{"id":16223,"date":"2023-04-14T14:23:48","date_gmt":"2023-04-14T12:23:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16223"},"modified":"2023-09-28T10:29:17","modified_gmt":"2023-09-28T08:29:17","slug":"prava-starijih-osoba-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2\/","title":{"rendered":"Prava starijih osoba"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz starije osobe mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\"><em>\u00a0<\/em>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#socijalnasigurnost\">Socijalna sigurnost starijih osoba<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#domovizastarijeinemocne\">Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#nasiljenadstarijima\">Nasilje nad starijima<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#ugovoriouzdrzavanju\">Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#mirovinskoosiguranje\">Mirovinsko osiguranje<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong><a id=\"socijalnasigurnost\"><\/a>Socijalna sigurnost starijih osoba<\/strong><\/h3>\n<p>Prema popisu stanovni\u0161tva iz 2021. godine, objavljenom u 2022. godini, 22,45% stanovnika RH u dobi je od 65 i vi\u0161e godina. Vi\u0161e od \u010detvrtine stanovni\u0161tva je starije od 65 godina u \u0160ibensko-kninskoj (27,39%), Li\u010dko-senjskoj (26,26%) i Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (25,82%). Stopa rizika od siroma\u0161tva za ovu skupinu iznosila je 32,4%, pri tome za \u017eene 37%, a za starije osobe u jedno\u010dlanom ku\u0107anstvu \u010dak 55,3%, \u0161to je velik i zabrinjavaju\u0107i porast u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosila 52,1%. Drugim rije\u010dima, vi\u0161e nego svaka druga starija osoba koja \u017eivi sama u riziku je od siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine do\u0161lo je do velikih poskupljenja hrane i energenata, uz godi\u0161nju stopu inflacije od \u010dak 13,1%, \u0161to je posebno te\u0161ko pogodilo najsiroma\u0161nije starije osobe. Pri tome je formula uskla\u0111ivanja mirovina samo djelomi\u010dno pratila rast cijena, dok se nacionalna naknada za starije osobe uskla\u0111uje samo jednom godi\u0161nje, a u 2022. godini nije zna\u010dajnije rasla te je iznosila 820,80 kn.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 35.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pripremi izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim bi se pove\u0107ao iznos nacionalne naknade za starije osobe, skratila duljina prebivali\u0161ta te omogu\u0107ila isplata putem po\u0161te<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 36.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da razmotri izmjenu formule za uskla\u0111ivanje mirovina, kako bi uskla\u0111ivanje mirovina u ve\u0107oj mjeri pratilo rast tro\u0161kova \u017eivota<\/span><\/p>\n<p>S obzirom na rast cijena i potrebu za hitnim mjerama pomo\u0107i, Vlada RH donijela je tijekom 2022. u tri navrata odluku o isplati jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i umirovljenicima s mirovinama do 4.360 kn, i to u iznosu od 400 kn do 1.200 kn, ovisno o visini mirovine. Iako je isplatama obuhva\u0107eno oko 690.000 umirovljenika, nisu bili obuhva\u0107eni siroma\u0161ni umirovljenici koji \u017eive u RH, a mirovinu primaju isklju\u010divo iz inozemstva, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem dobi.<\/p>\n<p>Prema podacima HZMO-a, na dan 31. prosinca 2022. bilo je evidentirano 6.418 korisnika nacionalne naknade za starije osobe, najvi\u0161e u Gradu Zagrebu, Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji i Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji, a 1.090 korisnika nacionalne naknade bilo je u dobi od 80 i vi\u0161e godina.<br \/>\nMRMSOSP navodi da je od po\u010detka primjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (1. sije\u010dnja 2021.) do 14. studenog 2022. podneseno 13.267 zahtjeva, na temelju kojih su 7.172 osobe ostvarile ovo pravo, odnosno 54%. Pri tome MRMSOSP ukazuje da su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi odbijanja zahtjeva ve\u0107i prihodi podnositelja i\/ili njegovih \u010dlanova ku\u0107anstva od propisanog cenzusa, neispunjavanje uvjeta neprekinutog prebivali\u0161ta u trajanju od 20 godina neposredno prije podno\u0161enja zahtjeva, te kori\u0161tenje ZMN-a. Vezano za uvjet duljine prebivali\u0161ta smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu ukazali da ovako propisana duljina mo\u017ee posebno otegotno utjecati na mogu\u0107nost dijela povratnika da ostvare ovu naknadu, iako ispunjavaju ostale uvjete. Nadalje, prihodovni kriterij da korisniku i\/ili \u010dlanovima ku\u0107anstva prihod ostvaren u prethodnoj mjese\u010dno ne prelazi utvr\u0111eni iznos nacionalne naknade, iz obuhvata ove naknade izostavlja brojne starije osobe koje su u riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>MRMSOSP smatra da je jedan od razloga malog broja korisnika nacionalne naknade za starije dono\u0161enje novog ZSS-a, kojim je osnovica za izra\u010dun ZMN-a pove\u0107ana na 1.000,00 kn, pri \u010demu ZMN za starijeg samca i osobu potpuno nesposobnu za rad iznosi 130% osnovice, odnosno 1.300,00 kn, a ZMN je ujedno i \u201epropusnica\u201c za druga prava u sustavu socijalne skrbi te za naknade na lokalnoj razini \u2013 poput tro\u0161kova stanovanja i ogrijeva.<\/p>\n<p>Dodatno, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) isti\u010de da je isplata nacionalne naknade za starije isklju\u010divo na ra\u010dun u banci, bez mogu\u0107nosti dostave po\u0161tom, posebno otegotna za one koji \u017eive u izoliranim podru\u010djima, bez dostupnog javnog prijevoza, banaka ili bankomata, pri \u010demu banke dodatno napla\u0107uju mjese\u010dno vo\u0111enje ra\u010duna, \u0161to tako\u0111er indirektno smanjuje priliv korisnika.<br \/>\nSvakako je pozitivno \u0161to je od 1. sije\u010dnja 2023. krenula u provedbu \u017eeljno i\u0161\u010dekivana reforma obiteljskih mirovina koje su porasle 10% te kojom je umirovljenicima omogu\u0107eno primanje vlastite i dijela obiteljske mirovine iza preminulog bra\u010dnog druga. S istim datumom najni\u017ee mirovine porasle su 3%. No s obzirom na daljnji rast cijena hrane, usluga i energenata, ali i niske iznose najni\u017eih mirovina, upitno je ho\u0107e li i koliko navedene mjere zaustaviti porast siroma\u0161tva starijih osoba.<a id=\"domovizastarijeinemocne\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/strong><\/h3>\n<p>Prema podacima MRMSOSP-a, u RH djeluje 686 pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja za starije osobe koji raspola\u017eu smje\u0161tajnim kapacitetima za 29.624 korisnika, pri \u010demu je ve\u0107ina korisnika u domove smje\u0161tena ugovorom, a tek manji dio rje\u0161enjem centara za socijalnu skrb.<\/p>\n<p>U velja\u010di 2022. donesen je dugoo\u010dekivani ZSS, koji u odnosu na raniji zakon ne predvi\u0111a obiteljske domove kao oblik pru\u017eanja usluge smje\u0161taja. Novi ZSS ih spominje u prijelaznim i zavr\u0161nim odredbama gdje se navodi da obiteljski domovi osnovani prema odredbama ranije va\u017ee\u0107eg zakona nastavljaju pru\u017eati socijalne usluge najkasnije do 31. prosinca 2026. godine, do kada bi se trebali \u201etransformirati\u201c, odnosno uskladiti svoj organizacijski oblik s odredbama novog ZSS-a.<br \/>\nUdruga za informiranje, \u0161irenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe \u201estarKA\u201c, \u010diji su \u010dlanovi ve\u0107inom obiteljski domovi, u kojima je ukupno smje\u0161teno oko 950 korisnika, navodi da ih je tek manji dio zapo\u010deo s uskla\u0111ivanjem, a da mnogi razmi\u0161ljaju o prestanku obavljanja djelatnosti.<\/p>\n<p>Prema Udruzi \u201estarKA\u201c razlozi su financijska neisplativost obavljanja djelatnosti, manjak radne snage te zamor zbog neizvjesnosti i najava zatvaranja obiteljskih domova u protekle dvije godine, pri \u010demu se isti\u010de da ve\u0107ina obiteljskih domova koji planiraju nastaviti s radom \u010deka zadnji rok za uskla\u0111ivanje. Navedeno potvr\u0111uju i medijski natpisi da je dio privatnih domova u Dalmaciji ve\u0107 zatvoren i da su objekti prenamijenjeni za turizam.<\/p>\n<p>Pri tome u domovima kroni\u010dno nedostaje smje\u0161taja pa prema procjeni Udruge \u201estarKA\u201c, utemeljenoj na broju upita za smje\u0161taj, potra\u017enja prema\u0161uje ponudu smje\u0161taja za otprilike 20% i to za hitne slu\u010dajeve \u2013 za starije osobe koje nakon bolni\u010dkog lije\u010denja ili iz drugih ozbiljnih zdravstvenih razloga trebaju 24-satnu pomo\u0107 i podr\u0161ku (korisnici kojima je potreban 3. stupanj usluge).<\/p>\n<p>Ipak, treba podsjetiti za\u0161to je usvojena odredba o obvezi transformacije obiteljskih domova. Naime, Ministarstvo je utvrdilo da dio obiteljskih domova nije bio u mogu\u0107nosti pru\u017eati o\u010dekivanu razinu kvalitete usluge zbog premalog broja pru\u017eatelja usluge, posebice stru\u010dnjaka, ili neadekvatne infrastrukture u kojoj se pru\u017eala usluga. Isto smo vidjeli i iz pritu\u017ei koje smo zaprimali proteklih godina, uklju\u010duju\u0107i slu\u010dajeve zanemarivanja, pa i medijski popra\u0107ene smrtne slu\u010dajeve u domovima u Andra\u0161evcu i Dugom Ratu, zbog \u010dega smo predlagali \u010de\u0161\u0107i nadzor.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, i dalje je prisutan problem ilegalnog rada domova koji potencijalno ugro\u017eava \u017eivote korisnika, pri \u010demu je MRMSOSP u kontrolnim nadzorima u 2022. utvrdilo da je 13 pru\u017eatelja socijalnih usluga nastavilo raditi i nakon zabrane rada. U jednom takvom domu u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji inspektori su u ponovljenom nadzoru zatekli nepokretne starije osobe bez hrane i vode, higijenski zapu\u0161tene i prepu\u0161tene same sebi. Vlasnica ilegalnog doma u Istri inspektorima je odbijala dati podatke o biv\u0161im i zate\u010denim korisnicima te je onemogu\u0107avala nadzor pa je isti proveden uz prisustvo djelatnika MUP-a.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eIvana i njezin brat su odlucili oca nagovoriti i smjestiti u staracki dom. Ja sam bila zadovoljna jer covjek voli drustvo. Dobila sam njegov broj mobitela pa sam ga nazvala da cujem kako je. Prilikom razgovora sam cula da netko jauce a on je rekao da ima dva cimera u sobi koji leze zavezani i u bolovima. Za!io se na hranu da nema tusa te da nesmije iz sobe. Napominjem da covjek nije lisen ljudskih sloboda i prava. Drugi dan sam zvala nij se\u00a0<a style=\"color: #006451;\" href=\"http:\/\/javio.pa\/\">javio pa<\/a>\u00a0sam nazvala broj sa intrneta tkzv. upraviteljicu. Rekla je da nemoze razgovarati osim ako kcer odobri. Zvali su i moji susjedi neku vecer i on je rekao da je dom mrtvacnica i molio je susjeda a i mene prije da dodjem po njega.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>U spomenutim slu\u010dajevima iznimno zabrinjava upornost vlasnika domova da nastave raditi usprkos izre\u010denoj mjeri zabrane rada, \u010demu pridonosi sankcioniranje koje nema dovoljno odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak, ali i izostanak javno objavljenih informacija koji domovi imaju potrebnu licencu, odnosno kojima je zabranjen rad.<\/p>\n<p>Naime, u potrazi za smje\u0161tajem starije osobe i \u010dlanovi njihovih obitelji i dalje se \u010desto vode usmenom preporukom, informacijama objavljenim na internetskim stranicama domova ili na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a nemaju jednostavan na\u010din provjere radi li pru\u017eatelj usluge smje\u0161taja odnosno dom bez potrebnih dozvola te je li mu prethodno izre\u010dena mjera zabrane rada.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 37.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da objavi i redovito a\u017eurira lako dostupne informacije o domovima koji imaju potrebnu licencu, uz osiguravanje da na listi nema onih kojima je izre\u010dena mjera zabrane rada<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 38.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da podzakonskim aktom detaljnije regulira na\u010din obavljanja kontrola koje jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb provode nad pru\u017eateljima socijalnih usluga<\/span><\/p>\n<p>Prema novom ZSS-u jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb su du\u017eni jednom godi\u0161nje obaviti kontrolu pru\u017eatelja socijalnih usluga kojima su ranije izdali licencu, utvrditi ispunjavaju li i dalje uvjete te u slu\u010daju osnovane sumnje na nepravilnosti bez odgode obavijestiti MRMSOSP. Prema podacima \u017eupanija, ve\u0107ina ih je tijekom 2022. godine zapo\u010dela s kontrolama, no zamjetne su razlike u pristupu i tempu provo\u0111enja kontrola \u2013 dio ih provodi najavljene, a dio nenajavljene kontrole, dio je tek zapo\u010deo s kontrolama, a neke su, primjerice Krapinsko-zagorska i Zagreba\u010dka \u017eupanija, obavile kontrolu kod svih pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja za starije i nemo\u0107ne osobe koji djeluju na njihovom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Prema podacima MRMSOSP-a, tijekom 2022. provedeno je 345 izvanrednih inspekcijskih nadzora nad pru\u017eateljima usluge smje\u0161taja (od toga 67 nadzora nad radom obiteljskih domova temeljem prijava), a dio se odnosio na pritu\u017ebe koje smo upu\u0107ivali MRMSOSP-u radi provo\u0111enja inspekcijskog nadzora.<\/p>\n<p>Utvr\u0111ene nepravilnosti odnosile su se na ve\u0107i broj korisnika od broja utvr\u0111enog licencom, nedostatke u prostornim uvjetima (nisu ugra\u0111eni rukohvati u kupaonicama i hodnicima, nisu osigurani le\u017eaji sa mehanizmom za podizanje i spu\u0161tanje za korisnike 3. stupnja usluge, nije ugra\u0111en sustav vatrodojave, lijekovi nisu pod klju\u010dem), a kod ve\u0107ine pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja nedostaje kvalificiranog osoblja, prije svega medicinskih sestara i fizioterapeuta.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006644;\"><strong>Preporuka 39.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006644;\">Osniva\u010dima i domovima za starije i nemo\u0107ne osobe koji djeluju kao javne ustanove socijalne skrbi, da osiguraju sredstva i opreme domove sukladno potrebama korisnika<\/span><\/p>\n<p>U predmetu u kojem smo postupali po pritu\u017ebi vezanoj za decentralizirani dom u Zagrebu nadzorom je utvr\u0111eno da vertikale cure, da je parket dotrajao te da je potrebna sveobuhvatna obnova pa su inspektori naredili da se u roku godinu dana otklone o\u0161te\u0107enja podova i zidova, unutarnje stolarije, prostora i opreme u kuhinji doma i sli\u010dno. Navedeno pokazuje da je u domovima, osim nedostatka osoblja, zamjetan i nedostatak ulaganja u opremu i prostor. Uz pravovremena ulaganja, decentralizirani domovi i njihovi osniva\u010di trebali bi i \u017eurno otklanjati kvarove dizala, odnosno njihovu zamjenu, \u0161to je razvidno iz pritu\u017ebe na dom u Dalmaciji, u kojem se zbog kvara dizala korisnike rijetko izvodi na svje\u017ei zrak, a na preglede ih se po stepenicama doma spu\u0161ta na rukama, \u0161to predstavlja poni\u017eavaju\u0107e postupanje.<a id=\"nasiljenadstarijima\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Nasilje nad starijim osobama<\/strong><\/h3>\n<p>Podaci o obiteljskom nasilju, tako i podaci o nasilju nad starijim osobama, objavljuju se jednom godi\u0161nje u formi izvje\u0161\u0107a za prethodnu godinu koje sastavlja Povjerenstvo za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija vezanih za za\u0161titu od nasilja u obitelji. U Izvje\u0161\u0107u Povjerenstva za 2021. sadr\u017eana su samo dva podatka koja se konkretno odnose na starije osobe \u2013 podatak da su u evidencijama MRMSOSP-a zabilje\u017eena 255 slu\u010daja zanemarivanja potreba osobe starije \u017eivotne dobi te podatak MPU iz objedinjene evidencije sudova o prekr\u0161ajnim djelima nasilja u obitelji u kojem se spominju 834 \u017ertve nasilja u obitelji starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 40.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osnuje Radnu skupinu za pra\u0107enje pojavnosti nasilja nad starijima, uklju\u010duju\u0107i u obitelji i domovima za starije i nemo\u0107ne<\/span><\/p>\n<p>Vidljivo je da podaci nisu me\u0111usobno povezani te se iz njih ne mo\u017ee vidjeti, primjerice, koliko je prijavljenih slu\u010dajeva zanemarivanja potreba osobe starije \u017eivotne dobi dobilo sudski epilog (je li svih 255 slu\u010dajeva zanemarivanja sadr\u017eano u brojci od 834 \u017ertve koje je zabilje\u017eilo MPU u 2021. godini), koliko je osloba\u0111aju\u0107ih i osu\u0111uju\u0107ih presuda i kolike su izre\u010dene kazne. Takvi podaci su iznimno va\u017eni kako bismo mogli pratiti pojavnost nasilja nad starijima te rad tijela koja nasilje trebaju sankcionirati.<\/p>\n<p>Podaci Povjerenstva pokazuju veliki porast broja starijih osoba \u017ertva nasilja u obitelji u odnosu na 2020. godinu. Naime, 2021. godine je prema navedenim podacima MPU bilo 834 \u017ertve starije \u017eivotne dobi, \u0161to je 165,6% vi\u0161e nego 2020. godine, kada ih je bilo 314. Stoga je va\u017eno analizirati za\u0161to je do ovako zna\u010dajnog pove\u0107anja do\u0161lo.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17018\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-1-300x172.png\" alt=\"\" width=\"774\" height=\"444\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-1-300x172.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-1.png 487w\" sizes=\"(max-width: 774px) 100vw, 774px\" \/><\/p>\n<p>Nedostaje i sustavno pra\u0107enje trendova vezanih uz nasilje nad starijima ne samo u obitelji, ve\u0107 i institucionalno, u domovima. Istra\u017eivanje Zaklade \u201eZajedni\u010dki put\u201c pokazuje da i korisnici i djelatnici domova za stare i nemo\u0107ne rijetko percipiraju nasilje. Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu preporu\u010dili da se osnuje Radna skupinu za pra\u0107enje pojavnosti nasilja nad starijima, uklju\u010duju\u0107i i u obitelji i u domovima za starije i nemo\u0107ne.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201ePrije godinu dana su doselili u maminu kucu i od tada je svaki dan\u00a0 maltretiraju i psihi\u010dki zlostavljaju.\u00a0Sve zbog nasljedstva moje majke.\u00a0Brat od mame trazi da svu imovinu prepise njemu.\u00a0Ja nesmin doci jer mi prijete.\u00a0Nedavno su izbacili njenu kuhinju i njena su\u0111a iz kuce, pa joj sad nedaju\u00a0kuhat i jest u kuhinji, kuha u pu\u0161nici a jede u sobi. Njen frizider su odnijeli u podrum kuce.\u00a0Moja mama u svojoj kuci moze boravit samo u svojoj sobi.\u201c\u00a0<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 41.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da socijalne radnike educira o svim oblicima nasilja nad starijim osobama<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 42.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da policijske slu\u017ebenike educira o svim oblicima nasilja nad starijim osobama<\/span><\/p>\n<p>Pozitivno je \u0161to je radi kvalitetnijeg i sustavnijeg pra\u0107enja u okviru sustava socijalne skrbi, MRMSOSP odlu\u010dilo izraditi analizu pojavnosti i postupanja u predmetima nasilja nad starijim osobama te je sastavilo upitnik koji bi, me\u0111u ostalim, trebao sadr\u017eavati podatke o vrsti i trajanju nasilja, dobi, spolu i materijalnom status \u017ertve, odnosu po\u010dinitelja i \u017ertve nasilja te oblicima postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, na potrebu \u010dega smo ukazivali.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe koje smo zaprimali otvorile su i pitanje prepoznavanja nasilja nad starijima od strane nadle\u017enih tijela. Primjerice, iako su naru\u0161eni obiteljski odnosi i sukobi uzrokovani o\u010dekivanjima naslje\u0111ivanja imovine \u010desti okida\u010di, takvi se sukobi tretiraju primarno kao imovinsko-pravni sporovi za koje je nadle\u017ean sud. Tako isti\u010demo jedan od predmeta u kojem su \u010dlanovi obitelji koji su se nedavno doselili starijoj osobi tra\u017eili od nje da im prepi\u0161e ku\u0107u i svu imovinu te je potom verbalno napadali i onemogu\u0107avali joj kori\u0161tenje dijela prostorija ku\u0107e, \u0161to nadle\u017ena tijela nisu prepoznala kao nasilje.<a id=\"ugovoriouzdrzavanju\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/strong><\/h3>\n<p>Prema podacima MPU, u 2022. je pred sudovima sklopljen 1.231 ugovor o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, dok je prema podacima HJK u 2022. pred javnim bilje\u017enicima sklopljeno 1.604 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (567 u formi javnobilje\u017eni\u010dkog akta, 1.037 solemnizacija) i 4.855 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (2.366 u formi javnobilje\u017eni\u010dkog akta, 2.489 solemnizirano), dakle sveukupno 7.690 ugovora o uzdr\u017eavanju.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17019\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-2-300x89.png\" alt=\"\" width=\"772\" height=\"229\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-2-300x89.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-2-585x174.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/stariji-2.png 635w\" sizes=\"(max-width: 772px) 100vw, 772px\" \/><\/p>\n<p><span style=\"color: #006644;\"><strong>Preporuka 43. <\/strong><\/span><span style=\"color: #006644;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ulo\u017ei dodatne napore kako bi se pred sudovima i javnim bilje\u017enicima onemogu\u0107ilo sklapanje ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju od strane pravne ili fizi\u010dke osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno osobe zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006644;\"><strong>Preporuka 44. <\/strong><\/span><span style=\"color: #006644;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli i provede kampanju s ciljem boljeg informiranja gra\u0111ana, osobito starijih osoba, o ugovorima o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006644;\"><strong>Preporuka 45. <\/strong><\/span><span style=\"color: #006644;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da osiguraju da osobe \u00a0koje se odlu\u010de na sklapanje ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju budu upoznate s pravnim posljedicama, putem pravne pomo\u0107i<\/span><\/p>\n<p>HJK navodi da je radi podizanja pravne sigurnosti s MRMSOSP-om intenzivirala rad na povezivanju informacijskih sustava i podataka iz sustava socijalne skrbi radi provjere je li koja od ugovornih strana pod skrbni\u0161tvom, kao i radi li se o situaciji u kojoj bi osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ili je u njoj zaposlena s korisnikom poku\u0161ala sklopiti ugovor o do\u017eivotnom ili dosmrtnom uzdr\u017eavanju, \u0161to je ZSS-om zabranjeno. To je zna\u010dajan pomak, posebno s obzirom na slu\u010dajeve gdje su, usprkos spomenutoj zabrani i propisanoj ni\u0161tetnosti takvih ugovora, vlasnici domova za starije s korisnicima sklapali ugovore o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Ipak, potrebno je ulo\u017eiti dodatne napore jer iz pritu\u017ebi vidimo da se i dalje sklapaju ovakvi ugovori.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe su ukazivale na zanemarivanje, odnosno neizvr\u0161avanje ugovornih obveza od strane davatelja uzdr\u017eavanja; na verbalno i fizi\u010dko nasilje kojem su primatelji uzdr\u017eavanja izlo\u017eeni nakon sklapanja ugovora, a koje se ponekad intenzivira nakon \u0161to odlu\u010de podnijeti tu\u017ebu radi raskida ugovora; na iskori\u0161tavanje starijih osoba koje su sklopile ugovor iako boluju od uznapredovale demencije, ali su formalno poslovno sposobne; kao i na iskori\u0161tavanje osoba te\u0161ko naru\u0161enog zdravlja koje su preminule ubrzo nakon sklapanja ugovora.<\/p>\n<p>Prema na\u0161em istra\u017eivanju iz 2019. godine, \u010dak 63% ispitanika koji su razmi\u0161ljali o sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju nikome se nije obratilo za dodatne informacije. Stoga bi bilo dobro o ovim ugovorima bolje informirati gra\u0111ane, osobito starije osobe, primjerice ciljanim kampanjama. Pri tome je osobito va\u017eno detaljnije unaprijed upoznati one koji se odlu\u010de na sklapanje ugovora o pravima i obvezama i mogu\u0107im posljedicama, putem pravne pomo\u0107i. Na taj na\u010din i dalje je sklapanje na volji osoba koje odlu\u010duju sklopiti ugovor, no osigurava se da u ve\u0107oj mjeri osobe budu informirane.<\/p>\n<p>U rujnu 2022. odr\u017ean je sastanak u MPU na kojem je pu\u010dka pravobraniteljica iznijela preporuke kako bolje za\u0161titi osobe starije \u017eivotne dobi u kontekstu ovih ugovora. Osobito pozdravljamo \u0161to je MPU u sije\u010dnju 2023. godine osnovalo Radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZOO-a s ciljem uvo\u0111enja dodatnih instrumenata za\u0161tite primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n<p>Stoga ponovno ukazujemo na potrebne izmjene zakonodavnog okvira, prije svega ZOO-a. Prvo, zamjetno je da gra\u0111ani ne znaju dovoljno o ugovorima o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, pri \u010demu njihovi nazivi nisu dovoljno jasni niti se iz njih dovoljno vidi njihova razlika. Velika je razlika izme\u0111u ovih ugovora pa tako kod dosmrtnog uzdr\u017eavanja davatelj uzdr\u017eavanja odmah mo\u017ee prenijeti vlasni\u0161tvo nad nekretninom koja je predmet ugovora na sebe, dok je kod do\u017eivotnog to mogu\u0107e tek nakon smrti primatelja uzdr\u017eavanja. Stoga bi bilo korisno da se pri izmjenama ZOO-a izmijene nazivi ugovora, kako bi ve\u0107 iz samog naziva bilo jasno u kojem trenutku imovina primatelja uzdr\u017eavanja prelazi na davatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 46.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da pripremi izmjene Zakona o obveznim odnosima kojima bi se izmijenili nazivi ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju; propisao maksimalni broj ugovora koje mo\u017ee sklopiti jedan davatelj uzdr\u017eavanja te uspostavio registar ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/span><\/p>\n<p>Drugo, dobro bi bilo propisati maksimalni broj ugovora koje mo\u017ee sklopiti jedan davatelj uzdr\u017eavanja. Time bi se pomoglo sprije\u010diti djelovanje tzv. profesionalnih davatelja uzdr\u017eavanja koji ugovore o uzdr\u017eavanju sklapaju sa \u0161to vi\u0161e primatelja uzdr\u017eavanja isklju\u010divo radi pribavljanja imovinske koristi, zanemaruju\u0107i potrebe primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n<p>Tre\u0107e, radi boljeg pra\u0107enja stanja i ve\u0107e transparentnosti bilo bi dobro uspostaviti registar ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, jer bi dr\u017eavi omogu\u0107io pra\u0107enje ovog podru\u010dja i na\u010dina sklapanja ovih ugovora u praksi. U registar bi nadle\u017eni sudovi i javni bilje\u017enici dostavljali podatke o broju, vrsti i strankama ugovora o uzdr\u017eavanju koji su pred njima sklopljeni. Radi dodatnog pra\u0107enja sklapanja ugovora u praksi bilo bi mogu\u0107e u registru evidentirati i odnos izme\u0111u stranaka ugovora (npr. djeca i roditelji i sl.), kao i profesiju davatelja uzdr\u017eavanja. To je posebno va\u017eno u kontekstu ranije spomenutog ograni\u010denja maksimalnog broja ugovora po davatelju uzdr\u017eavanja, a mo\u017ee djelovati i odvra\u0107aju\u0107e za osobe koje bi mogle sklapati s namjerom zlouporabe.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eovim putem podnosim PRITU\u017dBU \u2026 s obzirom na niz po\u017eurnica i predstavki u predmetu pred Op\u0107inskim sudom \u2026 sa zamolbom po\u017eurivanja, kako se u predmetu ne poduzima ni\u0161ta ve\u0107 mjesecima, svakako preko godinu dana,\u00a0 a radi se o raskidu ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. <\/span><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Op\u0107inski sud u \u2026 takav postupak ne smatra hitnim po &#8221;samom zakonu&#8221;. Predmet datira jo\u0161 iz 2018. godine!!\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>\u010cetvrto, zna\u010dajan problem i dalje je dugotrajnost sudskih postupaka za raskid ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju koji u va\u017ee\u0107em ZPP-u nisu izdvojeni kao posebni postupci u kojima bi rokovi za postupanje sudova bili kra\u0107i.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 47.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da pripremi izmjene Zakona o parni\u010dnom postupku kojim bi se sudski postupci za raskid ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju propisali kao \u017eurni<\/span><\/p>\n<p>U praksi ovi sudski postupci traju dugo, \u0161to je izazov i u odnosu na ostale sudske postupke, me\u0111utim, dugo trajanje ovih postupaka ima osobito otegotan u\u010dinak na starije osobe, primatelje uzdr\u017eavanja. Naime, ovu vrstu ugovora karakterizira upravo to da je jedna strana ugovora stara i nemo\u0107na te treba skrb, zbog \u010dega je ugovor i sklopila, te je ove postupke stoga potrebno voditi \u017eurno.<\/p>\n<p>Prema informacijama kojima raspola\u017eemo MPU nije osnovalo radnu skupina za izmjene i dopune Zakona o parni\u010dnom postupku, koja bi adresirala ovaj problem. S tim u vezi, zaprimili smo pritu\u017ebu na sudski postupak za raskid ugovora o uzdr\u017eavanju koji traje ve\u0107 pet godina, a u drugom slu\u010daju pripremno ro\u010di\u0161te zakazano je gotovo dvije godine od podno\u0161enja tu\u017ebe, tek nakon \u0161to smo se obratili sudu.<a id=\"mirovinskoosiguranje\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Mirovinsko osiguranje<\/strong><\/h3>\n<p>HZMO je kao i 2021. godine imao ulogu provedbenog tijela za isplatu jednokratne pomo\u0107i umirovljenicima te je, prema podacima HZMO-a, tzv. energetski dodatak ispla\u0107en za 690.055 korisnika mirovina, tzv. inflatorni dodatak je ispla\u0107en za 693.542 korisnika, a tre\u0107e jednokratno nov\u010dano primanje ispla\u0107eno je za 685.887 korisnika (dijelu umirovljenika bit \u0107e ispla\u0107eno u 2023. godine).<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eNisam dobio covid dodatak pa sam otisao u HZMO da vidim zasto. Rekli su mi da sam trebao ispuniti tiskanicu primanja dohotka iz inozemstva. Ja nemam nikakva primanja iz inozemstva. Imam samo Hrvatsku mirovinu od 2540 kn. Napomena da sam radio u Njemackoj osam mjeseci. Slusajuci vijesti govorilo se da prijavu moraju napraviti primatelji inozemne mirovine pa se ja nisam smatrao da moram napraviti prijavu. Da sam to znao sigurno bih napravio prijavu jer kome ne treba svaka kuna.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Iz pritu\u017ebi je vidljivo da do dijela umirovljenika koji su u inozemstvu ostvarili sta\u017e, ali nemaju pravo na inozemnu mirovinu, nije do\u0161la informacija da je HZMO-u potrebno dostaviti izjavu da ne primaju mirovinu iz inozemstva. Tako nam se obratio pritu\u017eitelj navode\u0107i da mu nije ispla\u0107ena pomo\u0107 i da nije radio u inozemstvu, no naknadno se utvrdilo da je HZMO-u trebao dostaviti izjavu zbog nekoliko mjeseci sta\u017ea koji je u Sloveniji ostvario 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n<p>S tim u vezi HZMO-u smo preporu\u010dili da intenzivira kampanju informiranja umirovljenika, a HZMO je naveo da ih je kontinuirano informirao kroz medije, da je udrugama umirovljenika, domovima za starije i nemo\u0107ne te HCK-u i Caritasu uputio molbu da informiraju svoje korisnike te da je korisnicima koji zbog zdravstvenih problema, specifi\u010dne \u017eivotne situacije ili nekori\u0161tenja interneta nisu bili u mogu\u0107nosti pribaviti tiskanicu za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, ista upu\u0107ena na ku\u0107nu adresu, \u0161to pozdravljamo i isti\u010demo kao primjer dobre prakse.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de trajanja priznanja prava iz mirovinskog osiguranja, HZMO isti\u010de da najdulje traju postupci s inozemnim elementom, odnosno oni u kojima se primjenjuju uredbe EU i me\u0111unarodni ugovori o socijalnom osiguranju. Ipak, i ovi postupci u 2022. trajali su kra\u0107e (124,6 dana) nego 2021. godine (127,3 dana). S tim u vezi, u pojedinim slu\u010dajevima podnositelji zahtjeva koji \u017eive u inozemstvu te\u0161ko su dolazili do informacija o potrebnoj dokumentaciji i stanju predmeta. Tijekom 2022. godine zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi na naslje\u0111ivanje sredstava iz 2. mirovinskog stupa iza preminulog osiguranika mla\u0111eg od 55 godina. U navedenim predmetima utvrdili smo da potencijalni korisnici obiteljske mirovine, prije svega djeca preminulog, nisu bili informirani da \u0107e, ukoliko podnesu zahtjev za obiteljsku mirovinu sredstava na osobnom ra\u010dunu preminulog biti prenesena u dr\u017eavni prora\u010dun. S tim u vezi, va\u017eno je da HZMO jasno i pravovremeno informira podnositelje zahtjeva za obiteljsku mirovinu o posljedicama koje \u0107e proiza\u0107i iz podno\u0161enja zahtjeva u odnosu na naslje\u0111ivanje sredstava iz 2. mirovinskog stupa.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 48.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da podnositeljima zahtjeva za mirovinu koji \u017eive u inozemstvu pravovremeno dostavljaju informacije o potrebnoj dokumentaciji i stanju predmeta<\/span><\/p>\n<p>Od 10.833 osoba koje su u 2022. ostvarile pravo na mirovinu te su pritom mogle birati izme\u0111u mirovine iz prvog stupa i mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, \u010dak ih se 7.680 odnosno 70,89% odlu\u010dilo samo za mirovinu iz prvog stupa, dok su se za mirovinu iz oba mirovinska stupa odlu\u010dile 3.153 osobe, odnosno 29,1%, \u0161to ukazuje da je mirovina samo iz prvog stupa i dalje isplativija ve\u0107ini novih umirovljenika.<\/p>\n<p>Vezano za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koji su stupile na snagu 1. sije\u010dnja 2023. godine, a prema kojima je korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine omogu\u0107eno kori\u0161tenje dijela obiteljske mirovine, \u0161to je itekako pozitivno, HZMO navodi da o\u010dekuje oko 155.000 zahtjeva te da je unutar HZMO-a dogovoreno da se u svim ustrojstvenim jedinicama pove\u0107a broj \u0161altera i punktova te radnika koji \u0107e zaprimati zahtjeve, kako bi podnositelji zahtjeva \u0161to br\u017ee i lak\u0161e podnijeli zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2\/\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/percepcija-diskriminacije-osobno-iskustvo-i-neprijavljivanje\/\">Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3-2\/\">Policijski sustav<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz starije osobe mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. \u00a0Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16223","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16223"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17881,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16223\/revisions\/17881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}