{"id":16228,"date":"2023-04-14T14:45:03","date_gmt":"2023-04-14T12:45:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16228"},"modified":"2023-09-28T10:06:39","modified_gmt":"2023-09-28T08:06:39","slug":"mladi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/","title":{"rendered":"Mladi"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz mlade mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n
\n

S ciljem osna\u017eivanja mladih za ravnopravno sudjelovanje u \u017eivotu EU i uklju\u010divanja politika za mlade u sve EU javne politike, 2022. godina progla\u0161ena je Europskom godinom mladih. Odr\u017eano je vi\u0161e od 12.000 doga\u0111anja, \u010diju je kulminaciju predstavljalo uklju\u010divanje mladih u rad Konferencije o budu\u0107nosti Europe \u2013 platforme putem koje su mladi dobili priliku sudjelovati u odre\u0111ivanju klju\u010dnih prioriteta EU u budu\u0107emu razdoblju. Na me\u0111unarodnoj razini, u okrilju UN-a, godinu je obilje\u017eilo osnivanje UN-ova Ureda za mlade s ciljem ja\u010danja me\u0111ugeneracijske suradnje i solidarnosti, intenzivnijeg uklju\u010divanja mladih u sva podru\u010dja UN-ova djelovanja, ali i oda\u0161iljanja jasne poruke donositeljima i provoditeljima odluka diljem svijeta o va\u017enosti prepoznavanja i stavljanja jasnoga naglaska na pitanja i probleme od va\u017enosti za mlade.<\/p>\n

RH se uklju\u010dila u obilje\u017eavanje Europske godine mladih te je, prema podacima Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za demografiju i mlade (SDUDM), na Europskome portalu za mlade registrirano 1.160 razli\u010ditih aktivnosti, \u010dija provedba je, prema o\u010ditovanjima udruga mladih, obilje\u017eila njihove aktivnosti tijekom 2022. U jednoj od takvih aktivnosti, EYE Vara\u017edin, koja je okupila preko 600 mladih iz RH i inozemstva, sudjelovala je i pu\u010dka pravobraniteljica.
\nMotiv iza ove inicijative bilo je shva\u0107anje da su mladi podnijeli znatan teret mjera za suzbijanje epidemije, o \u010demu smo pisali u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima te osobito u posebnom Izvje\u0161\u0107u \u201eUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201c izra\u0111enome u suradnji s pravobraniteljicama za djecu, za osobe s invaliditetom te za ravnopravnost spolova.<\/p>\n

Pri tome je epidemija samo produbila pote\u0161ko\u0107e s kojima su se mladi susretali i ranije.
\nRH bilje\u017ei relativno visoku stopu zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme, me\u0111u kojima zna\u010dajan udio \u010dine mladi. U godi\u0161njemu izvje\u0161\u0107u o provedbi Europskog semestra u RH za 2022. godinuvii, EK nagla\u0161ava posebno visoku stopu nesvojevoljno zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, koja je u RH u 2020. bila 25%, dok je prosjek EU-a bio 12,2 %. Istovremeno, udio mladih od 15 do 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih – tzv. NEET u RH je iznosio 14.9 % i bio je iznad EU prosjeka (12,3 %.). Rad na odre\u0111eno nosi nesigurnost i nestabilnost zaposlenja, a ona se prelijeva u nesigurnost i u ostalim podru\u010djima \u017eivota. Mladi zaposleni na takav na\u010din te\u017ee se odvajaju od roditelja, te\u017ee rje\u0161avaju svoje stambene potrebe i suo\u010davaju se sa zna\u010dajnijim preprekama pri planiranju vlastite budu\u0107nosti.<\/p>\n

Pote\u0161ko\u0107e vezane uz ostvarivanje stambenih potreba, o kojima pi\u0161emo u zasebnome poglavlju, nepovoljan u\u010dinak imaju na ostvarenje prava na stanovanje svih gra\u0111anki i gra\u0111ana, ali posebno na pojedine skupine, me\u0111u kojima su i mladi. Prema podacima Eurostata, RH je 2021. godine bila vode\u0107a dr\u017eava po visokoj \u017eivotnoj dobi u kojoj mladi napu\u0161taju roditeljski dom, od gotovo 35 godina za mu\u0161karce i iznad 30 godina za \u017eene. Nadalje, prema istra\u017eivanju o strukturi stambenih statusa i stambenim potrebama u Zagrebu, koje je krajem 2022. provela inicijativa Pravo na grad, uo\u010dljiva je dobna diskrepancija u stambenim statusima: dok su stariji uglavnom vlasnici stambene nekretnine bez kredita, a oni srednje dobi ve\u0107inom vlasnici s kreditom, me\u0111u mladima je najvi\u0161e podstanara, a ujedno su i skupina najmanje zadovoljna svojim stambenim statusom.<\/p>\n

Pozitivne su inicijative nekih \u017eupanija koje me\u0111u demografskim mjerama predvi\u0111aju i one za stambeno zbrinjavanje mladih, poput Karlova\u010dke \u017eupanije koja dodjelom bespovratnih sredstava provodi program stambenog zbrinjavanja mladih u ruralnim podru\u010djima, dok Primorsko-goranska \u017eupanija planira provedbu mjera za rje\u0161avanje stambenog pitanja mladih kroz dugoro\u010dni dru\u0161tveni najam stanova.<\/p>\n

Pod utjecajem epidemije i mjera za njezino suzbijanje, potresa u RH, gospodarske recesije i utjecaja interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea, mentalno zdravlje mladih nametnulo se kao va\u017ena dru\u0161tvena tema. Brojna istra\u017eivanja ukazuju na ozbiljne posljedice navedenog na mlade. Na zajedni\u010dkoj je tematskoj sjednici saborskih Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za obitelj, mlade i sport na temu \u201eMentalno zdravlje djece i mladih\u201c, izneseno da 20% od djece i mladih pati od naru\u0161enog mentalnog zdravlja, a svega 20% ih prima pomo\u0107 i lije\u010di se. Osim ovoga, iznesen je i podatak o dramati\u010dnome porastu poku\u0161aja samoubojstava me\u0111u djecom i mladima u proteklih godinu dana, pri \u010demu su posebno ugro\u017eene djevoj\u010dice, pa je tako 50% djece i mladih koji se lije\u010de u Klinici za psihijatriju Vrap\u010de poku\u0161alo samoubojstvo. Podaci iz istra\u017eivanja Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja, provedenog radi uspostave znanstvenoga pra\u0107enja u\u010dinaka pandemije i potresa na sustav odgoja i obrazovanja, bilje\u017ee blagi pomak od negativne k neutralnoj procjeni utjecaja pandemije na \u017eivot djece i mladih me\u0111u svim promatranim generacijama. No, i dalje 36% u\u010denica i u\u010denika tre\u0107ih razreda srednjih \u0161kola utjecaj pandemije na svoje psihi\u010dko zdravlje procjenjuje negativnim. Pri tome su vidljive zna\u010dajne rodne razlike pa o negativnom utjecaju pandemije na svoje psihi\u010dko zdravlje izvje\u0161tava 45,6% u\u010denica i 25,4% u\u010denika tre\u0107ih razreda.
\nStrate\u0161ki okvir mentalnog zdravlja do 2030. usvojen je tek krajem 2022. godine. Potrebno je izraditi niz Akcijskih planova s konkretnim mjerama i aktivnostima pa \u0107e tek u nadolaze\u0107em periodu biti vidljivi njegovi u\u010dinci, uklju\u010duju\u0107i i u kontekstu mladih.<\/p>\n

Pri razmatranju te\u0161ko\u0107a s kojima se mladi susre\u0107u u ostvarivanju svojih prava, na umu valja imati da oni nisu heterogena skupina. Promatrano intersekcijski, na njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu, prepreke s kojima se susre\u0107u te stupanj u kojem su u mogu\u0107nosti ostvariti svoja prava, osim njihove dobi utje\u010du i socio-ekonomski status, rasna ili etni\u010dka pripadnost, migrantski status, spolna orijentacija, rodni identitet i izra\u017eavanje, invaliditet, obiteljske prilike i drugo.<\/p>\n

O nu\u017enosti uklju\u010divanja u dru\u0161tvo mladih iz sustava alternativne skrbi pisali smo prija\u0161njih godina, preporu\u010div\u0161i da se socijalna usluga organiziranog stanovanja osigura mladima do 26. godine \u017eivota te da mogu\u0107nost dodjele socijalnih stanova korisnicima ZMN-a obuhvati i ovu skupinu mladih, radi prevencije njihova besku\u0107ni\u0161tva. Veseli nas \u0161to su ove preporuke usvojene novim ZSS-om.<\/p>\n

No, mladi iz alternativne skrbi suo\u010davaju se i s drugim preprekama. Tako, primjerice, prema navodima SOS Dje\u010djeg sela po izlasku iz skrbi zbog nepostoje\u0107ih ili nedostatnih primanja imaju pote\u0161ko\u0107a s pla\u0107anjem dopunskoga zdravstvenoga osiguranja, a usluge za\u0161tite mentalnoga zdravlja u sklopu zdravstvenoga sustava dostupne su rijetko i samo u pojedinim sredinama. U sustavu socijalne skrbi suo\u010davaju se s nedovoljnom informirano\u0161\u0107u o svojim pravima te nejasnim i opse\u017enim procedurama, nedostatnim kontaktima s dodijeljenim im socijalnim radnicima te njihovim \u010destim promjenama, \u0161to ote\u017eava uspostavu povjerenja. Zbog toga, ali i \u010dinjenice da JLP(R)S \u010desto ne prepoznaju njihovu specifi\u010dnu situaciju te potrebu osiguranja socijalnog stanovanja, i u ovome podru\u010dju nailaze na pote\u0161ko\u0107e, a nedovoljna je i informiranost i osvije\u0161tenost dru\u0161tva o potrebi dodatne podr\u0161ke ovoj skupini mladih.<\/p>\n

Godinama ukazujemo na specifi\u010dan (nepovoljan) polo\u017eaj stanovni\u0161tva ruralnih i oto\u010dnih podru\u010dja, a ovi problemi, naravno, ne zaobilaze ni mlade, koji su suo\u010deni i s nedostatkom odgovaraju\u0107ih dru\u0161tvenih sadr\u017eaja. U dodatno se nepovoljnome polo\u017eaju, kako u svome o\u010ditovanju isti\u010de HCK, nalaze mladi iz ruralnih sredina koji se vi\u0161e ne \u0161koluju, ali nisu ni zaposleni i koji posebno te\u0161ko mogu premostiti problem prometne nepovezanosti i visokih tro\u0161kova prijevoza do gradova.<\/p>\n

Potresi koji su 2020. godine pogodili Sisa\u010dko-moslava\u010dku \u017eupaniju dodatno su pogor\u0161ali polo\u017eaj mladih. Projektom \u201e(Re)Build – rekonstrukcija, revitalizacija, regeneracija i izgradnja boljeg dru\u0161tva\u201c, koji je proveo niz udruga s ovoga podru\u010dja, mapirane su potrebe mladih iz te \u017eupanije. Kao va\u017ene probleme svojih lokalnih zajednica stanovanje je izdvojilo 41,3% mladih, siroma\u0161tvo 42,4%, ovisnosti i konzumaciju alkohola 42,8%, a nezaposlenost i lo\u0161 sustav obrazovanja 44,3%. Zna\u010dajan postotak mladih kao bitne probleme prepoznao je i mentalno zdravlje (45%), a najvi\u0161e ih je istaknulo nedostatak \u017eivotne perspektive u svojoj zajednici (49,1%).<\/p>\n

Dana\u0161nji \u017eivot mladih u velikoj mjeri oblikuje internet, a prema na\u0161em istra\u017eivanju o iskustvima mladih s govorom mr\u017enje, gotovo svaka druga mlada osoba u posljednjih je pet godina do\u017eivjela da mu\/joj je netko osobno upu\u0107ivao mrzila\u010dke komentare ili izra\u017eavao netrpeljivosti, dok ih se tre\u0107ina s govorom mr\u017enje na internetu susre\u0107e gotovo svakodnevno.<\/p>\n

Podaci niza istra\u017eivanja upu\u0107uju na nisku politi\u010dku pismenost mladih i nedostatno znanje o ljudskim pravima, kao i na nizak stupanj politi\u010dke participacije i povjerenja u institucijeix, \u0161to upu\u0107uje na va\u017enost obrazovanja za ljudska prava. Odlukom o dono\u0161enju kurikuluma za me\u0111upredmetnu temu Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje \u0161kole u RH, donesen je kurikulum za ovu temu kao me\u0111upredmetnu te se tako primjenjuje od nastavne godine 2019.\/2020. Me\u0111utim, upitno je koliko bez uvo\u0111enja zasebnog predmeta u\u010denici i nastavnici mogu posvetiti dovoljno pa\u017enje sadr\u017eajima koje je nu\u017eno usvojiti u \u0161koli, a kako bi osigurali da \u0107e mladi biti aktivni gra\u0111ani demokratskog dru\u0161tva u budu\u0107nosti.
\nStoga bi bilo va\u017eno evaluirati organizaciju i provedbu gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom obrazovnome sustavu kroz \u0161irok dijalog donositelja odluka sa svim relevantnim dionicima (nastavnicima, u\u010denicima i studentima, znanstvenicima i istra\u017eiva\u010dima koji se bave temama odgoja i obrazovanja, civilnim sektorom i sli\u010dno). Va\u017eno je ovakve sadr\u017eaje osigurati kroz razne aktivnosti i za populaciju mladih iznad 18. godine, posebice za one koji nisu obuhva\u0107eni formalnim sustavom obrazovanja.<\/p>\n

Va\u017enost uspostave i provedbe strate\u0161koga okvira u podru\u010dju mladih prepoznata je na globalnoj razini, pa je tako UN 2018. usvojio svoju Strategiju za mlade 2030.x, a strate\u0161ki okvir usmjeren na mlade, s ciljem njihova sna\u017enijega dru\u0161tvenoga uklju\u010divanja i ja\u010danje njihove gra\u0111anske participacije, donijela je i EU. RH, me\u0111utim, jo\u0161 nema Nacionalni program za mlade, premda je prethodni strate\u0161ki dokument u ovome podru\u010dju istekao 2017., a radna skupina za izradu narednoga osnovana sredinom 2021. godine. Pozitivan primjer pru\u017eaju \u017eupanije poput primjerice Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke i Istarske, koje su usvojile svoje \u017eupanijske programe za mlade.<\/p>\n

Ujedno, kako je primije\u0107eno na okruglome stolu \u201eNepostojanje nacionalnog programa za mlade\u201c odr\u017eanome u listopadu 2022. u Hrvatskome saboru, u RH trenutno postoji samo jedan propis na razini strategije ili onoj zakonskoj koji se isklju\u010divo bavi mladima – Zakon o Savjetima mladih. Intencija toga propisa uklju\u010divanje je mladih u odlu\u010divanje na regionalnoj i lokalnoj razini.<\/p>\n

Me\u0111utim, prema podacima za 2021. godinu, od 576 JLP(R)S savjete za mlade osnovalo ih je tek 127, od \u010dega su aktivna bila svega 73. U sije\u010dnju 2023. godine izmjene ovoga propisa upu\u0107ene su u e-savjetovanje, a ho\u0107e li one donijeti i kvalitativnu promjenu u ovome podru\u010dju ostaje za vidjeti<\/p>\n

Preporuka 50.<\/span><\/strong>
\nVladi Republike Hrvatske, da donese Nacionalni program za mlade<\/span><\/p>\n

Prema o\u010ditovanjima koja smo zaprimili, u nekim je \u017eupanijama, primjerice Karlova\u010dkoj i Osje\u010dko-baranjskoj, uspostavljena suradnja sa savjetima mladih koji su uklju\u010deni u aktivnosti vezane za mlade i njihove interese te aktivno sudjeluju u kreiranju dru\u0161tvenog sadr\u017eaja. Na lokalnoj razini, aktivnosti vezane za mlade, u pravilu se svode na osiguravanje stipendija za nastavak obrazovanja, potpore za prijevoz u\u010denika i druge oblike pomo\u0107i mladima iz socijalno ugro\u017eenih obitelji, a neke JLS daju potpore i OCD-ovima mladih i za mlade.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Sloboda izra\u017eavanja<\/a> i Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz mlade mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. S ciljem osna\u017eivanja mladih za ravnopravno sudjelovanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16228"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17866,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16228\/revisions\/17866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}