{"id":16130,"date":"2023-04-14T10:52:47","date_gmt":"2023-04-14T08:52:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16130"},"modified":"2023-09-28T10:01:26","modified_gmt":"2023-09-28T08:01:26","slug":"pravo-na-dobro-upravljanje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2\/","title":{"rendered":"Pravo na dobro upravljanje"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a: Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Socijalna skrb: siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Prava starijih osoba<\/a>, Graditeljstvo<\/a> i Pravosu\u0111e<\/a>.<\/h5>\n
\n

Pravo na dobru upravu u okviru prava EU jam\u010di se \u010dlankom 41. Povelje o temeljnim pravima EU-a, dok je u nacionalnim propisima zajam\u010deno Ustavom i zakonima, poput Zakona o op\u0107em upravnom postupku i Zakona o sustavu dr\u017eavne uprave. Op\u0107eprihva\u0107ena na\u010dela dobrog upravljanja EU-a, poput otvorenosti i transparentnosti, participacije gra\u0111ana, odgovornosti, u\u010dinkovitosti i djelotvornosti te uskla\u0111enosti (koherentnosti) obvezuju i hrvatska tijela javne uprave.<\/p>\n

Iz pritu\u017ebi gra\u0111ana dobivamo uvid u nepo\u0161tivanje na\u010dela dobrog upravljanja od strane raznih tijela javne uprave, a poglavlje o pravu na dobro upravljanje prvi puta je uklju\u010deno u Izvje\u0161\u0107e za 2021. godinu.<\/p>\n

U pritu\u017ebama zaprimljenima 2022. gra\u0111ani su \u010desto kao problem isticali dugotrajnost postupanja tijela javne uprave, \u0161utnju https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistracije, a vidljiv je i pretjerani formalizam u postupanju. Ukazivali su i na nedostupnost i manjak slu\u017ebenika u tijelima i neodgovaranje na pozive i podneske, \u010dime im je ote\u017eano ostvarivanje kontakta s predstavnicima tijela i u\u010dinkovito pru\u017eanje usluge gra\u0111anima. U pritu\u017ebama su ukazivali i na neeti\u010dno postupanje pojedinih slu\u017ebenika te mogu\u0107e koruptivno postupanje.<\/p>\n

\n

\u201eMolim Vas da iskoristite Va\u0161u poziciju, utjecaj, sve HR dru\u0161tveno-politi\u010dki relevantne kontakte, elektroni\u010dke i tiskane medije da iznova, iznova i opet (trilijunti put) iznova, izme\u0111u svih ostalih, daleko ozbiljnijih, problema koji ti\u0161te hrvatsko dru\u0161tvo, ponovno istaknete ba\u0161 ovaj, iritantan poput peruti: nedostupnost hrvatskih institucija hrvatskim gra\u0111anima, pa \u010dak i za obi\u010dni telefonski, odnosno e-mail kontakt\u201c <\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali s upitima kako da ostvare svoja prava u odre\u0111enom postupku i kojoj se instituciji trebaju povodom toga obratiti, s obzirom na ponekad im nejasne nadle\u017enosti tijela te slo\u017eene procedure i stru\u010dne propise koje je bez jasnih uputa te\u0161ko razumjeti.<\/p>\n

MPU nas je izvijestilo o provedbi preporuke iz Izvje\u0161\u0107a za 2021. godinu, da izradi bro\u0161uru o ZUP-u namijenjenu gra\u0111anima te ju u\u010dini dostupnom u elektroni\u010dkom obliku i u tiskanom obliku u svim tijelima dr\u017eavne uprave i JLP(R)S-ima. U okviru projekta \u201eDaljnje unaprje\u0111enje pra\u0107enja upravnog postupanja i odlu\u010divanja (ZUP III)\u201c MPU je izradilo bro\u0161uru koja uz sadr\u017eaj koji se odnosi na rezultate projekta, sadr\u017ei i op\u0107e informacije o ZUP-u te je objavljena na njihovim mre\u017enim stranicama i distribuirana javnopravnim tijelima u elektroni\u010dkom i tiskanom obliku. D\u0160JU nas je obavijestila o provedbi preporuke o uvo\u0111enju osnovnog i naprednog modula radionice o primjeni ZUP-a, te su u 2022. postoje\u0107e radionice pro\u0161irili modulima \u201eE-u\u010denje o ZUP IT sustavu\u201c i \u201eIzmjene i dopune Zakona o op\u0107em upravnom postupku\u201c. Pozdravljamo navedene aktivnosti usmjerene boljem razumijevanju gra\u0111ana o na\u010dinu ostvarivanju njihovih prava i educiranju slu\u017ebenika javnopravnih tijela.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica postupanjem u okviru svojih mandata poti\u010de tijela javne uprave na dobro upravljanje, odnosno da institucije javnog sektora omogu\u0107e gra\u0111anima ostvarivanje najvi\u0161e razine njihovih prava, kroz, primjerice, smanjivanje suvi\u0161nog formalizma, ve\u0107u pristupa\u010dnost i otvorenost te popisivanje usluga koje pru\u017eaju i razumljivo opisivanje procedura kako ih ostvariti.
\nUkazujemo da nam, kako tijekom 2022. tako i ranije, u vi\u0161e navrata tijela javne uprave nisu dostavljala tra\u017eene informacije potrebne za postupanje po pritu\u017ebama gra\u0111ana, zbog \u010dega smo nekima slali i \u010detiri po\u017eurnice.<\/p>\n

Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali i zbog nedostatnih ili nerazumljivih informacija nadle\u017enih javnopravnih tijela, koja u odgovorima \u010desto navode odredbe propisa, bez poja\u0161njenja njihove primjene u konkretnim situacijama. Primjerice, obratio nam se gra\u0111anin kojemu je na molbu za poja\u0161njenjem odredbi Zakona o socijalnoj skrbi ministarstvo odgovorilo citiraju\u0107i iste odredbe za koje je ukazao da ih ne razumije. Ukazivalo se i na neujedna\u010deno tuma\u010denje propisa i postupanja nadle\u017enih tijela, primjerice u slu\u010dajevima dvostrukog oporezivanja stranih radnika.<\/p>\n

Preporuka 11.<\/span><\/strong>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da uredovno radno vrijeme u policijskim upravama\/postajama koje obavljaju upravne poslove organizira tako da se barem jedan dan tjedno stranke primaju i nakon 16 sati<\/span><\/p>\n

Gra\u0111ani su ukazivali i na nedostupnost javnopravnih tijela, neodgovaranje na podneske, kao i lo\u0161u organizaciju radnog vremena tijela. Tako nas je pritu\u017eiteljica zamolila da joj pomognemo da se ostvari promjena radnog vremena jedne policijske postaje, s obzirom da gra\u0111ani koji rade do 16 sati ne mogu obaviti prijavu prebivali\u0161ta jer je radno vrijeme \u0161altera do 16 sati.<\/p>\n

Zaprimljen je zna\u010dajan broj pritu\u017ebi zbog neodgovaranja i nepostupanja po prijavama gra\u0111ana DIRH-u, \u0161to je zasigurno uvjetovano i nedovoljnim brojem inspektora, na \u0161to je upozorio i glavni dr\u017eavni inspektor. S obzirom na ulogu DIRH-a u za\u0161titi kako pojedina\u010dnih prava, tako i javnog interesa, jedan od preduvjeta u\u010dinkovitog rada jest osiguranje dostatnih kapaciteta.<\/p>\n

Znatan broj pritu\u017ebi se odnosio na dugotrajnost postupanja tijela javne uprave, prvenstveno upravnih postupaka, te su pojedina tijela tek nakon na\u0161eg pokretanja ispitnog postupka postupila po zahtjevima gra\u0111ana i donijela rje\u0161enja. Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali, primjerice, zbog dugotrajnosti rje\u0161avanja zahtjeva za refundacijom sredstava, postupka legalizacije objekta ili postupka utvr\u0111ivanja gra\u0111evinske \u010destice. U takvim smo slu\u010dajevima ukazivali na mogu\u0107nost ulaganja \u017ealbe drugostupanjskom tijelu i pokretanja upravnog spora. Ujedno smo tijelima kod kojih je nastupila \u201e\u0161utnja uprave\u201c ukazivali na nu\u017enost po\u0161tivanja rokova iz ZUP-a te preporu\u010dali da, ukoliko je do prekora\u010denja roka do\u0161lo zbog izvanrednih okolnosti, o razlozima obavijeste stranku. Trajanje nekih postupaka izlazi izvan svakog razumnog vremenskog okvira, poput postupaka povrata imovine ili stambenog zbrinjavanja, koji ponekad traju i dvadeset godina. U tim slu\u010dajevima problem \u010desto proizlazi iz, primjerice, nedovoljno stanova za sve koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n

Kod pokretanja i vo\u0111enja postupaka za priznavanje pojedinih prava na gra\u0111ane je stavljeno veliko https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno optere\u0107enje, iako javnopravna tijela dio potrebne dokumentacije mogu pribaviti po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Upravo s ciljem https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnog rastere\u0107enja gra\u0111ana uklju\u010dili smo se u javno savjetovanje pri dono\u0161enju Pravilnika o na\u010dinu utvr\u0111ivanja ispunjenosti uvjeta za otpis duga. Naime, prema prijedlogu Pravilnika na korisnicima koji podnose zahtjev za otpis duga je bila obveza da Zavodu za socijalni rad dostave opse\u017enu dokumentaciju, s kojom Zavod raspola\u017ee ili ju mo\u017ee pribaviti po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Stoga smo predlo\u017eili da se od korisnika tra\u017ei samo dokumentacija koju Zavod ne posjeduje ili ju je potrebno a\u017eurirati, s obzirom da se u pravilu radi o postoje\u0107im korisnicima koji su ranije dostavili dokumentaciju pri priznavanju prava na zajam\u010denu minimalnu naknadu. Pravilnik je stupio na snagu po\u010detkom 2023. godine te korisnici trebaju dostaviti samo dokumentaciju kojom Zavod ne raspola\u017ee, odnosno ne mo\u017ee ju pribaviti.<\/p>\n

\n

\u201eStoga se obra\u0107amo Uredu Pu\u010dke pravobraniteljice kao zadnjoj instanci za\u0161tite ljudskih prava gra\u0111ana i gra\u0111anki te se pitamo, zar je mogu\u0107e da \u0107e osobe koje su u potrebi doista zbog jedne birokratske \u010dinidbe ostati bez potrebne pomo\u0107i odnosno svog zakonom zajam\u010denog prava? Ka\u017enjava li dr\u017eava nepismene i vrlo stare umirovljenike bez dovoljno prihoda za \u017eivot zbog njihove neinformiranosti i neupu\u0107enosti\u201c <\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Primjer izostanka adekvatnog informiranja gra\u0111ana o zakonskim obvezama i posljedicama njihovog neispunjavanja te formalisti\u010dkog tuma\u010denja propisa je slu\u010daj bolesne, nepismene i te\u017ee pokretne 94-godi\u0161nje starice, koja je sama \u017eivjela na selu te je zbog birokratskih peripetija ostala bez tzv. Covid dodatka. Naime, ona nije znala da mora ponovno prijaviti prebivali\u0161te koje joj je odjavljeno po slu\u017ebenoj du\u017enosti zbog promjene ku\u0107nog broja na adresi na kojoj je godinama \u017eivjela, zbog \u010dega je u kona\u010dnici ostala bez nu\u017ene financijske pomo\u0107i. Prema HZMO-ovom tuma\u010denju zadovoljenja uvjeta prebivali\u0161ta nije joj mogao biti ispla\u0107en COVID dodatak, iako je godinama primala mirovinu na toj adresi. Nakon \u0161to smo utvrdili diskriminaciju i uputili preporuku, MUP nam je naknadno naveo da neregulirano prebivali\u0161te ne zna\u010di da pojedini gra\u0111ani nisu u odre\u0111enom mjestu i \u017eivjeli, ukazuju\u0107i da se neprekidno \u017eivljenje na odre\u0111enoj adresi mo\u017ee dokazivati i drugim dokaznim sredstvima za utvr\u0111ivanje \u010dinjeni\u010dnog stanja sukladno ZUP-u, a ne isklju\u010divo uvjerenjem o prebivali\u0161tu.<\/p>\n

Osnovni cilj sustava e-Gra\u0111ani je omogu\u0107iti gra\u0111anima brzu komunikaciju s javnim tijelima te brzo i efikasno rje\u0161avanje zahtjeva. Raste broj korisnika sustava pa ih je prema podatcima Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za razvoj digitalnog dru\u0161tva krajem 2022. bilo preko 1,7 milijuna, a broj javnih e-usluga koji se njime pru\u017eaju narastao je na 100.<\/p>\n

Krajem 2022. godine donesena je Strategija digitalne Hrvatske 2032., \u010diji se drugi strate\u0161ki cilj \u201eDigitalizirana javna uprava\u201c treba ostvariti i digitalizacijom svih klju\u010dnih javnih usluga te promid\u017ebom digitalnih usluga i korisni\u010dkom podr\u0161kom. No iako digitalizacija nosi brojne prednosti, ponajvi\u0161e br\u017ee postupanje javne uprave, nu\u017eno je voditi ra\u010duna o gra\u0111anima koji zbog objektivnih razloga nisu u mogu\u0107nost pratiti ove promjene te im treba omogu\u0107iti alternativne na\u010dine komunikacije s tijelima javne uprave.<\/p>\n

Izmjenama i dopunama ZUP-a iz 2022. godine dodatno je potaknuta elektroni\u010dka komunikacija i digitalizacija upravnih i drugih postupaka pa su smanjeni tro\u0161kovi stranaka i javnopravnih tijela i pove\u0107ana je u\u010dinkovitost postupanja.<\/p>\n

Preporuka 12.<\/span><\/strong>
\nMinistarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, da ukine primjenu metode \u201enajbr\u017eeg prsta\u201c kod dodjele sredstava, odnosno provodi evaluacije i izabire najkvalitetnije projekte<\/span><\/p>\n

Digitalizacija javne uprave ne donosi uvijek najbolju i najpo\u0161teniju praksu, u \u0161to smo se uvjerili kod primjene metode \u201enajbr\u017eeg prsta\u201d u natje\u010daju Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost za dodjelu europskih i nacionalnih sredstava u podru\u010dju obnovljive energije. Prema ovoj metodi sredstva se dodjeljuju najbr\u017eim prijaviteljima, a ne nu\u017eno i najboljim projektima, jer se prijave razmatraju po redoslijedu zaprimanja, do iskori\u0161tenja bud\u017eeta.<\/p>\n

Tijekom 2022. godine mediji su izvje\u0161tavali o brojnim korupcijskim aferama. Iako je prema Indeksu percepcije korupcije za 2022. godine Transparency Internationala RH bolja za \u0161est mjesta nego prethodne godine, i dalje je pri za\u010delju EU, ispred Rumunjske, Bugarske i Ma\u0111arske. Prema rezultatima Posebne ankete Eurobarometra o korupciji za 2022.i, 94% ispitanika smatra da je korupcija ra\u0161irena (prosjek EU 68 %), a 60 % da korupcija utje\u010de na njih osobno u svakodnevnom \u017eivotu (prosjek EU 24%).<\/p>\n

Stoga su pozitivne zakonske inicijative usmjerene suzbijanju korupcije. Tako je Hrvatski sabor u okviru borbe protiv korupcije 2022. godine izmjenama Zakona o Vladi RH ukinuo imunitet \u010dlanovima Vlade za koruptivna kaznena djela koja se progone po slu\u017ebenoj du\u017enosti te \u0107e se ovi postupci voditi bez prethodnog odobrenja Vlade. Stupio je na snagu i novi Zakon o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti kojim je oja\u010dana pravna za\u0161tita prijavitelja i pojednostavljen je postupak prijave nepravilnosti, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u posebnom poglavlju. Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama dodatno je oja\u010dana pozicija Povjerenika za informiranje kao neovisne institucije koja doprinosi borbi protiv korupcije za\u0161titom i promicanjem prava na pristup informacija u posjedu tijela javne vlasti.<\/p>\n

Ja\u010danje sustava integriteta unutar institucija i propisivanje kodeksa pona\u0161anja mo\u017ee doprinijeti smanjenju korupcije i sukoba interesa, zbog \u010dega smo u Izvje\u0161\u0107u za 2021. preporu\u010dili Vladi i Hrvatskom saboru da sukladno preporukama GRECO-a donesu eti\u010dke kodekse, a isto smo preporu\u010dili i onim JLP(R)S-ima koje ih nemaju. Tijekom 2022. doneseni su Kodeks pona\u0161anja dr\u017eavnih du\u017enosnika u tijelima izvr\u0161ne vlasti i Kodeks o eti\u010dkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru. Zna\u010dajan broj ve\u0107ih gradova nas je informirao da je donio eti\u010dke kodekse, pri \u010demu podsje\u0107amo da je Zakon o sprje\u010davanju sukoba interesa, koji je krajem 2021. stupio na snagu, obvezao predstavni\u010dka tijela JLP(R)S da u roku od \u0161est mjeseci donesu kodeks pona\u0161anja koji se odnosi na \u010dlanove predstavni\u010dkih tijela.<\/p>\n

Potreba dono\u0161enja eti\u010dkih kodeksa u svim segmentima javne uprave proizlazi i iz pritu\u017ebi gra\u0111ana na neeti\u010dno postupanje slu\u017ebenika tijela javne uprave, nepristojno i neprofesionalno opho\u0111enje, kao i na uskratu pomo\u0107i i pristupa informacijama.<\/p>\n

Va\u017eno je uklju\u010diti zainteresiranu javnost u procese odlu\u010divanja kako bi gra\u0111ani i civilno dru\u0161tvo bili aktivni partneri u kreiranju javnih politika te u dono\u0161enju zakona i drugih propisa. Iako se prema rezultatima OECD-ovog izvje\u0161\u0107a iz 2022. \u201ePraksa boljih propisa diljem Europske unije\u201c, RH prema pokazatelju provo\u0111enja savjetovanja s javno\u0161\u0107u nalazi na samom vrhu ljestvice u odnosu na ostale \u010dlanice EU-a i OECD-a, ima prostora za napredak i u\u010dinkovitiju provedbu savjetovanja s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Naime, prema podatcima Ureda za zakonodavstvo, u 2022. putem portala e-Savjetovanja provedeno je 1.028 savjetovanja u kojima je sudjelovalo 6.530 fizi\u010dkih i pravnih osoba. Zaprimljeno je 22.838 komentara, a 4.946 (21%) ih je prihva\u0107eno ili djelomi\u010dno prihva\u0107eno, 6.720 (29%) ih nije prihva\u0107eno, 6.747 (29%) primljeno na znanje, a na 5.025 (22%) nije odgovoreno. U odnosu na 2021. velik je rast broja komentara na koje nije odgovoreno, s obzirom da ih tada nije odgovoreno na ne\u0161to manje od 8%. Stoga bi tijela javne vlasti trebala osigurati u\u010dinkovitu provedbu savjetovanja s javno\u0161\u0107u, ne samo poti\u010du\u0107i gra\u0111ane da participiraju svojim mi\u0161ljenjima i prijedlozima, ve\u0107 i daju\u0107i obrazlo\u017eenja izvje\u0161\u0107a o njihovim prijedlozima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Preporuka 13.<\/strong><\/span>
\nStru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u, da obrazlo\u017eeno odgovaraju na ve\u0107i broj komentara danih u e-Savjetovanju<\/span><\/p>\n

Prema podacima Ureda za zakonodavstvo, u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. godinu ukupno su planirana 195 prijedloga zakona, a izvr\u0161eno je 123, odnosno 63%, najvi\u0161e do sada. Vlada RH je Hrvatskom saboru uputila 168 prijedloga zakona, od \u010dega ih je 42,9% upu\u0107eno u redovnu proceduru s dva \u010ditanja. \u010cak 57,1% prijedloga zakona upu\u0107en je u hitni postupak zbog pristupanja RH eurozoni i schengenskom prostoru. Ina\u010de, upu\u0107ivanje u redovnu proceduru bitno je kako bi zainteresirana javnost mogla adekvatno sudjelovati u savjetovanju, a va\u017eno je i da se savjetovanja ne provode u razdobljima ve\u0107eg kori\u0161tenja godi\u0161njih odmora. Stru\u010dni nositelji su pri izradi svih 168 prijedloga zakona proveli prethodnu analizu u\u010dinaka, no kao i ranijih godina u velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva nisu utvrdili izravne u\u010dinke na ljudska prava.<\/p>\n

Preporuka 14.<\/span><\/strong>
\nUredu za zakonodavstvo, da u suradnji sa Sredi\u0161njim dr\u017eavnim uredom za razvoj digitalnog dru\u0161tva unaprijedi portal e-Savjetovanje tako da se korisnici portala automatski obavje\u0161tavaju o skra\u0107ivanju ili produljenju roka savjetovanja<\/span><\/p>\n

Potaknuti skra\u0107ivanjem roka savjetovanja o prijedlogu jednog podzakonskog akta, bez prethodne obavijesti korisnicima portala e-Savjetovanje, predlo\u017eili smo Uredu za zakonodavstvo da u suradnji da u suradnji sa Sredi\u0161njim dr\u017eavnim uredom za razvoj digitalnog dru\u0161tva, unaprijedi portal e-Savjetovanje na na\u010din da se korisnike automatski obavje\u0161tava o skra\u0107ivanju ili produljenju roka savjetovanja. Obavije\u0161teni smo da \u0107e se prijedlog razmotriti u okviru analize postoje\u0107eg stanja sustava e-Savjetovanja. S obzirom da je 2022. zapo\u010deo projekt unaprje\u0111enja sustava \u201ee-Savjetovanja – pro\u0161irenja, nadgradnje i unaprje\u0111enje zakonodavnih procesa savjetovanja s javno\u0161\u0107u\u201c, \u010diji je nositelj Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za razvoj digitalnog dru\u0161tva, prilika je to da se provedu navedene izmjene.<\/p>\n

Tijekom 2022. zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi na rad JLP(R)S-a nego prethodne godine, naj\u010de\u0161\u0107e zbog neraspisivanja izbora za mjesne odbore, kao i njihovog ote\u017eanog rada zbog nedostatka suradnje s tijelima JLP(R)S.<\/p>\n

Zakon o lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da se mjesni odbor osniva statutom JLP(R)S kao oblik neposrednog sudjelovanja gra\u0111ana u odlu\u010divanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov \u017eivot i rad, te su JLP(R)S koje imaju osnovane mjesne odbore du\u017ene provoditi izbore za \u010dlanove vije\u0107a mjesnih odbora koje raspisuje predstavni\u010dko tijelo. Iako pitanje mjesne samouprave pripada samoupravnom djelokrugu JLP(R)S-a, o kojem one samostalno odlu\u010duju svojim op\u0107im aktima, oni su mehanizam participativne demokracije putem kojeg gra\u0111ani sudjeluju u dono\u0161enju odluka na lokalnoj razini. Stoga je va\u017eno pravovremeno provoditi izbore za \u010dlanove vije\u0107a mjesnih odbora te osigurati njihov kontinuiran rad i adekvatnu suradnju s predstavni\u010dkim i izvr\u0161nim tijelima JLP(R)S.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.:<\/p>\n

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Socijalna skrb: siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Prava starijih osoba<\/a>, Graditeljstvo<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a> i Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a: Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na zdravlje, Socijalna skrb: […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16130","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16130"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16686,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130\/revisions\/16686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}