{"id":15273,"date":"2023-01-16T11:51:38","date_gmt":"2023-01-16T09:51:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=15273"},"modified":"2023-01-24T11:57:09","modified_gmt":"2023-01-24T09:57:09","slug":"komentari-na-najvaznije-strateske-dokumente-rh-za-zastitu-ljudskih-prava-i-suzbijanje-diskriminacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/komentari-na-najvaznije-strateske-dokumente-rh-za-zastitu-ljudskih-prava-i-suzbijanje-diskriminacije\/","title":{"rendered":"Komentari na najva\u017enije strate\u0161ke dokumente RH za za\u0161titu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije"},"content":{"rendered":"<p>U tijeku je priprema najva\u017enijih strate\u0161kih dokumenata za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije \u2013 tako bi uskoro, nakon \u0161est godina, Hrvatska trebala dobiti novi <strong>Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/strong> (do 2027.) i <strong>dva kratkoro\u010dna akcijska plana \u2013 jedan za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i jedan za suzbijanje diskriminacije<\/strong>.<\/p>\n<p>U njihovoj pripremi smo sudjelovali kao \u010dlanovi Radne skupine, a nakon toga smo svoje prijedloge i komentare dali u javnom savjetovanju koje je zavr\u0161eno 31.12.2022., kao i na sjednici Vladinog Savjeta za ljudska prava.<\/p>\n<p>U nastavku donosimo na\u0161e prijedloge i komentare na sva tri dokumenta, po podru\u010djima na koja se odnose \u2013 obrazovanje; javna uprava; tr\u017ei\u0161te rada i prava radnika; zdravstvo; stanovanje; besplatna pravna pomo\u0107; krizne situacije; suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesno\u0161ljivosti; zdrav \u017eivot i okoli\u0161; osobe li\u0161ene slobode.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Op\u0107i komentari<\/strong><\/h3>\n<p>Nacionalni plan sadr\u017ei<strong> \u0161est op\u0107ih ciljeva: <\/strong><\/p>\n<p><strong>Za\u0161tita i promicanje ljudskih prava <\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti javne uprave za djelovanje u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava<\/li>\n<li>Podizanje razine informiranosti gra\u0111ana i institucija o instrumentima za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava te olak\u0161avanje pristupa pravosu\u0111u i javnopravnim tijelima<\/li>\n<li>Ja\u010danje mehanizama pra\u0107enja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina<\/li>\n<li>Unaprje\u0111enje suradnje s organizacijama civilnog dru\u0161tva i medijima u za\u0161titi ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Prevencija i suzbijanje svih oblika diskriminacije <\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Unaprje\u0111enje prevencije diskriminacije i pru\u017eanje podr\u0161ke \u017ertvama diskriminacije<\/li>\n<li>Unaprje\u0111enje mehanizama suzbijanja zlo\u010dina iz mr\u017enje te ja\u010danje svijesti o va\u017enosti borbe protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesno\u0161ljivosti te poticanje kulture sje\u0107anja na \u017ertve genocida<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Pozitivno je<\/strong> \u0161to su u Nacionalnom planu kao razvojne potrebe i prioriteti prepoznati i: zdrav \u017eivot i okoli\u0161, va\u017enost prikupljanja segregiranih podataka o jednakosti, osiguranje vladavine prava i jednakoga pristupa pravosu\u0111u, va\u017enost suradnje s me\u0111unarodnim mehanizmima za za\u0161titu ljudskih prava, osvje\u0161tavanja op\u0107e i stru\u010dne javnosti o njihovome zna\u010daju i ulozi, kao i potreba za unapre\u0111enjem u\u010dinkovitosti izvr\u0161enja presuda Europskoga suda za ljudska prava.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, kod ocjenjivanja stanja i potreba uzete su u obzir i sve krizne situacije koje su se na globalnoj i nacionalnoj razini dogodile u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, uzimaju se u obzir i postoje\u0107i podaci koji govore o ni\u017eem stupnju osvije\u0161tenosti o pravima, mehanizmima za njihovu za\u0161titu i manjem povjerenju u institucije odre\u0111enih skupina na\u0161eg dru\u0161tva, \u0161to predstavlja va\u017enu smjernicu za daljnje djelovanje.<\/p>\n<p>Pozitivno je i \u0161to su kod ocjene stanja o najugro\u017eenijim skupinama i podru\u010djima u kojima se kr\u0161enja prava i diskriminacija naj\u010de\u0161\u0107e, kori\u0161teni podaci pravobraniteljskih institucija, uklju\u010duju\u0107i i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdrav-zivot-i-klimatske-promjene-u-rh-posebno-izvjesce\/\">posebno Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj<\/a> (2013.-2020.) i istra\u017eivanje na\u0161e institucije na temu <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/istrazivanje-o-govoru-mrznje-medu-mladima-prezentacija-s-predstavljanja-istrazivanja\/?wpdmdl=9100&#038;refresh=63c7ebf34d9751674046451\">mladih i govora mr\u017enje na internetu<\/a>, a podaci iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izvjesca-puckog-pravobranitelja\/\">na\u0161ih izvje\u0161\u0107a<\/a> uzeti su obzir i prilikom ocjene stanja i potreba.<\/p>\n<p>S druge strane, proces izrade i dono\u0161enja Nacionalnog plana bio je dug i zahtjevan. Va\u017eno je istaknuti i kako su ova dva podru\u010dja \u2013 (1) promicanja\/za\u0161tite ljudskih prava i (2) suzbijanja diskriminacije u prethodnim razdobljima na nacionalnoj razini pokrivala <strong>dva zasebna<\/strong> strate\u0161ka dokumenta. U prilog takvom rje\u0161enju govori i trenutna praksa Europske unije, koja je dapa\u010de usvojila odvojene strate\u0161ke dokumente i u odnosu na pojedine ranjive skupine \u2013 u podru\u010djima suzbijanja rasizma, uklju\u010divanja Roma, integracije migranata, prava djece, \u017eena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, kao godinu po\u010detka provedbe Nacionalnog plana i popratnih akcijskih planova potrebno je odrediti 2023., umjesto 2022., jer je javno savjetovanje trajalo do 9. sije\u010dnja 2023., a njihovo usvajanje se planira krajem prvog kvartala 2023. Tako\u0111er, dok je Nacionalni plan predvi\u0111en za razdoblje do 2027., provedba akcijskih planova predvi\u0111ena je do kraja 2023. pa ih je potrebno produljiti, jer bi u suprotnom za njihovu provedbu ostali tek mjeseci, \u0161to nije realno.<\/p>\n<p>Za pra\u0107enje i vrednovanje novog Nacionalnoga plana predvi\u0111ena su polugodi\u0161nja i godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a o napretku u provedbi, koja bi se slala Koordinacijskom tijelu za sustav strate\u0161kog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, i objavljivala na internetu. No, o napretku i izazovima u provedbi bi barem jednom godi\u0161nje trebao raspravljati i Savjet za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica \u00a0i predlo\u017eila.. Tako\u0111er, prije dono\u0161enja ovih dokumenata nije provedena evaluacija dva prethodna dokumenta pa je tako, na\u017ealost, propu\u0161tena prilika za u\u010denja koje je evaluacija mogla donijeti.<\/p>\n<p>Nadalje, potrebno je planirati i ciljeve, mjere i aktivnosti u podru\u010dju socijalne skrbi, u kojem redovito <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava\/\">identificiramo probleme i dajemo preporuke<\/a>, dok je u dio vezan uz izazove s kojima se suo\u010davaju mediji potrebno dodati i te\u0161ko\u0107e poput SLAPP tu\u017ebi i nedostatnoga financiranja neprofitnih i medija zajednice, \u0161to su sve zna\u010dajne prepreke za djelovanje.<\/p>\n<p>Iako je je u dokumentima prepoznata uloga organizacija civilnoga dru\u0161tva u za\u0161titi i promicanju ljudskih prava, trebalo bi ih prepoznati kao <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava\/\">\u201ebranitelje ljudskih prava\u201c<\/a> (Human rights defenders), a potrebno je i u dovoljnoj mjeri adresirati specifi\u010dne potrebe i izazove s kojima se susre\u0107u u svom radu. Klju\u010dno je i podizati svijest gra\u0111ana, ali i javnopravnih tijela o va\u017enosti postojanja i djelovanja organizacija civilnog dru\u0161tva i njihovog doprinosa promicanju i za\u0161titi ljudskih prava, jednakosti, vladavine prava. Tako bi se s jedne strane utjecalo na uklanjanje prepreka s kojima se one susre\u0107u u svome djelovanju, a s druge bi se to djelovanje prikladno olak\u0161alo.<\/p>\n<p>Na adekvatan na\u010din je potrebno u Nacionalni plan uklju\u010diti i osobe koje migriraju u Hrvatsku ili barem osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, posebno zato \u0161to je Akcijski plan za integraciju osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom jo\u0161 od ljeta 2021. u fazi nacrta, dok je prethodni prestao va\u017eiti 2019. godine.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, vezano za akcijske planove, oni trenutno sadr\u017ee malobrojne i oskudne mjere pa ih je potrebno doraditi odnosno odrediti konkretne, adekvatne i opse\u017ene mjere koje bi odgovorile na probleme identificirane u Nacionalnom planu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Obrazovanje<\/strong><\/h3>\n<p><strong>Obrazovanje za ljudska prava bi trebalo biti temelj svih napora u ja\u010danju za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.<\/strong> Nacionalni plan <strong>prepoznaje njegovu va\u017enost<\/strong>, kako za ja\u010danje znanja gra\u0111ana o njihovim pravima i dostupnim mehanizmima njihove za\u0161tite, tako i kao bitan aspekt razmatranja kvalitete obrazovanja op\u0107enito. To je i u skladu <a href=\"https:\/\/rm.coe.int\/fifth-report-on-croatia-croatian-translation-\/16808b57c0\">s preporukom<\/a> koju je Hrvatskoj dala Europska komisija za suzbijanje rasizma i netolerancije (ECRI), o \u201euvo\u0111enju obaveznog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela gra\u0111anskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe osobito kad je rije\u010d o pravu na jednakost i zabrani diskriminacije\u201c. No, trebalo bi uvesti obrazovanje o ljudskim pravima <strong>na svim razinama obrazovanja, umjesto samo u programe iz podru\u010dja visokoga obrazovanja <\/strong>\u0161to je sada predvi\u0111eno Akcijskim planom za\u0161tite i promicanja ljudskih prava.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, u Nacionalnom planu je u dijelu 3.3. <em>Jednakost prilika u obrazovanju<\/em> ispravno navedeno kako <strong>na obrazovne ishode u Hrvatskoj i dalje utje\u010du socioekonomski faktori<\/strong>, ali taj problem <strong>potrebno je adresirati akcijskim planovima<\/strong> \u0161to sada nije slu\u010daj.<\/p>\n<p>Primjerice, potrebno je obuhvatiti <strong>i raditi na rje\u0161avanju jedne od ve\u0107ih prepreka jednakosti u obrazovanju<\/strong> u Hrvatskoj \u2013 rije\u010d je o problemu velikog broja romske djece koja poha\u0111aju \u010disto ili dominantno romske razrede, \u0161to <strong>onemogu\u0107ava njihovu integraciju s neromskim vr\u0161njacima i vr\u0161njakinjama<\/strong>.<\/p>\n<p>Tako je \u010dak 36,1% romskih u\u010denika i u\u010denica od 7 do 14 godina izlo\u017eeno nekom stupnju etni\u010dke segregacije:<\/p>\n<ul>\n<li>20,3% razrednih odjela koje poha\u0111aju romski u\u010denici i u\u010denice \u010dine isklju\u010divo Romi,<\/li>\n<li>u dodatnih 12,8% razrednih odjela romski u\u010denici i u\u010denice su u ve\u0107ini,<\/li>\n<li>a 3% razrednih odjela \u010dine samo u\u010denici i u\u010denice koji pripadaju razli\u010ditim nacionalnim manjinama.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Posebno je alarmantno stanje u Me\u0111imurju gdje:<\/p>\n<ul>\n<li>\u010dak 47% romskih u\u010denika i u\u010denica poha\u0111a isklju\u010divo romske razrede,<\/li>\n<li>dodatnih 19% poha\u0111a mje\u0161ovite razrede s ve\u0107inom romskih u\u010denika i u\u010denica,<\/li>\n<li>a tek 34% romskih u\u010denika i u\u010denica poha\u0111a mje\u0161ovite razrede s ve\u0107inom neromskih vr\u0161njaka, \u0161to zna\u010di da je tek tre\u0107ini romskih u\u010denika i u\u010denica zaista pru\u017eena prilika za uklju\u010divo obrazovanje i integraciju.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovi podaci, iz publikacije <a href=\"https:\/\/pravamanjina.gov.hr\/UserDocsImages\/arhiva\/Ukljucivanje%20Roma%20u%20hrvatsko%20drustvo_obrazovanje%20i%20zaposljavanje.pdf\">Uklju\u010divanje Roma u hrvatsko dru\u0161tvo: obrazovanje i zapo\u0161ljavanje<\/a> (Dunja Poto\u010dnik, Darja Masli\u0107 Ser\u0161i\u0107 i Nenad Karaji\u0107; ULJPPNM, 2020.), bili su i temelj za <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla\/#romi\">preporuku<\/a> u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., Ministarstvu znanosti i obrazovanja &#8211; da izradi analizu problematike segregacije romskih u\u010denika i u\u010denica i temeljem nje izradi akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim \u0161kolama.<\/p>\n<p>Uzroci koji dovode do formiranja isklju\u010divo ili dominantno romskih razreda su kompleksni, a me\u0111u njima se isti\u010du segregirano stanovanje, postoje\u0107a mre\u017ea osnovno\u0161kolskih ustanova, nedovoljni prostorni kapaciteti osnovnih \u0161kola, nedostatni kapaciteti vrti\u0107a, prijevoz djece, nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika i podr\u0161ka romskoj djeci unutar obitelji, upisivanje neromske djece u \u0161kole izvan njihovog upisnog podru\u010dja i nedostatan rad na pobolj\u0161anju odnosa izme\u0111u pripadnika ve\u0107inskog naroda i pripadnika romske nacionalne manjine.<\/p>\n<p>Zato je u izradi analize i akcijskog plana desegregacije romske djece u osnovnim \u0161kolama, kao i njegovom provo\u0111enju, nu\u017ena uska suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja s drugim tijelima dr\u017eavne uprave i jedinicama lokalne i podru\u010dne samouprave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Javna uprava<\/strong><\/h3>\n<p>Akcijski plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava kao prvi cilj navodi <em>Pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti javne uprave za djelovanje u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava<\/em>, ali nedostaje mjera za niz podru\u010dja, kao \u0161to su obrazovanje, zdravstvo i stanovanje.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, jedna od mjera (1.6.) trebala bi <em>Unaprijediti znanje javnih i dr\u017eavnih slu\u017ebenika o za\u0161titi i promicanju ljudskih prava<\/em>. Ove edukacije trebale bi biti <strong>organizirane za sve dr\u017eavne i javne slu\u017ebenike<\/strong>, nakon \u0161to je ispravno identificirana potreba njihovog kontinuiranog osposobljavanja i usavr\u0161avanja, i to na svim razinama. No, u aktivnostima su planirane samo edukacije za pripadnike obrambenog sektora, policijskih slu\u017ebenika i slu\u017ebenika zatvorskog sustava \u0161to je potrebno pro\u0161iriti s obzirom na sva podru\u010dja u kojima su identificirani izazovi u za\u0161titi ljudskih prava u Nacionalnom planu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Tr\u017ei\u0161te rada i prava radnika<\/strong><\/h3>\n<p>Nacionalni plan, u Poglavlju 3.4. <em>Jednakost prilika na tr\u017ei\u0161tu rada i za\u0161tita prava radnika<\/em>, predvi\u0111a podizanje razine svijesti poslodavaca o osjetljivim skupinama izlo\u017eenim diskriminaciji. Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za tu svrhu navodi edukaciju poslodavaca i predstavnika radnika, no iznos sredstava koji je za to predvi\u0111en ne ostavlja prostora za financiranje <strong>drugih prijedloga i aktivnosti<\/strong>, iako su potrebne. Tako\u0111er je korisno \u00a0da se kao jedan od skupina radnika u nepovoljnijem polo\u017eaju prepoznaju i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu\/#digitalne-platforme\">platformski radnici<\/a> koji rade putem digitalnih platformi\/aplikacija, uglavnom u podru\u010dju prijevoza putnika i dostave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Zdravstvo<\/strong><\/h3>\n<p>Iako je u Nacionalnom planu <strong>prepoznata potreba da se unaprijedi zdravstvena za\u0161tita za \u010de\u0161\u0107e diskriminirane skupine<\/strong> (poglavlje 3.5.<em> Unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite za \u010de\u0161\u0107e diskriminirane skupine<\/em>), <strong>zna\u010dajne napore potrebno je ulo\u017eiti u unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161titu i za sve gra\u0111ane i gra\u0111anke.<\/strong><\/p>\n<p>Svakako je paralelno uz to potrebno kroz Akcijski plan suzbijanja diskriminacije planirati i posebne mjere koje \u0107e adresirati isklju\u010divo prisutnost stereotipa i predrasuda, odnosno diskriminatornog postupanja zdravstvenih radnika i radnica u odnosu na pacijente i pacijentice. Isto vrijedi i za manjkavosti samog zdravstvenog sustava koje su u brojnim slu\u010dajevima uzrok nejednakosti u zdravstvu, kao \u0161to su preduge liste \u010dekanja, nepopunjenost javnozdravstvene mre\u017ee, nedostupnost adekvatne terapije u medicinski opravdanom roku i sl.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Stanovanje<\/strong><\/h3>\n<p>Pravo na adekvatno stanovanje podrazumijeva dom kao temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinaca i obitelji, okosnicu dru\u0161tvenog i emocionalnog \u017eivota, a sve \u010de\u0161\u0107e i radno mjesto. Zato je dobro \u0161to Nacionalni plan prepoznaje pitanja vezana uz stanovanje (poglavlje 3.6. <em>Jednakost u pristupu stanovanju<\/em>), kao i utjecaj potresa na ostvarivanje ovog prava.<\/p>\n<p>U javnom savjetovanju ukazali smo kako su gra\u0111ani suo\u010deni s razli\u010ditim preprekama za rje\u0161avanje stambenog pitanja u Hrvatskoj, a time i ostvarivanje prava na adekvatno stanovanje \u2013 visoka je cijena i najma i kupnje nekretnine, pri \u010demu su prisutni problemi prezadu\u017eenosti ku\u0107anstava i pote\u0161ko\u0107a s otplatom kredita pa su u porastu i blokade ra\u010duna, ovrhe i delo\u017eacije, dok je podstanarstvo i dodatno nesigurno zbog neure\u0111enog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Iako je prema Godi\u0161njem planu normativnih aktivnosti za 2015. i 2016., bilo planirano dono\u0161enje Zakona o stambenom zbrinjavanju kojim bi se na sveobuhvatan na\u010din reguliralo podru\u010dje stambenog zbrinjavanja te bi se on odnosio na cjelokupni teritorij Hrvatske i regulirao bi stambeno zbrinjavanje svih potrebitih, a ne samo ranjivih skupina, ovaj Zakon nikada nije donesen..<\/p>\n<p>Umjesto toga, 2017. je donesen Zakon o stambenom zbrinjavanju koji se odnosi samo na potpomognuta podru\u010dja i podru\u010dja posebne dr\u017eavne skrbi, a regulira stambeno zbrinjavanje samo nekih ranjivih skupina, kao i stambeno zbrinjavanje branitelja\/ica te deficitarnih kadrova.<\/p>\n<p>Zato je va\u017eno da Nacionalni plan prepozna va\u017enost <strong>dono\u0161enja Stambene strategije<\/strong> s procjenom sada\u0161njih i projekcijom budu\u0107ih stambenih potreba, koja \u0107e adresirati specifi\u010dnosti razli\u010ditih skupina, imaju\u0107i u vidu demografska kretanja, mogu\u0107nosti neprofitne izgradnje stanova u javnom vlasni\u0161tvu, subvencije, turisti\u010dki najam i gospodarska kretanja i druge pojave. To je bila i jedna od preporuka u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. godinu, kao i da se u njenu izradu uklju\u010di \u0161irok krug tijela koja se bave pitanjem stanovanja i prava pojedinih skupina i drugih dionika.<\/p>\n<p>Dodatno je <strong>potrebno prepoznati potrebe stanovnika pogo\u0111ene izvanrednim okolnostima, poput potresa<\/strong> koji su pogodili Hrvatsku u 2020. i\u00a0 \u010dije su katastrofalne posljedice i dalje itekako prisutne te uklju\u010diti konkretne mjere u Akcijskim planovima. Tako su trenutno tri klju\u010dna problema koje je mogu\u0107e adresirati kroz Nacionalni plan i pripadaju\u0107e akcijske planove:<\/p>\n<ul>\n<li>prvi je <strong>prespora obnova<\/strong>, vezana u velikoj mjeri uz zakonska rje\u0161enja i njihovu provedbu, odnosno zahtjevne i kompleksne procedure te dionike uklju\u010dene u obnovu i njihove kapacitete,<\/li>\n<li>drugi je <strong>komuniciranje <\/strong>sa stradalnicima potresa, odnosno da im sve informacije nisu dostupne, i to na pravi na\u010din, te da niti nakon toliko vremena ljudi ne znaju \u0161to mogu o\u010dekivati,<\/li>\n<li>a tre\u0107i je problem to da se <strong>hitni, krizni smje\u0161taj u kontejnere pretvorio u vi\u0161egodi\u0161nji smje\u0161taj<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tako\u0111er bi trebalo dodatno naglasiti <strong>va\u017enost pristupu zdravstveno ispravnoj vodi<\/strong> za ljudsku potro\u0161nju odnosno vodoopskrbi i odvodnji, te definiranju, prepoznavanju i pra\u0107enju <strong>energetskog siroma\u0161tva<\/strong> kao preduvjeta za dono\u0161enje dugoro\u010dnih mjera kojima bi se gra\u0111anima omogu\u0107io \u017eivot u uvjetnim domovima.<\/p>\n<p>Vezano za osobe pogo\u0111ene potresom, trenutno je Akcijskim planom suzbijanja diskriminacije predvi\u0111ena jedna mjera &#8211; stavljanje u funkciju slobodnih stanova u vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske za osobe sa potresom pogo\u0111enih podru\u010dja i drugim korisnicima stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, Nacionalni plan ispravno isti\u010de <strong>ovr\u0161ene osobe i \u010dlanove njihovog ku\u0107anstva<\/strong> kao ranjive skupine u podru\u010dju stanovanja, s obzirom na to da prisilnim iseljenjem mogu ostati bez jedinog odgovaraju\u0107eg i sigurnog uto\u010di\u0161ta za \u017eivot, \u0161to mo\u017ee voditi u besku\u0107ni\u0161tvo i u kriznoj situaciji biti posebno pogubno za zdravlje i \u017eivot. Zato je svakako potrebno akcijskim planovima <strong>predvidjeti aktivnosti <\/strong>usmjerene i na njihovu za\u0161titu, jer sada u njima nisu navedene.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><strong>Besplatna pravna pomo\u0107<\/strong><\/h3>\n<p>Besplatna pravna pomo\u0107 klju\u010dna je za ostvarivanje brojnih prava, a jedan od preduvjeta za ispunjavanje njezine svrhe jest da gra\u0111ani znaju da im je na raspolaganju i kako je mogu dobiti.<\/p>\n<p>Pri tom, nije dovoljno o tome ih informirati samo putem interneta, kako je sad to predvi\u0111eno u Akcijskom planu za\u0161tite i promicanja ljudskih prava, ve\u0107 i putem radija, televizije, letaka i sli\u010dno, kao i u institucijama kojima se gra\u0111ani obra\u0107aju za ostvarivanje odre\u0111enih prava, npr. u centrima za socijalnu skrb. Naime, osobe koje trebaju besplatnu pravnu pomo\u0107 \u010desto su lo\u0161eg imovnog stanja i nemaju svi pristup internetu, dok se dio osoba zasigurno internetom i ne zna koristiti.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><strong>Krizne situacije<\/strong><\/h3>\n<p>Korisno je \u0161to Nacionalni plan prepoznaje i za\u0161titu prava gra\u0111ana i suzbijanje diskriminacije u kriznim situacijama (poglavlje 3.7.), no za \u0161to bolju pripremu mjera i aktivnosti bilo bi potrebno koristiti posebno izvje\u0161\u0107e <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-utjecaj-epidemije-covid-19-na-ljudska-prava-i-jednakost-preporuke-za-jacanje-otpornosti-na-buduce-krize\/?wpdmdl=13887&#038;refresh=63c7ec4f2a1211674046543\">Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost &#8211; Preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize<\/a> koje smo Hrvatskom saboru predali 2022., u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom. Ovo izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei opis stanja i problema s kojima su se gra\u0111ani suo\u010davali, ali i niz preporuka za bolju pripremu na eventualne budu\u0107e krize.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, mjere i aktivnosti Akcijskog plana za\u0161tite i promicanja ljudskih prava usmjerene na gra\u0111ane pogo\u0111ene kriznim situacijama, ne odnose se na osobe koje su 2020. ostale bez doma u potresima, \u0161to je svakako potrebno dodati.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><strong>Suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesno\u0161ljivosti<\/strong><\/h3>\n<p>Govor mr\u017enje mo\u017ee se pojaviti u u\u017eem i \u0161irem smislu. U u\u017eem je rije\u010d o govoru mr\u017enje kako ga definira Kazneni zakon, \u0161to je obuhva\u0107eno i Nacionalnim planom, no nije govor mr\u017enje u \u0161irem smislu.<\/p>\n<p>Tako je potrebno obuhvatiti i definiciju govora mr\u017enje iz <a href=\"https:\/\/www.coe.int\/en\/web\/european-commission-against-racism-and-intolerance\/recommendation-no.15\">Op\u0107e preporuke br. 15<\/a> Europske komisije protiv rasizma i nesno\u0161ljivosti (ECRI), odnosno \u00a0definiciju iz <a href=\"https:\/\/search.coe.int\/cm\/Pages\/result_details.aspx?ObjectId=0900001680a67955\">Preporuke CM\/Rec(2022)16 Odbora ministara dr\u017eavama \u010dlanicama o suzbijanju govora mr\u017enje<\/a>, koja ka\u017ee: \u201eZa potrebe ove preporuke, pod govorom mr\u017enje podrazumijevaju se sve vrste izra\u017eavanja koje poti\u010du, promi\u010du, \u0161ire ili opravdavaju nasilje, mr\u017enju ili diskriminaciju prema osobi ili skupini osoba, ili ih ocrnjuju, zbog njihove stvarne ili pripisane osobne karakteristike ili statusa kao \u0161to su \u201erasa\u201c, boja ko\u017ee, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Zdrav \u017eivot i okoli\u0161<\/strong><\/h3>\n<p>U pripremi Nacionalnog plana, to\u010dnije poglavlja 3.12. <em>Zdrav \u017eivot i okoli\u0161, <\/em>kori\u0161teno je posebno izvje\u0161\u0107e <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdrav-zivot-i-klimatske-promjene-u-rh-posebno-izvjesce\/\">Pravo na zdrav \u017eivot i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. \u2013 2020.<\/a> koje smo predali Hrvatskom saboru 2021. Ono prikazuje povezanost ljudskih prava sa za\u0161titom okoli\u0161a i daje ocjenu po\u0161tivanja prava na zdrav \u017eivot, kao i preporuke za koje Nacionalni plan navodi da \u0107e se razmatrati prilikom oblikovanja provedbenih mjera u nadolaze\u0107em razdoblju.<\/p>\n<p>Pozitivno je i \u0161to Akcijski plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava sadr\u017ei mjeru 2.4. <em>Ja\u010dati svijest institucija i \u0161ire javnosti o pravu na zdrav \u017eivot i okoli\u0161<\/em>. U ovu mjeru je, uz unaprje\u0111ivanje pristupa informacijama i poticanje sudjelovanja u procesima odlu\u010divanja, potrebno dodati i tre\u0107i stup tzv. Aarhu\u0161ke konvencije &#8211; pristup pravosu\u0111u u okoli\u0161nim pitanjima.<\/p>\n<p>Za ovo podru\u010dje je iznimno va\u017eno \u0161to je u listopadu 2021. Vije\u0107e za ljudska prava Ujedinjenih naroda priznalo pravo na zdrav, \u010dist i odr\u017eiv okoli\u0161 koje je potom kao univerzalno pravo priznala i Op\u0107a skup\u0161tina UN-a u srpnju 2022. godine. Za pra\u0107enje ovo prava je Vije\u0107e za ljudska prava UN-a uspostavilo i mandat posebnog izvjestitelja za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena, a u travnju 2022. godine imenovana je i prva osoba na ovoj du\u017enosti.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><strong>Osobe li\u0161ene slobode<\/strong><\/h3>\n<p>Nacionalni plan u poglavlju 3.10. <em>Za\u0161tita prava osoba li\u0161enih slobode<\/em> se ve\u0107inom odnosi samo na zatvorski sustav, a ne i na ostale kategorije osoba li\u0161enih slobode (primjerice, one koje se nalaze u zdravstvenom sustavu odnosno prisilno hospitalizirane osobe, koje se spominju samo sporadi\u010dno).<\/p>\n<p>Smje\u0161tajni uvjeti u zatvorskom sustavu opisuju se kao zadovoljavaju\u0107e, iako podaci ne podr\u017eavaju takvu ocjenu. Primjerice, prema Izvje\u0161\u0107a Vlade Republike Hrvatske o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2021. godinu, na dan 31. 12. 2021. godine u zatvorskom sustavu boravilo je vi\u0161e osoba li\u0161enih slobode nego \u0161to postoji kapaciteta, \u0161to je prvi puta unatrag zadnjih \u0161est godina.<\/p>\n<p>Pri tome, ovi podaci odnose se na popunjenost ukupnih kapaciteta (zatvorenih, poluotvorenih i otvorenih), dok je napu\u010denost zatvorenih uvjeta znatno vi\u0161a, na \u0161to kontinuirano ukazujemo Hrvatskom saboru u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima. Za ilustraciju, popunjenost zatvorenih uvjeta na dan 31. 12. 2021. godine u 12 od 13 zatvora (ne ubrajaju\u0107i Zatvor u Sisku koji je te\u0161ko o\u0161te\u0107en u potresu) bila je vi\u0161a od 100 posto, a najte\u017ea situacija bila je u Zatvoru u Zagrebu (150 posto), Zatvoru u Karlovcu (155 posto), te Zatvoru u Osijeku (168 posto).<\/p>\n<p>Dodatno, Europski sud za ljudska prava ove je godine u nekoliko presuda protiv Republike Hrvatske utvrdio povredu \u010dl. 3. Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda u dijelu koji se odnosi na uvjete smje\u0161taja (primjerice, Hrn\u010di\u0107 protiv Hrvatske; Hubert protiv Hrvatske; Katanovi\u0107 i Mihovilovi\u0107 protiv Hrvatske i dr.). Zato je uistinu potrebno<strong> intenzivirati aktivnosti usmjerene na pobolj\u0161anje uvjeta smje\u0161taja osoba li\u0161enih slobode u zatvorskome sustavu<\/strong>.<\/p>\n<p>Sve na\u0161e komentare na ove strate\u0161ke dokumente mo\u017eete prona\u0107i ovdje:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=22687\">Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=22690\">Akcijski plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=22694\">Akcijski plan suzbijanja diskriminacije<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U tijeku je priprema najva\u017enijih strate\u0161kih dokumenata za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije \u2013 tako bi uskoro, nakon \u0161est godina, Hrvatska trebala dobiti novi Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije (do 2027.) i dva kratkoro\u010dna akcijska plana \u2013 jedan za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i jedan za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":15274,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[246,550,572,605,629,700,701,702,2036,2035,1260,1985,1851,1932,2055,1709],"class_list":["post-15273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-romska-manjina","tag-stanovanje","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-zatvorenici","tag-zatvorski-sustav","tag-zdravlje","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-dobro-upravljanje","tag-osobe-lisene-slobode","tag-pravo-na-zdrav-zivot","tag-radnici","tag-romi","tag-zakoni-drugi-propisi-i-strateski-dokumenti","tag-zatvori"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15273"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15276,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15273\/revisions\/15276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}