \u017eale na nejednak polo\u017eaj u odnosu na biv\u0161e nositelje stanarskog prava na stanovima u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu koji su stanove otkupljivali po povoljnim uvjetima, pri \u010demu se \u010desto radi o osobama starije \u017eivotne dobi koje te stanove smatraju svojim domovima.<\/p>\n<p>Mjere izvr\u0161enja presude Statileo su pod nadzorom Odbora ministara VE. Tijekom 2018. godine kroz dono\u0161enje Izmjena i dopune Zakona o najmu stanova poku\u0161alo se rije\u0161iti probleme postupnim pove\u0107anjem za\u0161ti\u0107ene najamnine i vremenskim odre\u0111enjem prestanka za\u0161ti\u0107enog najma, uz mjere za olak\u0161anje rje\u0161avanja stambenog pitanja za\u0161ti\u0107enih najmoprimcima. No Odlukom Ustavnog suda RH U-I-3242\/2018 i dr. od 14. rujna 2020. propis je ukinut.<br \/>\nPrema dostupnim podacima radna skupina za izradu novele Zakona o najmu sastala se nekoliko puta, no nije jasno jesu li u njoj zastupljeni predstavnici svih udruga koje se bave ovim pitanjima, odnosno obiju o\u0161te\u0107enih strana. Pu\u010dka pravobraniteljica nema ovlasti postupanja protiv fizi\u010dkih osoba pa ovaj problem prati na razini javnih politika i zbog toga se uklju\u010dila u javno savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 68.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da poreznom politikom utje\u010de i motivira vlasnike privatnih stanova na dugoro\u010dni stambeni najam stanova<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 69. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da izradi Stambenu strategiju, koja bi obuhvatila i sve socijalno ugro\u017eene skupine, i u njenu izradu uklju\u010di sva dr\u017eavna tijela koja se bave stanovanjem, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog dru\u0161tva, stru\u010dne komore i udru\u017eenja<\/span><\/p>\n<p>Jasno je kako obje strane dugo godina i\u0161\u010dekuju dono\u0161enje propisa kojim bi se rije\u0161ila njihova situacija. Uzimaju\u0107i to u obzir ukazali smo kako je prije predlaganja pravi\u010dnog i provedivog rje\u0161enja i upu\u0107ivanja nacrta prijedlog Zakona u proceduru, osim analize razli\u010ditih pravnih izvora, trebalo prikupiti \u0161to to\u010dnije informacije o broju stanova, odnosno za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca koji u njima \u017eive, kao i pripadaju li ranjivim skupinama. Korisno bi bilo pribaviti statisti\u010dke podatke o dobi i imovnom stanju, ali i obvezama uzdr\u017eavanja i sl., kako bi sa \u0161to ve\u0107om pouzdano\u0161\u0107u mogle napraviti projekcije predlo\u017eenih rje\u0161enja, vode\u0107i pri tome ra\u010duna o aktualnoj ekonomskoj situaciji, kretanjima na tr\u017ei\u0161tu nekretnina i rada, ali i izvanrednim doga\u0111ajima poput potresa i sli\u010dnih doga\u0111aja koji izravno ili neizravno utje\u010du i na podru\u010dje stanovanja. Ovdje se ne radi o \u201eobi\u010dnom\u201c, redovnom privatnopravnom odnosu izme\u0111u najmodavca i najmoprimca, jer ni jedna strana u njega nije stupila dobrovoljno ve\u0107 temeljem zakonskih obveza, niti je imala mogu\u0107nosti utjecati na elemente ugovora pa je stoga na dr\u017eavi izna\u0107i rje\u0161enja koje \u0107e omogu\u0107iti postizanje i odr\u017eavanje pravi\u010dne ravnote\u017ee izme\u0111u interesa vlasnika stanova i za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca, a udovoljavaju\u0107i zahtjevu razmjernosti.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu ukazali smo i na probleme oko stambenog zbrinjavanja nakon klizi\u0161ta u Gornjem Knegincu 2014. godine u kojem je 85 obitelji ostalo bez doma. Preporu\u010dili smo \u017eurnu izradu i dono\u0161enje Programa zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka poru\u0161enih obiteljskih ku\u0107a i drugih stambenih zgrada koje su uni\u0161tene ili o\u0161te\u0107ene zbog klizanja tla na podru\u010dju RH. MPUGDI se o\u010ditovalo kako je proces dono\u0161enja pravnog okvira vezanog uz klizi\u0161ta usporen zbog pandemije i potresa, ali da je nakon uspostave novih ustrojstvenih jedinica nastavljena aktivnost na dono\u0161enju novog Programa. Navodi da \u0107e nakon njegova usvajanja izvr\u0161iti provjeru okolnosti iz ve\u0107 obavljenih pregleda te novoprijavljenih slu\u010dajeva, a potom i pripremiti odgovaraju\u0107u Odluku o pravu na stambeno zbrinjavanje, kojom \u0107e se osigurati trajni smje\u0161taj ili obnova obiteljskih ku\u0107a odnosno zgrada. U me\u0111uvremenu nam se javila i pritu\u017eiteljica iz Bedekov\u010dine koju su 2016. godine pogodila klizi\u0161ta tla.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu ukazali smo na problem s odr\u017eavanjem komunalnog reda koji je utjecao i na mogu\u0107nost mirnog u\u017eivanja vlasni\u0161tva zbog nekontroliranog vi\u0161egodi\u0161njeg kretanja doma\u0107ih \u017eivotinja te na \u0161tetu koju tom prilikom rade, a na \u0161to su nam se po\u017ealili stanovnici Oti\u0161i\u0107a. Vlada je u lipnju 2022. godine donijela Program potpore za zbrinjavanje napu\u0161tenih, izgubljenih ili povremeno oduzetih doma\u0107ih \u017eivotinja za 2022. godinu, pa smo i Gradu Vrlici preporu\u010dili da se na njega prijavi kako bi ostvarili pravo na sufinanciranje za\u0161tite napu\u0161tenih, izgubljenih, zanemarenih odnosno privremeno oduzetih doma\u0107ih \u017eivotinja te pokrenuli rje\u0161avanje problema.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 70. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da \u017eurno pripremi izmjene Zakona o najmu vode\u0107i se praksom Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 71. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da \u017eurno izradi pravni okvir za zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka poru\u0161enih obiteljskih ku\u0107a i drugih stambenih zgrada uni\u0161tenih ili o\u0161te\u0107enih zbog klizanja tla na podru\u010dju RH<\/span><\/p>\n<p>No prema informacijama iz MP-a do 12. sije\u010dnja 2023. nije zaprimljena niti jedna prijava pa se provedba Programa nastavlja i u 2023. godini. Tako\u0111er pritu\u017eitelj navodi i da se stanje na terenu nije promijenilo pa situaciju nastavljamo pratiti.<\/p>\n<h3><strong><a id=\"SOCIJALNO\"><\/a>Socijalno stanovanje<\/strong><\/h3>\n<p>Podru\u010dje socijalnog stanovanja u RH i dalje nije sustavno niti normativno regulirano, \u0161to je dijelom i posljedica \u010dinjenice da Stambena strategija nikada nije donesena, a stanovanje socijalno ugro\u017eenih ranjivih skupina rije\u0161ava se razli\u010ditim propisima i u razli\u010ditim resorima. Pri tome je socijalno stanovanje va\u017ena dimenzija politike socijalne skrbi, ali i pristupa\u010dnog stanovanja. U kontekstu sve sna\u017enije gospodarske i energentske krize, poskupljenja i inflacije, potrebe za tom vrstom smje\u0161taja mogle bi se uskoro dodatno pove\u0107ati.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. posebno smo se bavili pitanjem socijalnog stanovanja u kontekstu \u010dl. 293. st. 3. ZSS-a. Postupci koje smo provodili odnosili su se na delo\u017eacije obitelji s vi\u0161e djece, pripadnika romske nacionalne manjine u Zagrebu i Novom Vinodolskom, kojima je prijetila mogu\u0107nost odvajanja djece od odraslih, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u podru\u010dju diskriminacije temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla.<\/p>\n<p>ZSS u \u010dl. 291. st. 3. navodi da su JLP(R)S \u201edu\u017ene osigurati smje\u0161taj\u201c obiteljima s maloljetnom djecom, \u201ekako bi se sprije\u010dilo odvajanje djece od odraslih \u010dlanova obitelji\u201c. Nadalje, ZSS pod osiguranje smje\u0161taja navodi \u201esmje\u0161taj u socijalni stan ili na drugi na\u010din\u201c, \u0161to ostavlja prostor za razli\u010dita rje\u0161enja, koja mogu trajati razli\u010dito vrijeme. Ova obaveza predvi\u0111ena je za krizne situacije \u201ekada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogu\u0107nosti sama osigurati smje\u0161taj\u201c.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe su pokazale da ovako nejasno podijeljena odgovornost \u017eupanija i gradova u pogledu osiguravanja smje\u0161taja trenutno nije adekvatno regulirana te je potrebno jasno propisati \u0161to su i \u010dije obveze te kojim se redoslijedom postupa. Pri tome, bilo bi dobro da odredba obuhvati i obvezu dr\u017eave, zbog nejednakog regionalnog razvoja i \u010dinjenice da su kapaciteti gradova i \u017eupanija iznimno razli\u010diti te da ne raspola\u017eu uvijek adekvatnim smje\u0161tajem, ali ni dovoljnom politi\u010dkom voljom za rje\u0161avanje problema.<\/p>\n<p>Iako navedena odredba propisuje obvezu gradova da u situacijama u kojima zbog delo\u017eacije mo\u017ee do\u0107i do razdvajanja obitelji zbog nedostatka smje\u0161taja, osigura smje\u0161taj u socijalnom stanu ili na drugi na\u010din, na na\u0161 upit gradovi su uglavnom navodili da nemaju zakonsku niti financijsku obvezu primjenjivati \u010dl. 291. st. 3. ZSS-a, kao i da nisu imali potrebu primjenjivati ju u praksi. Istovremeno, neki gradovi navode kako su u kriznim situacijama pojedince odnosno obitelji s djecom zbrinjavali osiguravaju\u0107i im financijsku pomo\u0107 za podmirenje tro\u0161kova najma privatnog podstanarskog stana, dok se pojedinac ili obitelj ne sna\u0111e, kako ne bi do\u0161lo do razdvajanja obitelji.<\/p>\n<p>Neki gradovi navode da uop\u0107e nemaju raspolo\u017eive stambene jedinice ili da nemaju dostatna financijska sredstava za tu namjenu. \u017dupanije su nam ve\u0107inom navodile da u vlasni\u0161tvu nemaju raspolo\u017eive stambene jedinice niti imaju osigurana sredstva za tu namjenu, a dio ih je naveo da nisu imali zahtjeva za smje\u0161taj u kriznim situacijama.<\/p>\n<p>Sve ovo pokazuje da postoji nerazumijevanje ove odredbe od strane onih koji bi ju trebali primjenjivati. Istovremeno, pokazuje i da je ovu obvezu potrebno preciznije propisati kako bi bilo jasno koje su obaveze gradova, a koje \u017eupanija, tko je primarno odgovoran, \u0161to se sve mo\u017ee podrazumijevati pod pojmom \u201ena druga\u010diji na\u010din\u201c te na koji period se ova podr\u0161ka osigurava.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, nu\u017eno je u tu obvezu uklju\u010diti i dr\u017eavu, na kojoj je trajna odgovornost za\u0161tite ljudskih prava te koja ima ve\u0107i fond nekretnina u vlasni\u0161tvu.<\/p>\n<p>S obzirom na propisom podijeljenu odgovornost izme\u0111u gradova i \u017eupanija, za potrebe pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a od MRMSOSP-a smo zatra\u017eili poja\u0161njenje \u0161to je \u010dija obveza i \u0161to se treba smatrati zadovoljenjem obveze iz \u010dl. 291. st. 3. ZSS-a, no poja\u0161njenje nismo dobili.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201ePostovani, ja trebam pomoc i molim Vas da mi netko pomogne KONKRETNO I BRZO. U nastavku proslijedujem prijepis razgovora s Gradskim Uredom za stambeno zbrinjavanje od kojeg 2 godine pokusavam dobiti konkretnu informaciju, barem vremenski rok ili neko drugo rjesenje svoje situacije ali dosla sam do zida i ne vidim izlaz\u2026 Obzirom da sam sama s dvoje djece i da sam, njihovih bolesti radi, izolacija, vodenih kozica, prehlada, fizikalnih terapija, pregleda i svega sto uz malu djecu ide, cesto izbivala s posla jer se na bas nikoga ne mogu osloniti niti djecu od 9 godina mogu same ostaviti doma &#8211; dobila sam otkaz kao tehnoloski visak\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Zaprimamo i pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti stambenog zbrinjavanja. Tako nam se obratila i samohrana majka mlt. djece zbog realizacije dodjele gradskog stana izvan liste reda prvenstva, budu\u0107i da je podnijela Gradu Zagrebu zamolbu jo\u0161 prije dvije godine, no nije dobila nikakav odgovor. Pritu\u017eiteljica je stanovala u podstanarskom stanu u kojemu joj je istjecao ugovor o najmu, a budu\u0107i da je nezaposlena i korisnica ZMN-a i naknade za ugro\u017eenog kupca energenata, pribojavala se gdje \u0107e s djecom kada se uskoro bude morala iseliti iz stana jer nije imala drugo stambeno rje\u0161enje. Budu\u0107i da se radilo o dugotrajnom postupanju, obratili smo se Gradu Zagrebu te zatra\u017eili obavijest o poduzetom, a Grad Zagreb nas je izvijestio da je obitelji dodijelio stan te je izvr\u0161ena primopredaja u studenome 2022. godine.<a id=\"energetskosiromastvo\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 72.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da jasno propi\u0161e obveze iz \u010dlanka 291. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi koje bi uklju\u010dile obveze jedinice lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave te dr\u017eave<\/span><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Energetsko siroma\u0161tvo<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026<em>U o\u010dekivanju priklju\u010denja, bez elektri\u010dne energije, u \u0160. smo proveli po\u010detak \u0161kolske godine, Bo\u017ei\u0107, a evo stigla nam je i korizma. Pro\u0161li su mjeseci \u010dekanja, a u na\u0161em domu jo\u0161 nije proradila struja.<\/em><\/span><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>Zima uz svjetlost baterijskih lampi i punjenja mobitela u automobilu dolazi svome kraju, a ja i moja obitelj i dalje nemamo odgovor na pitanja:<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>\u201eImamo li pravo na priklju\u010denje na elektroenergetsku mre\u017eu?\u201c<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>\u201eKada mo\u017eemo o\u010dekivati priklju\u010denje na elektroenergetsku mre\u017eu?\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017ebe vezane uz energetsko siroma\u0161tvo tijekom 2022. odnosile su se na dostupnost infrastrukture, isklju\u010denje struje od strane najmodavca te na otpis potra\u017eivanja kupcima na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima, o \u010demu pi\u0161emo u dijelu Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava.<\/p>\n<p>Prema podacima Europskog Vije\u0107a rast cijena energenata zapo\u010deo je 2021. uslijed pandemije bolesti COVID-19 i pove\u0107ane me\u0111unarodne potra\u017enje, a rat u Ukrajini te nepovoljni klimatski uvjeti dodatno su pogor\u0161ali situaciju. Poskupjeli su gotovo svi proizvodi i usluge pa je pitanje cijene i dostupnosti dovoljne koli\u010dine energenata do\u0161lo u fokus cijelog dru\u0161tva, ne samo najsiroma\u0161nijih.<br \/>\nRH, kao ni mnoge \u010dlanice EU, nema jedinstvenu definiciju energetskog siroma\u0161tva \u010dije je dono\u0161enje bila na\u0161a preporuka u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu. Prema razli\u010ditim dokumentima EU, poput Direktive 2019\/944 o zajedni\u010dkim pravilima za unutarnje tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije i izmjeni Direktive 2012\/27\/EU te Preporuke EK 2020\/1563 o energetskom siroma\u0161tvu, ku\u0107anstvo je u riziku od energetskog siroma\u0161tva ukoliko tro\u0161kovi za energiju prelaze 10% njegovih prihoda. Energetsko siroma\u0161tvo obuhva\u0107a i energetski neu\u010dinkovite gra\u0111evine, ali i isklju\u010denja iz opskrbne mre\u017ee, a utje\u010de na fizi\u010dko i mentalno zdravlje, mo\u017ee dovesti do dru\u0161tvene marginalizacije, pa \u010dak i gubitka doma. Koliko je te\u017eak \u017eivot u prostoru koji se te\u0161ko zagrijava i zadr\u017eava toplinu zimi, a ljeti jako zagrijava i te\u0161ko rashla\u0111uje, pokazuju i iskustva stradalnika potresa koji \u017eive u kontejnerima.<\/p>\n<p>Suzbijanju energetskog siroma\u0161tva pristupa se me\u0111usektorski u okviru politika i propisa o energetici, gradnji i socijalnoj skrbi, \u0161to ote\u017eava snala\u017eenje \u010dak i onima koji se ovim podru\u010djem bave, a naro\u010dito gra\u0111anima. Disperziranost mjera posredno utje\u010de i na ostvarivanje prava. Na to smo ukazali u Izvje\u0161\u0107u za 2021. i preporu\u010dili izradu me\u0111usektorske analize postoje\u0107ih mjera, uspostavu sustava pra\u0107enja energetskog siroma\u0161tva, kao i izradu vodi\u010da za gra\u0111ane s osnovnim informacijama iz ovog podru\u010dja (kao \u0161to su mogu\u0107nosti energetske obnove obiteljskih ku\u0107a\/vi\u0161estambenih zgrada, ostvarivanje prava na naknadu za ugro\u017eenog kupca energenata tzv. NUKE i naknadu za tro\u0161kove stanovanja i dr.). Jedinstvene definicije energetskog siroma\u0161tva jo\u0161 nema, a nemamo ni slu\u017ebene informacije o izradi predlo\u017eene me\u0111usektorske analize i jedinstvenog priru\u010dnika za gra\u0111ane sa svim osnovnim informacijama vezanim uz energetsko siroma\u0161tvo iz razli\u010ditih propisa.<\/p>\n<p>Vlada je u velja\u010di 2022. predstavila 4,8 milijardi kn vrijedan paket mjera za ubla\u017eavanje rasta cijene energenata u odnosu na ku\u0107anstva, trgova\u010dka dru\u0161tva i poljoprivrednike, kojim su izme\u0111u ostalog sni\u017eene i stope poreza na dodanu vrijednost na prirodni plin i toplinsku energiju, \u0161to smo jo\u0161 2018. godine predlagali u postupku dono\u0161enja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. pove\u0107avan je iznos naknade za ugro\u017eenog kupca energenata (NUKE), a posljednjom izmjenom Uredbe o mjese\u010dnom iznosu naknade za ugro\u017eenog kupca energenata, na\u010dinu sudjelovanja u podmirenju tro\u0161kova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koja vrijedi do iznos ove naknade pove\u0107an je do najvi\u0161e 500,00 kn, \u0161to vrijedi do 31. o\u017eujka 2023. Novina je da se osim tro\u0161kova elektri\u010dne energije sufinanciraju i tro\u0161kovi plina i\/ili toplinske energije, \u0161to je bila na\u0161a preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2021. godinu te koje pravo se utvr\u0111uje rje\u0161enjem sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Me\u0111utim, u postupku dono\u0161enja Zakona o socijalnoj skrbi nije prihva\u0107ena preporuka o vo\u0111enju ovih postupaka i po slu\u017ebenoj du\u017enosti, iako se \u010desto radi o osobama starije \u017eivotne dobi i bez pristupa internetu koji te\u017ee samostalno iniciraju navedene postupke. S obzirom na inflaciju i poreme\u0107aje na tr\u017ei\u0161tu preporu\u010damo produ\u017eiti razdoblje isplate NUKE u pove\u0107anom iznosu. Preporu\u010damo Vladi RH jo\u0161 jednom razmotriti pokretanje postupaka za priznavanje ovog prava po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n<p>Nadalje, Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugro\u017eenih kupaca energije iz umre\u017eenih sustava dora\u0111eni su kriteriji za pojedine kategorije korisnika naknade, \u0161to je tako\u0111er bila na\u0161a preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2021. godinu. Njome su sada obuhva\u0107ene i kategorije korisnika nacionalne naknade za starije osobe, nov\u010dane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata te nov\u010dane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata i \u010dlanove njihovih ku\u0107anstava. Ukazivali smo i da bi pravo na NUKE trebale ostvarivati i kategorije poput umirovljenika s ni\u017eim prihodima pa u tom kontekstu mo\u017eemo promatrati Odluku o isplati jednokratnog nov\u010danog primanja korisnicima mirovine radi ubla\u017eavanja posljedica porasta cijena energenata, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o Mirovinskom osiguranju.<\/p>\n<p>Iz udruge DOOR &#8211; Dru\u0161tvo za oblikovanje odr\u017eivog razvoja ukazuju kako su proveli nekoliko istra\u017eivanja vezanih uz energetsko siroma\u0161tvo. Podatci iz istra\u017eivanja provedenog u drugoj polovici 2021. u Zadarskoj \u017eupaniji na uzorku od 200 ku\u0107anstava, pokazuju da su posebno ranjiva ku\u0107anstva samohranih majki, majki vi\u0161e\u010dlanih obitelji te sama\u010dka ku\u0107anstva. Radi se mahom o ispitanicima sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom i zdravstvenim problemima, koji za grijanje koriste pe\u0107i na drva, pri \u010demu radi u\u0161teda griju samo jednu prostoriju. Korisni su i podaci iz istra\u017eivanja koje je u razdoblju od rujna do studenoga 2022. provedeno na uzorku od 388 gra\u0111ana, na podru\u010dju Grada Zagreba. Gotovo tre\u0107ina ispitanika u 2022. imala je tro\u0161kove za grijanje pro\u0161le zime ve\u0107e od 750 kuna te druga tre\u0107ina od 451 do 750 kuna.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 73.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da produ\u017ei razdoblje isplate NUKE u pove\u0107anom iznosu<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 74.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da razmotri pokretanje postupka za priznavanje NUKE po slu\u017ebenoj du\u017enosti<\/span><\/p>\n<p>Njih 15,5% prijavljuje ka\u0161njenje s pla\u0107anjem ra\u010duna dva ili vi\u0161e puta godi\u0161nje, a na pitanja kako \u0107e kriza utjecati na grijanje naj\u010de\u0161\u0107i odgovori su bili da \u0107e ili sniziti temperature zagrijavanja prostorija ili \u0107e se grijati samo pojedine prostorije. U pripremi je i istra\u017eivanje energetskog siroma\u0161tva podstanarskih ku\u0107anstava.<\/p>\n<p>I JLS su nastavile pomagati gra\u0111anima u ubla\u017eavanju posljedica energetskog siroma\u0161tva i to najve\u0107im dijelom financiranjem tro\u0161kova stanovanja te sufinanciranjem energetske obnove obiteljskih ku\u0107a, kao primjerice u Vukovaru, Pazinu i Puli, zatim isplatom jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i gra\u0111anima kako bi se ubla\u017eile posljedice visokih tro\u0161kova energenata, ali i pojedina\u010dnim akcijama poput kupnje \u0161tednjaka.<\/p>\n<p>Vlada RH je u rujnu 2022. predstavila jesenski paket mjera za ubla\u017eavanje posljedica rasta cijena energenata, od kojih se prvi dio mjera odnosi na ubla\u017eavanje rasta cijene energije (elektri\u010dne energije, plina i toplinske energije).<br \/>\nSlijedom navedenog i u cilju suzbijanja energetskog siroma\u0161tva va\u017eno je da Vlada RH kontinuirano prati situaciju na tr\u017ei\u0161tu energenata i poduzima mjere potpore gra\u0111anima.<\/p>\n<p>Za ubla\u017eavanje energetskog siroma\u0161tva, osim nov\u010danih naknada, potrebno je podizati energetsku u\u010dinkovitost objekata. FZOE ima va\u017enu ulogu u financiranju projekata energetske obnove, a korisnici mogu biti i gra\u0111ani. Pritu\u017ebe koje smo na FZOE dobivali tijekom protekle godine odnosile su se na problem u komunikaciji s djelatnicima, dok i dalje postupamo po pritu\u017ebama vezanim uz pristup sudu i u\u010dinkovit pravni lijek u postupcima dodjele sredstava za energetsku obnovu. Ve\u0107 smo u Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu ukazivali na problem u\u010dinkovite za\u0161tite prava gra\u0111ana u aktivnostima sufinanciranja i provo\u0111enja programa energetske obnove ku\u0107a. Prema najavama iz FZOE trebalo bi do\u0107i do pobolj\u0161anja oko postupka provedbe javnih poziva te na\u010dina i uvjeta obrade prigovora gra\u0111ana.<\/p>\n<p>I dalje zaprimamo pritu\u017ebe vezane uz dostupnost elektroenergetske distribucijske mre\u017ee, naro\u010dito u ruralnim podru\u010djima ili nakon Domovinskog rata, o \u010demu izvje\u0161tavamo godinama. Tako smo u 2022. postupali po pritu\u017ebi na dugotrajnost priklju\u010denja na mre\u017eu obiteljske ku\u0107e obnovljene sukladno Zakonu o obnovi u selu nedaleko Pakraca. Zbog neuskla\u0111enosti podataka i lo\u0161e komunikacije izme\u0111u SDUOSZ-a i HEP ODS pritu\u017eitelj je na kraju sam platio priklju\u010denje, iako nije bio u obvezi, no nakon na\u0161e preporuke su mu tro\u0161kovi ipak refundirani. Ukazivali smo i da bi se u osiguranju elektri\u010dne energije u podru\u010djima, poput dijelova Like ili Banovine, gdje gradnja klasi\u010dne infrastrukture nije mogu\u0107a ili isplativa, trebalo opredijeliti za druge modele poput kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije. No, po podacima FZOE ukupno 11 ku\u0107anstava elektrificirano je izvan dosega mre\u017ea u 2021. godini, ali nemamo informacija o razlozima radi kojih projekt nije nastavljen.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de obustava usluga u kontekstu energetskog siroma\u0161tva, podaci HEP Elektre ukazuju na pad broja privremenih obustava isporuke elektri\u010dne energije zbog duga. 2022. godine bilo ih je 22.000 (1,06% mjernih mjesta), tijekom 2021. na 26.200 mjernih mjesta, a 2020. na 27.500. Nemamo informacije ima li ugro\u017eenih kupaca u ovoj kategoriji, ali iz Elektre navode kako ne pokre\u0107u postupke obustave ukoliko imaju rje\u0161enje nadle\u017enog tijela o realiziranom statutu ugro\u017eenog kupca.<a id=\"pravonavodu\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Pravo na vodu i vodne usluge<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026Svi mi pijemo ne ispitanu vodu iz poljski bunara udaljenih nekoliko kilometara od na\u0161e ku\u0107e, ti bunari su ne za\u0161ti\u0107eni zbog \u010dega se u njima mo\u017ee na\u0107i sva\u0161ta od pra\u0161ine do uginule \u017eivotinje a za\u0161tititi ih ne smijemo jer nisu na\u0161e vlasni\u0161tvo ve\u0107 ljudi koji se bave poljoprivredom\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017ebe i postupci koje smo vodili vezano uz pravo na vodu odnosno pristup javnoj vodoopskrbi i odvodnji najve\u0107im su se dijelom odnosili na probleme oko dostupnosti komunalno vodnih gra\u0111evina te podmirivanje ra\u010duna za vodu. Bez dostupnih, odnosno cijenom prihvatljivih vodnih usluga nema ni dostojnog stanovanja, mogu\u0107nosti za gospodarski napredak i revitalizaciju odre\u0111enih podru\u010dja, kao \u0161to su otoci ili podru\u010dja pogo\u0111ena katastrofalnim potresima 2020. godine. Suo\u010deni smo s klimatskim izazovima, su\u0161ama i poplavama, energetskom krizom i inflacijom, \u0161to pristup dovoljnoj koli\u010dini zdravstveno ispravne vode za ljudsku potro\u0161nju stavlja u dodatni fokus, ne samo pojedinaca koji imaju konkretan problem, ve\u0107 i op\u0107e javnosti. Stoga ponovno ukazujemo kako bi bilo korisno razmotriti uno\u0161enje prava na vodu u Ustav RH. U posebnom poglavlju Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava pi\u0161emo i o dostupnosti vode na pogo\u0111enim podru\u010djima, dok o va\u017enosti o\u010duvanja vodnog okoli\u0161a i pitke vode od razli\u010ditih one\u010di\u0161\u0107enja pi\u0161emo u dijelu Pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161.<\/p>\n<p>Po podacima MINGOR-a zaprimljenim tijekom 2022. godine mogu\u0107nost priklju\u010denja na sustave javne vodoopskrbe ima 94% stanovnika, a ostali se vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda kojih je oko 200 i na koje je priklju\u010deno 63.037 stanovnika. Ve\u0107 smo ukazivali da voda iz lokalnih vodovoda predstavlja rizik za zdravlje jer se isporu\u010duje bez obrade i dezinfekcije. U kontekstu zahtjeva EU direktiva, primjerice Okvirne direktive o vodama 2000\/60\/EZ, nije prihvatljivo da neki vid vodoopskrbe bude izvan kontrole i sustava upravljanja vodoopskrbom pa smo pratili reformu vodnog sektora koja uklju\u010duje okrupnjavanje isporu\u010ditelja vodnih usluga vodovoda (JIVU) radi \u0161to u\u010dinkovitije provedbe investicija i ravnomjernog razvoja u vodnim uslugama, odnosno preuzimanje upravljanja lokalnim vodovodima od strane JIVU. Reforma je i uvjet za povla\u010denje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Njoj se usprotivilo dvadesetak JLS pokre\u0107u\u0107i postupak ocjene ustavnosti Zakona o vodnim uslugama i Uredbe o uslu\u017enim podru\u010djima, reformskim aktima kojima se predvi\u0111a okrupnjavanje JIVU, u prosincu 2021. godine.<\/p>\n<p>No Ustavni sud je Rje\u0161enjem U-I-7217\/2021 i dr. od 19. prosinca 2022. odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama istaknuv\u0161i da je politika uskih lokalnih interesa, koja se na nekim podru\u010djima RH provodila u proteklom razdoblju, dovela do ogromne razlike izme\u0111u urbanih i ruralnih podru\u010dja u pogledu standarda vodnih usluga. U nekim podru\u010djima, primjerice zale\u0111u Dalmacije, uop\u0107e se ne mo\u017ee govoriti ni o kakvom standardu vodnih usluga jer se javne vodne usluge uop\u0107e ne pru\u017eaju i stanovni\u0161tvo samo rje\u0161ava svoju vodoopskrbu i odvodnju, \u0161to se opravdava neisplativo\u0161\u0107u gradnje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u podru\u010djima s malim brojem korisnika.<\/p>\n<p>Nadalje, zakoniti oblik javne vodoopskrbe je i pokretna javna vodoopskrba autocisternom. S obzirom na velike tro\u0161kove javne vodoopskrbe pokretnim putem, koji u pravilu u cijelosti padaju na krajnjeg korisnika, takav na\u010din dopreme vode je rijedak i uglavnom se koristi samo u ljetnom razdoblju kad presu\u0161e svi individualni izvori vode. Integracijom JIVU \u017eeli se posti\u0107i ravnomjeran razvoj urbanih i ruralnih podru\u010dja u smislu dostupnosti dovoljnih koli\u010dina zdravstveno ispravne vode te osiguranja pristupa vodi za sve kako to nala\u017ee EU Direktiva 2020\/2184 o kvaliteti vode za ljudsku potro\u0161nju koja se upravo transponira u hrvatsko zakonodavstvo, navodi Ustavni sud. Iako izvan izvje\u0161tajnog razdoblja, navodimo da je u velja\u010di 2023. Ustavni sud Odlukom U-II-627\/2022 i dr. ukinuo Uredbu o uslu\u017enim podru\u010djima jer postupak njezina dono\u0161enja nije bio sukladan Ustavu i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u u postupcima dono\u0161enja zakona, drugih propisa i akata, odnosno nije bilo vidljivo za\u0161to su uslu\u017ena podru\u010dja formirana na na\u010din propisan Uredbom, nagla\u0161avaju\u0107i da primarni legitimni cilj koji se Zakonom \u017eeli posti\u0107i (trajno, u\u010dinkovito, ekonomi\u010dno i svrhovito obavljanje djelatnosti vodnih usluga) ne proizlazi iz njezina sadr\u017eaja.<\/p>\n<p>No gra\u0111ane, osim dostupnosti, brine i rast cijena vodnih usluga. Prema Izvje\u0161\u0107u Vije\u0107a za vodne usluge za 2020. pravi problemi financijske stabilnosti mogli bi se o\u010dekivati kao posljedica utjecaja porasta cijena energenata na svjetskim i nacionalnom tr\u017ei\u0161tu, a ti tro\u0161kovi \u010dine u prosjeku izme\u0111u 20% i 25% materijalnih tro\u0161kova JIVU. Upravo zbog rasta cijene energenata i materijala neki su gradovi poput Karlovca, Rijeke i Pule pove\u0107ali cijene vode. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju te va\u017enost vode za ljudski \u017eivot i zdravlje, nu\u017eno je pratiti kretanja i pravodobno reagirati s mjerama pomo\u0107i gra\u0111anima. Treba istaknuti da je Vlada u prosincu 2022., u cilju spre\u010davanja rasta cijena vode, odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za kori\u0161tenje voda na godinu dana.<\/p>\n<p>Naime, jo\u0161 je 2010. godine JIVU uvedena obveza pla\u0107anja naknade za zahva\u0107enu koli\u010dinu vode. Na njihov zahtjev primjena predmetne Uredbe je odga\u0111ana u nekoliko navrata kako bi osnovica obra\u010duna i dalje bila isporu\u010dena koli\u010dina vode, a koja uklju\u010duje razliku izme\u0111u zahva\u0107enih koli\u010dina i gubitaka vode. Prema Hrvatskim vodama prosje\u010dni gubici vode iznose oko 50%, a posljedica su dotrajale infrastrukture i neispravnih ku\u0107nih instalacija, neovla\u0161tenih priklju\u010denja ali i manjka specijaliziranih stru\u010dnjaka za rje\u0161avanje ovih problema, pa bi JIVU koji imaju velike gubitke u svojim sustavima i veliku potro\u0161nju vode, pla\u0107ali ve\u0107i iznos naknade, \u0161to bi u kona\u010dnici dovelo do poskupljenja za gra\u0111ane. Stoga je nu\u017eno primarno provoditi investicije smanjivanja gubitaka sredstvima Hrvatskih voda ili iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavaka. Radi ubla\u017eavanja tro\u0161kova \u017eivota JLS imaju obvezu podmirivati tro\u0161kove stanovanja, uklju\u010divo i vodnih usluga, sukladno posebnom propisu, a \u0161to ve\u0107ina, po dostupnim informacijama, i \u010dini. Postoji i posebna kategorija cijene za socijalno ugro\u017eene gra\u0111ane \u0161to nadzire Vije\u0107e za vodne usluge.<\/p>\n<p>Prema podatcima JIVU-a za prvih devet mjeseci 2022. godine postotak gubitaka vode ostaje na istoj razini. No iz Hrvatskih voda primje\u0107uju smanjenje gubitaka na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije zbog sanacije nakon potresa, ali i ne\u0161to pove\u0107anih gubitaka u Gradu Zagrebu zbog u\u010destalijih puknu\u0107a magistralnih cjevovoda u protekloj godini. Kao pozitivno isti\u010du zaustavljanje dugogodi\u0161njeg trenda rasta gubitaka te gotovo u potpunosti realiziranu provedbu Programa smanjenja gubitaka u sustavima javne vodoopskrbe u RH u 2022. godini.<\/p>\n<p>U prosincu 2022. godine sudjelovali smo u javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga uredbe o metodologiji izra\u010duna cijene vodnih usluga, ukazuju\u0107i na potrebu njezina uskla\u0111ivanja sa Zakonom o otocima vezano uz tro\u0161kove prijevoza, kao i na potrebu propisivanja socijalne cijene vode i za opskrbu i odvodnju koja se obavlja pokretnim putem, a ne samo putem komunalnih vodnih gra\u0111evina. Predlo\u017eili smo i propisivanje upute o pravnom putu\/lijeku sastavnim dijelom ra\u010duna za vodne usluge, kao i jasno definiranje napla\u0107uje li se i po kojoj tarifi voda isporu\u010dena potro\u0161a\u010du prema obvezi iz \u010dlanka 41. Zakona o vodnim uslugama. Radi se o isporuci minimalne koli\u010dine vode od 50 litara po \u010dlanu ku\u0107anstva dnevno za vrijeme trajanja ograni\u010denja usluge do kojeg je do\u0161lo zbog nepla\u0107anja ra\u010duna.<\/p>\n<p>U srpnju 2022. godine, u izrazito suhom razdoblju i u vrijeme turisti\u010dke sezone i pove\u0107anja potro\u0161nje vode, Istarska \u017eupanija proglasila je mjere ograni\u010denja potro\u0161nje pitke vode i restrikcije koje su uklju\u010divale zabranu kori\u0161tenja pitke vode za pranje vozila, javnih povr\u0161ina, zalijevanje privatnih i javnih zelenih povr\u0161ina, sportskih terena i tu\u0161iranja na pla\u017eama, a JIVU su posljedice su\u0161e ubla\u017eavali uklju\u010divanjem pri\u010duvnih bunara u sustav. Nakon dva tjedna potro\u0161nja se smanjila za 15%, a nakon mjesec dana mjere redukcije su ubla\u017eene. Iako je zahvatila veliki broj osoba i to na vrhuncu turisti\u010dke sezone, pritu\u017ebe na nedostupnost vode u tom podru\u010dju nismo zaprimali.<\/p>\n<p>Obratila nam se pritu\u017eiteljica iz Imotskog \u017eale\u0107i se na \u010deste prekide opskrbe vodom o kojima, kao ni o lokaciji postavljanja cisterni, stanovnici nisu imali obavijesti. Inicirali smo postupanje DIRH-a koji je nakon provedenog postupka podnio optu\u017eni prijedlog protiv JIVU zbog kr\u0161enja obveza iz \u010dlanka 41. Zakona o vodnim uslugama. Radi se o obvezi isporuke vode za ljudsku potro\u0161nju za vrijeme planiranih ili neo\u010dekivanih prekida isporuke stanovnicima kojima prijeti opasnost za \u017eivot i zdravlje ili poslovnim korisnicima kojima prijeti znatnija materijalna \u0161teta, a u slu\u010daju duljih prekida svim stanovnicima, od najmanje 50 litara po \u010dlanu ku\u0107anstva dnevno, u vremenu od najmanje osam sati i na mjestu koje JIVU odredi op\u0107im uvjetima isporuke vodnih usluga, vode\u0107i ra\u010duna o ranjivosti korisnika. U postupku se otvorilo pitanje tuma\u010denja zakonskih pojmova kao \u0161to su: opasnosti za \u017eivot i zdravlje, dulji prekid isporuke, nastanak zna\u010dajne materijalne \u0161tete i sli\u010dno, te posljedi\u010dno i razli\u010dite prakse pa smo od MINGOR-a zatra\u017eili o\u010ditovanje, no do pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a ono nije zaprimljeno. Stoga MINGOR-u preporu\u010damo dono\u0161enje naputka JIVU o postupanju u slu\u010dajevima obustave isporuke vodnih usluga, vezan uz obvezu osiguranja minimalne koli\u010dine vode od 50 litara po \u010dlanu ku\u0107anstva dnevno sukladno \u010dl. 41. Zakona o vodnim uslugama.<\/p>\n<p>I dalje pratimo dostupnost vodno komunalne infrastrukture, posebno u ruralnim sredinama te u pojedina\u010dnim predmetima primje\u0107ujemo napredak. Tako u Podolju u Op\u0107ini Dra\u017e neki mje\u0161tani nisu priklju\u010deni na postoje\u0107u infrastrukturu pa se za pitku vodu kao i vodu za higijenu snalaze na razli\u010dite na\u010dine, a Op\u0107ina im je omogu\u0107ila besplatan i neograni\u010den pristup vodi iz javne slavine. U nekoliko smo navrata kontaktirali JIVU, Hrvatske vode i MINGOR i zagovarali realizaciju projekta izgradnje sustava u Podolju. Prema zadnjim informacijama, radovi su trebali otpo\u010deti u prosincu 2022. godine.<\/p>\n<p>Nakon na\u0161eg dugogodi\u0161njeg postupanja do\u0161lo je i do pomaka u podru\u010dju Velebitskog primorja, gdje su Hrvatske vode s JIVU sklopile ugovor o sufinanciranju izrade projektne dokumentacija za vodoopskrbu naselja Peice \u2013 Josinovac i izradu projektne dokumentacije vodoopskrbe naselja \u017divi Bunari i Vlaka, a nakon \u010dega je potrebno ishodovanje gra\u0111evinskih dozvola te javna nabava za izgradnju mre\u017ee javne vodoopskrbe u spomenutim naseljima.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 75.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da donose naputak javnim isporu\u010diteljima vodnih usluga o postupanju u slu\u010dajevima obustave isporuke vodnih usluga, o obvezi osiguranja minimalne koli\u010dine vode od 50 litara po \u010dlanu ku\u0107anstva dnevno<\/span><\/p>\n<p>Primjer dobre prakse reguliranja statusa lokalnih vodovoda bez upravitelja je slu\u010daj iz okolice Gline, u kojemu smo postupali po pritu\u017ebi zbog nereguliranog crpljenja vode sa zemlji\u0161ta u vlasni\u0161tvu pritu\u017eiteljice. Hrvatske vode su nas obavijestile kako \u0107e pozvati pritu\u017eiteljicu na sklapanje Ugovora o kupoprodaji kako bi se regulirao status i kori\u0161tenje izvori\u0161ta, koji \u0107e nakon kupoprodaje postati javno vodno dobro u vlasni\u0161tvu RH, kojim bi upravljao i odr\u017eavao ga Vodovod Glina d.o.o.<\/p>\n<p>I protekle se godine ukazivalo na probleme s priklju\u010denjem na javnu odvodnju. Po podatcima MINGOR-a oko 43% ukupne populacije nije priklju\u010deno na sustave javne odvodnje, ve\u0107 imaju (ili bi trebali imati) individualne sustave ili sabirne jame. Funkcionalan sustav javne odvodnje nu\u017ean je za o\u010duvanje zdravlja ljudi i za\u0161titu okoli\u0161a pa bi njegov razvoj, posebno u turisti\u010dkim podru\u010djima, trebao biti prioritetan.<a id=\"stambenozbrinjavanje\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>Stambeno zbrinjavanje<\/h3>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><em>Uvod i zakonodavne inicijative iz podru\u010dja stambenog zbrinjavanja<\/em><\/span><\/p>\n<p>Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima ne odnosi se na teritorij cijele RH, ve\u0107 samo potpomognuta podru\u010dja te podru\u010dja posebne dr\u017eavne skrbi. Iznimno, samo pojedini korisnici iz ZSZPP-a mogu se stambeno zbrinuti na \u010ditavom teritoriju RH, poput \u017ertava nasilja u obitelji, kadrova za \u010dijim radom postoji posebna potreba, osobe u objektima organiziranog smje\u0161taja, korisnici Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, a prema jo\u0161 uvijek va\u017ee\u0107oj Uredbi o utvr\u0111ivanju statusa biv\u0161ih nositelja stanarskih prava i \u010dlanova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja, i osobe sa statusom biv\u0161ih nositelja stanarskog prava te \u010dlanovi njihovih obitelji. Iako je 2021. i 2022. bilo planirano dono\u0161enje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima, do njega nije do\u0161lo pa se dono\u0161enje o\u010dekuje u 2023. godini.<\/p>\n<p>U e-savjetovanju o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o najmu stambenih jedinica (Pravilnik\/22) prihva\u0107en je na\u0161 prijedlog te se sada otpisuju potra\u017eivanja odnosno osloba\u0111a korisnika obveze pla\u0107anja najma kada Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta utvrdi da je nu\u017eno obnoviti stambenu jedinicu, sve dok se objekt ne sanira, dok je ranije u prijedlogu bilo navedeno tek da se korisnik mo\u017ee osloboditi pla\u0107anja najma. Prihva\u0107en je i prijedlog da se barem primjerice propi\u0161e \u0161to ulazi u krug hitnih intervencija i popravaka nu\u017enih za kori\u0161tenje stambenih jedinica danih u najam. Pozitivno je \u0161to je sada najmodavac obvezan, pod uvjetom da korisnik nije prouzro\u010dio o\u0161te\u0107enja, osigurati hitne intervencije i popravke nu\u017ene za kori\u0161tenje stambenih jedinica (obiteljskih ku\u0107a i stanova) danih u najam, dok je ranije bio<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 76.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da Pravilnikom o najmu stambenih jedinica propi\u0161e ovla\u0161tenje Povjerenstva za raspolaganje stambenim jedinicama za utvr\u0111ivanje stvarne povr\u0161ine stambenog prostora za koji se pla\u0107a najam<\/span><\/p>\n<p>du\u017ean samo osigurati nov\u010dana sredstva za hitne intervencije i to samo za obiteljske ku\u0107e. Iako i dalje zaprimamo pritu\u017ebe korisnika stambenog zbrinjavanja u kojima se ukazuje na nepravilno utvr\u0111ene stambene povr\u0161ine stambenih jedinica za koje pla\u0107aju najam, nije prihva\u0107en prijedlog da Povjerenstvo za raspolaganje stambenim jedinicama i dalje bude ovla\u0161teno utvr\u0111ivati stvarnu povr\u0161inu stambenog prostora za koji se pla\u0107a najam.<\/p>\n<p><strong>Me\u0111uresorna suradnja<\/strong><\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201ePrema datumima podno\u0161enja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje mo\u017eete primijetiti kako je od prvog datuma do dana\u0161njeg dana kada Vam \u0161aljem ovaj e-mail pro\u0161lo vi\u0161e od 20 godina iako je sva dokumentacija podnesena pravovremeno te su ispunjeni svi uvjeti koji su zahtijevani od na\u0161e obitelji. Prije 2-3 godine dobivamo informaciju da smo napokon do\u0161li na sami vrh liste prvenstva, \u010dak su nam bili ponu\u0111eni odre\u0111eni stanovi od kojih smo neke prihvatili, a neke nismo zbog neadekvatnosti za moju majku koja ima zdravstvene probleme i djelomi\u010dni invaliditet. Ali svejedno postupak nije oti\u0161ao dalje i jo\u0161 uvijek nismo stambeno zbrinuti&#8221;<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2022. su sklopljena dva sporazuma o me\u0111usobnim pravima i obvezama u provedbi programa me\u0111uresorne suradnje: izme\u0111u SDUOSZ-a i Op\u0107ine Konavle o izgradnji stambenih jedinica te izme\u0111u SDUOSZ-a i Op\u0107ine Brinje o ure\u0111enju stambenih jedinica za stanovanje.<\/p>\n<p>Me\u0111uresornim sporazumom s Op\u0107inom Konavle napokon se nakon gotovo 20 godina razrje\u0161ava stambeno zbrinjavanje \u0161est braniteljskih obitelji s tog podru\u010dja. Naime, vi\u0161e godina postupamo po pritu\u017ebi jednog od stambeno nezbrinutih hrvatskih branitelja, kojemu je jo\u0161 2010. godine tada\u0161nje Ministarstvo regionalnog razvoja, \u0161umarstva i vodnoga gospodarstva izdalo suglasnost za darovanje gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i gra\u0111evnog materijala za izgradnju obiteljske ku\u0107e, \u0161to je zatra\u017eio jo\u0161 2003. godine.<\/p>\n<p>Suglasnosti dane pritu\u017eitelju, kao i ostalim navedenim braniteljima, nisu bile provedive u trenutku njihova dono\u0161enja zbog nerije\u0161enih imovinsko pravnih odnosa. Prema o\u010ditovanju SDUOSZ-a, Op\u0107ina Konavle je napokon 2022. darovala dr\u017eavi gra\u0111evinsko zemlji\u0161te za izgradnju \u0161est obiteljskih ku\u0107a.<\/p>\n<p>Nastavljena je realizacija me\u0111uresornog sporazuma sklopljenog 2020. izme\u0111u SDUOSZ-a i Grada Drni\u0161a za izgradnju objekta s 25 stanova. Grad je prenio u vlasni\u0161tvo RH gra\u0111evinsko zemlji\u0161te s osiguranom komunalnom infrastrukturom te se odrekao komunalnog doprinosa, a SDUOSZ financira izvo\u0111enje gra\u0111evinskih radova. Stanovi se grade za korisnike s liste prvenstva, a utvrdit \u0107e se i potrebe za stambenim zbrinjavanjem deficitarnih kadrova u Drni\u0161u. Zavr\u0161etak radova o\u010dekuje se u drugoj polovici 2023. godine. Nastavljena je i realizacija me\u0111uresornih sporazuma sklopljenih s gradovima Novskom, Benkovcem i Kninom te Op\u0107inom Topusko.<\/p>\n<p>Sporazum s Op\u0107inom Topusko odnosi se na izgradnju dvije zgrade s ukupno 26 stanova, u koje je prvotno bilo planirano stambeno zbrinuti korisnike kroz program stambenog zbrinjavanja, no odlu\u010deno je da \u0107e u njih biti smje\u0161teni stradalnici potresa. Tijekom 2022. zapo\u010deti su gra\u0111evinski radovi koji su 95% financirani bespovratnim sredstvima iz EU fondova.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 77. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da s jedinicama lokalne samouprave inicira sklapanje sporazuma o me\u0111usobnim pravima i obvezama u provedbi programa me\u0111uresorne suradnje, osobito onima u kojima biv\u0161i nositelji stanarskog prava du\u017ee vrijeme \u010dekaju dodjelu stambenog objekta<\/span><\/p>\n<p>Ovakva suradnja i sporazumi doprinose br\u017eem rje\u0161avanju stambenog pitanja korisnika na podru\u010djima gdje SDUOSZ ne raspola\u017ee stambenim jedinicama, kao i privla\u010denju kadrova koji su deficitarni u pojedinim JLS-ima te bi bilo dobro da ih je \u0161to vi\u0161e.<\/p>\n<p>Stoga ponavljamo preporuku MPUGDI-u da s JLS-ima inicira sklapanje sporazuma o me\u0111usobnim pravima i obvezama u provedbi programa me\u0111uresorne suradnje, posebno onima u kojima biv\u0161i nositelji stanarskog prava du\u017ee vrijeme \u010dekaju dodjelu stambenog objekta.<\/p>\n<h3><strong>Tijek stambenog zbrinjavanja i pote\u0161ko\u0107e prilikom ostvarivanja prava<\/strong><\/h3>\n<p>U podru\u010dju stambenog zbrinjavanja dugotrajnost je ve\u0107 godinama jedan od najve\u0107ih problema, a tijekom 2022. dodatno je usporeno zbog zna\u010dajno pove\u0107anog priljeva prijava u odnosu na broj raspolo\u017eivih stambenih jedinica te osiguranih financijskih sredstava u Prora\u010dunu RH za ove potrebe. PGP-a Sisak tako\u0111er navodi kako su im se gra\u0111ani tijekom 2022. godine mahom obra\u0107ale zbog dugotrajnosti u postupku ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<p>Prema podacima SDUOSZ-a, po\u010detkom 2022. bilo je ukupno 11.456 podnesenih prijava po svim modelima stambenog zbrinjavanja iz ZSZPP-a i to kako novih zahtjeva, tako i prenesenih iz ranijeg razdoblja, a \u0161to je 44,39% vi\u0161e nego 2021. godine, kada ih je bilo 7.934. Od toga je 5.145 ili 44,91% prijava preneseno s listi prvenstva za 2021. godine, dok je 6.311 ili 55,09% novopodnesenih prijava. Tijekom 2022. rije\u0161eno je 349 predmeta, \u0161to je 123 manje nego u 2021. godine.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17009\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-1-300x128.png\" alt=\"\" width=\"769\" height=\"328\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-1-300x128.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-1-585x250.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-1.png 600w\" sizes=\"(max-width: 769px) 100vw, 769px\" \/><\/p>\n<p>Iako je prema podacima SDUOSZ-a plan dono\u0161enja rje\u0161enja po svim modelima stambenog zbrinjavanja ispunjen sa 65,23%, jer ih je umjesto planiranih 535 doneseno 349, prava slika dobiva se tek kada se usporedi broj prenesenih predmeta iz ranijih godina i novih podnesenih prijava, s brojem rije\u0161enih predmeta. Najvi\u0161e prijava za stambeno zbrinjavanje, njih 5.199, bilo je po modelu davanja u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu (model C), a rije\u0161eno ih je svega 48 ili 0,92%. Slijedi darovanje gra\u0111evnog materijala za obnovu, dogradnju \/nadogradnju i zavr\u0161etak izgradnje obiteljske ku\u0107e u vlasni\u0161tvu korisnika (model E) sa 4.079 prijava, kojih je rije\u0161eno 246 ili 6,03%.<\/p>\n<p>Potom najam obiteljske ku\u0107e u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu (model A), za koji je bilo zainteresirano 1.259 podnositelja, a doneseno je svega 4 rje\u0161enja ili 0,32%. Prema modelu D, odnosno darovanju gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i gra\u0111evnog materijala za izgradnju obiteljske ku\u0107e podneseno je 493 prijave, a nije doneseno niti jedno rje\u0161enje. Naposljetku po modelu B, odnosno za stambeno zbrinjavanje darovanjem neuseljive obiteljske ku\u0107e u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i gra\u0111evnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju tako\u0111er je bilo 426 prijava, a rije\u0161eno ih je 51 ili 11,97%.<\/p>\n<p>Dakle, po svim modelima stambenog zbrinjavanja od 11.456 rije\u0161eno je samo 349 predmeta (3,05%), zna\u010dajno manje nego 2021. godine kada je od 7.934 prijava rije\u0161eno 472 predmeta (5,95%).<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17010\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-2-300x109.png\" alt=\"\" width=\"793\" height=\"288\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-2-300x109.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-2-585x213.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stambeno-2.png 637w\" sizes=\"(max-width: 793px) 100vw, 793px\" \/><\/p>\n<p>Slijedom toga, ponavljamo raniju preporuku Vladi RH o osiguranju da osiguranju dodatnih sredstava i stambenih jedinica, a prvostupanjskim tijelima da ubrzaju rje\u0161avanja prijava za stambeno zbrinjavanje<\/p>\n<p>I dalje su nerije\u0161eni problemi biv\u0161ih nositelja stanarskog prava kojima je pravomo\u0107nim i izvr\u0161nim rje\u0161enjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju (naj\u010de\u0161\u0107e) primorskih \u017eupanija, koji se nisu mogli provesti u praksi. Prema podacima koje smo zaprimili od SDUOSZ-a, po\u010detkom 2022. bilo je ukupno 1.313 biv\u0161ih nositelja stanarskog prava i to 661 na potpomognutom podru\u010dju, odnosno podru\u010dju posebne dr\u017eavne skrbi, te 652 izvan tih podru\u010dja kojima je doneseno pravomo\u0107no izvr\u0161no rje\u0161enje. Od tog broja rije\u0161eno je 448 predmeta na potpomognutim podru\u010djima\/podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi te 353 izvan tih podru\u010dja, a \u0161to zna\u010di da je za rje\u0161avanje ostalo jo\u0161 512 predmeta. Pri \u010demu se napominje da je od toga broja 273 predmeta sporno, jer se korisnici ne odazivaju na preuzimanje dodijeljene stambene jedinice te je op\u0107enito ote\u017eano stupanje s njima u kontakt. SDUOSZ ukazuje da je u suradnji s APN-om proveo Javni natje\u010daj za kupnju stambenih jedinica sukladno planu potreba za stambeno zbrinjavanje korisnika na tim podru\u010djima, ali da ne mo\u017ee utjecati na odaziv pri njihovoj kupnji.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 78. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 79. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Prvostupanjskim tijelima, da ubrzaju dinamiku rje\u0161avanja prijava za stambeno zbrinjavanje<\/span><\/p>\n<p>Od tog broja rije\u0161eno je 448 predmeta na potpomognutim podru\u010djima\/podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi te 353 izvan tih podru\u010dja, a \u0161to zna\u010di da je za rje\u0161avanje ostalo jo\u0161 512 predmeta. Pri \u010demu se napominje da je od toga broja 273 predmeta sporno, jer se korisnici ne odazivaju na preuzimanje dodijeljene stambene jedinice te je op\u0107enito ote\u017eano stupanje s njima u kontakt. SDUOSZ ukazuje da je u suradnji s APN-om proveo Javni natje\u010daj za kupnju stambenih jedinica sukladno planu potreba za stambeno zbrinjavanje korisnika na tim podru\u010djima, ali da ne mo\u017ee utjecati na odaziv pri njihovoj kupnji.<\/p>\n<p>Kao i u vi\u0161e prethodnih Izvje\u0161\u0107a, preporu\u010damo da se korisnicima koji imaju pravomo\u0107na i izvr\u0161na rje\u0161enja, no jo\u0161 uvijek nisu stambeno zbrinuti, ponudi mogu\u0107nost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje na drugim dijelovima potpomognutih podru\u010dja ili izvan njih, odnosno po drugom modelu stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>Tijekom izvje\u0161tajnog razdoblja manje su nam se obra\u0107ali gra\u0111ani s pritu\u017ebama radi otpisa potra\u017eivanja zbog nepla\u0107enih iznosa najamnine. Me\u0111utim, ovaj je problem i dalje je aktualan.<\/p>\n<p>Naime, u vi\u0161e prethodnih izvje\u0161\u0107a, problematizirali smo kako su otpisivana samo potra\u017eivanja starija od tri godine koja su, sukladno \u010dlanku 229. Zakona o obveznim odnosima, ionako zastarjela, dok je zahtijevano retroaktivno podmirenje potra\u017eivanja unutar zastarnog roka i time je uvjetovano sklapanje ugovora o najmu. To je u suprotnosti i s \u010dlankom 10. stavkom 10. Pravilnika o najmu stambenih jedinica prema kojem najmoprimcu te\u010de obveza od datuma sklapanja ugovora o najmu, bez obzira od kada se stranka nalazi u stambenom objektu. Dosada\u0161nja pogre\u0161na praksa SDUOSZ-a i njegovih pravnih prednika glede nesklapanja ugovora sa svim korisnicima stambenog zbrinjavanja prije ulaska u posjed stambenog objekta, \u0161to je pravni temelj za naplatu najamnine, ne bi smjela i\u0107i na \u0161tetu korisnika.<\/p>\n<p>Stoga se i dalje preporu\u010duje MPUGDI da provodi otpis potra\u017eivanja najma stambenih jedinica u vlasni\u0161tvu RH, bez uvjetovanja retroaktivnog podmirenja najamnine od 1. listopada 2014. do sklapanja ugovora o najmu stana.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine SDUOSZ je putem Podru\u010dnih ureda proveo 2.925 terenskih kontrola zakonitosti kori\u0161tenja stambenih jedinica \u0161to je rezultiralo izdavanjem 120 prvih opomena te 74 druge opomene zbog nepravilnog kori\u0161tenja stambenih jedinica na kojima je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje. Iako je nesporno da SDUOSZ ima pravo, u skladu s Godi\u0161njim planom kontrole, provoditi kontrole kori\u0161tenja stambenih jedinica kojima upravlja u ime RH, prema nama dostupnim informacijama neke se korisnike, ujedno pripadnike srpske nacionalne manjine, i vi\u0161e puta godi\u0161nje kontrolira u kori\u0161tenju stambenom jedinicom. To im, kako navode, stvara nelagodu te ih nepotrebno ograni\u010dava u Ustavom zajam\u010denoj slobodi kretanja.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 80. (ponovljena)<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da se na podru\u010djima gdje postoje problemi u provedbi rje\u0161enja o pravu na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana ili obiteljske ku\u0107e u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, korisnicima ponudi ostvarivanje prava na drugim dijelovima potpomognutih podru\u010dja ili po drugom modelu<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 81. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da provodi otpis potra\u017eivanja najma stambenih jedinica u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, bez uvjeta retroaktivnog podmirenja najamnina za razdoblje do sklapanja ugovora o najmu stana<\/span><\/p>\n<p><strong>Regionalni program stambenog zbrinjavanja<\/strong><br \/>\nTijekom 2022. nastavljeno je s projektom Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP) u okviru kojeg je u RH do sada odobreno devet potprojekata, kao i financijska potpora za sufinanciranje operativnih tro\u0161kova provedbene strukture za koje je osigurano ukupno 17.123.136,00 eura bespovratnih sredstava. Njima je do kraja godine zbrinuto 382 obitelji koje ispunjavaju RHP-om propisane kriterije socijalne ranjivosti, \u0161to je 21 obitelj vi\u0161e nego 2021. godine. Kroz sve odobrene potprojekte RHP-a planira se zbrinuti ukupno 402 obitelji, odnosno jo\u0161 20 obitelji.<\/p>\n<p>U 2022. godini zavr\u0161ena je implementacija dva potprojekta (HR7 i HR8). Potprojektom HR7 (Izgradnja vi\u0161estambene zgrade u Vukovaru) osigurano je trajno stambeno zbrinjavanje 21 obitelji izbjeglica, biv\u0161ih nositelja stanarskog prava te povratnika, a potprojektom HR8 (Obnova, rekonstrukcija ili izgradnja 18 obiteljskih ku\u0107a) jo\u0161 18 obitelji \u010dije su ku\u0107e uni\u0161tene tijekom Domovinskog rata. Naposljetku, kroz potprojekt HR9 planirano je kupnjom 38 stanova osigurati trajno stambeno zbrinjavanje najugro\u017eenijih obitelji biv\u0161ih nositelja stanarskog prava i osoba koje se nalaze u objektima organiziranog smje\u0161taja. Do kraja 2022. godine, kroz \u0161est javnih poziva kupljeno je 18 stanova za ukupno 55 osoba, a u tijeku je kupnja jo\u0161 jednog stana za dvo\u010dlanu obitelj. Sedmi javni poziv za kupnju preostalih 19 stanova planiran je za po\u010detak 2023. godine.<\/p>\n<p><strong>Stambeno zbrinjavanje \u017ertva nasilja u obitelji<\/strong><br \/>\nStambeno zbrinjavanje \u017ertva nasilja u obitelji mo\u017ee ostvariti u razdoblju do dvije godine na \u010ditavom teritoriju RH uz ispunjenje propisanih uvjeta: postojanja pravomo\u0107ne sudske presude o po\u010dinjenom nasilju u obitelji; neimanja u vlasni\u0161tvu ili u suvlasni\u0161tvu druge useljive obiteljske ku\u0107e ili stana na podru\u010dju RH; te ukoliko nema dovoljno sredstava za osiguranje stambene jedinice nu\u017ene za stanovanje, a ne mo\u017ee ih ostvariti radom, dohotkom od imovine, od obveznika uzdr\u017eavanja ili na drugi na\u010din, odnosno ukoliko ukupni dohodak i ukupni primici \u017ertve i punoljetnih \u010dlanova ku\u0107anstva mjese\u010dno ne prelaze po \u010dlanu ku\u0107anstva iznos jedne prora\u010dunske osnovice. Dodatno treba prilo\u017eiti i preporuku nadle\u017enog centra za socijalnu skrb o potrebi stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>Postupali smo po pritu\u017ebi \u017eene koja je bila \u017ertva obiteljskog nasilja, \u0161to je potvr\u0111eno pravomo\u0107nom prekr\u0161ajnom presudom protiv njezina supruga. Zbog nasilja je bila prisiljena iseliti iz stambenog objekta u kojemu je zajedno sa suprugom i ostalim \u010dlanovima obitelji ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje. Naknadno je obitelj izgubila pravo, ali je prilikom terenske provjere na adresi bio suprug, pa je po slu\u017ebenoj du\u017enosti on i ostvario stambeno zbrinjavanje. S druge strane, ona kao \u017ertva nasilja je iselila iz objekta, pa nije ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje po toj osnovi.<\/p>\n<p>Posebno je problemati\u010dno da je u stambenom objektu ostao \u017eivjeti po\u010dinitelj obiteljskog nasilja, a \u017ertva je bila prisiljena iseliti i tra\u017eiti novo stambeno zbrinjavanje kao \u017ertva obiteljskog nasilja, koje je privremenog karaktera, a ne kao nositeljica prava na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 82.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da pripremi izmjenu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima kojom bi se, uz postoje\u0107e privremeno, omogu\u0107ilo i trajno stambeno zbrinjavanje u posebnom objektu \u017ertava obiteljskog nasilja koje su prethodno ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje<\/span><\/p>\n<p>Nakon \u0161to je, me\u0111u inima, i na na\u0161 prijedlog podnijela zahtjev za stambeno zbrinjavanje \u017ertve nasilja u obitelji, to joj je pravo utvr\u0111eno na razdoblje od dvije godine te je dostavljeno SDUOSZ-u na izvr\u0161enje.<\/p>\n<p>No s obzirom da je izvjesno da \u017ertve obiteljskog nasilja \u010desto niti nakon dvije godine ne\u0107e uspjeti trajno rije\u0161iti stambeno pitanje, SDUOSZ-u smo preporu\u010dili da se u okviru narednih izmjena i dopuna ZSZPP-a uz ostvarivanje prava na privremeni smje\u0161taj \u017ertava obiteljskog nasilja regulira njihovo trajno stambeno zbrinjavanje u posebnom objektu kad su ve\u0107 prethodno ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<p>Slijedom navedenog, preporu\u010da se MPUGDI-u da u okviru narednih izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima uz ostvarivanje prava na privremeno stambeno zbrinjavanje \u017ertava nasilja u obitelji, propi\u0161e i mogu\u0107nost njihovog trajnog stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2\/\">Prava starijih osoba<\/a>\u201d, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-raseljenih-osoba-iz-ukrajine\/\">Prava raseljenih osoba iz Ukrajine<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-4\/\">Graditeljstvo<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/imovinsko-pravni-odnosi\/\">Imovinskopravni odnosi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-hrvatskih-branitelja-i-civilnih-stradalnika-iz-domovinskog-rata\/\">Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/\">Policijski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis\/\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz stanovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16234"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17868,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16234\/revisions\/17868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}