{"id":1566,"date":"2017-02-02T14:24:08","date_gmt":"2017-02-02T12:24:08","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=1566"},"modified":"2021-10-26T10:00:08","modified_gmt":"2021-10-26T08:00:08","slug":"analiza-sudska-praksa-i-propisi-nedvosmisleno-o-pozdravu-za-dom-spremni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/analiza-sudska-praksa-i-propisi-nedvosmisleno-o-pozdravu-za-dom-spremni\/","title":{"rendered":"Analiza: sudska praksa i propisi nedvosmisleno o pozdravu “Za dom spremni”"},"content":{"rendered":"

Analiza je objavljena u velja\u010di 2017.<\/em><\/span><\/p>\n

Pozdrav usta\u0161kog pokreta i Nezavisne dr\u017eave Hrvatske \u201cZa dom spremni\u201c prisutan je na dru\u0161tvenim mre\u017eama, spomen obilje\u017ejima, koncertima, prosvjedima i drugim skupovima, u\u010destalo se izvikuje na sportskim natjecanjima, a koriste ga i pojedine politi\u010dke stranke i braniteljske udruge. Unato\u010d brojnim osudama od strane dijela povjesni\u010dara, politi\u010dara i javnosti te neovisno o postoje\u0107oj sudskoj praksi, u nekim krugovima i dalje se prikazuje domoljubnim i neutralnim, povijesnim hrvatskih pozdravom.<\/p>\n

<\/p>\n

Iako je kori\u0161ten kao slu\u017ebeni pozdrav kolaboracionisti\u010dkog usta\u0161kog re\u017eima, umanjuje se njegova poveznica s NDH i njezinom rasisti\u010dkom ideologijom i postupanjima, a na porast ovakve ikonografije, \u0161to mo\u017ee slu\u017eiti samo kao mu\u010dni podsjetnik pripadnicima nacionalnih manjina, ukazao je i Savjetodavni odbor Vije\u0107a Europe o provedbi Okvirne konvencije za za\u0161titu nacionalnih manjina 2015. godine.<\/p>\n

O karakteru, politici i zakonodavstvu NDH, negiraju\u0107i njezine postulate, prije svih odredio se ustavotvorac u Izvori\u0161nim osnovama Ustava RH, a fa\u0161isti\u010dki i protumanjinski pozdrav \u201eZa dom spremni\u201c, koji je ukorijenjen kao simbol rasisti\u010dke ideologije, u suprotnosti je i s postulatima Konvencije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (CERD), Europske konvencije o ljudskim pravima, Okvirne konvencije za za\u0161titu nacionalnih manjina te preporuka Europskog odbora protiv rasizma i netolerancije (ECRI). Naime, CERD obvezuje svaku dr\u017eavu stranku da, svim odgovaraju\u0107im sredstvima, zabrani i okon\u010da rasnu diskriminaciju koju provode osobe, skupine ili organizacije. Europska konvencija nala\u017ee da u\u017eivanje svih prava utvr\u0111enih zakonom treba biti osigurano bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, a Europski sud za ljudska prava u Odluci Sugg and Dobbs protiv \u0160vedske, nagla\u0161ava kako je zabrana rasisti\u010dkog govora od temeljne va\u017enosti u demokratkom dru\u0161tvu. ECRI je objavio preporuke za prevenciju govora mr\u017enje te pru\u017eanje podr\u0161ke onima prema kojima je on usmjeren, dok Okvirna konvencija obvezuje dr\u017eave stranke na za\u0161titu od prijetnji, diskriminacije, neprijateljstava ili nasilja zbog etni\u010dke, kulturne, jezi\u010dne ili vjerske pripadnosti.<\/p>\n

Institucijama, a poglavito sudovima, na raspolaganju su razni propisi temeljem kojih je kori\u0161tenje pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c, no\u0161enje majica, zastava ili isticanja simbola NDH ka\u017enjivo: Zakon o javnom okupljanju, Zakon o sprje\u010davanju nereda na \u0161portskim natjecanjima, Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira te Zakon o suzbijanju diskriminacije. Primjena ovih propisa, iz dostupne sudske prakse, rezultira osu\u0111uju\u0107im presudama i nov\u010danim sankcijama, a jedan je po\u010dinitelj ka\u017enjen uvjetnom zatvorskom kaznom. Tako je, primjerice, sud prvog stupnja, u odluci koja je kasnije potvr\u0111ena od strane Visokog prekr\u0161ajnog suda, a koju je razmatrao i Ustavni sud, naveo: \u201eda je okrivljenik upu\u0107ivao poruke \u010diji sadr\u017eaj poti\u010de mr\u017enju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, budu\u0107i se uzvik, odnosno, pozdrav ‘Za dom’ uz odzdrav ‘spremni’ koristio kao slu\u017ebeni pozdrav totalitarnog re\u017eima Nezavisne dr\u017eave Hrvatske, te je kao takav ukorijenjen kao simbol rasisti\u010dke ideologije, uz izra\u017eeni prezir prema drugim ljudima, zbog njihove vjerske i etni\u010dke pripadnosti, te trivijaliziranja \u017ertava protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/em>\u201c Iako postoji i nekoliko osloba\u0111aju\u0107ih odluka vezanih uz ovu temu, stavovi sudova o karakteru pozdrava u NDH u njima nisu meritorno druga\u010diji, ve\u0107 su takve odluke donesene zbog specifi\u010dnih okolnosti u tim postupcima, kao \u0161to je primjerice imunitet vije\u0107nika koji upitnim \u010dini njegovu odgovornost i sl.*<\/strong><\/p>\n

Kona\u010dno, Visoki prekr\u0161ajni sud, ali i Ustavni sud RH, svojim su odlukama ujedna\u010dili i usmjerili daljnji razvoj sudske prakse. Naime, Visoki je prekr\u0161ajni sud, ocjenjuju\u0107i karakter pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c u presudi od 27. sije\u010dnja 2016. godine, istaknuo kako je \u201enesporna \u010dinjenica da je navedeni uzvik bez obzira na njegov prvotni hrvatski knji\u017eevni i pjesni\u010dki zna\u010daj kori\u0161ten i kao slu\u017ebeni pozdrav usta\u0161kog pokreta i totalitarnog re\u017eima NDH koji se nalazio i na svim slu\u017ebenim dokumentima koji je iznikao iz fa\u0161izma, temeljenog izme\u0111u ostalog i na rasizmu pri tome simbolizira mr\u017enju prema ljudima druga\u010dije vjerske i etni\u010dke pripadnosti, manifestaciju rasisti\u010dke ideologije, kao i podcjenjivanje \u017ertava zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti.\u201c <\/em><\/p>\n

Ustavni je pak sud, Odlukom od 8. studenoga 2016. godine, o pozdravu \u201eZa dom spremni\u201c u kontekstu prava na slobodu izra\u017eavanja, istaknuo kako je ona va\u017ena za demokraciju, dru\u0161tvo i pojedinca, no kako nosi odgovornosti te mo\u017ee biti ograni\u010dena. Prekr\u0161ajno ka\u017enjavanje zbog izra\u017eavanja jest mije\u0161anje u pravo slobode izra\u017eavanja, me\u0111utim, to je mije\u0161anje utemeljeno na zakonu i imalo je legitiman cilj ka\u017enjavanja pona\u0161anja kojima se iskazuje ili poti\u010de mr\u017enja na temelju rasne ili druge pripadnosti na \u0161portskim natjecanjima, a to je za\u0161tita dostojanstva drugih, ali i temeljnih vrijednosti demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Nedvojbeno je, dakle, kako propisi i sudska praksa za rje\u0161avanje ovog problema postoje, no o\u010dito je da su nedostatni i nedovoljno jasni, pa i nepoznati \u0161irokoj javnosti, \u0161to predstavlja zasebno pitanje, na kojem o\u010digledno treba i dalje raditi. Osim toga, i same institucije, ponajprije one izvr\u0161ne vlasti, bi svakako trebale puno vi\u0161e pa\u017enje obratiti postoje\u0107oj sudskoj praksi, osobito onoj Ustavnog suda, a vrlo je va\u017ean i stav svih koji obavljanjem svojih poslova i du\u017enosti pridonose formiranju javnih praksi i stava prema pozdravu \u201eZa dom spremni\u201c, NDH i njenoj rasisti\u010dkoj ideologiji i postupanju, poput onog koji je zauzeo Odbor za Ustav, Poslovnik i politi\u010dki sustav Hrvatskog sabora, istaknuv\u0161i kako postavljanje Spomen plo\u010de poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, s predmetnim pozdravom u grbu Udruge, vrije\u0111a \u017ertve usta\u0161kog logora i sve \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima.<\/p>\n

Istovremeno, nu\u017eno je reagirati sustavno i dosljedno: politi\u010dari javnim istupima i osudom ekstremisti\u010dke politike, a institucije postupcima u okviru svojih nadle\u017enosti. Dodatno bi morale o ovako va\u017enim pitanjima gra\u0111anima slati jasne i nedvosmislene poruke, utemeljene na ustavnim vrednotama i na\u010delima, uva\u017eavaju\u0107i trodiobu vlasti te me\u0111usobno sura\u0111ivati, kako bi se izbjeglo nejednako postupanje u kojem, primjerice, policija pokre\u0107e postupak, a sud ka\u017enjava zbog no\u0161enja zastave HOS-a na kojoj se nalazi grb s pozdravom \u201eZa dom spremni\u201c, dok ured dr\u017eavne uprave istu zastavu i grb ne smatra problemati\u010dnima. Na kraju, nu\u017ena je i \u0161iroka i sveobuhvatna edukacija, po\u010dev\u0161i od najmla\u0111ih generacija kao nositelja razvoja na\u0161eg dru\u0161tva u budu\u0107nosti, o temeljnim vrijednostima koje je Hrvatska definirala nakon uspostavljanja neovisnosti, \u010dije ugro\u017eavanje institucije Republike Hrvatske trebaju \u0161tititi na temelju doma\u0107ih i me\u0111unarodnih propisa i sudske prakse.<\/p>\n

 <\/p>\n

*<\/strong>Analiza je pripremljena na temelju dostupne sudske prakse koju \u010dini ukupno 32 sudske presude. Naime, sudovi nemaju zakonsku obvezu pu\u010dkoj pravobraniteljici dostavljati svoje odluke, ve\u0107 to \u010dine na njen poziv, ali ne svi i ne redovito. Tri dostavljene presude nisu bile osu\u0111uju\u0107e: jedna jer se okrivljenik pozvao na imunitet vije\u0107nika, druga je ukinuta zbog neutvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog stanja, a tre\u0107i je postupak obustavljen.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Analiza je objavljena u velja\u010di 2017. Pozdrav usta\u0161kog pokreta i Nezavisne dr\u017eave Hrvatske \u201cZa dom spremni\u201c prisutan je na dru\u0161tvenim mre\u017eama, spomen obilje\u017ejima, koncertima, prosvjedima i drugim skupovima, u\u010destalo se izvikuje na sportskim natjecanjima, a koriste ga i pojedine politi\u010dke stranke i braniteljske udruge. Unato\u010d brojnim osudama od strane dijela povjesni\u010dara, politi\u010dara i javnosti te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3604,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,2012],"class_list":["post-1566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-analiza"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1566"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5263,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566\/revisions\/5263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}