{"id":16232,"date":"2023-04-14T14:54:56","date_gmt":"2023-04-14T12:54:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16232"},"modified":"2023-09-28T10:30:47","modified_gmt":"2023-09-28T08:30:47","slug":"socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/","title":{"rendered":"Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o utjecaju siroma\u0161tva na ljudska prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"#sustavsocskrbi\"><span style=\"color: #006451;\">Sustav socijalne skrbi<\/span><\/a><\/li>\n<li><a href=\"#podrskanajsiromasnijima\"><span style=\"color: #006451;\">Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/span><\/a><\/li>\n<li><a href=\"#beskucnici\"><span style=\"color: #006451;\">Besku\u0107nici<\/span><\/a><\/li>\n<li><a href=\"#diskriminacijaimovnostanje\"><span style=\"color: #006451;\">Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/span><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><a id=\"sustavsocskrbi\"><\/a>Sustav socijalne skrbi <\/strong><\/h3>\n<p>Smanjenje rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti te nejednakosti u dru\u0161tvu nalaze se me\u0111u prioritetima socijalne politike Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. Nacionalni plan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti 2021.-2027. predvi\u0111a smanjenje stope rizika od siroma\u0161tva na 17,6% u 2021. godini te na 17,2% u 2022. godine. Ipak, suprotno ovakvom predvi\u0111anju i planu, zadnji dostupni podatci DZS-a govore da se stopa rizika od siroma\u0161tva u 2021. pove\u0107ala u odnosu na 2020. i da je iznosila 19.2%. Za o\u010dekivati je da niti podaci za 2022. ne\u0107e pokazivati smanjenje stope rizika od siroma\u0161tva, unato\u010d mjerama Vlade, a s obzirom na inflaciju te rast cijena svih proizvoda i usluga.<\/p>\n<p>Prema DZS-u, stopa inflacije u 2022. bila je 13,1%, pri \u010demu je najve\u0107i godi\u0161nji porast cijena bio u kategorijama tro\u0161kova vezanima uz elementarne \u017eivotne potrebe, tj. u kategorijama Hrana i<br \/>\nbezalkoholna pi\u0107a (19%) te Stanovanje, voda, elektri\u010dna energija, plin i ostala goriva (16%). Uz navedeno, iz znanstvenih se krugova sve \u010de\u0161\u0107e ukazuje kako stopa inflacije nema isti u\u010dinak na sve gra\u0111ane. Ispituju\u0107i u\u010dinke inflacije na ku\u0107anstva prema njihovom dohotku, tim istra\u017eiva\u010da s Ekonomskog instituta pokazao je kako su kroz 20 godi\u0161nje razdoblje zaklju\u010dno s 2021. godinom, tj. prije izra\u017eene inflacije u 2022., iznadprosje\u010dni rast cijena imale spomenute kategorije hrane i re\u017eija za koje u strukturi potro\u0161nje vi\u0161e izdvajaju siroma\u0161nija ku\u0107anstva. Istra\u017eivanjem su pokazali da je cijena potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice za 10% najsiroma\u0161nijih ku\u0107anstava \u010dak 10,8% vi\u0161a nego za 10% najbogatijih, odnosno da inflacija vi\u0161e i te\u017ee poga\u0111a upravo siroma\u0161na ku\u0107anstva.<\/p>\n<p>U takvom okru\u017eenju, ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi u 2022. godini obilje\u017eila je i provedba novog ZSS-a, koju su pratile pote\u0161ko\u0107e i neujedna\u010denosti.<br \/>\nZSS je stupio na snagu 17. velja\u010de, a tijekom 2022. godine je mijenjan dva puta. Prvom izmjenom su naknade i usluge iz socijalne skrbi priznate i osobama pod privremenom za\u0161titom, \u0161to smo i mi predlagali radi uskla\u0111ivanja s EU Direktivom 2001\/55\/EZ o minimalnim standardima za dodjelu privremene za\u0161tite u slu\u010daju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnote\u017eenih napora dr\u017eava \u010dlanica pri prihvatu i sno\u0161enju posljedica prihvata tih osoba. Druga izmjena odnosila se na ujedna\u010davanje dana po\u010detka priznavanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja te naknade za osobne potrebe, pa je izmjenama po\u010detak priznavanja prava naknadno odre\u0111en na 17. velja\u010de 2022. odnosno na dan stupanja na snagu ZSS-a. U ovo smo se savjetovanje uklju\u010dili, predla\u017eu\u0107i da se izmjenama ispravi ista takva neujedna\u010denost u odnosu na priznavanje ZMN-a, o \u010demu pi\u0161emo kasnije. Predlo\u017eili smo i izmjene u vezi instituta zabilje\u017ebe tra\u017ebine te bolju regulaciju pitanja smje\u0161taja u kriznim situacijama. No niti jedna preporuka nije uva\u017eena.<\/p>\n<p>Novi ZSS donio je i pozitivne promjene za najsiroma\u0161nije osobe koje trebaju podr\u0161ku za zadovoljenje osnovnih \u017eivotnih potreba , u vidu pove\u0107anja omjera za izra\u010dun ZMN-a. Potom je Odlukom o osnovici za izra\u010dun ZMN-a u velja\u010di 2022. ona pove\u0107ana s 800 na 1.000 HRK. Unato\u010d ovom pove\u0107anju te \u010dinjenici da korisnici ZMN-a mogu ostvarivati i neke druge naknade, ipak se radi o puno premalom iznosu za osiguravanje dostojanstvenog \u017eivota. Prema posljednjim dostupnim podatcima DZS-a za 2021., udio izdataka za socijalnu isklju\u010denost u RH je 0,4% BDP-a, dok je prosjek na razini EU-a 0,7%. ZMN zasigurno poma\u017ee u podmirivanju nekih najosnovnijih potreba, no ne omogu\u0107uje izlazak iz siroma\u0161tva. Da bi mogao imati taj u\u010dinak ZMN bi trebao biti vezan uz prag rizika od siroma\u0161tva ili minimalnu pla\u0107u te u obzir uzeti stopu inflacije primjenjivu na siroma\u0161na ku\u0107anstva.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17012\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc1-300x78.png\" alt=\"\" width=\"873\" height=\"227\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc1-300x78.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc1-585x153.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc1.png 631w\" sizes=\"(max-width: 873px) 100vw, 873px\" \/><\/p>\n<p>I tijekom 2022. godine nastavili smo primati pritu\u017ebe o nedostatnoj informiranosti potencijalnih i postoje\u0107ih korisnika. Katkad se radi o neupu\u0107enosti u procedure pa gra\u0111ani nama podnose prigovore i \u017ealbe na rje\u0161enja ili postupanje CZSS-a, a u nekim pritu\u017ebama navode kako niti nakon komunikacije s nadle\u017enim CZSS-om ne mogu dobiti informaciju ili poja\u0161njenje. Budu\u0107i da ovaj problem primje\u0107ujemo ve\u0107 godinama te da su se izmjenama ZSS-a izmijenila i prava u socijalnoj skrbi, po isteku \u0161est mjeseci od njegovog stupanja na snagu, u razdoblju od 22. do 25. kolovoza 2022. godine, proveli smo vlastitu analizu mre\u017enih stranica centara ispituju\u0107i koliko su informativne za korisnike. Osim toga, ispitivali smo pristupa\u010dnost pravima u socijalnoj skrbi kroz https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno optere\u0107enje potencijalnih korisnika kod pokretanja postupaka za priznavanje prava. Dodatni poticaj analizi bila je i uo\u010dena regionalna nejednakost u dostupnosti prava u socijalnoj skrbi, koju godinama isti\u010demo, a identificira ju i spomenuti Nacionalni plan te \u010dinjenica da je s 1. sije\u010dnja 2023. i po\u010detkom rada Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sustav dodatno centraliziran, \u0161to bi trebalo i ujedna\u010diti postupanje.<\/p>\n<p>Kod procjene informativnosti mre\u017enih stranica, ispitivali smo mogu li gra\u0111ani na\u0107i informaciju o ZSS-u i pravima u sustavu socijalne skrbi te jesu li te informacije sveobuhvatne i jasne. Na\u0161a analiza potvrdila je regionalne nejednakosti \u010dak i u pristupu informacijama budu\u0107i da mre\u017ene stranice centara nisu bile ujedna\u010dene pa nisu pru\u017eale isti opseg i kvalitetu informacija. Na ve\u0107ini nije bilo mogu\u0107e na\u0107i tekst ZSS-a ili je bila dostupna samo \u201estara\u201c verzija. Na \u010detvrtini nije bilo informacija o pravima iz socijalne skrbi, na \u00be su se nalazile prava i usluge iz starog ZSS-a, a samo dva centra imala su navedene naknade i usluge po va\u017ee\u0107em ZSS-u. Prava su ve\u0107inom bila opisana vrlo formalno i komplicirano, naj\u010de\u0161\u0107e tako da su bile navedene (neznatno pojednostavljene) odredbe ZSS-a. Tako\u0111er, ve\u0107ina mre\u017enih stranica nije imala informaciju kako se prava ostvaruju, odnosno kako izgleda postupak, koji su rokovi i pravni lijekovi. Naknadnom provjerom koju smo izvr\u0161ili godinu dana od stupanja na snagu ZSS te vi\u0161e od mjesec dana od po\u010detka rada HZSR-a, utvrdili smo kako su u tom trenu 57% mre\u017enih stranica jo\u0161 uvijek bile stranice CZSS-a, 42% ih vi\u0161e nije uop\u0107e bilo u funkciji, a jedna je imala naziv podru\u010dni ured HZSR, no nije bilo mogu\u0107e pristupiti nikakvom sadr\u017eaju. Stoga bi Hrvatski zavod za socijalni rad trebao izraditi jedinstvenu stranicu ili ujedna\u010diti i a\u017eurirati mre\u017ene stranice podru\u010dnih ustrojstvenih jedinica, tako da sadr\u017ee ujedna\u010dene informacije o svim naknadama i uslugama, postupcima za njihovo priznavanje, rokovima i pravnim lijekovima, napisane jednostavno i lako razumljivo, a da isto bude i dostupno u tiskanom obliku.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 51.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pove\u0107a osnovicu za izra\u010dun zajam\u010dene minimalne naknade<\/span><\/p>\n<p>Osim toga, ispitivali smo https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnu optere\u0107enost kod pokretanja postupaka za priznavanje prava analiziraju\u0107i dokumentaciju koju (potencijalni) korisnici trebaju prikupiti kada pokre\u0107u postupak za priznavanje dviju naknada koje smo izdvojili kao reprezentativne \u2013 ZMN-a i jednokratne naknade. Upravo se zbog ovih dviju naknada gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju pu\u010dkoj pravobraniteljici.<\/p>\n<p>U slu\u010daju ZMN-a ve\u0107ina centara upotrebljavala je identi\u010dan ili malo izmijenjen obrazac zahtjeva, \u0161to je pozitivno. Me\u0111utim, velike razlike utvrdili smo u vrsti i broju dokumenata koji se tra\u017ee kod predavanja zahtjeva za ZMN, a ve\u0107ina dokumenata su potvrde iz evidencija drugih javnopravnih tijela koje se mogu pribaviti po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Zbog toga zaklju\u010dujemo kako je podno\u0161enje zahtjeva za ZMN prili\u010dno https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno optere\u0107uju\u0107e za gra\u0111ane.<\/p>\n<p>Za razliku od obrazaca za ZMN, centri ne koriste ujedna\u010deni obrazac zahtjeva za jednokratnu naknadu, a tra\u017ei se i razli\u010dita popratna dokumentacija pri \u010demu se dio mo\u017ee pribaviti po slu\u017ebenoj du\u017enosti, a nekad se tra\u017ee i dokumenti koji ne potvr\u0111uju niti jedan uvjet za priznavanje ove naknade po ZSS-u, primjerice potvrda s HZZ-a ili potvrda o (ne)posjedovanju vozila. Tako za istu naknadu gra\u0111ani u nekim dijelovima RH ispunjavaju vrlo slo\u017eene obrasce i dostavljaju mnogo dokumenata dok im je u drugima pristup znatno lak\u0161i jer je obrazac jednostavan i tra\u017ei se svega nekoliko dokumenata.<\/p>\n<p>Iako je na\u0161a analiza bila fokusirana na dvije izdvojene naknade, podno\u0161enje zahtjeva za sve naknade i usluge mora biti ujedna\u010deno s obzirom da je rije\u010d o pravima koja su svima zajam\u010dena jednako na nacionalnoj razini, a sam postupak treba biti \u0161to manje https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno optere\u0107uju\u0107i za gra\u0111ane. Da su kriteriji za dodjelu socijalnih naknada bili neujedna\u010deni prepoznaje i ministarstvo koje je nadle\u017eno i za ujedna\u010davanje.<\/p>\n<p>Osim razlika koje smo mi utvrdili vezano za ove dvije naknade odnosno prava, u pro\u0161loj je godini empirijskim istra\u017eivanjem potvr\u0111ena i nejednakost u pristupu socijalnim uslugama. Prva nacionalna studija o pristupa\u010dnosti socijalnim uslugama objavljena 2022. pokazuje kako se za neke skupine, primjerice mlade u riziku, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom te nacionalne manjine i izbjeglice, na razini RH, niti jedna od istra\u017eivanjem definiranih socijalnih usluga ne mo\u017ee smatrati dostupnom.<a id=\"podrskanajsiromasnijima\"><\/a><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 52.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da na mre\u017enim stranicama osigura ujedna\u010dene lako razumljive informacije o svim pravima i uslugama, postupcima za njihovo priznavanje, rokovima i pravnim lijekovima, kao i da one budu dostupne u tiskanom obliku<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 53.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da izradi obrasce zahtjeva za sva prava i usluge koje \u0107e koristiti podru\u010dne ustrojstvene jedinice, s unificiranim popisom dokumentacije kojom se dokazuju uvjeti propisani Zakonom o socijalnoj skrbi<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/strong><\/h3>\n<p>Iako Nacionalna razvojna strategija me\u0111u prioritetima u socijalnoj politici navodi i smanjenje nejednakosti te razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siroma\u0161tva, provedba ZSS-a upravo je u ovom dijelu zakazala i dovela do novih nejednakosti.<\/p>\n<p>Naime, centri su po slu\u017ebenoj du\u017enosti trebali provesti postupke radi utvr\u0111ivanja ispunjavaju li postoje\u0107i korisnici uvjete za priznavanje naknada po novom ZSS-u, pri \u010demu je dan priznavanja novog uve\u0107anog ZMN-a, dan pokretanja postupka koji se trebao provesti tijekom \u0161est mjeseci od stupanja ZSS-a na snagu.<\/p>\n<p>Jasno je kako centri nisu mogli \u201efizi\u010dki\u201c pokrenuti postupke na isti dan te da je novi ZSS stavio ogromno optere\u0107enje na ionako preoptere\u0107ene socijalne radnike. No, ovo je bilo mogu\u0107e predvidjeti i sve nedoumice prevenirati boljim propisivanjem, primjerice odre\u0111ivanjem jedinstvenog dana priznavanja prava svim onim korisnicima koji i dalje ispunjavaju uvjete. Budu\u0107i da je to propu\u0161teno u\u010diniti odredbom ZSS-a ili naknadnom uputom MRMSOSP-a, neujedna\u010denosti su vrlo brzo postale vidljive te su nam se gra\u0111ani po\u010deli javljati ve\u0107 u prvoj polovici godine \u017eale\u0107i se kako je nekima ranije, a nekima kasnije priznat uve\u0107ani ZMN. Kako bi se ovo ispravilo, kod izmjena i dopuna ZSS-a, kojima se ispravljala ista takva neujedna\u010denost kod drugih naknada (naknade roditelju njegovatelju ili njegovatelju te naknade za osobne potrebe), predlo\u017eili smo da se kao datum priznavanja ZMN-a postoje\u0107im korisnicima, odredi datum stupanja na snagu ZSS-a. Dodatno, vlastitim prikupljanjem podataka od svih centara potvrdili smo kako je ZMN razli\u010dito priznavan korisnicima iz razli\u010ditih dijelova RH, ali i korisnicima prava pri istom centru. Pri tome se zna\u010dajan dio centara odlu\u010dio postupati povoljnije za korisnike te postupak formalno pokrenuti na dan stupanja na snagu ZSS-a ili Odluke o osnovici, a korisnicima su po okon\u010danju postupaka ispla\u0107ivane razlike. Me\u0111utim, 48% centara koji su nama dostavili podatke pokrenulo je postupak na neki drugi dan unutar \u0161est mjeseci, \u0161to zna\u010di da su njihovi korisnici dobili me\u0111usobno razli\u010dite iznose. Osim toga, utvrdili smo kako \u010dak 90% centara nije okon\u010dalo postupke u \u0161est mjeseci, a gra\u0111ani su nam se jo\u0161 u prosincu pritu\u017eivali da dobivaju iznos po \u201estarom Zakonu\u201c. Iako je rije\u010d o nacionalnoj naknadi te je Ustavom RH svima zajam\u010dena jednakost pred zakonom, propu\u0161tanje propisivanja adekvatne odredbe u samom ZSS-u ili pak naknadnog davanja upute od strane nadle\u017enog ministarstva te na\u010din postupanja dijela centara rezultiralo je nejednako\u0161\u0107u najsiroma\u0161nijih gra\u0111ana. Tako su, bez da su na to bilo kako mogli utjecati, neki korisnici ve\u0107 u o\u017eujku po\u010deli primati vi\u0161i iznos, a neki su do kraja godine nastavili dobivati ni\u017ei iznos \u2013 za samce je ta razlika izme\u0111u 26 i 50 eura na mjesec, a za neke obitelji i ve\u0107a.<\/p>\n<p>Stoga smo 2022. ponovili preporuku MRMSOSP-u da se pravo na ZMN postoje\u0107im korisnicima prizna sa 17. velja\u010de 2022. godine, no nismo dobili odgovor.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eMolim Vas da mi pomognete ili mi razjasnite situaciju ako je ikako mogu\u0107e, jer smatram da su mi ugro\u017eena moja zajam\u010dena ustavna prava, a radi se o sljede\u0107em: Izglasan je novi Zakon ove godine o zajam\u010denoj minimalnoj naknadi: (\u2026)Ako je tomu tako za\u0161to ja i dalje primam zajam\u010denu minimalnu naknadu od 800 kn (ispis ra\u010duna ZABE od 3. mjeseca do danas u prilogu), a u Rje\u0161enju\u00a0 od Centra za socijalnu skrb (u prilogu) imam pravo na 100% osnovice koja\u00a0 prema novom Zakonu iznosi 1000 kn?\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Osim zbog nejednakosti kod priznavanja ZMN-a, korisnici ove naknade obra\u0107ali su nam se i zbog zabilje\u017ebe tra\u017ebine, koja je novim ZSS-om ponovno uvedena i na prvu nekretninu. Naime, RH ima pravo na povrat iznosa ispla\u0107enih na ime prava na zajam\u010denu minimalnu naknadu ili uslugu organiziranog stanovanja ili smje\u0161taja (osim smje\u0161taja u kriznim situacijama), a taj povrat se osigurava upisom zabilje\u017ebe tra\u017ebine na nekretninu korisnika socijalne pomo\u0107i. Vrlo neugodno iznena\u0111eni \u0161to im se \u201edr\u017eava upisuje\u201c sada na jedinu nekretninu, u kojoj i \u017eive, ali i lo\u0161e informirani kakve u\u010dinke ima zabilje\u017eba tra\u017ebine, isticali su kako ZMN vi\u0161e nije socijalna pomo\u0107 nego svojevrsni \u201ekredit\u201c. Navodili su i da im centri nisu znali re\u0107i kako i od kada \u0107e se ra\u010dunati iznos povrata te da ne znaju smiju li i kako mogu prodati nekretninu. S obzirom da se ovime smanjila pristupa\u010dnost ZMN-u jer su mnogi korisnici zbog neinformiranosti i straha od gubitka jedine nekretnine radije odustali od ove naknade, a radi se o financijski gledano najugro\u017eenijoj skupini gra\u0111ana, tijekom izmjena i dopuna ZSS-a predlagali smo da se ovaj institut ponovno regulira kao u izmjenama ZSS-a iz 2014. godine, odnosno da se zabilje\u017eba tra\u017ebine vr\u0161i samo na drugi stan ili ku\u0107u osim stana ili ku\u0107e koju korisnik koristi za stanovanje, a koju mo\u017ee otu\u0111iti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba te na drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje. No, na\u0161 prijedlog nije prihva\u0107en.<\/p>\n<p>Prema informacijama koje smo mi prikupili, zbog zabilje\u017ebe tra\u017ebine od ZMN-a je odustalo \u010dak 530 korisnika, \u0161to je u suprotnosti s predvi\u0111anjima iz NPOO-a prema kojima su izmjene ZSS-a trebale rezultirati ve\u0107im brojem korisnika i boljim obuhvatom.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026zbog toga jer nisam \u017eelio potpisati suglasnost za upis zabilje\u017ebe za jedinu nekretninu koju posjedujem osporeno mi je zajam\u010deno pravo na ostvarivanje osnovnih \u017eivotnih potreba.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Usprkos porastu osoba u riziku od siroma\u0161tva, smanjenje broja korisnika ZMN-a pokazuju i slu\u017ebeni podatci MRMSOSP-a, zbog \u010dega smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. predlo\u017eili MRMSOSP-u da napravi analizu razloga pada, no ona nije provedena. Kao najzna\u010dajniji razlog pada MRMSOSP ponovno isti\u010de zapo\u0161ljavanje i ekonomske migracije, \u0161to se ne poklapa s podacima HZZ-a koji govore o svega 950 korisnika ZMN-a odjavljenih iz evidencije zbog zapo\u0161ljavanja, a MRMSOSP navodi kako je me\u0111u korisnicima ZMN-a manje od pola radno sposobnih osoba, dok ve\u0107inu \u010dine djeca, ku\u0107anice, radno nesposobne osobe, umirovljenici i dr.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17013\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc2-300x66.png\" alt=\"\" width=\"850\" height=\"187\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc2-300x66.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc2-585x129.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/soc2.png 636w\" sizes=\"(max-width: 850px) 100vw, 850px\" \/><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 54.<\/span><\/strong><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pripremi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi tako da se korisnicima zajam\u010dene minimalne naknade po starom Zakonu o socijalnoj skrbi koji i dalje ispunjavaju uvjete, ova naknada prizna od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 55.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pripremi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kako se zabilje\u017eba tra\u017ebine ne bi vr\u0161ila na jedinoj nekretnini koju korisnik zajam\u010dene minimalne naknade ima u vlasni\u0161tvu i koristi ju za stanovanje<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 56. (ponovljena) <\/span><\/strong><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da napravi analizu pada broja korisnika zajam\u010dene minimalne naknade<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 57.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da na svojim internetskim stranicama i prostorijama osigura informacije o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 58.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da se ubrzaju postupci odobravanja i isplate jednokratnih naknada<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 59.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da jednokratnim naknadama obuhvati ve\u0107i broj korisnika<\/span><\/p>\n<p>Tijekom godine su nam se gra\u0111ani nastavili obra\u0107ati i zbog dugotrajnosti postupanja kod odobravanja naknada, uklju\u010duju\u0107i i jednokratnu naknadu. S obzirom da je svrha ove naknade podmirenje izvanrednih tro\u0161kova nastalih zbog trenuta\u010dnih \u017eivotnih okolnosti, va\u017eno je da ona zaista i bude odobrena u skladu sa zakonskim rokom od osam dana. I kod ove naknade primjetan je pad, unato\u010d na\u0161oj preporuci da se jednokratnim naknadama obuhvati ve\u0107i broj korisnika, \u0161to je posebno zna\u010dajno u kontekstu porasta tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n<p>U vezi drugostupanjskih postupaka MRMSOSP navodi kako je na\u0161a preporuka o provedbi u zakonom propisanim rokovima djelomi\u010dno izvr\u0161ena budu\u0107i da je trajanje postupaka skra\u0107eno, no i dalje se ne provode u rokovima propisanima ZUP-om stoga \u0107emo nastaviti pratiti duljinu njihova trajanja. Posebno zabrinjava informacija MRMSOSP-a da se najmanje upravnih sporova pokre\u0107e zbog ZMN-a i to, zbog neukosti stranaka i dugotrajnosti upravnih sporova, a \u0161to mo\u017ee upu\u0107ivati i na neizravnu diskriminaciju temeljem obrazovanja i imovnog stanja.<a id=\"beskucnici\"><\/a><\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eSmatram neprihvatljivim da se nekoga mora moliti da radi svoj posao, a o protoku vremena ne\u0107u ni govoriti jer se radi o \u0161utnji https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistracije, te je isto podlo\u017eno inspekciji kao i tu\u017ebi. (\u2026) Isto tako, molim da se navedeni Zahtjev \u017dURNO rije\u0161i, obzirom da su pro\u0161li svi normalni i razumni rokovi!\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<h3><strong>Besku\u0107nici<\/strong><\/h3>\n<p>Europski stupa socijalnih prava u svom na\u010delu 19. Stanovanje i pomo\u0107 besku\u0107nicima izme\u0111u ostalog navodi da je potrebno osiguravati primjerena skloni\u0161ta i usluge za besku\u0107nike radi promicanja njihove socijalne uklju\u010denosti.<\/p>\n<p>Nadalje, glavne odrednice Lisabonske deklaracije o Europskoj Platformi za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva, \u010dija je i RH potpisnica, su da: nitko ne smije spavati na ulici jer nema pristupa\u010dnog, sigurnog i primjerenog hitnog smje\u0161taja; nitko ne smije \u017eivjeti u hitnom ili privremenom smje\u0161taju dulje nego \u0161to je potrebno da prije\u0111e u trajni smje\u0161taj; nitko ne smije biti otpu\u0161ten iz bilo koje ustanove (zatvora, bolnice, ustanove za skrb itd.) bez ponude odgovaraju\u0107eg smje\u0161taja; delo\u017eacije treba izbjegavati kad god je mogu\u0107e, pri \u010demu nitko ne smije biti delo\u017eiran bez ponude odgovaraju\u0107eg smje\u0161taja u slu\u010daju potrebe; te nitko ne smije biti diskriminiran jer je besku\u0107nik.<\/p>\n<p>Lisabonska deklaracija prepoznaje kompleksnost uzorka besku\u0107ni\u0161tva te posebno ukazuje na va\u017enost ja\u010danja analiti\u010dkog rada i prikupljanja podataka kako bi se mogle razviti politike vezane uz besku\u0107ni\u0161tvo utemeljene na podatcima. U okviru Lisabonske deklaracije EK se obvezala pratiti napredak u borbi protiv besku\u0107ni\u0161tva kroz Europski semestar i Odbor za socijalnu za\u0161titu. Unato\u010d svim prihva\u0107enim EU dokumentima te iako su besku\u0107nici kao korisnici u sustav socijalne skrbi uvedeni ZSS-om 2011. godine, u RH i dalje ne postoji sustavno rje\u0161enje za probleme s kojima se suo\u010davaju.<\/p>\n<p>Tako i dalje ne postoji ni jedinstvena statistika o broju besku\u0107nika u RH.<br \/>\nPrema podacima dosada\u0161njih CZSS-a, koje nam je dostavilo MRMSOSP, u 2022. zabilje\u017eeno je ukupno 380 besku\u0107nika (radi se o osobama koje su se pri obra\u0107anju CZSS-u tako izjasnili), me\u0111u kojima je 312 mu\u0161karaca i 68 \u017eena. Ovo ukazuje na pad broja evidentiranih besku\u0107nika u RH u odnosu na 2021. kada je taj broj iznosio 525, ali nema podataka koji je razlog takvog smanjenja.<br \/>\nKako se navodi da je evidencija vo\u0111ena po broju osoba koje su se izjasnile u CZSS kao besku\u0107nici, dojam je da CZSS nisu vodili evidenciju sukladno novom ZSS-u kojom je pro\u0161irena definicija besku\u0107nika. Prema novoj definiciji besku\u0107nik je osoba koja je smje\u0161tena ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatili\u0161tu ili preno\u0107i\u0161tu, ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Stoga preporu\u010damo Hrvatskom zavodu za socijalni rad da evidencije uskladi sa ZSS-om.<\/p>\n<p>S druge strane, prema podacima pru\u017eatelja usluga za besku\u0107nike, u Hrvatskoj ima oko 2.000 besku\u0107nika, a samo je 420 mjesta u prihvatili\u0161tima pa ostali borave na javnim i napu\u0161tenim mjestima. Prema njihovim podacima raste broj besku\u0107nika u Hrvatskoj, ponajvi\u0161e zbog rasta cijena prehrane, re\u017eijskih tro\u0161kova i stanarina, posebno u velikim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Najte\u017ea je situacija u Zagrebu jer su, prema podacima Hrvatske mre\u017ee besku\u0107nika (HMB), 700 do 1.000 osoba na ulici, a \u010desto se Glavni kolodvor spominje kao najve\u0107e preno\u0107i\u0161te u Zagrebu s obzirom da u objektima i napu\u0161tenim vagonima boravi od 70 do 100 besku\u0107nika.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 60.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da vode evidencije o broju besku\u0107nika sukladno definiciji besku\u0107nika iz novog Zakona o socijalnoj skrbi<\/span><\/p>\n<p>Upravo zbog toga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu MRMSOSP-u preporu\u010dili da mapira besku\u0107ni\u0161tvo u RH, naj\u010de\u0161\u0107e razloge koji su do njega doveli, prikupi broj besku\u0107nika i izazove s kojima se susre\u0107u, \u0161to je prvi preduvjet za tra\u017eenje boljih rje\u0161enja i kreiranja politika za suzbijanje besku\u0107ni\u0161tva. Iako MRMSOSP napominje da su svjesni metodolo\u0161kih ograni\u010denja postoje\u0107e evidencije broja korisnika te istu vide kao jedan od prioriteta unapre\u0111enja u narednom razdoblju, smatramo da je potrebno preciznije odrediti rokove u kojima \u0107e se po\u010deti raditi na unapre\u0111enju evidencija i provesti mapiranje.<\/p>\n<p>Nije donesena nacionalna strategija za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva, a usprkos tome \u0161to iz pritu\u017ebi vidimo da je me\u0111uresorna suradnja nedostatna, nije usvojen niti protokol kojim bi se jasno definirale obveze svih dionika i oblici njihove suradnje, \u0161to i mi i stru\u010dnjaci koji se bave ovom temom godinama zagovaramo.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje o diskriminaciji, koje smo proveli u prosincu 2022. godine, pokazalo je predrasude s kojima se besku\u0107nici suo\u010davaju. Tako petina gra\u0111ana misli da ve\u0107ina besku\u0107nika ne \u017eeli raditi i da su sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Istra\u017eivanje o odnosu javnosti i stru\u010dnjaka prema besku\u0107nicima pokazalo je pak kako se 77% gra\u0111ana sla\u017ee s tvrdnjom da se \u201ebesku\u0107ni\u0161tvo mo\u017ee dogoditi svakome\u201c, a \u010dak 90% kako je \u201eu interesu dr\u017eave da niti jedan gra\u0111anin ne postane besku\u0107nik\u201c. Istovremeno, prihva\u0107anje besku\u0107nika relativno je visoko za neke formalnije odnose dok su bliski odnosi s besku\u0107nicima gra\u0111anima uglavnom neprihvatljivi. U najve\u0107oj mjeri, gra\u0111ani bi besku\u0107nika prihvatili kao kolegu na poslu, susjeda ili prijatelja, ali je zna\u010dajno ni\u017ee prihva\u0107anje besku\u0107nika kao partnera njihova djeteta ili kao supru\u017enika. Ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine gra\u0111ana s besku\u0107nikom op\u0107enito ne bi ulazilo u kontakt, dok je najmanja spremnost za kontakte s besku\u0107nicima ovisnima o psihoaktivnim tvarima, psihi\u010dki oboljelima, migrantima i pripadnicima romske manjine.<\/p>\n<p>Zakonska je obveza velikih gradova i gradova sjedi\u0161ta \u017eupanija da u prora\u010dunima osiguraju sredstva za pru\u017eanje usluga smje\u0161taja u prihvatili\u0161tima ili preno\u0107i\u0161tima za besku\u0107nike, no aktivno ih je 13 u devet velikih gradova, dok ih vi\u0161e od polovine ne izvr\u0161ava obvezu, pa se i dalje problemima besku\u0107ni\u0161tva bave vjerske zajednice i nevladine udruge.<\/p>\n<p>Iz podataka pru\u017eatelja usluga proizlazi da je i dalje najve\u0107i problem u nepostojanju kontinuiranog financiranja razli\u010ditih vrsta socijalnih usluga koje pru\u017eaju, poput dnevnih boravaka, zbog \u010dega se financiraju projektno, a \u0161to dovodi do nedostatka stru\u010dnih radnika, a u kona\u010dnici dovodi u pitanje kontinuiranu pomo\u0107 i podr\u0161ku besku\u0107nicima. MRMSOSP navodi da financijski podr\u017eava brojne projekte OCD-a usmjerene tzv. skrivenim besku\u0107nicima te da se planira nastavak pru\u017eanja sustavne podr\u0161ke organizacijama koje skrbe o besku\u0107nicima financijskim potporama jednogodi\u0161njih i vi\u0161egodi\u0161njih programa.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 61. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi Nacionalnu strategija za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 62. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi Protokol o postupanju kojim bi se definirale obveze svih dionika u za\u0161titi prava besku\u0107nika<\/span><br \/>\n<strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 63.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura dugoro\u010dnije i pravovremeno financiranje aktivnosti pomo\u0107i i podr\u0161ke besku\u0107nicima<\/span><\/p>\n<p>Istovremeno, pru\u017eatelji usluga ukazuju da MRMSOSP ne raspisuje na vrijeme nove natje\u010daje i javne pozive pa se ne osigurava kontinuitet financiranja.<\/p>\n<p>Na to su nam ukazali i stru\u010dnjaci koji rade s besku\u0107nicima s kojima smo razgovarali o izazovima s kojima se susre\u0107u u osiguravanju smje\u0161taja za besku\u0107nike, prehrane, zdravlja, obrazovanja, ali i izgradnji samopouzdanja i dostojanstva te osje\u0107aja pripadnosti svijetu koji ih okru\u017euje.<\/p>\n<p>Osim toga, besku\u0107nici se i dalje susre\u0107u s pote\u0161ko\u0107ama i u ostvarivanju prava iz zdravstvene za\u0161tite, kao i drugih prava zbog neposjedovanja osobnih dokumenata, a neujedna\u010dena praksa prijave prebivali\u0161ta na adresu centara to im dodatno ote\u017eava. Pri tome, istra\u017eivanje koje su provodile udruge ukazalo je da je poseban problem da ve\u0107ina besku\u0107nika nema stomatologa.<\/p>\n<p>Predlagali smo da se krug osoba koje stje\u010du status osiguranika zdravstvenog osiguranja pro\u0161iri i na besku\u0107nike, no prijedlog je za sada MZ samo \u201eprimilo na znanje\u201c.<\/p>\n<p>Iako Vlada RH u svom Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e za 2021. navodi da bi se omogu\u0107avanjem prijave na obvezno zdravstveno osiguranje bez obveze da reguliraju prebivali\u0161te besku\u0107nike stavilo u povoljniji polo\u017eaj, va\u017eno je naglasiti da su besku\u0107nici u izrazito ranjivom polo\u017eaju te da novi Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. me\u0111u prioritete stavlja i unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite ranjivih skupina.<\/p>\n<p>Navedeni problem je prepoznat i u istra\u017eivanju Instituta Ivo Pilarxii u kojemu se preporu\u010da \u201eda se besku\u0107nicima omogu\u0107i izdavanje osobne iskaznice \u201epod svaku cijenu\u201c jer bez nje osoba ne postoji, ne mo\u017ee se zaposliti, ima problema s policijom te da bi osobna iskaznica trebala biti povezana s osobom a ne mjestom stanovanja (adresom)\u201c.<\/p>\n<p>I dalje zabrinjava podatak da su besku\u0107nici u prihvatili\u0161tima puno dulje od godine dana pa se postavlja pitanje radi li se o privremenom ili stalnom smje\u0161taju. Pri tome, dugotrajni boravak u prihvatili\u0161tu negativno utje\u010de i na uklju\u010divanje u svakodnevni \u017eivot, povratak ili ulazak na tr\u017ei\u0161te rada i sli\u010dno. Tim vi\u0161e je va\u017eno osigurati suradnju svih dionika u lokalnoj zajednici, a me\u0111uresornoj suradnji u rje\u0161avanju problema besku\u0107ni\u0161tva svakako bi pomogao naprijed spomenuti Protokol o postupanju.<a id=\"diskriminacijaimovnostanje\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/strong><\/h3>\n<p>Prema rije\u010dima posebnog izvjestitelja UN-a za ekstremno siroma\u0161tvo i ljudska prava, diskriminacija je dio svakodnevnog iskustva ljudi u siroma\u0161tvu, kao i stigmatizacija te socijalna isklju\u010denost. Isti\u010de i kako se ova negativna iskustva me\u0111usobno nadopunjuju i u kona\u010dnici osobama koje \u017eive u siroma\u0161tvu ograni\u010davaju pristup obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, stanovanju ili socijalnim i zdravstvenim uslugama. Zato uvodi pojam \u201epovertizam\u201c (eng. povertyism), kao negativne stavove i postupanja prema osobama koje \u017eive u siroma\u0161tvu. Zaklju\u010duje kako u kona\u010dnici ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava uvelike ovisi o za\u0161titi od diskriminacije te kako je upravo ja\u010danje zabrane diskriminacije temeljem imovnog stanja odnosno socio-ekonomskog polo\u017eaja klju\u010dno za iskorjenjivanje siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Pri tome je diskriminacija temeljem imovnog stanja u RH zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije, \u0161to Hrvatsku svrstava me\u0111u otprilike polovicu zemalja EU koje gra\u0111anima jam\u010de za\u0161titu od nepovoljnog postupanja na ovoj osnovi. Osnovni uvjet za to je da prijave diskriminaciju, no kod ove osnove je izra\u017een problem nedovoljnog prijavljivanja. Zbog nedovoljne prepoznatosti ovog vida diskriminacije ona se nedovoljno prijavljuje pu\u010dkoj pravobraniteljici, a ne pokre\u0107u se niti sudski postupci zbog diskriminacije temeljem imovnog stanja.<\/p>\n<p>Pri tome vezano za sudske postupke postoje i dodatne prepreke koje utje\u010du na odluku osoba slabijeg imovnog stanja da pokrenu diskriminacijski sudski postupak i to dakako ne samo vezano za diskriminaciju temeljem imovnog stanja nego i svih drugih osnova diskriminacije. S obzirom na kompleksnost diskriminacijskih postupaka va\u017ena je i dostupnost (sekundarne) besplatne pravne pomo\u0107i, sustava osmi\u0161ljenog upravo kako bi osobe slabijeg imovnog stanja mogle ostvariti jednakost u pravu na pristupu pravosu\u0111u, koja im je nu\u017ena za cijeli niz prava, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravosu\u0111u.<\/p>\n<p>O razlozima neprijavljivanja govore i podaci na\u0161eg istra\u017eivanja o prisutnosti i percepciji diskriminacije iz 2022. godine, prema kojem \u010dak 60% gra\u0111ana koji su rekli da su bili diskriminirani, to nije nikome prijavilo. Najvi\u0161e ih je smatralo da se ni\u0161ta ne bi promijenilo, no 21% je istaknulo da nisu reagirali jer je postupak skup, kompliciran i dugotrajan, a jo\u0161 20% jer su smatrali da \u0107e im se situacija dodatno pogor\u0161ati, \u0161to su pretpostavke koje sna\u017enije mogu utjecati upravo na odluke osoba slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Moram prijaviti oglas za zapo\u0161ljavanje jer tra\u017ee od mene kao studenta na studentskom poslu i satnici da imam svoju ra\u010dunalnu opremu koja podr\u017eava neke njihove programe na kojima bih trebao raditi!<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Pi\u0161em vam ovo s prastarog laptopa, jedva da si priu\u0161tim mjese\u010dni ra\u010dun za mobitel s kojeg \u0161eram internet konekciju, zvao sam i HZZ da mi ka\u017eu vezano uz ovo \u0161ta da radim pa nisam dobio odgovor.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Znam da je sada dosta prisutan taj rad od ku\u0107e ali moj laptop je preslab za pokretanje takvih programa, mislio sam da si firma poput ove ipak mo\u017ee vi\u0161e to priu\u0161titi nego ja!<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Ova pritu\u017eba oslikava izazove s kojima se osobe slabijeg imovnog stanja susre\u0107u u poku\u0161aju zapo\u0161ljavanja. Pritu\u017ebu nam je uputio student koji je u potrazi za poslom kojim bi olak\u0161ao podmirivanje tro\u0161kova studiranja, nai\u0161ao na oglas za zapo\u0161ljavanje, s uvjetom da kandidati trebaju imati vlastito ra\u010dunalo koje mo\u017ee pokrenuti to\u010dno odre\u0111eni program za obradu videa. Postavljanje ovakvog uvjeta predstavlja diskriminaciju temeljem imovnog stanja jer od prijave odvra\u0107a osobe koje ili ne posjeduju ra\u010dunalo uop\u0107e ili ne posjeduju ra\u010dunalo koje podr\u017eava to\u010dno odre\u0111ene programe za video obradu. Stoga smo poslodavca upozorili da ovakav natje\u010daj predstavlja diskriminaciju temeljem imovnog stanja te mu dali preporuku da u budu\u0107im natje\u010dajima ukloni ovaj diskriminatorni uvjet, \u0161to nam je dokazao dostavom novih oglasa.<\/p>\n<p>U kontekstu pristupa dobrima i uslugama, HRT nije proveo preporuku da umirovljenicima, neovisno o izvoru iz kojeg im se mirovina ispla\u0107uje i datumu prijave u evidenciju obveznika mjese\u010dne pristojbe, omogu\u0107i osloba\u0111anje od pola iznosa pristojbe. Naime, oslobo\u0111enje od pla\u0107anja 50% mjese\u010dne pristojbe obuhva\u0107a samo umirovljenike s mirovinom manjom od 1.500 kuna, i to ako im se mirovina ispla\u0107uje iz Dr\u017eavnog prora\u010duna RH, te ako su kao obveznici pla\u0107anja pristojbe bili evidentirani 12. listopada 2015. godine. Ovako postavljeni uvjeti isklju\u010duju umirovljenike koji su postali obveznici pla\u0107anja pristojbe posljednjih osam godina, kao i one koji primaju sveukupno manje od 1.500 kuna mirovine, ali su dio te mirovine ostvarili radom u drugoj zemlji. Stoga ponavljamo ovu preporuku, s obzirom da je umirovljenicima koji primaju najni\u017ee mirovine razlika od 40 kuna u pla\u0107anju pristojbe itekako velika, a posebno zna\u010dajna jer je mnogima radio i televizijski program jedini kontakt s aktualnostima i izvor zabave.<\/p>\n<p>Pri tome, primatelji niskih mirovina iz drugih zemalja, iako socijalno ugro\u017eeni, izostavljeni su i iz Vladinog paketa mjera pomo\u0107i nakon rasta cijena i inflacije, na \u0161to smo upozoravali pri dono\u0161enju mjera i o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem dobi.<\/p>\n<p>Iako se 2022. godine mijenjao Zakon o zdravstvenom osiguranju, MZ, usprkos najavama da \u0107e razmotriti na\u0161u preporuku da normativno urede te osiguraju sredstava u Dr\u017eavnom prora\u010dunu i tako omogu\u0107e roditeljima mrtvoro\u0111ene djece koji podnesu zahtjev, naknadu stvarnih tro\u0161kova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane, nije provedena. Naime, jo\u0161 2020. postupali smo po pritu\u017ebi majke koja je u 33. tjednu trudno\u0107e na redovnom pregledu rodila mrtvoro\u0111eno dijete, a ginekolo\u0161ka ordinacija je bila udaljena vi\u0161e od 50 km od mjesta njenog prebivali\u0161ta, u kojem je dijete sahranjeno. Nakon \u0161to je HZZO-u podnijela zahtjev za naknadu tro\u0161kova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane, odbijena je jer mrtvoro\u0111eno dijete nema OIB i ne mo\u017ee biti osigurano. Ova pritu\u017eba ukazala je na pravnu prazninu u propisima koji reguliraju prava iz zdravstvenog osiguranja koji posljedi\u010dno mogu rezultirati diskriminacijom roditelja slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2\/\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2\/\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-4\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje\/\">Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-hrvatskih-branitelja-i-civilnih-stradalnika-iz-domovinskog-rata\/\">Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o utjecaju siroma\u0161tva na ljudska prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16232"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16232\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16449,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16232\/revisions\/16449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}