{"id":16219,"date":"2023-04-14T13:40:08","date_gmt":"2023-04-14T11:40:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16219"},"modified":"2023-09-28T10:26:07","modified_gmt":"2023-09-28T08:26:07","slug":"pravo-na-zdravlje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2\/","title":{"rendered":"Pravo na zdravlje"},"content":{"rendered":"<h5>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o pravu na zdravlje mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h5>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><span style=\"color: #006400;\">Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#zdravstvenazastita\">Zdravstvena za\u0161tita<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#onkoloskipacijenti\">Onkolo\u0161ki pacijenti<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#palijativnaskrb\">Palijativna skrb<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#ezdravstvo\">E-zdravstvo<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#zdravstvenoosiguranje\">Zdravstveno osiguranje<\/a><\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #006400;\"><a style=\"color: #006400;\" href=\"#epidemijacovid\">Epidemija bolesti COVID-19 i zdravlje<\/a><\/span><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Pravo na zdravlje \u010dine me\u0111usobno povezani elementi: dostupnost, pristupa\u010dnost, prihvatljivost i kvaliteta. Naime, osiguranje adekvatne zdravstvene za\u0161tite obveza je dr\u017eave koja, izme\u0111u ostalog, proizlazi iz \u010dl. 12. Me\u0111unarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojeg je ratificirala i RH. U skladu s Op\u0107im komentarom br. 14.ii UN-ovog Odbora,iii ono je temeljno ljudsko pravo te je neophodno za ostvarivanje drugih ljudskih prava. Da bi ispunila svoju obvezu, dr\u017eava je du\u017ena osigurati da ustanove, dobra i usluge budu: 1) dovoljno dostupne diljem dr\u017eave, uklju\u010duju\u0107i funkcioniranje javnog zdravstva, 2) pristupa\u010dne, odnosno jednako dostupne svima, bez diskriminacije; fizi\u010dki pristupa\u010dne, ekonomski pristupa\u010dne te i informacije moraju biti pristupa\u010dne, 3) prihvatljive, odnosno da se po\u0161tuju eti\u010dke i kulturne potrebe te 4) kvalitetne, odnosno znanstveno i medicinski odgovaraju\u0107e i dobre kvalitete.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u RH postoje brojni izazovi u pogledu ostvarivanja prava na zdravlje. Na to nam ukazuju gra\u0111ani kroz pritu\u017ebe o zdravstvenoj za\u0161titi i zdravstvenom osiguranju, koje su najbrojnije upravo u ovom podru\u010dju. 2022. godinu je obilje\u017eio po\u010detak dugo o\u010dekivane reforme zdravstvenog sustava objavom nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi te nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Iako je reforma sustava itekako potrebna te je dugo najavljivana, predlo\u017eeni zakoni, kao najva\u017eniji na ovom podru\u010dju i po\u010detak reforme izmjena propisa, ponajvi\u0161e su usmjereni na organizacijske promjene za koje nije poja\u0161njeno kako \u0107e doprinijeti zadanim ciljevima koji se odnose na osiguravanje prava na zdravlje. Propu\u0161tena je prilika staviti pacijente u fokus reforme, a istovremeno osigurati bolje uvjete za rad medicinskom osoblju.<\/p>\n<p>U ovom poglavlju donosimo pregled izazova u osiguravanju zdravstvene za\u0161tite, kao i problema s kojima se gra\u0111ani suo\u010davaju u ostvarivanju zdravstvenog osiguranja. Ukazujemo i na izazove s kojima se susre\u0107u onkolo\u0161ki pacijenti te na va\u017enost ja\u010danja sustava palijativne skrbi. Na kraju, ukazujemo i na utjecaj epidemije bolesti COVID-19 na ostvarivanje zdravstvene za\u0161tite tijekom godine.<a id=\"zdravstvenazastita\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Zdravstvena za\u0161tita (Dostupnost, Pristupa\u010dnost, Prihvatljivost i Kvaliteta)<\/strong><\/h3>\n<p>Objektivni pokazatelj ostvarivanja prava na zdravlje je o\u010dekivani \u017eivotni vijek. Prema Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene za\u0161tite RH za 2021. o\u010dekivani \u017eivotni vijek u RH je 77,8 godina i zaostaje za prosjekom EU-a vi\u0161e od tri godine.<\/p>\n<p>Kao jedan od razloga navodi se \u010dinjenica da je smrtnost od raka u RH me\u0111u najvi\u0161ima u EU-u. Istovremeno, bolest COVID-19 postala je tre\u0107i uzrok smrtnosti u 2020. godini. Nadalje, javnozdravstvene intervencije nisu dovoljno razvijene. Broj smrtnih slu\u010dajeva koji su se mogli izbje\u0107i pravodobnom i efektivnom zdravstvenom skrbi bili su znatno iznad stope EU. Primarna skrb je fragmentirana i \u010dini se nedovoljno iskori\u0161tenom u usporedbi s bolni\u010dkom skrbi i skrbi koja se pru\u017ea u poliklini\u010dko konzilijarnim slu\u017ebama, a prema Pregledu liste \u010dekanja za sekundarnu i tercijarnu skrb dodatno su se produljile zbog epidemije bolesti COVID-19.<\/p>\n<p>Na dostupnost zdravstvene za\u0161tite uz epidemiju bolesti COVID-19 utjecali su i katastrofalni potresi iz 2020. godine, \u0161to pokazuju i podaci Koordinacije humanitarca SM\u017d. Koordinacija je u ljeto 2022. ponovno prikupila iskustva gra\u0111ana iz socijalno ugro\u017eenih skupina, koji pokazuju da 70% ispitanika ima problem s kupovinom potrebnih lijekova zbog niskih primanja i rizika od siroma\u0161tva, a 40% ih ima problem s dostupno\u0161\u0107u javnog prijevoza, a time i sadr\u017eajima koji su im potrebni, uklju\u010duju\u0107i i dostupnost zdravstvenih usluga.<\/p>\n<p>Samoprijavljene nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi zbog zemljopisne udaljenosti su ve\u0107e nego u bilo kojoj \u010dlanici EU-a, a kada govorimo o starijim osobama one nadilaze prosjek EU-a. Tako\u0111er, one su zna\u010dajno vi\u0161e kod osoba ni\u017eeg ekonomskog statusa, \u0161to ukazuje na nejednaku dostupnost zdravstvene za\u0161tite uvjetovanu imovnim stanjem.<\/p>\n<p>Problemi primarne zdravstvene za\u0161tite, naro\u010dito obiteljske medicine, iako su bili najvidljiviji tijekom epidemije bolesti COVID-19, prisutni su ve\u0107 niz godina. Prema podacima Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore (HLK), obiteljska medicina je u kadrovskom deficitu, a obim poslova se stalno pove\u0107ava. U trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a 732 lije\u010dnika u op\u0107oj i obiteljskoj medicini starija su od 60 godina, \u0161to je svaki tre\u0107i lije\u010dnik, a jo\u0161 gotovo 500 lije\u010dnika starije je od 56 godina, \u0161to ukazuje da je vi\u0161e od 55% lije\u010dnika u obiteljskoj medicini unutar deset godina od odlaska u mirovinu. Istovremeno je i dalje veoma visok prosje\u010dan broj pacijenata po lije\u010dniku.<\/p>\n<p>Postoje\u0107a Mre\u017ea javne zdravstvene slu\u017ebe za djelatnost primarne zdravstvene za\u0161tite nije se mijenjala od 2015. godine te, osim \u0161to je nepopunjena, vi\u0161e nije niti u skladu sa stvarnim brojem stanovnika pa je nu\u017eno hitno izraditi novu Mre\u017eu javne zdravstvene slu\u017ebe za djelatnost primarne zdravstvene za\u0161tite. Tako\u0111er, potrebno je izraditi plan raspisivanja natje\u010daja za specijalizacije obiteljske medicine jer broj raspisanih i planiranih specijalizacija nije u skladu s petogodi\u0161njim planom MZ. S obzirom na manjak interesa, HLK i KOHOM ukazuju da je potrebno stimulirati mlade lije\u010dnike na specijalizaciju obiteljske medicine kako se Mre\u017ea ne bi uru\u0161ila.<\/p>\n<p>Manjak lije\u010dnika prisutan je i u djelatnostima zdravstvene za\u0161tite \u017eena, pred\u0161kolske djece i dentalne zdravstvene za\u0161tite. Prema podacima HZZO-a u djelatnosti op\u0107e\/obiteljske medicine nedostaje 125 timova (najvi\u0161e u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji), zdravstvene za\u0161tite pred\u0161kolske djece 52 tima (najvi\u0161e u Gradu Zagrebu), zdravstvene za\u0161tite \u017eena 61 tim (najvi\u0161e u Gradu Zagrebu) i dentalne zdravstvene za\u0161tite 211 timova (najvi\u0161e u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji).<\/p>\n<p>Pri tome, kako Pregled stanja zdravlja i zdravstvene za\u0161tite RH za 2021. navodi, za Hrvatsku nedostaju i klju\u010dni pokazatelji kvalitete primarne skrbi koji su dostupni za druge zemlje EU-a, poput hospitalizacije zbog kroni\u010dnih bolesti koje se mogu izbje\u0107i, me\u0111u ostalim zbog kroni\u010dne opstruktivne bolesti plu\u0107a, kongestivnog zatajenja srca, dijabetesa i astme.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe koje smo zaprimali tijekom 2022. godine ukazuju i na nedostupnost hitne zdravstvene za\u0161tite, posebno kada je rije\u010d o objedinjenom hitnom bolni\u010dkom prijemu.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u00a0\u201eU\u0111em na \u0161alter gdje se ljudi prijavljuju\u2026 Rekla sam im da mi raste vrlo bolan umnjak i da su bolovi postali nepodno\u0161ljivi te da sam covid pozitivna osoba, ali da sam zvala prije i da su mi preko telefona obe\u0107ali bar pogledati i poku\u0161ati pomo\u0107i, na \u0161to su mi rekli mi nemamo stomatologa ve\u0107 dvije godine ne mo\u017eemo vam pomo\u0107i. Lijepo sam ih molila ako me mogu pustiti kod nekog lije\u010dnika da mi bar pomogne sa ja\u010dim sredstvom protiv bolova no onda su se po\u010deli derati da oni nemaju stomatologa i nemam \u0161to ovdje raditi. <\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>Iza\u0161la sam van, nazvala ponovno na broj u bolnicu i tra\u017eila da me spoje s hitnom Razgovarala sam s doktorom koji mi je obe\u0107ao da \u0107e me pregledati samo se moram upisati u prijem.\u201c<\/em><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>U navedenom predmetu Povjerenstvo HLK je utvrdilo da je do\u0161lo do povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije te da je pritu\u017eiteljici neosnovano uskra\u0107ena zdravstvena skrb, \u0161to je rezultiralo isprikom ravnatelja bolnice pritu\u017eiteljici.<\/p>\n<p>Na probleme i uskratu adekvatne zdravstvene za\u0161tite na hitnim prijemima ukazivano je i u drugim pritu\u017ebama koje smo zaprimali u kojima se radilo o pacijentima starije \u017eivotne dobi kojima se uslijed navedenoga pogor\u0161alo zdravstveno stanje.<\/p>\n<p>Pokrenuli smo ispitni postupak reagiraju\u0107i i na okolnosti doga\u0111aja u kojem je \u017eena s otoka izgubila trudno\u0107u dok je poku\u0161avala sti\u0107i do bolnice na kopnu. Ova situacija ukazuje na problem dostupnosti zdravstvene za\u0161tite na otocima, na koji u nekoliko godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a skre\u0107emo pa\u017enju. Problem medicinskog prijevoza s otoka prepoznat je i u Nacionalnom planu razvoja otoka 2021.-2027. godine. U njemu se navodi kako se, ovisno o situaciji, za prijevoz hitnih pacijenata s otoka na kopno koriste helikopteri, trajekti, brodovi ugovoreni za prijevoz hitnih pacijenata te brodovi obalne stra\u017ee i lu\u010dke kapetanije te policijski patrolni \u010damci koji nisu prilago\u0111eni za ovu vrstu prijevoza. Iako MZ ve\u0107 niz godina poku\u0161ava nabaviti brze brodice i uspostaviti sustav hitne helikopterske slu\u017ebe i telemedicine te razviti sustav mobilnih ljekarni, to se jo\u0161 nije ostvarilo.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. postupali smo i u nekoliko medijski pra\u0107enih predmeta.<br \/>\nVodili smo postupak nakon gostovanja ravnatelja KBC-a Zagreb na nacionalnoj televiziji, pri \u010demu je otkrio povjerljive podatke o pacijentici koji su Zakonom o lije\u010dni\u0161tvu za\u0161ti\u0107eni lije\u010dni\u010dkom tajnom. Tijekom ovog javnog nastupa naga\u0111ao je o njenom prezimenu te iznio podatke o njezinom medicinskom stanju i zahvatima. Ujedno je iznio podatak i o broju djece koju je rodila te je umanjivao propust u lije\u010denju odnosno u\u010dinak koji je imala medicinska pogre\u0161ka. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a jo\u0161 po\u010detkom srpnja je zaklju\u010dilo da je prekr\u0161ena lije\u010dni\u010dka etika, povrije\u0111eno dostojanstvo pacijentice te da postoji osnova za pokretanje disciplinskog postupka pred \u010casnim sudom HLK-a. Iako smo mi jo\u0161 krajem svibnja zatra\u017eili pokretanje zdravstveno-inspekcijskog nadzora MZ-a, a spomenuto mi\u0161ljenje HLK-a doneseno je po\u010detkom srpnja, MZ nas jo\u0161 nije izvijestio o zaklju\u010dcima te stoga ovaj ispitni postupak jo\u0161 traje.<\/p>\n<p>Dva medijski eksponirana slu\u010daja u kojima su osobe koje su tra\u017eile zdravstvenu za\u0161titu ili njihovi bli\u017enji iza\u0161li u javnost s iskustvima i osobnim podatcima su oni g\u0111e Mirele \u010cavajde i g. Vladimira Matijani\u0107a. Ovi su slu\u010dajevi otvorili niz pitanja o dostupnosti, kvaliteti i pravovremenosti zdravstvene za\u0161tite, kao i na\u010dinu postupanja zdravstvenog sustava nakon navoda da je do\u0161lo do nepravilnosti i\/ili povreda prava pacijenata. Istovremeno, osim za ispitivanje pojedina\u010dnih povreda odnosno za\u0161titu prava konkretnih osoba, ovi su slu\u010dajevi prilika i da se na konkretnim primjerima uka\u017ee na sustavne probleme.<\/p>\n<p>U slu\u010daju g\u0111e Mirele \u010cavajde, povodom kojeg je u svibnju bio organiziran i prosvjedni skup podr\u0161ke, utvrdili smo nedostupnost zdravstvene za\u0161tite u slu\u010dajevima prekida trudno\u0107e nakon isteka 22 tjedna od za\u010de\u0107a, kada je prekid zakonom dopu\u0161ten, budu\u0107i da je g\u0111a \u010cavajda zdravstvenu uslugu morala potra\u017eiti izvan RH, u Sloveniji. Osim toga, utvrdili smo niz propusta u informiranju, po\u010dev\u0161i od neinformiranja o proceduri podno\u0161enja zahtjeva za prekid trudno\u0107e po isteku 10 tjedana od za\u010de\u0107a (\u010dl. 22. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece), preko neinformiranja o ustanovi gdje mo\u017ee dobiti zdravstvenu uslugu, do neinformiranja o pravima i postupcima za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja. Naime, djelatnici javnog zdravstvenog sustava nisu ju uputili na mogu\u0107nost podno\u0161enja zahtjeva komisiji prvog stupnja, u nekim prvostupanjskim odlukama nije bila navedena informacija o mogu\u0107nosti obra\u0107anja komisiji drugog stupanja, a u jednoj odluci prvostupanjske komisije kojom joj je prekid trudno\u0107e bio odobrena, kao i u odluci drugostupanjske komisije, nije bilo navedeno gdje mo\u017ee ostvariti odobrenu zdravstvenu uslugu.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 15.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da osigura informiranost pacijenticama koje zatra\u017ee prekid trudno\u0107e te dostupnu i pristupa\u010dnu zdravstvenu za\u0161titu u svim slu\u010dajevima kada je prekid trudno\u0107e dopu\u0161ten Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 16.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da izradi pisane upute za zdravstvene ustanove o postupanju za slu\u010dajeve na koja se primjenjuje \u010dlanak 22. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece te da propi\u0161e minimalni sadr\u017eaj odluka prvostupanjske i drugostupanjske komisije<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 17.<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da u roku dostavlja pu\u010dkoj pravobraniteljici u predmetima u kojima postupa zatra\u017eene informacije i dokumentaciju<\/span><\/p>\n<p>G\u0111u \u010cavajdu je s mogu\u0107no\u0161\u0107u podno\u0161enja zahtjeva te ostalim proceduralnim koracima upoznala odvjetnica, \u0161to govori o ozbiljnoj manjkavosti sustava i pokazuje kako su u ostvarivanju prava na zdravlje informacije \u010desto klju\u010dne pa se, kada one nisu dostupne svima, ne mo\u017ee smatrati niti da je to pravo dostupno.<\/p>\n<p>Uz ranije navedenu nedostupnost poba\u010daja nakon 22 tjedna od za\u010de\u0107a \u017eenama generalno, utvrdili smo i druge diskriminatorne aspekte organizacije sustava, budu\u0107i da je nedostupnija \u017eenama slabijeg imovnog stanja i obrazovanja.<\/p>\n<p>Osim toga, tijekom ovog ispitnog postupka vi\u0161ekratno smo morali tra\u017eiti podatke od MZ-a, jer ih nije dostavljalo u cijelosti niti na vrijeme. Stoga smo izdali niz preporuka \u010dija implementacija bi trebala rezultirati ve\u0107om dostupno\u0161\u0107u i boljim standardom zdravstvene za\u0161tite \u017eena u sli\u010dnim situacijama.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i medijski intenzivno popra\u0107en slu\u010daj bila je smrt novinara Vladimira Matijani\u0107a, koji je tra\u017eio pomo\u0107 od zdravstvenog sustava uslijed zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a vezanih uz COVID 19. Prema stru\u010dnom mi\u0161ljenju HLK, do tragi\u010dnog ishoda je dovela kombinacija vi\u0161e okolnosti &#8211; izostanak antivirusnog lije\u010denja za COVID-19, neuzimanje terapije za osobne kroni\u010dne bolesti i necijepljenost protiv COVID-a. Pri tome je jedno od zna\u010dajnijih pitanja kako bi se stanje Vladimira Matijani\u0107a razvijalo da mu je bilo omogu\u0107eno uzimanje antivirusnog lijeka, koji je prema o\u010ditovanju KBC-a Split bio nedostupan. Suprotno tome, MZ navodi da je na raspolaganju bio lijek, no KBC Split isti\u010de da se taj lijek ne preporu\u010duje za lije\u010denje COVID 19 i to ne samo prema smjernicama MZ-a, ve\u0107 i me\u0111unarodnim i smjernicama samog proizvo\u0111a\u010da. Ovakve suprotne tvrdnje dovode do nepovjerenja u zdravstveni sustav, ali i na\u010din na koji reagira kod navoda o mogu\u0107im povredama prava pacijenata.<\/p>\n<p>Slu\u010daj je ukazao i na va\u017enost razmjene informacija me\u0111u razli\u010ditim lije\u010dnicima i njihovog pristupa razli\u010ditim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima. Naime, postavlja se preotegotno o\u010dekivanje od pacijenta da u svakom trenutku mo\u017ee dati potpune informacije o svom zdravstvenom stanju i svim zdravstvenim problemima koje ima, posebno kad se osje\u0107a lo\u0161e i zdravlje mu je \u017eivotno ugro\u017eeno, umjesto da svi koji postupaju imaju uvid u sve relevantne zdravstvene podatke pacijenta.<\/p>\n<p>Napokon, slu\u010daj je u fokus stavio i pitanje postupanja zdravstvenog sustava prema pritu\u017ebama.<br \/>\nU konkretnom slu\u010daju, zdravstvena inspekcija provela je zdravstveno-inspekcijske nadzore o tijeku medicinskog zbrinjavanja te je imenovala stru\u010dnjake koji su donijeli mi\u0161ljenje o medicinskom zbrinjavanu g. Matijani\u0107a, a predmet je potom proslije\u0111en HLK-u na daljnje postupanje te Op\u0107inskom dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu u Splitu na njihovo prethodno tra\u017eenje. Nadalje, u konkretnom slu\u010daju otvorilo se pitanje na \u010demu se baziraju zaklju\u010dci. Naime, stru\u010dno mi\u0161ljenje stru\u010dnjaka o provedenim zdravstveno-inspekcijskim nadzorima sadr\u017ei kronolo\u0161ke podatke bazirane isklju\u010divo na iskazima lije\u010dnika i drugih zdravstvenih radnika, ali nisu uzeli u obzir i druge izvore saznanja, uklju\u010duju\u0107i snimke telefonskih razgovora te iskaz njegove partnerice, \u0161to je bila na\u0161a preporuka.<\/p>\n<p>Nije jasno prema kojim kriterijima MZ pritu\u017ebe gra\u0111ana na stru\u010dnost rada lije\u010dnika proslje\u0111uje HLK-u, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor i prema \u010dl. 206. ZZZ imenuje stru\u010dnjake koji donose stru\u010dno mi\u0161ljenje, a koje mo\u017ee biti podloga za daljnje postupanje. Tako, prema nama dostupnim informacijama, temeljem ve\u0107ine pritu\u017ebi gra\u0111ana na stru\u010dnost rada lije\u010dnika, cjelokupna dokumentacija proslje\u0111uje se HLK radi dono\u0161enja stru\u010dnog mi\u0161ljenja, dok tek u pojedinim slu\u010dajevima zdravstvena inspekcija postupa temeljem \u010dl. 206. ZZZ-a. Na na\u0161 upit o kriterijima, MZ je pojasnilo da je temelj postupanja \u010dl. 42. ZUP-a koji propisuje kako se postupak pokre\u0107e po slu\u017ebenoj du\u017enosti kada je to propisano zakonom ili je nu\u017eno radi za\u0161tite javnog interesa, no smatramo da iz toga nije razvidno prema kojim kriterijima se odlu\u010duje o na\u010dinu postupanja temeljem pritu\u017ebi.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 18.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da definira kriterije prema kojima po pritu\u017ebama postupa zdravstvena inspekcija, a u kojima ih ustupa Hrvatskoj lije\u010dni\u010dkoj komori radi dono\u0161enja stru\u010dnog mi\u0161ljenja<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 19.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da definira opseg i na\u010din rada stru\u010dnjaka potrebnih za obavljanje pojedinih stru\u010dnih radnji u vezi s zdravstveno-inspekcijskim poslovima<\/span><\/p>\n<p>Sustav mora osigurati da o pritu\u017ebama pacijenata odlu\u010duju stru\u010dnjaci koji raspola\u017eu adekvatnim znanjem po jasno propisanim procedurama kojima se jam\u010di objektivno i neovisno postupanje i sankcioniranje mogu\u0107ih propusta. Prilika za to bile su nedavne izmjene i dopune ZZZ-a, kada smo istaknuli kako je potrebno definirati kriterije prema kojima zdravstvena inspekcija tra\u017ei stru\u010dno mi\u0161ljenje od stru\u010dnjaka koje sama imenuje, kao i kriterije prema kojima s istim razlogom pritu\u017ebe gra\u0111ana ustupa HLK-u. Na\u017ealost, ovaj prijedlog nije usvojen.<\/p>\n<p>Dodatno, za\u0161tita prava pacijenata, odnosno pravo na zdravstvenu za\u0161titu odvojeno je u dva zakona. ZZZ \u0161titi pravo na kvalitetu, dostupnost, pravovremenost i kontinuiranost zdravstvenih usluga, sveobuhvatnost zdravstvene za\u0161tite te osigurava eti\u010dno postupanje zdravstvenih djelatnika. Tijela kojima se gra\u0111ani mogu obratiti su ravnatelj zdravstvene ustanove, MZ (zdravstvena inspekcija) i nadle\u017ena zdravstvena komora.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 20.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da poduzme odgovaraju\u0107e mjere kako bi se u zdravstvenim ustanovama redovito organizirale edukacije za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te pona\u0161anju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske etike<\/span><\/p>\n<p>S druge strane, Zakon o za\u0161titi prava pacijenata (ZZPP) jam\u010di svakom pacijentu pravo na obavije\u0161tenost o zdravstvenom stanju, lije\u010denju, mogu\u0107im rizicima i prednostima preporu\u010denih pregleda i zahvata, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, povjerljivost podataka o zdravstvenom stanju, privatnost prilikom pregleda i drugo. Tijela koja bi, temeljem ZZPP-a, trebala osiguravati za\u0161titu tih prava su \u017eupanijska povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata.<\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din za\u0161tita prava na zdravlje odvojena je u dva zakona pa su i procedure, mehanizmi za\u0161tite i nadle\u017ena tijela razli\u010diti, \u0161to dodatno unosi nesigurnost oko postupaka za\u0161tite prava u zdravstvenom sustavu.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. zaprimali smo i druge pritu\u017ebe na neodgovaraju\u0107u komunikaciju izme\u0111u zdravstvenog osoblja i pacijenata. I zdravstvene komore i \u017eupanijska povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata zaprimali su pritu\u017ebe ovog sadr\u017eaja. Stoga smo MZ-u ukazivali na va\u017enost kvalitetne komunikacije izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenata i preporu\u010dili poduzimanje odgovaraju\u0107ih mjera kako bi se redovito organizirale edukacije za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te o pona\u0161anju i me\u0111usobnoj komunikaciji, u skladu sa zahtjevima medicinske etike. Pri tome, o komunikaciji s pacijentima potrebno je voditi ra\u010duna ve\u0107 od obrazovanja na medicinskim fakultetima.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 13px; color: #006451;\">\u201ePrije 3 godine, mom ocu puca kapilara u oku, a uslijed zna\u010dajne razrije\u0111enosti krvi (&#8230;), oko se potpuno ispunjava krvlju i \u017eurimo na hitnu, naravno vrijeme radnje je oko pono\u0107i. Na hitnom prijemu, uz svu volju, djelatnici nemaju ni instrumente za prvi pregled &#8211; osvjetljavaju bjeloo\u010dnicu MOBITELOM, a kako Zadar nema oftalmologa, kontaktiraju Split i vozimo ga u Split (Zadar je turisti\u010dki grad). Prije 2 tjedna, \u010dovjek iz Njema\u010dke, na odmoru u Zadru, prilikom cijepanja drveta udara se (i posje\u010de) SJEKIROM po gornjoj strani dlana, pru\u017ea mu se prva pomo\u0107 i vozim ga na hitni prijem u OB Zadar. &#8211; Pri\u010dekajte! \u010cekamo, \u010dovjeku dolazi lo\u0161e jer gubi krv, podsje\u0107am djelatnike da je rije\u010d o posjekotini od sjekire i da je \u010dovjeku lo\u0161e. Odvoze ga. \u0160ivanje 50 kn, iskustvo toga da vas \u0161iva (na stranu korona) osoba bez maske, dok u isto vrijeme pri\u010da i smije s drugim djelatnikom &#8211; neprocjenjivo. Moj sram &#8211; tako\u0111er neprocjenjiv. Ako niste znali, OB Zadar vas oko termina pregleda obavje\u0161tava putem telefona, ako se niste stigli javiti &#8211; termin vam vi\u0161e ne treba. Nemogu\u0107e ih je dobiti na telefon, a poziv ne ponavljaju. \u010cekajte idu\u0107i mjesec, odite na hitni prijem (jer za\u0161to se ne bi pretrpao odjel koji ionako jedva funkcionira) ili idite privatno &#8211; jer nije da pla\u0107ate zdravstveno. Za ostale pri\u010de nemam snage.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Na organizaciju i opremljenost OB Zadar pritu\u017eila nam se stanovnica Zadra navode\u0107i da djelatnici na hitnom prijemu nemaju potrebne instrumente, da je \u0161ivanje posjekotine obavljao djelatnik bez za\u0161titne maske istovremeno pri\u010daju\u0107i s drugim djelatnikom te da se termini za preglede dodjeljuju telefonskim putem &#8211; ukoliko se gra\u0111ani na taj poziv jave. Postupak povodom ove pritu\u017ebe je u tijeku.<\/p>\n<p>Na istu Bolnicu pritu\u017eila nam se onkolo\u0161ka pacijentica koja je strana dr\u017eavljanka, no tumor joj je bio dijagnosticiran tijekom boravka u RH. Pritu\u017eila se na izostanak pravovremenog i adekvatnog lije\u010denja, jer vi\u0161e od tri mjeseca nakon operacije nije bila upu\u0107ena na ikakvo lije\u010denje. Postupak povodom ove pritu\u017ebe je jo\u0161 u tijeku, no ve\u0107 sada je mogu\u0107e potvrditi propuste u postupanju Bolnice iz koje je uzorak tkiva upu\u0107en na analizu drugoj zdravstvenoj ustanovi puna 44 dana nakon uzimanja, iako se radilo o \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107oj dijagnozi te je pacijentici re\u010deno kako ima jo\u0161 dva mjeseca \u017eivota, a ovaj nalaz bio je preduvjet za definiranje daljnjeg lije\u010denja.<a id=\"onkoloskipacijenti\"><\/a><\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><strong>Onkolo\u0161ki pacijenti<\/strong><\/h3>\n<p>Problemi u segmentu zdravstvene za\u0161tite uo\u010deni su i u lije\u010denju onkolo\u0161kih bolesnika. Iako je po incidenciji karcinoma RH u prosjeku EU, prema podacima OECD-a druga je po smrtnosti od karcinoma u EU. I samo MZ navodi da su prognoze oboljelih u RH, za ve\u0107inu vrsta raka, na za\u010delju Europe.<\/p>\n<p>Pri tome, stope sudjelovanja stanovni\u0161tva u programima ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva ni\u017ee su od prosjeka EU, pri \u010demu su u posebnom riziku stanovnici ruralnih podru\u010dja i oni ni\u017eeg stupnja obrazovanja i dohotka.<\/p>\n<p>Dodatno, brzi pristup lije\u010denju raka ote\u017ean je zbog ispodprosje\u010dnog broja zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za lije\u010denje. Tako\u0111er, kako OECD navodi, nastojanja da se skrati vrijeme \u010dekanja izme\u0111u dijagnosticiranja i lije\u010denja raka nisu posve uspje\u0161na. Ti su problemi poja\u010dani nedostatkom djelotvorne koordinacije u sustavu pru\u017eanja skrbi, \u0161to dovodi do niske stope petogodi\u0161njeg pre\u017eivljenja oboljelih od raka.<\/p>\n<p>Nacionalni strate\u0161ki okvir protiv raka do 2030. usvojen je prije dvije godine u Hrvatskom saboru, no njegova provedba jo\u0161 nije zapo\u010dela, iako je rak vode\u0107i javnozdravstveni problem u RH, odgovoran za 27% ukupnog broja smrti. Stoga bi reformom sustava zdravstvene za\u0161tite trebalo osigurati jednako pravo svih na visokokvalitetnu skrb, dijagnosticiranje i lije\u010denje, jednak pristup lijekovima i jednake izglede za izlje\u010denje bez obzira gdje \u017eive.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 21.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da \u017eurno po\u010dne implementirati Nacionalni strate\u0161ki okvir protiv raka do 2030.<\/span><\/p>\n<p>Udruga \u017eena oboljelih i lije\u010denih od raka SVE za NJU navodi da onkolo\u0161ki pacijenti naj\u010de\u0161\u0107e ukazuju na te\u0161ko\u0107e s listama \u010dekanja za preglede i terminima za operativne zahvate, kao i komunikaciju sa zdravstvenim djelatnicima. Ukazuju i na strah od mogu\u0107e nesta\u0161ice lijekova ili nedostupnosti ortopedskih pomagala radi poreme\u0107aja u opskrbi tr\u017ei\u0161ta. Udruga ukazuje kako \u010dlanovi obitelji koji njeguju te\u0161ko oboljele imaju te\u0161ko\u0107e oko dobivanja bolovanja za njegu, na \u0161to smo ukazali pri dono\u0161enju novog Zakona o radu, a nedostaje i palijativnih postelja za smje\u0161taj najte\u017eih bolesnika.<a id=\"palijativnaskrb\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Palijativna skrb<\/strong><\/h3>\n<p>Skrb na kraju \u017eivota ne odnosi se samo na medicinsku skrb za pacijente u posljednjim danima \u017eivota, nego i na medicinsku skrb za sve sa terminalnom bole\u0161\u0107u ili terminalnim stanjem koje je napredovalo, dalje je u progresiji i neizlje\u010divo je. Djelatnost palijativne skrbi definirana je ZZZ-om na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene za\u0161tite, a u planu je pro\u0161irivanje i na tercijarnu razinu kroz novi ZZZ.<\/p>\n<p>Demografska slika, starenje stanovni\u0161tva i zdravstveni faktori ukazuju na pove\u0107anje potrebe za ovom skrbi pa je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u listopadu 2022. organizirao tematsku sjednicu na ovu temu. Pri tome, va\u017eno je prepoznati kako palijativna skrb predstavlja integrirani model skrbi, koji se oslanja na sustav zdravstvene za\u0161tite te na sustav socijalne skrbi.<\/p>\n<p>Trenutno godi\u0161nje vi\u0161e od 38.000 osoba u RH treba palijativnu skrb te se potreba za njom progresivno pove\u0107ava, a prema procjenama do 2040. do\u0107i \u0107e do pove\u0107anja potreba za 20-47%. Trenutno su oko 30% bolesnika u bolnicama palijativni pacijenti. Zbog planiranja skrbi i \u0161to ve\u0107e kvalitete \u017eivota s palijativnom skrbi treba zapo\u010deti bar zadnju godinu \u017eivota, a ne zadnja dva-tri mjeseca, kako se to \u010desto doga\u0111a.<\/p>\n<p>Podatci HZZO-a pokazuju da je ukupan broj dana bolni\u010dkog lije\u010denja u palijativnim posteljama od 2019. do zaklju\u010dno 11. mjeseca 2022. u padu, dok su potrebe u porastu. S druge strane, nekim bolnicama nedostaje palijativnih postelja, primjerice Specijalnoj bolnici za produ\u017eeno lije\u010denje Duga Resa koja ima 10 ugovorenih palijativnih kreveta, a za pokrivanje realnih potreba, prema njihovoj procjeni, potrebno im je 35. Tako\u0111er tijekom rasprave na Odboru je predlo\u017eeno osnivanje dnevnih bolnica za palijativne pacijente \u0161to bi rasteretilo odjele, na \u0161to je ukazao pilot projekt dnevne bolnice u Op\u0107oj bolnici Dr. Tomislav Bardek u Koprivnici, koji je u godinu dana pokazao odli\u010dne rezultate.<\/p>\n<p>Na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite i dalje nije ugovoren predvi\u0111en broj koordinatora ni mobilnih palijativnih timova. Prema podacima HZZO-a, u Mre\u017ei javne zdravstvene slu\u017ebe predvi\u0111eno je 52 koordinatora, a ugovoreno ih je 44, predvi\u0111ena su 52 mobilna palijativna tima, a ugovoreno ih je 40. U Bjelovarsko-bilogorskoj \u017eupaniji nije ugovoren ni koordinator ni mobilni palijativni tim.<\/p>\n<p>Mobilni palijativni timovi i dalje su nepotpuni pa se nerijetko sastoje samo od lije\u010dnika i medicinske sestre, a naro\u010dito nedostaje socijalnih radnika, psihologa i duhovnika. Naknada za njihov rad je neodgovaraju\u0107a jer koeficijenti slo\u017eenosti poslova, pripravnost i specifi\u010dni uvjeti rada i dalje nisu pravno regulirani. Dodatno, pacijentima se pri otpustu iz bolnice ne uru\u010duje sestrinsko otpusno pismo koje je va\u017eno za daljnje postupanje mobilnog palijativnog tima, pa je i to razlog za\u0161to pacijenti nerijetko ne dobiju odgovaraju\u0107u palijativnu skrb.<\/p>\n<p>Prema podacima udruge La Verna pacijenti su zakinuti za palijativnu skrb na primarnoj razini jer im mobilni palijativni timovi ne dolaze jer ih nema dovoljno, ili dolaze sa zaka\u0161njenjem, ili nisu uklju\u010deni na vrijeme od strane obiteljskog lije\u010dnika, a neki obiteljski lije\u010dnici \u010dak ih odbijaju uklju\u010diti u skrb. Nagla\u0161ava se da \u010dlanovi mobilnih timova nemaju superviziju niti kontinuiranu edukaciju, \u0161to vrijedi i za djelatnike sustava u bolnicama. Navode da se nerijetko palijativnom pacijentu odbija hospitalizacija bez cjelovitog pregleda ili uzimanja u obzir njegove dobrobiti. Otpu\u0161tanje iz bolnice petkom bez prethodno isplanirane i dogovorene skrbi na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite, dovodi do toga da pacijenti preko vikenda trpe bolove, a nemaju zdravstvenu njegu u ku\u0107i i jedina pomo\u0107 na raspolaganju je pozivanje hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Volonteri su bitan dio palijativne skrbi na primarnoj razini i mogu znatno doprinijeti pacijentima kao npr. pratnja u bolnici prije i nakon bolni\u010dke obrade ili zakazanog pregleda, ali sustavno volontiranje nije razvijeno. Udruga La Verna navodi i nedostatak timske suradnje i komunikacije izme\u0111u razli\u010ditih stru\u010dnjaka u istoj ustanovi, me\u0111u ustanovama i me\u0111u razli\u010ditim sustavima (zdravstvo i socijalna skrb).<\/p>\n<p>Prisutan je i nedostatak informiranosti o postojanju slu\u017ebi palijativne skrbi pa znatan broj pacijenata i obitelji ka\u017ee da im nitko nije preporu\u010dio uklju\u010divanje mobilnog tima u daljnju skrb.<br \/>\nDodatno je problemati\u010dna komunikacija lije\u010dnika prema pacijentima i \u010dlanovima obitelji pa i volonterima koji su nekad pratnja pacijentu. Radi se o npr. cjelovitoj i nepravovremenoj komunikaciji o bolesti, dijagnozi i prognozi, ponekad uz nepo\u0161tivanje autonomije bolesnika i obitelji, obra\u0107anju lije\u010dnika prema \u010dlanu obitelji pacijenta u smislu: \u201e\u2026jeste Vi lije\u010dnik ili ja\u2026\u201c, \u201etko Vam je rekao da smijete staviti antidekubitalni madrac\u2026\u201c.<\/p>\n<p>Prema dosada\u0161njim iskustvima udruge La Verna palijativni pacijenti koji \u010desto imaju te\u0161ko\u0107a u dobivanju odgovaraju\u0107e skrbi su djeca, mla\u0111i punoljetnici te starije osobe samci ili sa starijim i bolesnim bra\u010dnim drugom te sa slabijom socijalnom mre\u017eom.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe koje je zaprimila HLK odnosile su se na pacijente koji su bili smje\u0161teni u domovima za starije i nemo\u0107ne, specijalnim bolnicama za produ\u017eeno lije\u010denje i bolni\u010dkim odjelima za palijativnu skrb, a odnosile su se na ostvarivanje prava na ku\u0107nu posjetu, neodgovaraju\u0107u skrb u pogledu sestrinske njege i na nesavjesno lije\u010denje kod, u pravilu, onkolo\u0161kih bolesnika visoke \u017eivotne dobi.<\/p>\n<p>RH je donedavno imala samo jednu ustanovu za palijativnu skrb (Ustanova za palijativnu skrb hospicij \u201eMarija Krucifiksa Kozuli\u0107\u201c u Rijeci) pa je pozitivno \u0161to je krajem 2022. osnovan i Hospicij Mato\u0161i\u0107 u sklopu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, s 22 palijativne postelje. Pozitivno je i pro\u0161irenje ove djelatnosti na tercijarnu razinu novim ZZZ-om i uvo\u0111enje pru\u017eanja palijativnih usluga korisnicima u stacionarima domova za starije i nemo\u0107ne kroz povezivanje sustava zdravstva i socijalne skrbi na podru\u010dju dugotrajne skrbi, \u0161to smo preporu\u010dili u Izvje\u0161\u0107u za 2019. godinu. Me\u0111utim, predlo\u017eenim povezivanjem zdravstva i socijalne skrbi kroz usluge mobilnih palijativnih timova ne rje\u0161ava se pitanje njihove dostupnosti nakon radnog vremena i vikendom.<\/p>\n<p>Stoga podsje\u0107amo da prema na\u010delima palijativne skrbi ona mora biti dostupna 24 sata dnevno sve dane u tjednu, \u0161to za sada nije osigurano. Isti\u010demo i da navedenu prazninu ne mogu niti smiju kompenzirati timovi hitne pomo\u0107i koji nisu niti educirani niti opremljeni za pru\u017eanje palijativne skrbi.<a id=\"ezdravstvo\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>E-zdravstvo<\/strong><\/h3>\n<p>U Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021.-2027. godine navodi se da su u RH projekti i aktivnosti e-zdravstva prioriteti za zdravstveni sustav vi\u0161e od 15 godina. Unato\u010d tome, informacijski sustavi jo\u0161 nisu u potpunosti cjeloviti i povezani kako bi omogu\u0107ili integrirano pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite koja pacijente stavlja u sredi\u0161te, \u0161to se vidjelo i u slu\u010daju Vladimira Matijani\u0107a, koji je ukazao na va\u017enost pristupa razli\u010ditim zdravstvenim podatcima za sve koji sudjeluju u lije\u010denju odnosno komuniciraju s pacijentom.<\/p>\n<p>Udruga \u017eena oboljelih i lije\u010denih od raka SVE za NJU navodi da zdravstveni sustav nije dobro povezan ni digitaliziran jer jo\u0161 uvijek pacijenti moraju podizati nalaze, nositi ih drugim lije\u010dnicima specijalistima i obiteljskim lije\u010dnicima, \u0161to je mnogim bolesnicima, osobito onkolo\u0161kim i te\u0161ko pokretnim, jako optere\u0107uju\u0107e.<a id=\"zdravstvenoosiguranje\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Zdravstveno osiguranje<\/strong><\/h3>\n<p>U okviru izmjena i dopuna ZOZO-a predlo\u017eenim tijekom 2022., a usvojenim po\u010detkom 2023. godine, predvi\u0111eno je da se osiguranim osobama kojima je status u obveznom zdravstvenom osiguranju utvr\u0111en temeljem jednokratne prijave HZZO-u nakon \u0161to su, primjerice, zavr\u0161ili \u0161kolovanje, napunili 18 godina ili im je prestao radni odnos, a nisu osigurani po drugoj osnovi, ako se kao nezaposlene osobe ne vode u evidenciji HZZ-a, name\u0107e obveza osobnog pristupanja HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvr\u0111en. U protivnom \u0107e ih HZZO po slu\u017ebenoj du\u017enosti odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, prvog dana nakon isteka tri mjeseca od zadnjeg osobnog pristupanja, bez dono\u0161enja rje\u0161enja.<\/p>\n<p>Obvezu isklju\u010divo osobnog pristupa smatramo neprimjerenom, jer \u0107e osobni pristup HZZO-u jednom u tri mjeseca dijelu osiguranika stvarati zna\u010dajnije pote\u0161ko\u0107e. Ova obveza koja predstavlja promjenu dosada\u0161nje prakse mo\u017ee dovesti i do neizravne diskriminacije osoba temeljem njihovog imovnog i zdravstvenog stanja. Naime, radi se obvezi osoba koje nisu zaposlene pri \u010demu im, ako \u017eive udaljenije od podru\u017enice HZZO-a u koju bi se (pretpostavljamo) morale prijavljivati, dolazak mo\u017ee predstavljati financijski tro\u0161ak koji si neki ne mogu priu\u0161titi. Ovo \u0107e biti i dodatno ote\u017eano i skupo onima koji stanuju u podru\u010djima bez javnog prijevoza. Osim toga, obveza osobnog dolaska na HZZO svaka tri mjeseca bit \u0107e te\u017ee izvediva onima koji zbog svog zdravlja nisu pokretni ili su slabije pokretni, a kojima bi osim zbog ote\u017eanog kretanja, osobni dolazak mogao biti i dodatni financijski tro\u0161ak, ako za kretanje trebaju poseban oblik prijevoza i\/ili pratnju.<\/p>\n<p>Uvo\u0111enje ove obveze dodatni je problem i jer se radi o potpuno novoj obvezi za osobe koje su do sada bile zdravstveno osigurane jednokratnom prijavom HZZO-u, a kako nije jasno na koji na\u010din bi ih HZZO informirao o novoj obvezi periodi\u010dkog javljanja, postoji mogu\u0107nost da \u0107e biti odjavljene iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zbog nedostatka informacija. Stoga preporu\u010dujemo da HZZO informira osobe na koje se ova odredba odnosi o novoj obvezi, uzimaju\u0107i u obzir da dio gra\u0111ana te\u017ee dolazi do informacija zbog prostorne ili dru\u0161tvene izoliranosti, poput primjerice onih koji \u017eive u ruralnim krajevima ili pripadnika romske nacionalne manjine.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 24.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da ubrzaju dinamiku aktivnosti e-zdravstva s ciljem osiguranja cjelovitih i integriranih informacijskih sustava u zdravstvu<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 25.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da sve osigurane osobe na koje se odnosi obveza periodi\u010dkog javljanja HZZO-u, informira o ovoj obvezi, vode\u0107i ra\u010duna da se svi gra\u0111ani ne slu\u017ee sredstvima elektroni\u010dke komunikacije<\/span><\/p>\n<p>Gra\u0111ani nam se i dalje pritu\u017euju na nemogu\u0107nost dobivanja pravodobnih informacija o mogu\u0107nostima i na\u010dinima ostvarivanja prava, zbog nedovoljne informiranosti, neprijavljivanja u roku promjene statusa zaposlenja\/obrazovanja zbog \u010dega ostaju bez obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i na dugotrajnost postupanja HZZO-a.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 13px; color: #006451;\">\u00a0\u201eposlao sam \u017ealbu na rje\u0161enje odjela za zdravstveno osiguranje Sisak, u svezi \u010dega jo\u0161 nisam dobio odgovor iako je proteklo vi\u0161e od 60 dana. Molim odgovor. HVALA!\u201d<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Tako nam se obratio i pritu\u017eitelj zbog dugotrajnosti postupanja Direkcije HZZO-a u rje\u0161avanju \u017ealbe na prvostupanjsko rje\u0161enje u postupku priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zbog ozljede na radu. Pritu\u017eitelj je pravovremeno izjavio \u017ealbu na prvostupanjsko rje\u0161enje, no drugostupanjsko je doneseno nakon proteka roka 60 dana, tek nakon na\u0161eg obra\u0107anja. Kako je prekora\u010den rok propisan ZUP-om, izdali smo upozorenje i preporuku da se sve djelatnike koji rje\u0161avaju u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima podsjeti na obvezu postupanja sukladno propisanim rokovima, \u0161to je HZZO i u\u010dinio.<\/p>\n<p>HZZO pri tome navodi kako se u svakodnevno rje\u0161ava znatan broj \u017ealbi iz cijele RH, kao i da se rje\u0161avaju po prioritetu, odnosno zdravstvenom stanju podnositelja \u017ealbe. Od ukupnog broja \u017ealbi (2.815) podnijetih 2022. godine o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, 513 predmeta jo\u0161 je u rje\u0161avanju.<\/p>\n<p>Iako su na internetskoj stranici HZZO-a dostupni kontakti, \u010desto gra\u0111ani ne znaju kome se obratiti pa zaprimamo i razli\u010dite upite koji su u neposrednoj nadle\u017enosti HZZO-a, a ponekad nam \u010dak podnose i \u017ealbe na upravne akte HZZO-a, \u0161to dodatno produljuje razdoblje u kojemu bi mogli dobiti odgovor.<\/p>\n<p>Velik broj pritu\u017ebi i dalje primamo zbog dugog vremena \u010dekanja na preglede ili terapijske postupke, na \u0161to upozoravaju i udruge, pa tako Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata navodi da ne mo\u017eemo govoriti o listi \u010dekanja nego o onemogu\u0107enoj zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eNisam sigurna da li sam na pravoj adresi ako nismo molim prosljedite dalje do ministra Berosa. Svaki gra\u0111anin ima pravo na lje\u010denje&#8230; U\u010de to djeca u \u0161koli. Na koje ljecenje kad sustav ne funkcionira&#8230;osim ako platite privat pretragu ili se nedo Bog ne razbolite do datog termina.\u201c <\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>U nekim slu\u010dajevima nam gra\u0111ani javljaju kako su termin za zdravstvenu uslugu dobili tek za godinu i pol dana pa se pitaju za\u0161to pla\u0107aju obvezno zdravstveno osiguranje, jer zdravstvenu za\u0161titu ne mogu dobiti kada im je potrebna. Ovako duge liste \u010dekanja primoravaju ih da zdravstvenu za\u0161titu potra\u017ee kod privatnih pru\u017eatelja usluga te stoga s pravom izra\u017eavaju nezadovoljstvo, a neki si to ne mogu priu\u0161titi pa im je zdravstvena za\u0161tita uistinu i nedostupna.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eP.S. Poruka ministru zdravstva:<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">Kad prestanete lije\u010dnicima dopu\u0161tati da rade po privatnim poliklinikama u radno vrijeme za koje ih narod pla\u0107a da rade u bolni\u010dkim ambulantama onda \u0107e se smanjiti i liste \u010dekanja. Ili npr. pregled kod otorinolaringologa\u00a0 na uputnicu se \u010deka mjesecima ali ako \u017eelite mo\u017eete nazvati sestru na privatan mobitel i dogovoriti pregled kod doktora u istoj ordinaciji u zagreba\u010dkoj bolnici za 2 dana &#8211; i za 400kn!\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Rezultati Europske zdravstvene ankete u dijelu kori\u0161tenja zdravstvene za\u0161tite za 2019. godinu, objavljeni 2022. godine, pokazuju kako je \u010detvrtina gra\u0111ana potrebnu zdravstvenu uslugu \u010dekala predugo.iv Podaci HZZO-a ukazuju na skra\u0107ivanje lista \u010dekanja na prve preglede, terapijske i dijagnosti\u010dke postupke kroz ugovaranje dodatnih dijagnosti\u010dko-terapijskih postupaka s privatnim poliklinikama (ukupno pet), pa je tako u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, u 2022. prosjek \u010dekanja bio 39,9 dana manji i iznosio je 162,5 dana, iako je u sustavu zabilje\u017eeno 96.348 narud\u017ebi vi\u0161e nego 2019. godine.<\/p>\n<p>No, ovdje je rije\u010d samo o prosje\u010dnom smanjenju, \u0161to ne odra\u017eava stanje vremena \u010dekanja na pojedine preglede, terapijske i dijagnosti\u010dke postupke. Osim toga, ovo smanjenje je i dalje nedovoljno kako bi pacijenti dobili potrebnu zdravstvenu uslugu u razumnom roku, posebice najte\u017ei pacijenti te socijalno ugro\u017eeni pacijenti koji si ne mogu priu\u0161titi odlazak privatnom lije\u010dniku.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e se \u010dekalo na UZV color dopler arterija i vena (325,4 dana), UZV dojke (270,9 dana), MR srca (236,8 dana) te UZV srca (232,9 dana).<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #006451;\">Preporuka 26. (ponovljena)<\/span><\/strong><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Ministarstvu zdravstva, da poduzima daljnje konkretne mjere s ciljem smanjenja liste \u010dekanja<\/span><\/p>\n<p>Novousvojenim ZOZO-om je u\u010dinjen pomak, jer se liste \u010dekanja trebaju a\u017eurno pratiti, \u0161to bi trebalo rezultirati detektiranjem zna\u010dajnih produ\u017eenja i adekvatnom reakcijom sustava. Pri tome HZZO mo\u017ee u slu\u010dajevima zna\u010dajnijeg produ\u017eenog \u010dekanja na odre\u0111ene zdravstvene usluge raspisivati natje\u010daj za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama. Me\u0111utim, potrebno je preciznije odrediti \u0161to se podrazumijeva pod zna\u010dajnijim produ\u017eenjem \u010dekanja, kao i rok do kojeg se lista \u010dekanja smatra medicinski prihvatljivom za izvr\u0161enje pojedine zdravstvene usluge. S druge strane, osiguranike je potrebno osvijestiti o osobnoj odgovornosti i potrebi pravovremenog otkazivanja termina za naru\u010dene preglede i medicinske postupke na koje se ne\u0107e odazvati.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201e<em>Ljubazno Vas molim za informaciju o pravu na sto hitniji termin kod specijaliste nakon obavljanja svih potrebnih pretraga. <\/em><\/span><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>Naime, neurolog me uputio na 3 razli\u010dite pretrage koje su nakon posla godine napokon obavljene, ali termin za o\u010ditanje istih, dobila sam tek iduce godine u 6. mjesecu. <\/em><\/span><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\"><em>Dakle, nalazi ce tada biti stari minimalno 8 mjeseci, a u tih 8 mjeseci puno toga moze poci po zlu, ukoliko nalazi nisu u redu.\u201c<\/em><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Osim na pretrage i zahvate, gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali na dugo \u010dekanje o\u010ditanja nalaza, pri \u010demu se postavlja pitanje valjanosti nalaza koji su u trenutku o\u010ditanja stari i po pola godine, ali iz \u010dega proizlazi i pitanje nepravovremenog pru\u017eanja zdravstvene za\u0161tite kada se daljnje lije\u010denje treba odrediti na temelju o\u010ditanja nalaza.<\/p>\n<p><span style=\"color: #006451;\"><strong>Preporuka 27.<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #006451;\">Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da u suradnji s Ministarstvom zdravstva osigura dostupnost to\u010dnih podataka na svojim internetskim stranicama o broju dana \u010dekanja u pojedinim zdravstvenim ustanovama za pojedine zdravstvene usluge<\/span><\/p>\n<p>Dodatno, u pritu\u017ebama se ukazuje kako na mre\u017enim stranicama HZZO-a ne stoje vjerodostojni podaci o duljini \u010dekanja za pojedinu pretragu ili zahvat. HZZO navodi da su za to\u010dnost podataka odgovorne zdravstvene ustanove koje im ih dostavljaju, pri \u010demu HZZO poti\u010de zdravstvene ustanove da dostavljaju a\u017eurirane podatke. Kako su mre\u017ene stranice HZZO jedino mjesto na kojem, prije nego \u0161to se naru\u010de, pacijenti mogu provjeriti koliko \u0107e \u010dekati na pretragu\/zahvat, pri \u010demu je istaknuta molba da se prijavljuju u samo jednu ustanovu, iznimno je va\u017eno da podatak o broju dana \u010dekanja zaista bude i to\u010dan, a ne da nakon naru\u010divanja pacijenti od zdravstvene ustanove dobiju termin puno kasniji od informacija navedenih na stranicama HZZO-a.<a id=\"epidemijacovid\"><\/a><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eNije nikako korektno da takve informacije navodite HZZO-u niti da plasirate takve informacije pacijentima. Molim provjeru za termin koji ogla\u0161avate na stranicama HZZO-a, ako ga nemate onda ispravite informacije koje plasirate.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<h3><strong>Epidemija bolesti COVID-19 i zdravlje<\/strong><\/h3>\n<p>Statistike broja oboljelih i umrlih od bolesti COVID-19 u 2022. godini bile su mnogo manje u fokusu javnosti. U travnju 2022. ukinuta je ve\u0107ina epidemiolo\u0161kih mjera, no epidemija je i dalje bila na snazi. Iako je RH bila u sredini te povremeno i pri dnu ljestvice zemalja EU-a po broju zara\u017eenih osoba na milijun stanovnika, tijekom gotovo cijele godine nalazila se pri samom vrhu po broju smrtnih slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>Od po\u010detka epidemije do 25. prosinca 2022. u RH je umrlo 17.521 osoba, a posebno je velika smrtnost bila u ljetnim mjesecima kada su brojke zna\u010dajno prema\u0161ivale one iz 2020. i 2021. godine. Prema podacima DZS-a, ukupan broj umrlih u 2022. bio je 8,8% ve\u0107i u odnosu na prosje\u010dan broj umrlih u razdoblju 2015.-2019. godine, odnosno epidemija koronavirusa je i dalje bila prijetnja ljudskom zdravlju i \u017eivotima.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 14px; color: #006451;\">\u201eKako sam naveo, on je star \u010dovjek, ne koristi se telefonom, a po\u0161to su posjete pacijentima zabranjene, ni ja kao ni drugi \u010dlanovi obitelji, ne mo\u017eemo uspostaviti kontakt s njim, pitati ga kako se osje\u0107a, dali mu je ne\u0161to potrebno te se moramo uzdati u dobrotu i vrijeme medicinskih sestara i doktora, koji su prezauzeti na Odjelu onkologije, da nam oni ukratko ne\u0161to vi\u0161e ka\u017eu o njegovom op\u0107em stanju te da mu prenesu na\u0161e pozdrave. Ja Vas molim za razumijevanje, jer iskreno \u0107u Vam re\u0107i da moj stric poput jako puno onkolo\u0161kih pacijenata, pripada u onu skupinu ljudi, kojima topla rije\u010d od nekog njemu bliskog, vjerojatno jednako koristi kao i sama kemoterapija!\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Broj pritu\u017ebi vezanih uz epidemiju na\u0161oj instituciji se smanjio, no po\u010detkom godine gra\u0111ani su nam se jo\u0161 javljali zbog pote\u0161ko\u0107a s COVID potvrdama. Da je https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativna pogre\u0161ka kod upisa datuma po\u010detka samoizolacije mogla dovesti do ozbiljnih pote\u0161ko\u0107a, vidjeli smo u pritu\u017ebi gra\u0111anina kojemu je kod prelaska granice, zbog navodnog kr\u0161enja samoizolacije, izdan obvezni prekr\u0161ajni nalog. Pritu\u017eitelj je naveo kako zbog skorog ro\u0111enja djeteta mora redovito napu\u0161tati RH te smo tra\u017eili \u017eurno postupanje HZZO-a koji je utvrdio nepravilnost, osigurao upis ispravnih podataka i opomenuo pritu\u017eiteljevu lije\u010dnicu.<\/p>\n<hr \/>\n<p>Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2\/\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-4\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava-2\/\">Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis\/\">Pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-3\/\">Zatvorski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-4\/\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o pravu na zdravlje mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. \u00a0Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Zdravstvena za\u0161tita [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16219","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16219"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17879,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16219\/revisions\/17879"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}