{"id":16230,"date":"2023-04-14T14:46:52","date_gmt":"2023-04-14T12:46:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16230"},"modified":"2023-05-18T15:22:20","modified_gmt":"2023-05-18T13:22:20","slug":"pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/","title":{"rendered":"Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz obrazovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n
\n

Raspolo\u017eivost obrazovanja (osnivanje i financiranje odgojno-obrazovnih institucija), njegova dostupnost (besplatno osnovno obrazovanje za sve, te srednje i visoko prema odre\u0111enim sposobnostima), prihvatljivost (obrazovanje odre\u0111ene kvalitete, prema odre\u0111enim standardima) i prilagodljivost (prilago\u0111en razli\u010ditim skupinama) va\u017ene su odrednice sustava obrazovanja. Pri tome je va\u017eno prepoznati kako se obrazovne nejednakosti odra\u017eavaju u razli\u010ditim dijelovima obrazovnog sustava, ali i da su me\u0111usobno povezane.<\/p>\n

Podaci iz publikacije \u201eObrazovne nejednakosti u Hrvatskoj \u2013 izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja\u201c pokazuju da je \u0161kolski uspjeh u\u010denika srednjih \u0161kola i dalje usko povezan s njihovim socioekonomskim statusom, rodom i pripadno\u0161\u0107u geografskoj regiji. Kako se dalje navodi, s udjelom od 36,6% RH ima ni\u017ei udio visokoobrazovanih od prosjeka EU, koji je 40,3%. Posebno se isti\u010de malen broj odraslih koji se uklju\u010duju u nastavak obrazovanja, a koji u RH iznosi 3,2%, dok je u EU 9,2%.<\/p>\n

Prema podacima iz gore navedenog istra\u017eivanja studentska populacija u RH ima vi\u0161i socioekonomski i obrazovni status roditelja od prosjeka mladih. Naj\u010de\u0161\u0107i uzroci nejednakosti u sustavu visokog obrazovanja su nizak ekonomski status studenata, studiranje uz rad, prebivali\u0161te u ruralnim podru\u010djima i mjestima udaljenim od sveu\u010dili\u0161nih centara, nejednakosti vezane za rodne razlike, LGBTIQ+ studente, roditeljstvo i pripadnost romskoj nacionalnoj manjini.
\nUo\u010den je tzv. ruralno-urbani kriterij nejednakosti koji se ogleda kroz slabiju informiranost o studiranju, probleme vezane uz tro\u0161kove stanovanja i pove\u0107ane tro\u0161kove \u017eivota izvan roditeljskog doma, \u0161to sve ote\u017eava dostupnost ili visoko obrazovanje \u010dini nedostupnim.<\/p>\n

Molbu za dodjelu dr\u017eavnih stipendija redovitim studentima koji studiraju na visokim u\u010dili\u0161tima u RH mogu\u0107e je podnijeti jedino elektroni\u010dkim putem, \u0161to mo\u017ee ote\u017eati sudjelovanje u natje\u010daju studentima koji zbog slabijeg imovnog stanja nemaju osobno ra\u010dunalo ili pristup internetu, a kojima je stipendija namijenjena. Ipak, MZO navodi da su studenti za potrebe prijave u sustav mogli koristiti i informati\u010dke u\u010dionice, knji\u017enice ili neki drugi pristup ra\u010dunalnoj ili drugoj opremi tzv. pametne tehnologije, dok su po pitanju pristupa Internetu mogli koristiti Eduroam, besplatnu uslugu pristupa Internetu.<\/p>\n

Pozdravljamo prepoznavanje potrebe za financijsko rastere\u0107enje studenata i njihovih obitelji time \u0161to je od 1. sije\u010dnja 2023. pove\u0107an iznos do kojeg se osoba mo\u017ee smatrati uzdr\u017eavanim \u010dlanom obitelji na 24.000,00 kn, a \u0161to se primjenjuje na porezno razdoblje od 1. sije\u010dnja 2022. godine.
\nPritu\u017ebe koje zaprimamo ukazuju na probleme u tuma\u010denju propisa kojima je ure\u0111eno podru\u010dje obrazovanja. Njihova \u010desto mehani\u010dka primjena ponekad onemogu\u0107ava ostvarivanje zakonskih prava, kao \u0161to je to slu\u010daj studentice s prebivali\u0161tem na otoku koja nam se obratila jer, sukladno Pravilniku o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava na povla\u0161teni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu, nije mogla ostvariti pravo na povla\u0161teni prijevoz. Naime, Pravilnik propisuje da ovo pravo imaju samo studenti hrvatskih visokih u\u010dili\u0161ta, dok je ona studirala u EU. Tako postavljena pravila u suprotnosti su s bolonjskim procesom studiranja. Imaju\u0107i u vidu navedeno, nadle\u017eno se MMPI obvezalo da \u0107e u novom Pravilniku o tome voditi ra\u010duna i isto pravo osigurati svim studentima s prebivali\u0161tem na hrvatskim otocima, neovisno gdje studiraju.<\/p>\n

Iako je studentima pod me\u0111unarodnom za\u0161titom osigurano pravo na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatskim dr\u017eavljanima, pravilnik iz 2013. kojim se regulira ostvarivanje prava na pokri\u0107e dijela tro\u0161kova prehrane studenata ih ne navodi. Prepoznav\u0161i manjkavost, MZO je posebnom odlukom reguliralo pitanje njihove prehrane, a u tijeku je izrada novog pravilnika kojim \u0107e se sustavno urediti i pitanje prehrane navedene kategorije studenata.<\/p>\n

Novim ZVOZD podrobnije je definiran status redovnih i izvanrednih studenata. No, njihova prava su ure\u0111ena internim aktima visokih u\u010dili\u0161ta koja \u010desto ne uva\u017eavaju specifi\u010dnosti studiranja uz rad koje tra\u017ei da nastava te termini ispita budu prilago\u0111eni potrebama zaposlenih studenata. Prema Istra\u017eivanju Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja,xi upravo oni koji uz istovremeni rad sami pla\u0107aju studiranje u ve\u0107em su riziku od napu\u0161tanja studija. Izvanredni studenti koji su u ranjivom polo\u017eaju imaju mogu\u0107nosti pla\u0107anja \u0161kolarine obro\u010dno ili u postotku, dok su izvanredni studenti iz potresom pogo\u0111enih podru\u010dja na pojedinim visokim u\u010dili\u0161tima oslobo\u0111eni pla\u0107anja \u0161kolarine.<\/p>\n

I 2022. godine smo zaprimali pritu\u017ebe zbog neprepoznavanja kvalifikacija ste\u010denih na stru\u010dnim studijima. Tako je diplomantima specijalisti\u010dkih diplomskih stru\u010dnih studija nakon promjene sistematizacije radnih mjesta onemogu\u0107eno obavljanje stru\u010dnih poslova, iako je kvalifikacija ste\u010dena zavr\u0161etkom specijalisti\u010dkog diplomskog stru\u010dnog studija definirana kao ona kojom se potvr\u0111uje primjerena razina znanja i vje\u0161tina koje omogu\u0107avaju obavljanje zanimanja i osposobljenost za neposredno uklju\u010divanje u radni proces te \u017eivot i rad u promjenjivom dru\u0161tveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tr\u017ei\u0161noga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignu\u0107a te u skladu s dru\u0161tvenim potrebama i cjelo\u017eivotnim u\u010denjem.<\/p>\n

Analiza o obrazovnim nejednakostima prepoznala je izazove i u odnosu na obrazovanje odraslih, koji su dijelom rezultat lo\u0161e situacije s uklju\u010divanjem odraslih u obrazovanje u RH te dugotrajne reforme sustava obrazovanja odraslih. Sami sudionici analize ukazali su na 1) osobne prepreke – nedostatak vremena, nedostatak financijskih sredstava, nedovoljno znanja ili nedostatak samopouzdanja; 2) prepreke vezane za na\u010din pripreme i provo\u0111enje programa i 3) prepreke koje se odnose na sustavna rje\u0161enja. Sudionici su kao faktore osobito istaknuli nejednakosti u odnosu na socioekonomska obilje\u017eja, dob, prebivali\u0161te i invaliditet potencijalnih polaznika.<\/p>\n

Zaprimali smo pritu\u017ebe zbog nepriznavanja kvalifikacija ste\u010denih kroz programe obrazovanja odraslih od strane strukovnih komora, \u0161to je otvorilo i pitanje javnih ovlasti dodijeljenih komorama u reguliranim profesijama kao i pitanje nadzora nad njima.
\nKada govorimo o obrazovanju, godinu je obilje\u017eilo dono\u0161enje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti \u010dijem je usvajanju prethodila \u0161iroka javna rasprava, u kojoj je MZO zaprimilo preko 2.300 primjedbi. U\u010dinci novog Zakona na sustav visokog obrazovanja i znanosti vidjet \u0107e se tek u narednom razdoblju.<\/p>\n

Te\u0161ko\u0107e u provedbi ispita Dr\u017eavne mature bile su medijski popra\u0107ene, a rezultirale su i izmjenom Pravilnika o polaganju dr\u017eavne mature. Slu\u010daj maturantice kojoj je poni\u0161ten ispit iz hrvatskog jezika jer se nehoti\u010dno potpisala, ukazao je na potrebu definiranja jasnih, preciznih i me\u0111usobno usugla\u0161enih pravnih normi, ali i na odr\u017eavanje dodatnih edukacija svih dionika u sustavu dr\u017eavne mature.<\/p>\n

Iako \u010dl. 18. Ustava RH jam\u010di pravo na \u017ealbu protiv pojedina\u010dnih akata koje mo\u017ee biti isklju\u010deno samo u slu\u010dajevima odre\u0111enim zakonom i pod uvjetom da je osigurana druga pravna za\u0161tita, pitanje prava na \u017ealbu o odlukama o poni\u0161tenju ispita ili dijela ispita dr\u017eavne mature na odre\u0111enom ispitnom mjestu ili o poni\u0161tenju svih polo\u017eenih ispita dr\u017eavne mature, nije bilo ure\u0111eno relevantnim pravilnikom, a to je propu\u0161teno urediti i zadnjim izmjenama Pravilnika.<\/p>\n

Nadalje, bila je upitna je i odluka o odbacivanju \u017ealbe devetero maturanata \u0160kole primijenjene umjetnosti i dizajna zbog propusta ispitnog koordinatora koji u zakonskom roku nije proslijedio njihove pravovremeno ulo\u017eene \u017ealbe na daljnje postupanje nadle\u017enim tijelima. S obzirom da su ulo\u017eene nadle\u017enom tijelu i u propisanom roku, \u017ealbe su trebale biti tretirane kao pravovremene i po njima je trebalo postupati.<\/p>\n

Problemi pripravni\u010dkog sta\u017ea djelatnika u zdravstvu nisu rije\u0161eni niti 2022. godine pa je i dalje broj pripravni\u010dkih mjesta daleko manji od stvarnog broja onih koji su iza\u0161li iz sustava obrazovanja i trebaju pripravni\u0161tvo. U takvim uvjetima, deficitarni zdravstveni radnici godinama \u010dekaju dobivanje sta\u017ea, zbog \u010dega se ne mogu zaposliti u struci. Prema nekim procjenama, na sta\u017e je u tijeku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a \u010dekalo oko 3.000 ljudi, a osigurano je svega 900 pripravni\u010dkih mjesta.<\/p>\n

Uslijed nedostatka zakonske regulative u podru\u010dju profesije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radi neuskla\u0111enosti nacionalnih propisa s relevantnim europskim zakonodavstvom, onemogu\u0107en im je pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. uputili preporuku MZ-u da izmijeni Zakon o djelatnostima u zdravstvu dodavanjem razine obrazovanja magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ali ta preporuka nije ispunjena.<\/p>\n

Vezano uz diskriminaciju temeljem obrazovanja zaprimili smo i pritu\u017ebu zbog postupanja Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) koja, pogre\u0161nim tuma\u010denjem \u010dl. 7. st. 1. t. 2. Zakona o djelatnosti socijalnog rada odbija priznavanje inozemne stru\u010dne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik onim socijalnim radnicima koji su zavr\u0161etkom sveu\u010dili\u0161nog diplomskog studija stekli zvanje mag. socijalnog rada, ali su zavr\u0161ili neki drugi, a ne preddiplomski studij socijalnog rada. Zbog sli\u010dnog postupanja smo jo\u0161 2017. upozorili HKSR da je stru\u010dne uvjete za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta potrebno sagledavati sustavno, imaju\u0107i u vidu propise iz podru\u010dja visokog obrazovanja koji, u skladu s bolonjskim sustavom obrazovanja, omogu\u0107ava mobilnost studenata.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, Pravo na dobro upravljanje<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a>,\u00a0 Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Mladi<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Prava nacionalnih manjina<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a> i Zatvorski sustav<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz obrazovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Raspolo\u017eivost obrazovanja (osnivanje i financiranje odgojno-obrazovnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16230"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16674,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16230\/revisions\/16674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}