{"id":16126,"date":"2023-04-14T10:35:54","date_gmt":"2023-04-14T08:35:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=16126"},"modified":"2023-05-18T15:27:26","modified_gmt":"2023-05-18T13:27:26","slug":"uvod-izvjesca-pucke-pravobraniteljice-za-2022-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/uvod-izvjesca-pucke-pravobraniteljice-za-2022-godinu\/","title":{"rendered":"Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h5>\n
\n

Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu neovisna je analiza i ocjena stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda<\/strong> u Hrvatskoj, kao i stanja vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina. Posebna vrijednost Izvje\u0161\u0107a su preporuke<\/strong> za ja\u010danje za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, koje dajemo kroz poglavlja, a ove godine ih je 170.<\/p>\n

Uloga ovog Izvje\u0161\u0107a jest ukazati na sustavne probleme koji ve\u0107 jesu ili bi uskoro mogli biti vidljivi u svakodnevnom \u017eivotu gra\u0111ana, i to kroz njihove pritu\u017ebe<\/strong>, kroz podatke i informacije prikupljene od \u0161irokog kruga dionika<\/strong>, razli\u010ditih dr\u017eavnih tijela, jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, kao i vjerskih zajednica, organizacija civilnog dru\u0161tva, sindikata, udruga poslodavaca, akademske zajednice, strukovnih komora, Savjeta za nacionalne manjine, me\u0111unarodnih organizacija i drugih. Zaklju\u010dke temeljimo i na informacijama prikupljenim tijekom terenskih obilazaka, koji su u 2022. uklju\u010divali obilaske \u017ertava potresa u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji i Zagrebu, domova za starije i nemo\u0107ne, veteranskih centara, romskih naselja, ekolo\u0161ki ugro\u017eenih lokacija, kao i obilaske zatvora, policijskih postaja i pritvorskih jedinica, prihvatnih centara za strance te klinika i odjela za psihijatriju. Koristili smo i brojne objavljene znanstvene izvore i statisti\u010dke pokazatelje<\/strong>, kao i istra\u017eivanja i analize koje smo sami provodili: \u201eIstra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije\u201c te istra\u017eivanje \u201eKako do prava u socijalnoj skrbi? Dostupnost informacija i https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativne pretpostavke za ostvarivanje naknada u sustavu socijalne skrbi – ZMN i jednokratna naknada\u201c.<\/p>\n

Stoga ovo Izvje\u0161\u0107e slu\u017ei kao sustav ranog upozorenja na \u201epukotine\u201c sustava za\u0161tite ustavnih i zakonskih prava gra\u0111ana<\/strong>, dok preporuke govore \u0161to je potrebno napraviti<\/strong> kako bi ta za\u0161tita bila sna\u017enija i u\u010dinkovitija. Ovo je posebno va\u017eno s obzirom na to da, iako su u raznim podru\u010djima vidljivi manji pozitivni pomaci<\/strong>, niti u jednom ne mo\u017eemo dati ocjenu zna\u010dajnog napretka<\/strong> stanja ljudskih prava i jednakosti.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e predajemo u vrijeme zna\u010dajnih poskupljenja tro\u0161kova \u017eivota, uslijed neizvjesnosti rata koji i dalje traje u Ukrajini, kao i s jo\u0161 uvijek zna\u010dajno prisutnim posljedicama razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine. Na\u017ealost, novo Izvje\u0161\u0107e predajemo i u trenutku dok prethodno, ono za 2021. godinu, jo\u0161 uvijek nije raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora<\/strong>. Nije raspravljeno ni posebno Izvje\u0161\u0107e “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize”, tako\u0111er predano pro\u0161le godine.<\/p>\n

Ovakvim odnosom prema svojoj opunomo\u0107enici za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i izvje\u0161\u0107ima kao podlozi za pokretanje i usmjeravanje potrebnih promjena, Hrvatski sabor propu\u0161ta dati i podr\u0161ku preporukama i tako potaknuti promjene. Dodatno, a\u017eurna rasprava je va\u017ena kako bi saborski zastupnici o izvje\u0161\u0107ima imali priliku raspravljati dok su aktualni brojni podatci, u \u010dije prikupljanje napor ula\u017eu i razli\u010dita javnopravna tijela i drugi dionici od kojih ih tra\u017eimo, kao i analiza stanja koju temeljem njih radimo te s njom povezane preporuke, a koji protekom vremena gube na relevantnosti. S druge strane, kao pozitivan primjer suradnje isti\u010demo Savjet za ljudska prava Vlade RH, koji je raspravljao o Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. godinu brzo nakon \u0161to je podneseno, a donio je i Zaklju\u010dak kojim poziva tijela javne vlasti da poduzmu odgovaraju\u0107e mjere i aktivnosti za provedbu preporuka pu\u010dke pravobraniteljice, odnosno da joj dostave odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje o nemogu\u0107nosti njihovog provo\u0111enja.<\/p>\n

Stoga izra\u017eavamo nadu da \u0107e ovo Izvje\u0161\u0107e biti raspravljeno u godini u kojoj je i predano<\/strong>, a u kojoj se obilje\u017eava i 75 godina Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima UN-a. Isti\u010demo i kako je Europska komisija u Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava uputila pet preporuka Republici Hrvatskoj, a jedna od njih je i da osigura sustavniji odgovor na preporuke pu\u010dke pravobraniteljice, kao i njene zahtjeve za informacijama.<\/p>\n

Koncept<\/strong> Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu sli\u010dan je kao i pro\u0161le godine pa smo tako zadr\u017eali inovacije \u2013 poglavlja su podijeljena po ljudskim pravima, preporuke su istaknute u dijelovima poglavlja u kojima se opisuje problem na koji se odnose, a kao novinu isti\u010demo preporuke koje se ponavljaju. I ove godine donosimo popis javnih savjetovanja u kojima smo sudjelovali. Zadr\u017eali smo i poglavlja koja smo uveli pro\u0161le godine: o pravu na dobro upravljanje, umjetnoj inteligenciji, braniteljima ljudskih prava, postupanju Europskog suda za ljudska prava u odnosu na RH, a uvodimo i nova poglavlja<\/strong> \u2013 o mladima, \u0161to je u skladu s \u010dinjenicom da je 2022. godinu EU proglasio i obilje\u017eavao upravo kao godinu mladih te poglavlje o raseljenim osobama iz Ukrajine i njihovom ostvarivanju prava u RH.<\/p>\n

Gra\u0111ani su nam se tijekom 2022. godine naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali<\/strong> zbog prava na zdravlje, zatim diskriminacije, prava na rad i vezano uz pravosu\u0111e. Pritu\u017ebe gra\u0111ana odnosno postupanje po njima temeljni su dio rada institucije, a neke i citiramo, kao autenti\u010dni glas gra\u0111ana o problemima s kojima su nam se obra\u0107ali. U 2022. godini zaprimili smo ih vi\u0161e od tri tisu\u0107e i, osim \u0161to po njima postupamo pojedina\u010dno, one nam omogu\u0107uju uvid i izvje\u0161tavanje Hrvatskog sabora o sustavnim problemima. Nadamo se da \u0107e primjeri pritu\u017ebi<\/strong> koje donosimo pomo\u0107i i vama \u2013 saborskim zastupnicama i zastupnicima \u2013 u predlaganju i zagovaranju potrebnih promjena, uklju\u010duju\u0107i i preporuka iz ovog Izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

Radom na velikom broju podru\u010dja i prava uo\u010dili smo vi\u0161e zajedni\u010dkih problema: prije svega, nisku upoznatost gra\u0111ana s pravima i na\u010dinima njihove za\u0161tite<\/strong>, o \u010demu ih je potrebno kvalitetnije informirati; zatim neadekvatnu komunikaciju<\/strong> nadle\u017enih tijela s gra\u0111anima \u0161to se prvenstveno odnosi na izostanak odgovora, sporo odgovaranje, ali i pretjerano formalisti\u010dke odgovore; i nezadovoljavaju\u0107e postupanje<\/strong> nadle\u017enih tijela, prvenstveno dugotrajnost, ali i neprimjenjivanje na\u010dela pomo\u0107i stranci. Napokon, pojavljuje se i me\u0111usobno prebacivanje posla i\/ili odgovornosti s jednog tijela na drugo te nedovoljna (me\u0111uresorna) razmjena informacija i suradnja. Sve navedeno pridonosi niskom povjerenju u institucije te je pitanje prava na dobro upravljanje<\/strong>, a utje\u010de na cijeli niz drugih prava. Primjeri su neinformiranje gra\u0111ana o pravima u sustavima socijalne skrbi ili zdravstvene za\u0161tite te o pritu\u017ebenim mehanizmima u odnosu na zdravstvenu za\u0161titu\/prava pacijenata ili policijsko postupanje. Va\u017ean primjer je i inzistiranje javnopravnih tijela na uvjerenju o prebivali\u0161tu kao jedinom na\u010dinu dokazivanja prebivanja, umjesto utvr\u0111ivanja stvarnog mjesta prebivanja osobe radi pristupa pravima kojima je uvjet prebivali\u0161te.<\/p>\n

Tako\u0111er su prisutne i zna\u010dajne prepreke participaciji gra\u0111ana, ali i stru\u010dne javnosti, u dono\u0161enju odluka<\/strong>. Tako su javna savjetovanja \u010desto svedena na zadovoljavanje forme. Naime, na vi\u0161e od polovice komentara u e-savjetovanjima nije odgovoreno ili su tek primljena na znanje, a usvojeno ih je (u potpunosti ili djelomi\u010dno) tek jedna petina. Nije prihva\u0107en ni velik dio na\u0161ih komentara u javnim savjetovanjima, u \u010diju pripremu tijekom godine ula\u017eemo trud kako bismo doprinijeli kvaliteti propisa i strate\u0161kih dokumenata prije nego stupe na snagu, kao i kroz sudjelovanje u raspravama na saborskim odborima. U isto vrijeme, svjedo\u010dimo nepovoljnim posljedicama na prava gra\u0111ana koje se mogu povezati upravo s neuva\u017eavanjem kvalitetnih argumenata iz javnih savjetovanja i inzistiranju na prvotno predlo\u017eenim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Primjer je veliki broj najsiroma\u0161nijih gra\u0111ana, njih najmanje 530 iz cijele Hrvatske, koji su nakon stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi odustali od primanja zajam\u010dene minimalne naknade jer su se bojali zabilje\u017ebe tra\u017ebine na jedinu nekretninu. U kona\u010dnici je najavljeno da \u0107e se te odredbe naknadno mijenjati, no gra\u0111ani su nepotrebno snosili i nastavljaju snositi posljedice takvog rje\u0161enja, unato\u010d tome \u0161to smo upravo na ovu mogu\u0107nost upozorili u javnom savjetovanju.<\/p>\n

Dodatno, zakonski prijedlozi su \u010desto popra\u0107eni nedostatnim obja\u0161njenjima, koja su bitna kako radi razumijevanja svrhe predlo\u017eene odredbe, tako i radi njezine ujedna\u010dene primjene nakon \u0161to zakon stupi na snagu i time ve\u0107e pravne sigurnosti.<\/p>\n

Najvi\u0161e pritu\u017ebi primili smo u podru\u010dju prava na zdravlje<\/strong>, kod \u010dijeg ostvarivanja postoje brojni izazovi. Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali zbog neadekvatnog i nepravodobnog lije\u010denja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije lije\u010dnika s pacijentima, nedostatne razmjene informacija me\u0111u razli\u010ditim lije\u010dnicima i njihovog pristupa razli\u010ditim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima, kao i zbog nejasno\u0107a u postupanju po njihovim pritu\u017ebama u zdravstvenom sustavu.<\/p>\n

U\u010dinjeni su prvi od brojnih potrebnih koraka za reformu sustava zdravstva, no za sada nije dovoljno jasno kako \u0107e to\u010dno i koliko doprinijeti osiguravanju prava na zdravlje, ukoliko se pacijente zaista ne stavi u fokus reforme i ne osigura bolje uvjeta rada zaposlenima u sustavu. Na to upozoravamo u trenutku kad je smrtnost od raka u Hrvatskoj me\u0111u najvi\u0161ima u EU-u, broj smrtnih slu\u010dajeva koji su se mogli izbje\u0107i pravodobnom i u\u010dinkovitom zdravstvenom skrbi znatno iznad stope EU, a sustav palijativne skrbi nerazvijen i nedostupan gra\u0111anima koji su u iznimno te\u0161koj situaciji.<\/p>\n

I u 2022. su me\u0111u dominantnim temama bile posljedice potresa<\/strong>, a kao klju\u010dni problemi isticali su se: prespora obnova povezana s kompleksnim procedurama i nedovoljnim kapacitetima dionika pa je, primjerice, u 2022. novoizgra\u0111eno tek \u0161est ku\u0107a stradalih u tzv. petrinjskom potresu.<\/p>\n

Problem je bio i izostanak adekvatne komunikacije sa stradalima te njihov smje\u0161taj u kontejnerima koji se pretvorio u vi\u0161egodi\u0161nji, umjesto krizni smje\u0161taj. Zbog toga su gra\u0111ani navodili da se osje\u0107aju zaboravljenima te dodatno gubili povjerenje u institucije.<\/p>\n

I na op\u0107enitoj razini postojale su pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava na adekvatno stanovanje<\/strong> zbog \u010dega je potrebno ulo\u017eiti konkretnije napore u dono\u0161enje Stambene strategije, koja bi u ve\u0107oj mjeri osigurala cjenovno priu\u0161tivo stanovanje. Problemi na koje ukazuju gra\u0111ani su previsoke cijene i za kupnju i za najam stanova. Istovremeno je nedovoljan broj stanova dostupan za javni najam, a gra\u0111ani su i dalje suo\u010deni s pote\u0161ko\u0107ama u pristupu energentima i zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potro\u0161nju.<\/p>\n

Vezano za pravo na rad<\/strong>, gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali zbog nezakonitih otkaza, neisplate pla\u0107e, mobinga, nezakonitog i nepla\u0107enog prekovremenog rada, zlouporabe ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme i sli\u010dno. Pritu\u017eivali su se na povrede prava iz radnih odnosa kako u gospodarstvu i obrtu (privatni sektor), tako i u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama, a sve \u010de\u0161\u0107e nam se obra\u0107aju i strani radnici. U pogledu propisa u ovom podru\u010dju, najzna\u010dajnije su bile izmjene i dopune Zakona o radu, kao i dono\u0161enje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Pritu\u017ebe na diskriminaciju na radu i pri zapo\u0161ljavanju<\/strong> u najve\u0107oj su se mjeri odnosile na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, dobi, \u010dlanstva u sindikatu i nacionalnog podrijetla, a isti\u010demo i pote\u0161ko\u0107e s kojima se susre\u0107u tzv. platformski radnici.<\/p>\n

Podr\u0161ka socijalno ugro\u017eenim gra\u0111anima i dalje je bila nedostatna. Indikativan je podatak o udjelu izdataka za socijalnu isklju\u010denost \u2013 on u RH iznosi 0,4% BDP-a, dok je EU prosjek 0,7%. 2022. godinu je u zna\u010dajnoj mjeri obilje\u017eio po\u010detak primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi<\/strong> koji je, uspostavljanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dodatno centralizirao sustav, \u0161to je trebalo dovesti do ujedna\u010davanja postupanja, ali iz pritu\u017ebi vidimo da tako nije u praksi. Primjerice, gledaju\u0107i mjeru u kojoj su informacije bile dostupne gra\u0111anima, godinu dana od stupanja na snagu Zakona i vi\u0161e od mjesec dana od po\u010detka rada Zavoda, vidimo da su ve\u0107ina (57%) mre\u017enih stranica jo\u0161 uvijek stranice centara za socijalnu skrb, koji formalno vi\u0161e ne postoje, dok 42% stranica uop\u0107e nije u funkciji. Samo jedna stranica ima naziv podru\u010dnog ureda Zavoda, no gra\u0111anima nije mogu\u0107e pristupiti nikakvom sadr\u017eaju. Stopa rizika od siroma\u0161tva porasla je na 19,2%, a o\u010dekuje se da \u0107e podaci za 2022. biti i nepovoljniji. Unato\u010d rastu siroma\u0161tva, drasti\u010dno je manje gra\u0111ana koji primaju zajam\u010denu minimalnu naknadu pa je od 2018. do 2022. njihov broj pao s 39 na 28 tisu\u0107a. Na\u017ealost, iako je novim Zakonom o socijalnoj skrbi pro\u0161irena definicija besku\u0107ni\u0161tva, na\u010din na koji su centri za socijalnu skrb prikupljali podatke o broju besku\u0107nika nije bio uskla\u0111en s ovom definicijom pa se ne zna koliko ih uistinu ima u RH, a jo\u0161 nije donesena ni Nacionalna strategija za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva i Protokol o postupanju.<\/p>\n

I ove godine poseban fokus stavljamo na starije osobe<\/strong>, a najnoviji popis stanovni\u0161tva pokazao je da stariji od 65 godina \u010dine gotovo \u010detvrtinu stanovni\u0161tva RH (22,45%). Mnogi \u017eive sami i bez podr\u0161ke te i dalje imaju zna\u010dajne pote\u0161ko\u0107e u podmirenju osnovnih \u017eivotnih potreba \u2013 kako materijalnih zbog siroma\u0161tva i sve ve\u0107ih tro\u0161kova \u017eivota, tako i socijalnih (pomo\u0107 u ku\u0107i, mjesto u domovima za starije i sl.), kao i zdravstvenih usluga koje su im potrebne, ali nisu dostupne. Pri tome su u najte\u017eem polo\u017eaju bile starije osobe koje \u017eive izvan velikih gradova, u podru\u010djima lo\u0161e prometne povezanosti i velike udaljenosti od najva\u017enijih adresa (lije\u010dnik, ljekarna, centar za socijalnu skrb, po\u0161ta, banka i sl.). Oko sedam i pol tisu\u0107a starijih sklopilo je u 2022. godini ugovore o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, \u010dime se izla\u017eu riziku od zloupotreba, a jo\u0161 nisu uvedeni dodatni za\u0161titni mehanizmi koje predla\u017eemo. Zabrinjava i \u0161to su liste \u010dekanja za domove preduge, a uvjeti u domovima \u010desto nezadovoljavaju\u0107i. Bilje\u017eimo i zna\u010dajno pove\u0107anje broja starijih koji su \u017ertve nasilja u obitelji pa je potrebno unaprijediti i djelovanje na suzbijanju nasilja nad starijima.<\/p>\n

O mladima<\/strong> ove godine po prvi put izvje\u0161tavamo u posebnom poglavlju, prvenstveno u kontekstu prava na rad, prava na adekvatno stanovanje i prava na zdravlje, osobito vezano za mentalno zdravlje mladih, a za strate\u0161ko djelovanje potrebno je donijeti Nacionalni program za mlade. Zabrinjava visoka stopa nesvojevoljno zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 29 godina \u2013 u RH iznosi 25%, dok je prosjek EU-a 12,2%. Iznadprosje\u010dan je i broj mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja ni obrazovanja odraslih (tzv. NEET), kojih je 14,9%, a kao skupinu kojoj tako\u0111er treba sna\u017enija podr\u0161ka isti\u010demo i mlade iz alternativne skrbi.<\/p>\n

Nastavljena je reforma pravosu\u0111a<\/strong> u cilju ja\u010danja njegove neovisnosti, nepristranosti, transparentnosti i u\u010dinkovitosti. Jo\u0161 je izra\u017eena negativna percepcija gra\u0111ana pa je radi ja\u010danja transparentnosti rada, a time i vra\u0107anja povjerenja gra\u0111ana, potrebno unaprijediti komunikaciju, s jedne strane uva\u017eavaju\u0107i pravila postupanja sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika, te s druge strane uva\u017eavaju\u0107i interes javnosti za odre\u0111ene teme. Istovremeno je za podizanje u\u010dinkovitosti rada pravosu\u0111a potrebno osigurati dostatne ljudske kapacitete, provoditi edukacije i javno objavljivati sudske odluke. I dalje su prisutne pote\u0161ko\u0107e vezane uz ovrhe, pri \u010demu je i dalje vidljiva potreba za sveobuhvatnom analizom ovr\u0161nog sustava i, na temelju nje, pripreme novog i cjelovitog Ovr\u0161nog zakona, umjesto dosada\u0161njih parcijalnih rje\u0161enja.<\/p>\n

Neprihvatljiv govor i govor mr\u017enje<\/strong> bili su nagla\u0161eno prisutni u javnom prostoru, ponajvi\u0161e na Internetu, naro\u010dito na dru\u0161tvenim mre\u017eama. U cilju njihova suzbijanja potrebno je i da se javne osobe ne samo suzdr\u017ee od takvog izra\u017eavanja, ve\u0107 ga i javno osude. Va\u017eno je i da gra\u0111ani budu bolje upoznati \u0161to je nezakonit govor u javnom prostoru te s njegovom ka\u017enjivosti. Potrebno je i u Zakonu o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira jasnije propisati javno iskazivanje i isticanje obilje\u017eja mr\u017enje te predvidjeti stro\u017eu sankciju, kao i adekvatno i konzistentno sankcionirati po\u010dinitelje. Izazov predstavljaju i neprovjerene i la\u017ene informacije koje mogu uznemiriti gra\u0111ane, zbog \u010dega se osvr\u0107emo i na novine vezane uz suzbijanje dezinformacija i rad tzv. fact-checkera (provjeravatelja \u010dinjenica). Na slobodu medija<\/strong> utje\u010du SLAPP tu\u017ebe, nestalni oblici rada i radni uvjeti te prijetnje i napadi kojima su novinari izlo\u017eeni.<\/p>\n

2022. godine je obilje\u017eena dvadeseta godi\u0161njica dono\u0161enja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji se zadovoljavaju\u0107e provodi u podru\u010dju kulturne autonomije, no problemi su i dalje prisutni u ostvarivanju prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, prava na adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u, kao i na adekvatnu prisutnost u medijima. Popis bira\u010da pokazao je pad broja pripadnika nacionalnih manjina od gotovo 27%, pri \u010demu je njihov udio u nekim jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave pao ispod minimuma propisanog za ostvarivanje prava na zastupljenost u predstavni\u010dkom i izvr\u0161nom tijelu i na ravnopravnu uporabu manjinskog jezika i pisma.<\/p>\n

Dugo o\u010dekivani novi Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/strong> tijekom 2022. nije donesen, iako je stari istekao jo\u0161 2016. godine. Njegovi akcijski planovi nedovoljno su ambiciozni jer ne sadr\u017ee konkretne i adekvatne mjere.<\/p>\n

Kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije<\/strong> ukazujemo na uvjete \u017eivota i razli\u010dite prepreke s kojima se suo\u010davaju pripadnici pojedinih skupina te navodimo konkretne primjere. Istra\u017eivanje o diskriminaciji koje smo proveli u 2022. godini potvr\u0111uje problem njezinog ne(pre)poznavanja i neprijavljivanja, a ispitanici kao najproblemati\u010dnije podru\u010dje isti\u010du rad i zapo\u0161ljavanje, dok kao obilje\u017eje prema kojem je najra\u0161irenija navode nacionalnu pripadnost ili porijeklo.<\/p>\n

Kao najdiskriminiraniju grupu navode Rome, \u0161to ne \u010dudi s obzirom na marginalizaciju i diskriminaciju s kojom su suo\u010deni, kao i nedostatne politike uklju\u010divanja Roma u dru\u0161tvo. Posebno brine porast broja romske djece koja poha\u0111aju segregiranu nastavu. Diskriminacija i netrpeljivost su u ve\u0107oj mjeri usmjereni i prema Srbima, \u0161to je bilo vidljivo nakon objave rezultata popisa stanovni\u0161tva, kada je zna\u010dajan pad broja pripadnika ove nacionalne manjine u dijelu javnosti do\u010dekan kao pozitivna vijest. Jo\u0161 uvijek nedostaju te\u010dajevi u\u010denja hrvatskog jezika, \u0161to je jedna od ve\u0107ih prepreka za migrante u uspje\u0161noj integraciji u dru\u0161tvo. U RH je pri tome u 2022. bio i sve ve\u0107i broj stranih radnika, od kojih su mnogi iz udaljenih zemalja. Me\u0111utim, javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u dru\u0161tvo izostaju, nedostaje te\u010dajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspolo\u017eivim na\u010dinima za\u0161tite prava, kako onih vezanih uz rad, tako i drugih.<\/p>\n

Odmah po po\u010detku rata u Ukrajini, Vlada je po\u010dela organizirati prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine<\/strong>, \u0161to smo pozdravili, a solidarnost su iskazali i gra\u0111ani RH. Ipak, u narednom razdoblju potrebno je otkloniti pote\u0161ko\u0107e koje raseljene osobe imaju pri ostvarivanju privremene za\u0161tite.<\/p>\n

Do trenutka predaje ovog Izvje\u0161\u0107a nisu nam bili dostupni cjeloviti podaci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje<\/strong> za 2022. godinu, koji bi se trebali objedinjavati temeljem Protokola o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje. Zasebni podaci MUP-a pokazuju zna\u010dajan pad broja ovih kaznenih djela u 2022. godini, no tek uvidom u cjelokupne podatke pravosudnih tijela mo\u0107i \u0107e se dati zaklju\u010dak o stanju u odnosu na zlo\u010dine iz mr\u017enje.<\/p>\n

U predmetima koji se odnose na pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/strong> postupali smo na vlastitu inicijativu, kao i povodom pritu\u017ebi, koje su se odnosile na one\u010di\u0161\u0107enje razli\u010ditih sastavnica okoli\u0161a i prirode, me\u0111u kojima su zrak, voda, more i tlo, zatim na propisno gospodarenje otpadom, svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, neioniziraju\u0107e zra\u010denje i prekomjernu buku.<\/p>\n

Prijavitelji nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010di)<\/strong> obra\u0107ali su nam se u \u010dak 60% ve\u0107em broju nego godinu ranije, \u0161to mo\u017ee biti posljedica novog Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, koji je na snagu stupio u travnju 2022. godine, po kojem vi\u0161e nije obavezno prvo koristiti unutarnje prijavljivanje, ve\u0107 prijavitelj mo\u017ee odmah i\u0107i na vanjsko prijavljivanje, za koje smo nadle\u017eni mi. Dio poslodavaca i dalje nema op\u0107i akt niti je imenovao povjerljivu osobu i njezina zamjenika, iako su zakonom na to obvezni, a kao pozitivne isti\u010demo primjere poslodavaca koji su dodatnim mjerama omogu\u0107ili bolju u\u010dinkovitost unutarnjeg kanala prijavljivanja, kao i onih koji su ga uspostavili iako nisu bili obvezni, jer imaju manje od 50 zaposlenih.<\/p>\n

Uporaba umjetne inteligencije<\/strong> postala je dio svakodnevice i u tijeku je regulacija njezine upotrebe dono\u0161enjem Uredbe o umjetnoj inteligenciji na razini EU i Okvirne konvencije o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava na razini Vije\u0107a Europe. No, RH jo\u0161 nije izradila nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije \u0161to je potrebno \u0161to skorije u\u010diniti s obzirom na ubrzanu digitalizaciju i kori\u0161tenje umjetne inteligencije u brojnim podru\u010djima \u017eivota.<\/p>\n

Predmete vezane za postupanje policije<\/strong> otvarali smo na temelju pritu\u017ebi i na vlastitu inicijativu, a odnosili su se na nezakonito li\u0161enje slobode, uporabu sredstava prisile, propuste u obavljanju policijskih poslova te neprofesionalno i neeti\u010dno pona\u0161anje policijskih slu\u017ebenika prema gra\u0111anima.<\/p>\n

Vezano za migracije<\/strong> 2022. su obilje\u017eili zavr\u0161avanje postupka ulaska RH u Schengen, veliki porast broja evidentiranih iregularnih migranata te najve\u0107i do sada broj zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom, koju je u 2022. zatra\u017eilo \u010dak 12.827 osoba. Osobitu pa\u017enju posvetili smo uvjetima smje\u0161taja i ostvarivanju prava u prihvatnim centrima za strance, u kojima su uo\u010dene razli\u010dite pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava osoba koje su u njima smje\u0161tene. U pogledu nadzora i odgovornosti za po\u0161tivanje prava osvr\u0107emo se na djelovanje Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite te isti\u010demo da nam se i dalje ne omogu\u0107uje uvid u sve podatke o postupanju prema iregularnim migrantima.<\/p>\n

Vezano uz zatvorski sustav<\/strong>, najbrojnije su bile pritu\u017ebe na zdravstvenu za\u0161titu i uvjete smje\u0161taja, na \u0161to su se odnosila i na\u0161a upozorenja i preporuke nakon nenajavljenih obilazaka kaznenih tijela. Prenapu\u010denost je dodatno pove\u0107ana, a u Zatvoru u Osijeku iznosila je \u010dak 205%, dok je u Zatvoru u Zagrebu bila najve\u0107a od 2015. godine. S obzirom da je tijekom 16 mjeseci od ukupno \u0161est smrti predoziranjem u zatvorima \u010dak pet bilo u Zatvoru u Zagrebu, posebno smo analizirali probleme u organizaciji raspodjele supstitucijske terapije u tom kaznenom tijelu.<\/p>\n

Psihijatrijske ustanove trebaju prema osobama s du\u0161evnim smetnjama<\/strong> sredstva prisile koristiti samo dok je to nu\u017eno za otklanjanje neposredne opasnosti koja proizlazi iz njihova pona\u0161anja, a kojom ozbiljno i izravno ugro\u017eavaju vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot ili zdravlje, a uvjete smje\u0161taja treba uskladiti s me\u0111unarodnim i nacionalnim standardima. U nenajavljenim obilascima uo\u010dili smo nezadovoljavaju\u0107e uvjete smje\u0161taja i postupanja, poput stavljanja pelena osobama koje nisu inkontinentne ili smje\u0161taja agitiranog\/agresivnog pacijenta u malenu sobu sa \u017eeljeznim vratima, ukopanu u zemlju, bez prozora.<\/p>\n

Odr\u017eali smo ve\u0107i broj edukacija te organizirali javna doga\u0111anja, a krajem godine obilje\u017eili smo 30 godina institucije, odnosno stupanja na snagu prvog Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju. Nastavili smo sura\u0111ivati s mnogim dionicima koji rade na za\u0161titi ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj, a sudjelovali smo i u aktivnostima na me\u0111unarodnoj razini.<\/p>\n

\n
Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2023. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu neovisna je analiza i ocjena stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, kao i stanja vezano za odre\u0111ene pojavne oblike […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":15688,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2059],"tags":[],"class_list":["post-16126","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2022"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16126"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16126\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16583,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16126\/revisions\/16583"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}