{"id":16226,"date":"2023-04-14T14:42:18","date_gmt":"2023-04-14T12:42:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16226"},"modified":"2023-09-28T10:06:16","modified_gmt":"2023-09-28T08:06:16","slug":"diskriminacija-temeljem-dobi-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem dobi"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz starije i mlade osobe mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n
\n

Iako Istra\u017eivanje pu\u010dke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2022. pokazuje da su se predrasude prema starijima smanjile u odnosu na 2016. godinu, one su u dru\u0161tvu i dalje prisutne.<\/p>\n

Pove\u0107ani tro\u0161kovi \u017eivota, visoka stopa inflacije, nedostatni kapaciteti za dugotrajnu institucionalnu skrb i manjak izvaninstitucionalnih usluga za osobe starije \u017eivotne dobi, kao i nedostatak adekvatnih mjera za pomirenje obiteljskog i profesionalnog \u017eivota koji bi \u010dlanovima obitelji omogu\u0107io brigu o svojim starima, uz ote\u017eani pristup zdravstvenoj za\u0161titi koja je osobito potrebna u starijoj dobi, predstavljaju zna\u010dajne izazove kada govorimo o brizi za osobe starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n

Popis stanovni\u0161tva pokazao je da je RH suo\u010dena s trendom starenja stanovni\u0161tva koji zahtjeva i odgovaraju\u0107u reakciju. Osobe starije \u017eivotne dobi, posebno koje \u017eive u ruralnim krajevima, \u010desto ostaju same, dru\u0161tveno i prometno izolirane, bez podr\u0161ke i novca za osnovne \u017eivotne potrebe, a pristup zdravstvenim ili socijalnim uslugama im je zna\u010dajno ote\u017ean.<\/p>\n

Na te\u0161ke \u017eivotne uvjete osoba starije \u017eivotne dobi koje \u017eive u prometno nepovezanim krajevima, ukazuju i OCD-i, ali i JLP(R)S-i. Stoga su izuzetno vrijedne inicijative JLS-a koje svojim umirovljenicima odnosno osobama starijim od 65 godina osiguravaju besplatan prijevoz, uklju\u010duju\u0107i i sufinanciranje putnih tro\u0161kova na lije\u010denje u ve\u0107a gradska sredi\u0161ta, kao \u0161to je to slu\u010daj Grada Po\u017eege.<\/p>\n

Starijim osobama koje ostaju \u017eivjeti u svojim domovima ali trebaju pomo\u0107, va\u017eno je osigurati potrebnu pomo\u0107 i podr\u0161ku poput socijalne usluge pomo\u0107i u ku\u0107i iz ZSS-a ili projekta Za\u017eeli. HCK navodi kako su uvjeti za ostvarivanje pomo\u0107i u ku\u0107i iz ZSS-a izrazito strogi, \u0161to rezultira manjim brojem korisnika koji udovoljavaju kriterijima. Stoga ukazuju da bi kriterije za ostvarivanje prava na pomo\u0107 u ku\u0107i trebalo korigirati. Projekt Za\u017eeli, koji tako\u0111er osigurava podr\u0161ku starijim osobama koje ostaju u svojim ku\u0107anstvima, provodi se projektno pa potrebna usluga nije kontinuirano dostupna.<\/p>\n

Stoga, u uvjetima kada se potrebna pomo\u0107 u ku\u0107i osigurava samo dijelu onih kojima je potrebna, dok zna\u010dajan broj starih i nemo\u0107nih \u017eive sami i bez podr\u0161ke, treba ukazati na nedostatan broj mjesta u institucionalnoj skrbi. U kombinaciji s nedostatkom odgovaraju\u0107ih socijalnih usluga otvaraju se mogu\u0107nosti zloupotreba koje stare dovode u ranjiv polo\u017eaj. Iako Ustav RH propisuje da su djeca du\u017ena brinuti o starim i nemo\u0107nim roditeljima, propisi i dalje ne omogu\u0107avaju ostvarivanje prava na bolovanje za brigu o oboljelim roditeljima ili djedovima i bakama, kao \u0161to ne omogu\u0107avaju niti stjecanje statusa njegovatelja u takvim slu\u010dajevima. Pozitive su izmjene ZOR-a kojima je osigurano pravo radnika na nepla\u0107eni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godi\u0161nje za pru\u017eanje osobne skrbi.<\/p>\n

No, isto ne omogu\u0107ava odgovaraju\u0107u brigu o starim, te\u0161ko oboljelim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji. Dobrodo\u0161la novina je i mogu\u0107nost da radnik zatra\u017ei od poslodavca rad na izdvojenom mjestu rada zbog uskla\u0111ivanja radnih i obiteljskih obveza te osobnih potreba koje uklju\u010duju i pru\u017eanje osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna \u010dlanu u\u017ee obitelji ili osobi koja s radnikom \u017eivi u istom ku\u0107anstvu. Me\u0111utim, to nije primjenjivo u brojnim djelatnostima gdje je nu\u017ena fizi\u010dka prisutnost na radnom mjestu.<\/p>\n

Nedostatni kapaciteti domova za dugotrajnu institucionalnu skrb i dalje utje\u010du na kvalitetu skrbi koja se osigurava osobama starije \u017eivotne dobi. Posebno je vidljiv problem \u017eurnog smje\u0161taja oboljelih nakon mo\u017edanog udara ili drugih bolesti koje utje\u010du na potencijalnog korisnika i njegovu obitelj. Liste \u010dekanja za institucionalnu skrb su jako duge, dijelom i zbog na\u010dina na koji se vode. Ohrabruju primjeri poput onog iz \u0160ibensko-kninske \u017eupanije gdje se za smje\u0161taj \u010deka izme\u0111u tri mjeseca i godinu dana. Stoga je nu\u017eno \u017eurno osmisliti novi i transparentan na\u010din vo\u0111enja listi \u010dekanja, a ustanove dugotrajne institucionalne skrbi je potrebno osna\u017eiti i osiguravanjem dostatnog broja zaposlenika.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje dobivamo i na\u0161 terenski rad pokazuju da domovi za stare i nemo\u0107ne nemaju dovoljno medicinskog osoblja pa o korisnicima tijekom no\u0107i brinu njegovatelji. Primjerice, u jednom od domova koji smo obi\u0161li na de\u017eurstvu u no\u0107noj smjeni gotovo nikada nije raspore\u0111ena medicinska sestra i prema dostupnim evidencijama korisnici su tijekom 2022. \u010dak 200 no\u0107i bili prepu\u0161teni skrbi isklju\u010divo njegovatelja, bez medicinskog osoblja.<\/p>\n

Ne smije se zanemariti niti povezanost nedostatnih usluga i kapaciteta za skrb o osobama starije \u017eivotne dobi sa slu\u010dajevima nasilja nad njima te s brojem ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, o \u010demu pi\u0161emo u zasebnom poglavlju.<\/p>\n

Preporuka 49.<\/strong><\/span>
\nVladi Republike Hrvatske, da osigura nov\u010danu podr\u0161ku i umirovljenicima koji su u riziku od siroma\u0161tva, a ostvarili su mirovinu u inozemstvu\u00a0<\/span><\/p>\n

Unato\u010d jednokratnim nov\u010danim potporama koje su umirovljenicima ispla\u0107ivane u nekoliko krugova zbog poskupljenja tro\u0161kova \u017eivota, materijalni polo\u017eaj ostao je jedan od najve\u0107ih problema za osobe starije \u017eivotne dobi, odnosno umirovljenike. Prema kriterijima propisanima za jednokratne nov\u010dane isplate umirovljenici koji su dr\u017eavljani i imaju prebivali\u0161te u RH ne zadovoljavaju uvjete za njihovu isplatu, \u010dak i kad imaju izuzetno niske mirovine, samo zato jer nisu osiguranici HZMO-a, nego su mirovinu ostvarili u inozemstvu.<\/p>\n

Tijekom 2022. godine zaprimili smo brojne pritu\u017ebe kojima su umirovljenici, posebice oni koji su mirovinu ostvarili u biv\u0161im dr\u017eavama SFRJ, ukazivali na nepravednost takvih kriterija. Imaju\u0107i u vidu odredbu \u010dlanaka 3. i 58. Ustava RH, nadle\u017enim smo tijelima uputili preporuku za osmi\u0161ljavanje mjera koje \u0107e svim umirovljenicima koji zbog visine mirovine \u017eive u riziku od siroma\u0161tva, osigurati financijsku potporu, neovisno gdje su ostvarili mirovinu.<\/p>\n

\n

\u201eJa kao dr\u017eavljanin Republike Hrvatske, gdje mi je i prebivali\u0161te i stalno boravi\u0161te budu\u0107i primam samo mirovinu iz BiH ne mogu ostvariti pravo na isplatu energetskog dodatka jer nisam mirovinu ostvario u Republici Hrvatskoj. Zna\u010di ja samo iz razloga \u0161to nemam mirovinu i u Republici Hrvatskoj, a tu \u017eivim,ne mogu ostvariti pravo na za\u0161titu od udara cijena\u2026mojoj supruzi se prigodom utvr\u0111ivanja osnovice za isplatu energetskog dodatka na mirovinu ostvarenu u Hrvatskoj dodaje i mirovina koju prima iz BiH i time joj se umanjuje pripadaju\u0107i energetski dodatak koji bi imala samo osnovom isplate Hrvatske mirovine. Zna\u010di mirovina ostvarena u BiH u takvom slu\u010daju vrijedi, a u mom slu\u010daju ne vrijedi, iako i mene kao Hrvatskog dr\u017eavljanina, sa prebivali\u0161tem u Hrvatskoj, jednako poga\u0111a cjenovni udar.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U postupku koji smo vodili temeljem pritu\u017ebe SUH-a otvorilo se i pitanje provjere slu\u017ebenih podataka koji su kriterij za isplate razli\u010ditih nov\u010danih potpora umirovljenicima. Pravo na isplatu tzv. COVID dodatka nije ostvarila 94 godine stara, nepismena umirovljenica s mirovinom od 1.200,00 kn, koja je od 1987. \u017eivjela na adresi na koju joj je izdana i osobna iskaznica s trajnim rokom va\u017eenja, i na koju joj je putem po\u0161te do smrti dostavljana mirovina, jer nije imala regulirano prebivali\u0161te, \u0161to ona nije ni znala. Naime, prebivali\u0161te joj je bilo odjavljeno po slu\u017ebenoj du\u017enosti 2014. godine pa na dan stupanja na snagu Odluke o COVID dodatku niti na dan obrade podataka za isplatu navedenog primanja, nije ispunjavala uvjet prebivali\u0161ta. Zbog toga joj, prema HZMO-ovom tuma\u010denju Odluke nije mogao biti ispla\u0107en COVID dodatak.<\/p>\n

Me\u0111utim, MUP je naveo da neregulirano prebivali\u0161te ne zna\u010di da pojedini gra\u0111ani nisu u odre\u0111enom mjestu i \u017eivjeli, ukazuju\u0107i da se neprekidno \u017eivljenje na odre\u0111enoj adresi mo\u017ee dokazivati i drugim dokaznim sredstvima podesnim za utvr\u0111ivanje \u010dinjeni\u010dnog stanja sukladno ZUP-u, a ne isklju\u010divo uvjerenjem o prebivali\u0161tu.<\/p>\n

Ukazali smo da je navedenu situaciju mogu\u0107e gledati kao neizravnu diskriminaciju i to intersekcijsku, pri \u010demu odre\u0111ene kategorije gra\u0111ana zbog nekih svojih karakteristika nisu u jednakoj poziciji. Zbog gramati\u010dkog umjesto teleolo\u0161kog tuma\u010denja uvjeta navedenih u propisu, u kombinaciji s osobnim karakteristikama navedene \u017eene, odnosno njene razine obrazovanja, zdravstvenog stanja i \u017eivotne dobi, ona nije dobila COVID dodatak, iako je cilj njegovog uvo\u0111enja bio pomo\u0107i upravo gra\u0111anima slabijeg imovnog stanja, \u0161to je bio slu\u010daj s doti\u010dnom.<\/p>\n

Ukazali smo i na diskriminatorni u\u010dinak \u010dlanka 50. ZOZO-a, kojim je propisano da osiguranik koji je navr\u0161io 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada, nema pravo na naknadu pla\u0107e na teret HZZO-a za vrijeme bolovanja, ve\u0107 mu se ona ispla\u0107uje na teret poslodavca, odnosno njega samog ukoliko je on obveznik uplate doprinosa. Izmjenama ZOZO-a po\u010detkom 2023. godine dobna granica samo je pomaknuta na 70 godina \u017eivota, \u010dime nije otklonjen diskriminatorni u\u010dinak.<\/p>\n

Tijekom 2022. godine zaprimali smo i pritu\u017ebe kojima se ukazuje na uskra\u0107ivanje zdravstvene za\u0161tite osobama starije \u017eivotne dobi. Tako je pritu\u017eiteljica, koja naknadno ipak nije \u017eeljela vo\u0111enje postupka, navela da lije\u010dnica Hitne pomo\u0107i tijekom intervencije nije \u017eeljela saslu\u0161ati ni pacijenta ni \u010dlanove njegove obitelji te je, postaviv\u0161i krivu dijagnozu, odbila prevesti pacijenta u bolnicu iako je imao hitnu uputnicu. Pritu\u017eiteljica je smatrala da je dob njenog oca bila razlog uskra\u0107ivanja zdravstvene za\u0161tite, pri \u010demu je zaklju\u010dila da \u201ekada ima\u0161 76 godina u o\u010dima zdravstvenog sustava si samo starac\u201c.<\/p>\n

Sli\u010dnu pritu\u017ebu zaprimili smo o starijem pacijentu \u010dije se stanje danima pogor\u0161avalo, a na kraju je do\u0161lo do puknu\u0107a neprepoznate aneurizme. Lije\u010dnici koji su ga pregledavali nisu napravili niti jedan laboratorijski nalaz, a pretrage su napravljene tek po dolasku u drugu, ve\u0107u bolnicu. Na olako zanemarivanje zdravstvenih te\u0161ko\u0107a starijih pacijenata ukazuje i Udruga \u201estarKa!, u \u010dijem se o\u010ditovanju navodi da se u zdravstvenim ustanovama \u010desto mogu \u010duti komentari o \u017eivotnoj dobi pacijenata uz napomenu da je \u201esretan \u0161to je uop\u0107e \u017eiv\u201c.<\/p>\n

Zaprimili smo i pritu\u017ebu u kojoj se navodi da je kao kriterij za odabir projekata namijenjenih malim poljoprivrednim gospodarstvima odre\u0111ena i \u017eivotna dob nositelja projekta. S ciljem pove\u0107anja broja mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava kriteriji vezani za dob nositelja projekta bili su postavljeni tako da starije osobe mogu ostvariti znatno manji broj bodova \u010dime im se smanjuju \u0161anse za potporu. Kako se istovremeno u tom Programu nalazi i tip operacije \u201ePotpora mladim poljoprivrednicima\u201c, usmjerene upravo na mlade, ukazali smo da uvo\u0111enje dobnog kriterija koji ima preotegotni u\u010dinak na starije nositelje projekta u tipovima operacija koje nisu specifi\u010dno namijenjene mladima, mo\u017ee predstavljati kr\u0161enje odredaba ZSD-a.<\/p>\n

Digitalizacija pristupa uslugama i javnim servisima tako\u0111er ima veliki utjecaj na uklju\u010denost starijih osoba. Prema istra\u017eivanju koje je u Gradu Zagrebu te u Vara\u017edinskoj i Primorsko-goranskoj \u017eupaniji proveo Fakultet organizacije i informatike, o informati\u010dkoj pismenosti osoba s invaliditetom, umirovljenika i stanovnika ruralnih sredina i otoka, \u010dak ih 54,1% (od ukupno 540 ispitanika od kojih je 57,2% bilo starije od 55 godina \u017eivota) ne koriste digitalne servise niti imaju potrebu za time. 35,6% ispitanika ne smatra nu\u017enim kori\u0161tenje digitalnog servisa e-gra\u0111ani, velikim dijelom jer trebaju pomo\u0107 za njegovo kori\u0161tenje, \u0161to su podatci koje svakako treba imati na umu pri mjerama koje se provode u cilju digitalizacije javne uprave. Stoga ponovno ukazujemo kako je osim informacija o ostvarivanju prava na mre\u017enim stranicama, nu\u017eno osigurati istu i u fizi\u010dkom obliku i kroz direktan kontakt s gra\u0111anima, dok istovremeno treba podr\u017eavati i poticati kompjutersko opismenjavanje starijih osoba, kako ne bi bili isklju\u010deni iz novog digitalnog svijeta.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, Prava starijih osoba<\/a>, Mladi<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a> i Policijski sustav<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz starije i mlade osobe mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Iako Istra\u017eivanje pu\u010dke pravobraniteljice […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16226","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16226","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16226"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16226\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17865,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16226\/revisions\/17865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16226"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16226"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16226"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}