{"id":16221,"date":"2023-04-14T13:52:43","date_gmt":"2023-04-14T11:52:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16221"},"modified":"2023-09-28T10:27:32","modified_gmt":"2023-09-28T08:27:32","slug":"pravo-na-rad-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2\/","title":{"rendered":"Pravo na rad"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o pravu na rad mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#pravanezaposlenost\">Prava za vrijeme nezaposlenosti<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#radniodnosi\">Radni odnosi u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#radniodnosi2\">Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006451;\"><a style=\"color: #006451;\" href=\"#mobing\">Mobing<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201ePo\u0161tovani, poslu\u0161ao sam va\u0161 savjet u vezi pla\u0107e i inspekcijski nadzor su obavili. Hvala vam. Zaostaci su mi nakon intervencije ispla\u0107eni. Prijetnje su bile realne ali se vjerojatno upla\u0161io daljnjih kontrola jer treba da krade i vara i sljede\u0107e godine. Ispri\u010davam vam se na sirovom rje\u010dniku. Problem je u tome \u0161to iskori\u0161tava i ostale radnike i nije ugostitelj pa je sramota za turizam. Grozan tip ali ima takvih dosta kod nas. Ljudi rade po 12, 13 sati a kad su slobodni taj dan rade od pet popodne. Tek toliko da imate sliku. Nema sindikata i to je tako. Hvala vam opet i \u017eelim puno uspjeha u radu. Iskreni pozdrav.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Kraj 2022. godine obilje\u017een je izmjenama i dopunama dva bitna zakona, koji \u0107e znatno utjecati na radnopravni status radnika u RH: Zakona o radu i Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima te dono\u0161enjem Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada.<\/p>\n<p>Umjesto najavljivanog novog Zakona o radu, usvojene su izmjene i dopune postoje\u0107eg Zakona o radu. Me\u0111u najzna\u010dajnijim su izmjene koje se odnose na ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, poput obveze navo\u0111enja objektivnog razloga za njihovo sklapanje i ograni\u010denje ukupnog broja uzastopnih ugovora, ali i na rad na izdvojenom mjestu rada, a kao novi institut definiran je rad na daljinu. Izri\u010dito je propisano da se tijekom kori\u0161tenja odmora i dopusta mora voditi ra\u010duna o ravnote\u017ei privatnog i poslovnog \u017eivota radnika te da se radnik ne mora javljati poslodavcu u slobodno vrijeme, osim ako se radi o prijekoj potrebi. Za svaki sat rada nedjeljom propisano je pravo na uve\u0107anje pla\u0107e od najmanje 50% te su mijenjane odredbe o pla\u0107i i naknadi pla\u0107e. Kako bi se poslodavcima olak\u0161alo zadr\u017eavanje radnika u radnom odnosu, radnici s navr\u0161enih 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea ne ostvaruju pravo na otkazni rok i otpremninu. Uvedena je mogu\u0107nost produ\u017eetka trajanja probnog rada u slu\u010daju bolesti te kori\u0161tenja rodiljnih i roditeljskih prava, mogu\u0107nost kori\u0161tenja nepla\u0107enog dopusta do pet radnih dana radi skrbi o \u010dlanu obitelji, kao i pravo na odsutnost s posla zbog hitnih obiteljskih razloga. Predvi\u0111ena je mogu\u0107nost ugovaranja ve\u0107eg opsega pojedinih materijalnih prava kolektivnim ugovorom, ali samo za \u010dlanove sindikata koji su pregovarali o tom ugovoru. Kao \u0161to smo ukazivali u postupku izmjena Zakona o radu, ova odredba u praksi mo\u017ee negativno utjecati na ostvarivanje prava na slobodu udru\u017eivanja te stvoriti indirektni pritisak na radnike, vo\u0111ene kriterijima ostvarivanja ve\u0107ih materijalnih prava, na u\u010dlanjivanje u to\u010dno odre\u0111eni sindikat. Nadalje, poslodavac je obvezan savjetovati se s radni\u010dkim vije\u0107em o imenovanju osobe za pritu\u017ebe za za\u0161titu dostojanstva, a od 1. sije\u010dnja 2024. godine primjenjivat \u0107e se novi zakonski okvir kojim se ure\u0111uju prava radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. u proceduru je upu\u0107en i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Njime se propisuju oblici neprijavljenog rada, presumira se da je radni odnos postojao \u0161est mjeseci prije utvr\u0111ivanja neprijavljenog rada, a regulirano je i da \u0107e se javno objavljivati popis poslodavaca kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvr\u0111en neprijavljeni rad. Cilj objave je omogu\u0107iti gra\u0111anima da znaju koji poslodavci izvr\u0161avaju obveze.<\/p>\n<p>Krajem 2022. na snagu je stupio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, kojim se dr\u017eavnim slu\u017ebenicima omogu\u0107ava rad u punom ili nepunom radnom vremenu nakon ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ili zapo\u0161ljavanje umirovljenika na pola radnog vremena, no najdu\u017ee do 67. godine \u017eivota. Zakonske izmjene pravdaju se potrebom sprje\u010davanja odljeva velikog broja dr\u017eavnih slu\u017ebenika koji rade na najslo\u017eenijim poslovima, a za koje se ne mo\u017ee pravovremeno na\u0107i zamjena.<\/p>\n<p>Nedostatak radne snage, prije svega u trgovini te prera\u0111iva\u010dkoj i gra\u0111evinskoj djelatnosti, poslodavci su nastojali nadoknaditi zapo\u0161ljavanjem umirovljenika te stranih radnika. Strani radnici \u010desto nisu upoznati s pravima iz radnog odnosa, kako ih za\u0161titi te mogu\u0107nostima sindikalnog organiziranja, kao ni pravima i obvezama reguliranima Zakonom o strancima. Pri tome, op\u0107enito izostaju javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u dru\u0161tvo.<a id=\"pravanezaposlenost\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Prava za vrijeme nezaposlenosti<\/strong><\/h3>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e\u2026hrvatski sam branitelj, ro\u0111.1964. Radio zadnjih 8 g u javna ustanova\u2026, umjesto stalnog radnog odnosa dobio sam otkaz iako su obe\u0107anja bila druk\u010dija. Na\u017ealost supruga mi boluje od karcinoma, dijabetesa, krvnog tlaka i ne mo\u017ee raditi. Ne tra\u017eim ni\u0161ta nego samo da se vratim na svoje radno mjesto, tako da mogu \u017eivjeti kao svaki drugi \u010dovjek. Nemamo nikakva primanja, no to nikoga nije briga. Molim Vas pomozite da po\u010dnem raditi i da budem vrijedan svog \u017eivota. Lijep pozdrav!\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Prema HZZ-u krajem prosinca 2022. bilo je registrirano 117.816 nezaposlenih, 6,28% manje nego godinu ranije. Tijekom 2022. se 119.867 osoba u evidenciju HZZ-a prijavilo izravno iz radnog odnosa, od \u010dega \u010dak 72.560 (60,5%) po isteku ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to ukazuje da je me\u0111u zaposlenima i dalje visok udio onih u nesigurnim oblicima rada. U evidenciji tra\u017eitelja zaposlenja bile su i prosje\u010dno 63 osobe u dobi iznad 65 godina te 149 umirovljenika na dan 31. prosinca 2022. godine, \u0161to ukazuje i da neki iz ovih skupina osoba, unato\u010d dobi i odlasku u mirovinu, imaju potrebu i\/ili \u017eele raditi.<\/p>\n<p>Nezaposleni su ukazivali na nedostatak materijalnih sredstava za \u017eivot, te\u0161ku egzistencijalnu situaciju cijele obitelji te na socijalnu isklju\u010denost, dodatno nagla\u0161eno rastom cijena.<br \/>\nRadi ubla\u017eavanja posljedica porasta cijena Vlada RH je temeljem Jesenskog paketa mjera za za\u0161titu ku\u0107anstava i gospodarstva od rasta cijena donijela Odluku o isplati nov\u010danog primanja nezaposlenim osobama. U dijelu Jesenskog paketa pod naslovom \u201ePotpora nezaposlenima\u201c navedeno je da \u0107e im se isplatiti 250 kuna mjese\u010dno za listopad, studeni i prosinac 2022. godine.<\/p>\n<p>No, Odlukom su od isplate izuzeti nezaposleni kojima je radni odnos prestao \u201enjihovom voljom ili krivnjom\u201c. Takva formulacija otvarala je mogu\u0107nost razli\u010ditog tuma\u010denja i uskrate ovog iznosa i nezaposlenima koji su otkazali ugovor o radu jer im poslodavac nije ispla\u0107ivao pla\u0107u. Stoga smo MRMSOSP-u preporu\u010dili da isplati potporu svim nezaposlenima u evidenciji HZZ-a, no to nije prihva\u0107eno. Egzistencija nezaposlenih dodatno \u0107e se pogor\u0161ati izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer se nezaposlenima koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje, ali nisu u evidenciji nezaposlenih HZZ-a, uvodi obveza da jednom u tri mjeseca osobno pristupe HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status osiguranja utvr\u0111en. U protivnom \u0107e ih se po slu\u017ebenoj du\u017enosti odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, bez dono\u0161enja rje\u0161enja. Kao \u0161to smo istaknuli u mi\u0161ljenju MZ-u, obveza isklju\u010divo osobnog pristupa, mogla bi pogoditi osobe koje ne mogu snositi tro\u0161ak putovanja, \u017eive u ruralnim podru\u010djima bez javnog prijevoza ili zbog zdravstvenih razloga ne mogu do\u0107i do HZZO-a. Dodatno, upitno je na koji \u0107e na\u010din informacija o brisanju uop\u0107e do\u0107i do svih osoba koje su odjavljene iz obveznog zdravstvenog osiguranje. O na\u0161im primjedbama i prijedlozima iznesenim u mi\u0161ljenju upu\u0107enom MZ-u, vezano uz izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pi\u0161emo u poglavlju o zdravlju.<a id=\"radniodnosi\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Radni odnosi u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama<\/strong><\/h3>\n<p><em><strong>Javne slu\u017ebe<\/strong><\/em><br \/>\nZaposleni u javnim slu\u017ebama obra\u0107ali su nam se, ponekad i anonimno, tra\u017ee\u0107i savjet o na\u010dinu ostvarenja pojedinih prava iz kolektivnih ugovora (bo\u017ei\u0107nica, nov\u010dana pomo\u0107 zbog smrti \u010dlana obitelji, pla\u0107eni dopust ili godi\u0161nji odmor), u slu\u010dajevima prestanka radnog odnosa zbog otkaza ili isteka ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, kao i radi drugih povreda prava iz radnog odnosa.<br \/>\nNastavno na druge povrede prava iz radnih odnosa, Hrvatski lije\u010dni\u010dki sindikat obavijestio nas je o zabrinjavaju\u0107em podatku da su lije\u010dnici tijekom 2022. odradili \u010dak 3.000.000 prekovremenih sati te da im se najve\u0107i broj lije\u010dnika obra\u0107ao radi nepo\u0161tivanja radnog vremena i kr\u0161enja zakonskih odredbi o prekovremenom radu.<\/p>\n<p>U odnosu na prethodne godine, zaprimili smo manje upita i pritu\u017ebi na netransparentno i\/ili nezakonito zapo\u0161ljavanje u javnim ustanovama. U ovakvim slu\u010dajevima gra\u0111ani mogu podnijeti predstavku nadle\u017enim inspekcijama, no protiv odluke o izboru kandidata mogu podnijeti i prigovor odgovornoj osobi poslodavca, kako je to pojasnio Ustavni sud RH u Odluci U-III-4016\/2015 iz 2019. godine. Javne ustanove bi o prigovorima kandidata trebale donositi rje\u0161enja protiv kojih se mo\u017ee pokrenuti upravni spor, \u010dime se omogu\u0107uje sudska kontrola nad provedenim natje\u010dajnim postupkom. Zbog toga smo u izvje\u0161\u0107ima za 2020. i 2021. preporu\u010dili ministarstvima da javne ustanove unutar svog resora upoznaju sa sadr\u017eajem spomenute Odluke Ustavnog suda. S tim u svezi, MRMSOSP nas je obavijestilo da je postupilo po preporuci. Me\u0111utim, iz podataka koje nam je dostavio HZZO vidljivo je da tijekom 2022. povodom \u010detiri izjavljena prigovora nije doneseno rje\u0161enje, ve\u0107 su kandidatima poslane obavijesti, protiv kojih ne mogu pokrenuti upravni spor.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 28. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da nastavi obavljati ciljane periodi\u010dke nadzore rada na odre\u0111eno vrijeme u obrazovnim ustanovama<\/span><\/p>\n<p>U vezi preporuke prosvjetnoj inspekciji MZO-a iz Izvje\u0161\u0107a za 2021. da provodi ciljane periodi\u010dke nadzore nad zakonito\u0161\u0107u ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme u obrazovnim ustanovama, MZO nas je obavijestilo da je prosvjetna inspekcija u 31 postupku nadzora provjeravala zasnivanje radnog odnosa na odre\u0111eno vrijeme te da je u devet slu\u010dajeva utvr\u0111ena nesukladnost s propisom. Podatci pokazuju da je u obrazovnim ustanovama i dalje potrebno provoditi nadzore zakonitosti rada na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n<p><em><strong>Dr\u017eavna slu\u017eba<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Tijekom 2022. dr\u017eavni slu\u017ebenici su iskazivali nezadovoljstvo zbog nerje\u0161avanja zahtjeva za premje\u0161taj u slu\u017ebi, zbog rje\u0161enja o premje\u0161taju ili o rasporedu u slu\u017ebi, zbog nepostojanja odgovaraju\u0107ih uvjeta rada te zbog mobinga, odnosno zlostavljanja na radu.<\/p>\n<p>I dalje su na nam se obra\u0107ali policijski slu\u017ebenici koji su tra\u017eili premje\u0161taj zbog sklapanja braka, ro\u0111enja djeteta te skrbi o bolesnom roditelju, zbog nerje\u0161avanja njihovih zahtjeva. Neki su nam istovremeno podnijeli i zamolbu za pomo\u0107 kako bi se ubrzalo rje\u0161avanje i pozitivno odlu\u010dilo o njihovom zahtjevu, na \u0161to smo im ukazivali da odluka poslodavca ovisi o potrebama slu\u017ebe te da protiv rje\u0161enja mogu izjaviti \u017ealbu Odboru za dr\u017eavnu slu\u017ebu (Odbor).<\/p>\n<p>Prema podacima Odbora za 2022. i nadalje je naj\u010de\u0161\u0107i razlog poni\u0161tavanja prvostupanjskih rje\u0161enja njihova neobrazlo\u017eenost, suprotno \u010dl. 98. st. 5. ZUP-a, \u0161to se posebno odnosi na rje\u0161enja o rasporedu slu\u017ebenika na druga radna mjesta zbog ustrojstvenih promjena.<br \/>\nIako Odbor mo\u017ee poni\u0161titi rje\u0161enje i sam rije\u0161iti stvar kada rje\u0161enje o rasporedu nije u skladu s odredbama materijalnog prava, stava je da je za dono\u0161enje novog rje\u0161enja nu\u017eno neposredno rje\u0161avanje prvostupanjskog tijela. Stoga stalno poni\u0161tava nezakonita prvostupanjska rje\u0161enja, jer prvostupanjska tijela u ponovljenim postupcima donose rje\u0161enja s identi\u010dnim nedostacima, \u010desto zanemaruju\u0107i naputke Odbora. Posljedi\u010dno, postupci rasporeda\/premje\u0161taja traju godinama, a dr\u017eavni slu\u017ebenici nemaju stvarnu za\u0161titu od nezakonitog postupanja tijela u kojem rade.<\/p>\n<p>Tako ukazujemo na slu\u010daj dr\u017eavne slu\u017ebenice koja od 2016. poku\u0161ava ishoditi zakonita rje\u0161enja o premje\u0161taju i rasporedu na radno mjesto, a kojoj je u me\u0111uvremenu, zbog odlaska u mirovinu, prestala dr\u017eavna slu\u017eba. Slu\u017ebenica je prvo rje\u0161enjem o premje\u0161taju, a potom i o rasporedu, u vi\u0161e ponovljenih postupaka premje\u0161tana, odnosno raspore\u0111ivana na radna mjesta ni\u017ee slo\u017eenosti poslova. Obrazlo\u017eenje spornih rje\u0161enja ukazuje na neizvr\u0161avanje slu\u017ebenih obveza, koje mogu biti razlog pokretanja postupka zbog povrede slu\u017ebene du\u017enosti, ali ne i valjan razlog za premje\u0161taj odnosno raspored na radno mjesto, a potreba slu\u017ebe za premje\u0161tajem mora biti objektivna i jasno obrazlo\u017eena. U protivnome bi se instituti rasporeda i premje\u0161taja mogli koristiti kao sredstvo obra\u010duna s osobama koje se smatraju nepodobnima, pod izlikom njihove nesposobnosti za obavljanje poslova odre\u0111enog radnog mjesta ili povrede slu\u017ebene du\u017enosti, iako ta povreda i nesposobnost nisu dokazani u disciplinskom postupku.<a id=\"radniodnosi2\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/strong><\/h3>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e<em>Molim za pomo\u0107. Moj mu\u017e iz Sarajeva (BH dr\u017eavljanin) ve\u0107 3.5 mjeseca radi za Hrvatsku firmu. Dobio je Hr radnu i boravi\u0161nu dozvolu. Januar mjesec je radio u HR, a februar ga je firma poslala u Njema\u010dku preko A1 obrasca gdje mu je obe\u0107ana satnica od 12,5 eura i tamo je radio cijeli mjesec, a mart radio opet u Hrvatskoj. Firma mu je za februar isplatila samo 640 eura, ostatak nije i tako\u0111er za mart cijelu platu ne \u017eele da plate i moj mu\u017e sada u HR 7 dana bez novca za hranu i prijevoz sjedi i \u010deka da ga isplate da mo\u017ee ku\u0107i. Tako\u0111e ja i beba isto smo bez novca. Molim vas dali mo\u017eete pomo\u0107i kako bi naplatio zara\u0111ene plate i vratio se ku\u0107i?\u201c<\/em><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Tijekom 2022. naj\u010de\u0161\u0107e su nam se pritu\u017ebama i upitima obra\u0107ali radnici zaposleni u gospodarstvu i obrtu. Ukazivali su na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad (bez sklopljenog ugovora o radu i\/ili bez prijave tijelima osiguranja), neisplatu pla\u0107e, neisplatu naknade pla\u0107e za vrijeme bolovanja te tro\u0161kova za hranu i prijevoz, isplatu cijele ili dijela pla\u0107e \u201ena ruke\u201c, nepravilnosti u vo\u0111enju evidencije radnog vremena, nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad, povrede prava na dnevni, tjedni i godi\u0161nji odmor, mobing, kao i na probleme vezane uz ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme i neosiguravanje uvjeta za rad na siguran na\u010din.<\/p>\n<p>Radnici \u010desto ne znaju da im je poslodavac obvezan pri isplati pla\u0107e uru\u010diti obra\u010dun pla\u0107e, kao i obra\u010dun dugovane, a neispla\u0107ene pla\u0107e koji predstavlja ovr\u0161nu ispravu temeljem koje mogu putem FINA-e ostvariti svoje potra\u017eivanje.<\/p>\n<p>S obzirom da pu\u010dka pravobraniteljica ne mo\u017ee provoditi ispitni postupak po pritu\u017ebama na povrede koje \u010dine privatni poslodavci (pravne i fizi\u010dke osobe), osim ukoliko je rije\u010d o diskriminaciji ili za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, \u0161to ovdje nije slu\u010daj, radnicima smo davali op\u0107e pravne informacije o pravnim instrumentima za\u0161tite njihovih prava te smo ih upu\u0107ivali na mogu\u0107nost sudske za\u0161tite, vode\u0107i ra\u010duna o prekluzivnim i zastarnim rokovima.<\/p>\n<p>Prema podatcima DIRH-a u 2022. poslodavci za 673 radnika nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u, \u0161to iako predstavlja znatno smanjenje u odnosu na 2021. godinu, kada ih je bilo 1.321, i dalje je ozbiljan problem. Inspekcijskim nadzorima utvr\u0111eno je i 49 prekr\u0161aja jer pla\u0107a nije bila ugovorena ili utvr\u0111ena u bruto iznosu, 43 prekr\u0161aja zbog neisplate pla\u0107e u visini utvr\u0111enoj Uredbom o visini minimalne pla\u0107e za 2022. godinu, 11 prekr\u0161aja zbog neisplate pove\u0107anja pla\u0107e najmanje u visini utvr\u0111enoj kolektivnim ugovorom, kao i jedan prekr\u0161aj zbog sklapanja sporazuma o odricanju od prava na isplatu minimalne pla\u0107e. Inspektori su podnijeli i 70 kaznenih prijava, od \u010dega 64 za kazneno djelo neisplate pla\u0107e te 16 za kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja.<\/p>\n<p>U 2022. godini DIRH je utvrdio osnovanu sumnju u 99 povreda odredbi o sklapanju ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, od \u010dega se 74 odnosilo na pravne, a 25 na fizi\u010dke osobe (obrtnike), povodom \u010dega su podneseni optu\u017eni prijedlozi.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 29.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Dr\u017eavnom inspektoratu, da nastavi obavljati poja\u010dane inspekcijske nadzore zasnivanja radnog odnosa temeljem ugovora o radu sklopljenih na odre\u0111eno vrijeme<\/span><\/p>\n<p>Prema podatcima HZMO-a na dan 30. studenog 2022. bilo je 21,84% osiguranika s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme, neznatno manje nego 2021. godine, kada ih je bilo 22,36%. Jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih razloga obra\u0107anja gra\u0111ana MRMSOSP-u bile su upravo nejasno\u0107e o sklapanju ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Sindikati su tako\u0111er ukazivali da su naj\u010de\u0161\u0107i problemi sklapanje vi\u0161e uzastopnih ugovora na odre\u0111eno vrijeme, nenavo\u0111enje objektivnog razloga njihovog sklapanja te njihovo kori\u0161tenje umjesto probnog rada.<\/p>\n<p>Inspektori rada, zbog danih im ovlasti, su bitan \u010dimbenik za\u0161tite prava radnika u podru\u010dju gospodarstva i obrta pa je zbog radne optere\u0107enosti velikim brojem i zahtjevno\u0161\u0107u predmeta potrebno osigurati dostatne kapacitete, posebno imaju\u0107i u vidu prirodni odljev, odnosno odlazak inspektora u mirovinu.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. obratio nam se ve\u0107i broj stranaca, dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja (najvi\u0161e BiH, Srbije, Ukrajine i Filipina) koji su radili u RH. Ukazivali su na rad bez radne dozvole, neisplatu pla\u0107e, neuredne evidencije o rasporedu radnog vremena te nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad. Uglavnom nisu bili upoznati s na\u010dinima za\u0161tite prava iz radnog odnosa, a nepoznavanje hrvatskog, nerijetko i engleskog jezika, ote\u017eavalo je za\u0161titu povrije\u0111enih prava. Naj\u010de\u0161\u0107e su zapo\u0161ljavani putem agencija za posredovanje kao jeftinija radna snaga u uslu\u017enim djelatnostima, graditeljstvu i poljoprivredi.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 30.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Dr\u017eavnom inspektoratu, da poja\u010dano nadzire zakonitost zapo\u0161ljavanja i rada te uvjete u kojima rade dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja<\/span><\/p>\n<p>Prema podacima MUP-a, u RH je tijekom 2022. temeljem dozvola za boravak i rad radio ukupno 124.121 radnik iz tre\u0107ih zemalja. 79.458 dozvola je izdano za novo zapo\u0161ljavanje, 27.827 ih je produljeno, a 16.836 izdano za sezonske radnike. Najvi\u0161e ih je bilo iz zemalja regije, odnosno dr\u017eavljana BiH (36.783), Srbije (19.176) i Sjeverne Makedonije (10.053), dok je najvi\u0161e ostalih imalo dr\u017eavljanstvo Nepala (12.222), Indije (7.690), Filipina (5.935) i Banglade\u0161a (4.381). Naj\u010de\u0161\u0107a zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad su: zidar (7.895), konobar (6.840), tesar (5.965), radnik visokogradnje (5.602), kuhar (4.971), pomo\u0107ni kuhar (4.128), bravar (3.107), armira\u010d (3.031), fasader (2.768) i elektroinstalater (2.189).<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-17021\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/rad-1-300x170.png\" alt=\"\" width=\"761\" height=\"431\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/rad-1-300x170.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/rad-1-585x331.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/rad-1.png 633w\" sizes=\"(max-width: 761px) 100vw, 761px\" \/><\/p>\n<p>Sukladno podacima DIRH-a, u 2022. utvr\u0111eno je postojanje osnovane sumnje da je za poslodavce radilo 526 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja protivno Zakonu o strancima (ZS), 169 vi\u0161e nego 2021. godine. Zbog nezakonitog rada stranaca inspektori su donijeli 137 rje\u0161enja kojima su poslodavcima privremeno zabranili obavljanje djelatnosti, od kojih je 81 ukinuto jer su poslodavci u propisanom roku uplatili iznos od 30.000,00 kuna za svakog stranca, \u0161to ukazuje na njihovu potrebu za radnom snagom. Najvi\u0161e povreda ZS-a inspektori su utvrdili u gra\u0111evinarstvu, ugostiteljstvu i ostalim uslu\u017enim djelatnostima.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. javnost je bila bolje upoznata s izazovima radnog mjesta za\u0161titara zbog medijskih objava o fizi\u010dkim napadima, na \u017ealost i sa smrtnim ishodomv. Prema podacima Sindikata zaposlenih u za\u0161titarskoj djelatnosti, u vrijeme izrade ovog Izvje\u0161\u0107a na poslovima za\u0161titara bilo je zaposleno 17.000 licenciranih radnika, iako je njihov broj bio ve\u0107i (cca 40.000), dok je jo\u0161 oko 3.000 radnika na tim poslovima radilo neprijavljeno i bez potrebne licence za rad koju izdaje MUP. Zbog niskih pla\u0107a pada i raspolo\u017eivost radne snage, dok obrazovanje za\u0161titara nije u potpunosti uskla\u0111eno s potrebama tr\u017ei\u0161ta rada. \u010cesto rade prekovremeno i no\u0107u, umirovljenici su bitan dio radne snage, dok Sindikat dugoro\u010dno rje\u0161enje vidi u zapo\u0161ljavanju mla\u0111ih. Inspekcijskim nadzorima MUP-a i DIRH-a utvr\u0111eno je sklapanje ugovora o radu za nepostoje\u0107a radna mjesta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, rad bez licence, \u010duvanje oru\u017eja izvan priru\u010dnog skladi\u0161ta, neposjedovanje za\u0161titarske iskaznice, nepropisna radna odora te ostale nepravilnosti koje smo naveli kao pojavne oblike u gospodarstvu i obrtu.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je u velja\u010di 2020. stupio na snagu novi Zakon o privatnoj za\u0161titi, prema podacima Sindikata zaposlenih u za\u0161titarskoj djelatnosti doneseno je samo \u0161est od petnaest provedbenih propisa, iako su svi novi pravilnici trebali biti donijeti u roku od godine dana od stupanja Zakona na snagu. Do dono\u0161enja novih pravilnika primjenjuju se stari, koji ne prate u potpunosti nove zakonske odredbe.<a id=\"mobing\"><\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 31.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Dr\u017eavnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova, da nadziru zakonitost rada na za\u0161titarskim poslovima kod poslodavaca registriranih za poslove privatne za\u0161tite<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 32.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da donese potrebne pravilnike radi provedbe Zakona o privatnoj za\u0161titi<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Mobing<\/strong><\/h3>\n<p>U pritu\u017ebama se \u010desto ukazivalo na mobing, odnosno zlostavljanje na radu, lo\u0161e me\u0111uljudske odnose i uvjete rada, \u0161to se podjednako javljalo kod javnih i dr\u017eavnih slu\u017ebenika te zaposlenih u privatnom sektoru. Osobe koje se smatraju \u017ertvama mobinga \u010desto nisu bile upoznate s relevantnim odredbama ZOR-a, Zakona o za\u0161titi na radu i KZ-a, kao ni koja su im pravna sredstva na raspolaganju.<\/p>\n<p>Radi u\u010dinkovitije za\u0161tite dostojanstva na radnom mjestu, koja u velikoj mjeri ovisi o postupanju osobe zadu\u017eene za za\u0161titu dostojanstva radnika, u Izvje\u0161\u0107u za 2021. te tijekom izmjena ZOR-a, ukazali smo na potrebu uvo\u0111enja obvezne suglasnosti skupa radnika ili radni\u010dkog vije\u0107a kod imenovanja ove osobe. Na tom tragu, Zakonom o izmjenama i dopunama ZOR-a poslodavci su obvezani savjetovati se s radni\u010dkim vije\u0107em prije dono\u0161enja odluke o imenovanju te osobe.<\/p>\n<p>Podatci sindikata i Udruge za edukaciju i pomo\u0107 \u017ertvama mobinga tako\u0111er ukazuju na sve \u010de\u0161\u0107e slu\u010dajeve mobinga. Novi sindikat isti\u010de da poslodavci provode postupke za za\u0161titu dostojanstva radnika, no mjere su preblage ili u cijelosti izostaju, posebice kod vertikalnog mobinga, \u0161to obeshrabruje radnike na prijavljivanje i svjedo\u010denje o mobingu.<\/p>\n<p>Udruga za pomo\u0107 i edukaciju \u017ertava mobinga navodi kako im se tijekom 2022. obratilo 816 zaposlenika od \u010dega su u 356 slu\u010dajeva ocijenili da se radi o mobingu, od toga u 305 slu\u010dajeva vertikalnom. U 2022. godini Udruzi se obratilo manje zaposlenih nego godinu ranije i u manjem broju slu\u010dajeva je ocijenjeno da je rije\u010d o mobingu \u2013 2021. bilo je 67,2% takvih pritu\u017ebi, a u 2022. godini 43,6%.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 33.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190<\/span><\/p>\n<p>U lipnju 2019. godine na 108. zasjedanju Me\u0111unarodne konferencije rada usvojena je Konvencija o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190. To je prvi me\u0111unarodni instrument koji postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odre\u0111uje mjere koje se tra\u017ee od dr\u017eava te predstavnika poslodavaca i radnika. Prvo globalno izvje\u0161\u0107e o iskustvima vezanim za nasilje i uznemiravanje u svijetu rada Me\u0111unarodne organizacije radavi, otkrilo je da je tijekom radnog vijeka \u010dak 22,8% radnika u svijetu iskusilo barem jedan od oblika nasilja i uznemiravanja, \u0161to je u skladu s visokim brojem pritu\u017ebi koje se odnose na mobing, psihi\u010dko uznemiravanje i povredu dostojanstva na radnom mjestu, koje smo zaprimili tijekom 2022. godine. Stoga bi dodatnoj za\u0161titi radnika u RH i ure\u0111enju navedenog problema doprinijela ratifikacija navedene Konvencije, koju je do sada ratificiralo 25 dr\u017eava \u010dlanica Me\u0111unarodne organizacije rada, uklju\u010duju\u0107i i pet dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-hrvatskih-branitelja-i-civilnih-stradalnika-iz-domovinskog-rata\/\">Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-4\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja-2\/\">Sloboda izra\u017eavanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-4\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava-2\/\">Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o pravu na rad mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Prava za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16221"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17880,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16221\/revisions\/17880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}