{"id":14866,"date":"2022-10-10T09:10:28","date_gmt":"2022-10-10T07:10:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=14866"},"modified":"2023-04-04T14:04:27","modified_gmt":"2023-04-04T12:04:27","slug":"najava-kako-zastititi-starije-osobe-od-zlouporaba-ugovora-o-dozivotnom-i-dosmrtnom-uzdrzavanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/najava-kako-zastititi-starije-osobe-od-zlouporaba-ugovora-o-dozivotnom-i-dosmrtnom-uzdrzavanju\/","title":{"rendered":"Kako za\u0161tititi starije osobe od zlouporaba ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju?"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter\u00a0 13. listopada 2022. organizirala je javnu raspravu pod nazivom \u201eKako za\u0161tititi starije osobe od zlouporaba ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju?\u201c.<\/em><\/p>\n

Starije osobe sklapaju ugovore o uzdr\u017eavanju kada vi\u0161e ne mogu same o sebi skrbiti ili znaju da to ne\u0107e mo\u0107i \u010diniti jo\u0161 dugo, zbog \u010dega svoje povjerenje poklanjaju drugoj osobi, davatelju uzdr\u017eavanja. Pri tom, za razliku od ugovora o do\u017eivotnom, kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju do prijenosa imovine dolazi odmah nakon sklapanja ugovora, \u0161to je iznimno bitna razlika koja mo\u017ee utjecati na ranjivost starije osobe kao primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povodom Me\u0111unarodnog dana starijih, pu\u010dka pravobraniteljica je upozorila<\/a> da, ako do\u0111e do zlouporaba ovih ugovora, stariji mogu izgubiti njegu i skrb koji su im potrebni, ali i krov nad glavom. Zato je potrebno unaprijediti normativni okvir kako bi se prevenirale zlouporabe ovih ugovora, a imaju\u0107i u vidu posebnu ranjivost primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n

U 2021. sklopljeno vi\u0161e 7.500 ugovora<\/strong><\/p>\n

Otvaraju\u0107i javnu raspravu, zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tatjana Vla\u0161i\u0107 kratko je predstavila zakonski okvir koji ure\u0111uje ugovore o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, kao i podatak da ih je tijekom 2021. sklopljeno vi\u0161e od 7.500. To\u010dnije, prema podacima Ministarstva pravosu\u0111a i uprave, pred sudovima je ovjereno 1.320 ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, dok ih je prema podacima Hrvatske javnobilje\u017eni\u010dke komore, pred javnim bilje\u017enicima sklopljeno 1.578 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju i 4.673 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n

Podsjetila je i kako je i na\u0161e istra\u017eivanje na ovu temu<\/a> pokazalo da se \u010dak 63% ispitanika, koji su razmi\u0161ljali o sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju ili su ga ve\u0107 sklopili, kod nikoga nije raspitalo o svojim pravima i obavezama.<\/p>\n

Kako sprije\u010diti zlouporabe?<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Svi sudionici skupa slo\u017eili su se kako je potrebno osnovati registar<\/strong> ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, a spremnost za taj korak iskazala je Mirela Fu\u010dkar, ravnateljica Uprave za gra\u0111ansko, trgova\u010dko i upravno pravo Ministarstva pravosu\u0111a i uprave.<\/p>\n

Govore\u0107i u ime Komore, javna bilje\u017enica iz Bjelovara Martina Dujmovi\u0107 istaknula je da bi takav registar olak\u0161ao i strankama i javnim bilje\u017enicima. Konsenzus postoji i kad je u pitanju davanje sudovima i javnim bilje\u017enicima pristupa elektroni\u010dkim evidencijama<\/strong>. To im je potrebno kako bi mogli provjeriti postoji li prepreka za sklapanje ovih ugovora \u2013 odnosno, je li potpisnik ugovora li\u0161en poslovne sposobnosti i je li davatelj uzdr\u017eavanja dio sustava socijalne skrbi, \u0161to bi zna\u010dilo da prema Zakonu o socijalnoj skrbi ne mo\u017ee s korisnikom sklopiti ovaj ugovor.<\/p>\n

Zamjenica Vla\u0161i\u0107 istaknula je i dvije mogu\u0107e preventivne mjere. Tako bi bilo korisno i ograni\u010diti broj ugovora<\/strong> koji jedan davatelj uzdr\u017eavanja mo\u017ee sklopiti, s obzirom da nije o\u010dekivano da \u0107e kvalitetno mo\u0107i skrbiti o ve\u0107em broju starijih osoba. Tako\u0111er je potrebno bolje informirati osobe koje \u017eele sklopiti ove ugovore, \u0161to je mogu\u0107e posti\u0107i, primjerice, uvo\u0111enjem prethodnog savjetovanja oba potpisnika – i primatelja i davatelja uzdr\u017eavanja – o u\u010dincima i dosezima takvih ugovora.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Martina Dujmovi\u0107 istaknula je kako bi bilo dobro da se pri sastavljanju ugovora to\u010dno navede \u0161to su se stranke dogovorile oko uzdr\u017eavanja \u2013 \u0161to \u0107e sve podrazumijevati i koliko \u010desto (\u010di\u0161\u0107enje, posje\u0107ivanje, tro\u0161kovi i sl.). Tako\u0111er je podsjetila na bitnu razliku izme\u0111u dva razli\u010dita postupka pred javnim bilje\u017enikom \u2013 kod potvr\u0111ivanja ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju po javnom bilje\u017eniku (solemnizacija) i kod sastavljanja navedenih ugovora u obliku javnobilje\u017eni\u010dkog akta. Pri tom je za za\u0161titu starije osobe bolja opcija kad se ugovor sastavlja u obliku javnobilje\u017eni\u010dkog akta, jer to zna\u010di da \u0107e najmanje dva puta vidjeti javnog bilje\u017enika, imati vremena razmisliti i pitati dodatna pitanja. S druge strane, kod ugovora koji se potvr\u0111uju (solemniziraju) po javnom bilje\u017eniku, stranke dolaze sa ve\u0107 napisanim ugovorom, a \u010desto se radi o neadekvatnim \u0161prancama.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nik\u0161a Raspopovi\u0107, \u010dlan Savjeta Hrvatske stranke umirovljenika, smatra da bi ugovore o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju trebali sastavljati javni bilje\u017enici i da bi tijela javne vlasti trebala imatimogu\u0107nost pokrenuti postupak radi raskida ovih ugovora.<\/p>\n

\u0160to kad do\u0111e do zlouporaba?<\/strong><\/p>\n

Ugovore o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju mogu\u0107e je raskinuti jedino u sudskom postupku. No, oni \u010desto traju dugo, a primjer je pritu\u017eba zbog takvog postupka koji je pokrenut 2018. i jo\u0161 uvijek je u tijeku.<\/p>\n

Zato je potrebno, istaknula je zamjenica Vla\u0161i\u0107, kroz izmjenu Zakona o parni\u010dnom postupku ove postupke odrediti kao \u017eurne. Ovaj prijedlog je iz ustavnopravne pozicije podr\u017eala i profesorica Sanja Bari\u0107, s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i donedavna \u010dlanica Savjeta za ljudska prava pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pojasnila je da ne postoje ustavne prepreke koje bi prije\u010dile uvo\u0111enje zakonske obveze hitnog postupanja u sudskim postupcima za raskidanje ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, odnosno da se propisivanjem hitnosti tih postupaka ne bi ugrozila ustavno-pravna osnova Zakona o parni\u010dnom postupku. Rekla je kako za to, zbog nejednakog polo\u017eaja u postupku, postoji legitimno opravdanje, tim vi\u0161e \u0161to ne postoji nikakva pravna prepreka za \u0161irenje broja hitnih postupaka, posebice imaju\u0107i u vidu prosje\u010dnu duljinu sudskih postupaka s jedne strane, i \u010dinjenicu da su primatelji uzdr\u017eavanja \u010desto osobe u visokoj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n

Mirela Fu\u010dkar navela je kako Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave trenutno radi na prikupljanju podataka o sudskim postupcima koji se vode vezano za ove ugovore, kao i da \u0107e u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike razmotriti dodatne mogu\u0107e na\u010dine za\u0161tite.<\/p>\n

Iskustva s terena<\/strong><\/p>\n

\u0160tefica Salaj, voditeljica Pravnog savjetovali\u0161ta Sindikata umirovljenika Hrvatske, podsjetila je da Sindikat na ove probleme upozorava ve\u0107 10 godina. Smatra da bi se ugovori o uzdr\u017eavanju trebali sklapati \u201ena probni rok\u201c, uz nadzor socijalnih slu\u017ebi, a ispri\u010dala je i kako se Sindikatu svakodnevno obra\u0107aju umirovljenici koji su \u017ertve zloporaba. \"\"<\/p>\n

Problem je ilustrirala nizom slu\u010dajeva iz prakse, isti\u010du\u0107i da mnogi nisu svjesni zna\u010daja i posljedica ugovora u trenutku njegovog sklapanja, posebno jer su nazivi ugovora zbunjuju\u0107i. Na imena ugovora osvrnula se i profesorica Sanja Bari\u0107, koja smatra da bi ih trebalo mijenjati, radi lak\u0161eg razumijevanja \u0161to zna\u010de i koja je razlika izme\u0111u njih. Problem terminologije ilustrirao je i Nik\u0161a Raspopovi\u0107, navode\u0107i da se susreo i s ugovorom koji je naslovljen kao \u201eugovor o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju\u201c, a sadr\u017eajno se radilo o ugovoru o dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n

Starije osobe se za besplatnu pravnu pomo\u0107 obra\u0107aju i Informativnom pravnom centru iz Slavonskog Broda<\/a>, a Anja Ostopanj, pravna savjetnica ove udruge, rekla je da to tek povremeno \u010dine u fazi razmi\u0161ljanja o sklapanju ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, a \u010de\u0161\u0107e nakon \u0161to ga sklope, odnosno kad postanu nezadovoljne izvr\u0161avanjem obveza iz ugovora.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Navela je i kako se uz neizvr\u0161avanje obveza iz ugovora \u010desto ve\u017ee i obiteljsko nasilje i kazneno djelo prijetnje, no i da su starije \u017ertve nasilja \u010desto nepovjerljive prema institucijama pa nasilje ne prijavljuju jer se boje da \u0107e time pogor\u0161ati situaciju. Pri tom, \u010desto \u017eive u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu s nasilnikom, o njemu su ovisni, nemaju privatnost niti pristup vlastitom telefonu.<\/p>\n

Ljiljana Vrbi\u0107, ravnateljica Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb, predstavila je istra\u017eivanje o ekonomskom iskori\u0161tavanju starijih osoba<\/a> koje je u Domu provedeno 2016. godine na 100 korisnika. Ono je pokazalo da je 39% ispitanih imalo sklopljene ugovore o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, a \u010dak 54% izjavilo je da uzdr\u017eavatelj ne brine o njima. \"\"<\/p>\n

U istom istra\u017eivanju je 25% ispitanih izjavilo da je netko od \u010dlanova obitelji protiv njih upotrijebio silu radi oduzimanja novca tj. vrijednih predmeta, a 38% da osim njih jo\u0161 netko ima pristup njihovoj mirovini.<\/p>\n

Podijeljena mi\u0161ljenja oko brisanja ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju iz Zakona o obveznim odnosima<\/strong><\/p>\n

Temeljem do sada prikupljenih podataka o ugovorima o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju te o praksama drugih zemalja EU, stav Ministarstva je da je postoje\u0107i zakonodavni okvir zadovoljavaju\u0107i. No, Sindikata umirovljenika Hrvatske zala\u017ee se da za ukidanje ugovora o dosmrtnom, smatraju\u0107i da nisu ispunili svoju dru\u0161tvenu svrhu, ve\u0107 da su instrument za lako stjecanje nekretnine.<\/p>\n

I Informativno pravni centar Slavonski Brod smatra da bi trebalo ukinuti ugovore o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, kao i da bi trebalo uspostaviti sustav nadzora nad izvr\u0161avanjem ugovora o uzdr\u017eavanju. Ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, njihovim brisanjem iz Zakona o obveznim odnosima, zagovara i Hrvatska stranka umirovljenika, u vezi \u010dega su i uputili prijedlog u saborsku proceduru.<\/p>\n

S druge strane, argumente protiv ukidanja ovih ugovora iznijela je Martina Dujmovi\u0107, govore\u0107i iz iskustva javne bilje\u017enice. Tako smatra da ukidanje ne bi sprije\u010dilo stranke da sklapaju ugovore s istim pravnim posljedicama vezanima uz stjecanje stvari, odnosno da bi se u tom slu\u010daju okrenule drugim ugovorima \u2013 ugovoru o darovanju, kao i da bi se \u010de\u0161\u0107e koristile punomo\u0107i za prijenos vlasni\u0161tva nad nekretninama. I Martina Fu\u010dak iz Ministarstva pravosu\u0111a i uprave napomenula je da brisanje ovih ugovora iz Zakona o obvezni odnosima ne bi rije\u0161ilo probleme, s obzirom da bi se ovi ugovori i dalje sklapali, samo ne pod tim nazivom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Preporuke pu\u010dke pravobraniteljice<\/strong><\/p>\n

Problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju jedan su od fokusa na\u0161eg rada kao nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, a neke od preporuka koje smo davali su i provedene. Tako je sklapanje ovih ugovora zabranjeno za osobe koje \u010dine dio sustava socijalne skrbi, dok su starijim osobama koje pokrenu sudske postupke za raskid ovih ugovora omogu\u0107ena prava iz socijalne skrbi (pravo na zajam\u010denu minimalnu naknadu, smje\u0161taj i pomo\u0107 u ku\u0107i).<\/p>\n

Stavljanjem ovog problema u fokus obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana starijih<\/a> i organiziranjem ove javne rasprave, pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter nastavlja zagovarati i \u0161ire promjene \u2013 prvenstveno osnivanje registra, ograni\u010davanje broja ugovora koji jedna osoba mo\u017ee sklopiti, uvo\u0111enje obveznog savjetovanja prije sklapanja ugovora i odre\u0111ivanje sudskih postupaka za njihov raskid – \u017eurnima.<\/p>\n

Vi\u0161e o ljudskim pravima starijih osoba mo\u017eete doznati i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/code><\/samp><\/p>\n

\n

Hvala
\nsudionicima i medijima na iznimno velikom interesu za temu – kako
\nza\u0161tititi starije od zlouporaba ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom
\nuzdr\u017eavanju. Javna rasprava je po\u010dela i nadamo se da \u0107e biti korak
\nnaprijed prema rje\u0161enjima. pic.twitter.com\/LCzjoyT8o1<\/a><\/p>\n

\u2014
\nPravobraniteljica (@OmbudsmanHR) October
\n13, 2022<\/a><\/p><\/blockquote>\n