{"id":14727,"date":"2022-09-05T11:50:04","date_gmt":"2022-09-05T09:50:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=14727"},"modified":"2026-05-27T13:46:25","modified_gmt":"2026-05-27T11:46:25","slug":"kako-poboljsati-zakon-o-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/kako-poboljsati-zakon-o-radu\/","title":{"rendered":"Kako pobolj\u0161ati Zakon o radu?"},"content":{"rendered":"<p><em>Sudjelovali smo u javnom savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s ciljem ja\u010danja prava i jednakosti radnika u Hrvatskoj.<\/em><\/p>\n<p>Zakon o radu ima zna\u010dajan utjecaj na izuzetno velik broj gra\u0111ana, kao temeljni zakon za ure\u0111ivanje radnih odnosa u Hrvatskoj. Zato smo dali niz komentara na prijedloge njegovih izmjena i dopuna koji se, izme\u0111u ostalog, odnose na rad na odre\u0111eno, rad na izdvojenom mjestu, platformski rad i pitanje materijalnih prava u odnosu na \u010dlanstvo u sindikatu. Komentare smo u sklopu javnog savjetovanja uputili predlagatelju, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a sudjelovali smo i na raspravi saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.<\/p>\n<p>Na\u0161i komentari usmjereni su prvenstveno na za\u0161titu prava gra\u0111ana na rad, kao i na spre\u010davanje diskriminacije na osnovi imovnog stanja, dobi i drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije. To je u skladu s ulogom na\u0161e institucije \u2013 opunomo\u0107enice Hrvatskog sabora za za\u0161titu ljudskih prava i sredi\u0161njeg tijela za suzbijanje diskriminacije.<\/p>\n<p>Uz komentare vezane za same prijedloge, istaknuli smo i kako je iznimno va\u017eno da javno savjetovanje bude u\u010dinkovit, dvosmjeran proces. To je u ovom slu\u010daju upitno jer predlo\u017eena rje\u0161enja nisu adekvatno poja\u0161njena (njihova svrha i o\u010dekivani u\u010dinak).<\/p>\n<p>U nastavku donosimo dio na\u0161ih komentara, a <a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/EConReport\/6294\">svi koje smo dali tijekom javnog savjetovanja dostupni su ovdje<\/a>, dok je snimka rasprave na Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=2tr7AQybPGE\">dostupna ovdje<\/a>.<\/p>\n<p>Dorada Zakona prema ovim komentarima omogu\u0107ila bi ja\u010danje prava i jednakosti radnika, a nastavit \u0107emo ih zagovarati i u daljnjoj zakonodavnoj proceduri.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Rad na odre\u0111eno<\/h3>\n<p>Rad na odre\u0111eno zna\u010di nesigurnost zaposlenja, a posebice je problemati\u010dno kad poslodavci zloupotrebljavaju ovu vrstu ugovora. Ova nesigurnost utje\u010de i na ostale aspekte \u017eivota radnika \u2013 planiranje obitelji, dono\u0161enje financijski uvjetovanih odluka, a u kona\u010dnici i na mogu\u0107nost podmirivanja osnovnih \u017eivotnih potreba. Na to smo upozorili u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. i istaknuli kako najve\u0107i udio ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme (16,59%) obuhva\u0107a mlade radnike u dobi od 25 do 29 godina.<\/p>\n<p>Jedan na\u010din borbe protiv zlouporaba i prilika za to svakako su izmjene i dopune Zakona o radu. Tako Ministarstvo predla\u017ee da radnik koji najmanje \u0161est mjeseci radi kod istog poslodavca i kojem je zavr\u0161ilo razdoblje probnog rada, ima pravo tra\u017eiti sklapanje ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Tako\u0111er, taj bi zahtjev poslodavac bio du\u017ean razmotriti, a u slu\u010daju nemogu\u0107nosti sklapanja takvog ugovora, najmanje jednom godi\u0161nje dostaviti radniku obrazlo\u017eeni pisani odgovor.<\/p>\n<p>Iako predlo\u017eene izmjene uvode odre\u0111ena pobolj\u0161anja, potrebno je odrediti i:<\/p>\n<ul>\n<li>uvjete pod kojima poslodavac nije obvezan prihvatiti radnikov zahtjev za zaklju\u010denje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/li>\n<li>sustav nadzora osnovanosti takve odluke poslodavca<\/li>\n<li>koje su posljedice neosnovanog odbijanja zahtjeva radnika<\/li>\n<li>koji su uvjeti i na\u010dini ostvarenja za\u0161tite prava radnika, pri \u010demu je potrebno pojasniti odnosi li se ono samo na <strong>pravo<\/strong> <strong>na tra\u017eenje sklapanja<\/strong> ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme ili podrazumijeva i <strong>pravo na njegovo sklapanje<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tako\u0111er, radi u\u010dinkovitije za\u0161tite prava radnika, potrebno je <strong>inspektorima rada omogu\u0107iti izdavanje odgovaraju\u0107e mjere<\/strong>, u slu\u010daju kada je ugovor o radu na odre\u0111eno sklopljen suprotno zakonu. Isto im treba omogu\u0107iti i u situacijama kada radnik ostane kod poslodavca i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, bez da mu se ponudi sklapanje ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme. To bi, primjerice, mogla biti naredba poslodavcu da se sklopi ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme i\/ili da se izvr\u0161i odgovaraju\u0107a promjena podataka u elektroni\u010dkoj bazi podataka o osiguranicima, odnosno da se radniku izda potvrda o tome da je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme promijenjen u ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n<p>Time bi se inspektorima rada omogu\u0107ilo <strong>da brzo otklone nezakonitu situaciju<\/strong>, dok bi se od radnika <strong>otklonio nerazmjeran teret<\/strong> pokretanja sudskih postupaka i dokazivanja promjene ugovora o radu na odre\u0111eno u onaj na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Rad na izdvojenom mjestu (rad od ku\u0107e i rad na daljinu)<\/h3>\n<p>Epidemija bolesti COVID-19 ubrzano je pro\u0161irila kori\u0161tenje rada izvan uobi\u010dajenih, uredskih prostora, i to naj\u010de\u0161\u0107e rad od ku\u0107e. Ujedno je i istaknula potrebu da se takav rad adekvatno regulira, uklju\u010duju\u0107i i pitanje naknada tro\u0161kova nastalih zbog obavljanja posla.<\/p>\n<p>Ovim zakonom uveo bi se pojam <strong>rada na izdvojenom mjestu<\/strong>, koji mo\u017ee biti:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>rad od ku\u0107e<\/strong> \u2013 u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji dogovore radnik i poslodavac<\/li>\n<li><strong>rad na daljinu<\/strong> \u2013 koji se obavlja putem informacijsko komunikacijske tehnologije, a poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno odre\u0111uje svoje mjesto rada, koje je promjenjivo i ovisi o volji radnika.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kad su u pitanju tro\u0161kovi rada na izdvojenom mjestu, ovim prijedlogom poslodavac ih je radniku du\u017ean nadoknaditi u dva slu\u010daja:<\/p>\n<ol>\n<li>kad je takav rad stalan ili<\/li>\n<li>kada takav rad traje du\u017ee od 10 dana neprekidno, osim ako druk\u010dije nije ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu (prvotni prijedlog je bio 15 dana, no nakon izno\u0161enja na\u0161eg mi\u0161ljenja u e-savjetovanju smanjen je na 10).<\/li>\n<\/ol>\n<p>To bi u praksi zna\u010dilo da se poslodavac mo\u017ee osloboditi obveza pla\u0107anja naknade ovih tro\u0161kova ako bi radnik jedan dan u tjednu radio iz prostorija poslodavca, a sve ostale dane na izdvojenom mjestu. Kako bi se sprije\u010dile takve zlouporabe, potrebno je naknadu radnicima podmirivati <strong>razmjerno broju dana<\/strong> rada na izdvojenom mjestu, bez uvjeta da ono mora trajati neprekidno du\u017ee od 10 dana. Naime, neovisno o tome radi li radnik na izdvojenom mjestu 5, 10 ili 15 dana u kontinuitetu ili, primjerice, svaki drugi dan, on i dalje ima odre\u0111ene tro\u0161kove rada, koje mu poslodavac treba podmiriti.<\/p>\n<p>Tako\u0111er je potrebno <strong>poslodavce izri\u010dito obvezati<\/strong> <strong>da radnicima osiguraju sredstva za rad<\/strong> na izdvojenom mjestu, odnosno ovu obavezu treba smatrati jednom od obveza poslodavca iz radnog odnosa, neovisno o tome gdje je radniku odre\u0111eno mjesto njegovog rada. Potrebno je i jasno navesti da radnik mo\u017ee koristiti vlastita sredstva samo ako na to pristane. To je potrebno kako <strong>radnici slabijeg imovnog stanja<\/strong> ne bi bili u nepovoljnijem polo\u017eaju, ako nemaju sredstava za ra\u010dunala, printere ili druga potrebna sredstva rada, a trebaju raditi na izdvojenom mjestu. Takav polo\u017eaj mo\u017ee dovesti do diskriminacije temeljem imovnog stanja, koju zabranjuje Zakon o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, potrebno je jasnije i stro\u017ee definirati razloge i na\u010din ula\u017eenja poslodavca u dom radnika, \u0161to je predvi\u0111eno radi odr\u017eavanja opreme ili provo\u0111enja unaprijed utvr\u0111enog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika (primjerice, kad god je mogu\u0107e, koristiti tehni\u010dku podr\u0161ku na daljinu radi odr\u017eavanja opreme).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota<\/h3>\n<p>U slu\u010daju kada radnik treba izostati s posla radi pru\u017eanja osobne skrbi, zakonskim prijedlogom mogao bi dobiti do pet radnih dana i to nepla\u0107enog dopusta. To se odnosi na situacije kada radnik treba dopust kako bi skrbio za \u010dlana u\u017ee obitelji ili osobu koja \u017eivi u istom ku\u0107anstvu i kojoj joj je skrb potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.<\/p>\n<p>No, dopust bi u tim slu\u010dajevima <strong>trebao biti pla\u0107en, a idealno bi bilo i da se dopu\u0161ta vi\u0161e dana od Direktivom (EU) 2019\/1158 dopu\u0161tenih minimalnih 5 dana<\/strong>. Potreba za pru\u017eanjem osobne skrbi je okolnost na koju radnik <strong>ne mo\u017ee utjecati<\/strong> i koja zahtijeva njegovu prisutnost, a po prirodi stvari radi se o okolnosti koja je sli\u010dna onima zbog kojih radnik ima pravo na pla\u0107eni dopust, a to su va\u017eni osobni i obiteljski doga\u0111aji i obveze, pri \u010demu iz svog rada znamo kolika je realno potreba za ovim, primjerice za skrb o starijim \u010dlanovima obitelji, uz posao.<\/p>\n<p>Dodatno, ako u te dane trebaju uzeti nepla\u0107eni dopust, to mo\u017ee imati diskriminatorni u\u010dinak na radnike slabijeg imovnog stanja, koji <strong>zbog svoje lo\u0161ije financijske situacije ne\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi<\/strong> pla\u0107anje usluge skrbi, ve\u0107 \u0107e je morati osobno obavljati.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, zakonskim izmjenama i dopunama je predlo\u017eeno da radnik ima pravo biti odsutan s posla tijekom jednog radnog dana u kalendarskoj godini, kada je zbog osobito va\u017enog i hitnog obiteljskog razloga (bolest ili nesre\u0107a) prijeko potrebna njegova trenuta\u010dna nazo\u010dnost. Me\u0111utim, nema prepreke ovu mogu\u0107nost urediti povoljnije za radnika, na na\u010din da ona prati stvarne \u017eivotne situacije, koliko je god to mogu\u0107e. Tako je ovo pravo mogu\u0107e vezati uz doga\u0111aj (npr. ne samo jedan, ve\u0107 svaki va\u017ean i hitan obiteljski razlog) i\/ili na isti na\u010din na koji se priznaje pravo i na pla\u0107eni dopust (odre\u0111en broj dana tijekom godine). Takva regulacija bi bila logi\u010dnija, s obzirom na to da <strong>nije mogu\u0107e ograni\u010diti<\/strong> broj va\u017enih i bitnih obiteljskih razloga na jedan dan godi\u0161nje, <strong>niti unaprijed predvidjeti<\/strong> za koje takve doga\u0111aje \u0107e biti potrebno iskoristiti mogu\u0107nost odsutnosti s posla.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, \u010dinjenica da je trenutni prijedlog uskla\u0111en s Direktivom (EU) 2019\/1158 ne onemogu\u0107ava dr\u017eavi da ovo pitanje uredi na povoljniji na\u010din za gra\u0111ane, s obzirom da direktive propisuju tek minimalne standarde za dr\u017eave \u010dlanice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Radnici 65+<\/h3>\n<p>Predlo\u017eenim zakonskim izmjenama predvi\u0111eno je da pravo na otkazni rok nemaju radnici koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu imaju navr\u0161enih 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea. No, i ovim radnicima, kao i onima dobi ni\u017ee od 65 godina, potrebno je osigurati otkazni rok, imaju\u0107i na umu da mnogi i nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ostaju na tr\u017ei\u0161tu rada, posebno jer im <strong>mirovina ne bi bila dovoljna za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba<\/strong>.<\/p>\n<p>Ta potreba je i prepoznata u dijelu izmjena i dopuna Zakona, kojim se odre\u0111uje da ugovor o radu prestaje kada radnik navr\u0161i \u0161ezdeset pet godina \u017eivota i petnaest godina mirovinskog sta\u017ea, <strong>osim ako se poslodavac i radnik druk\u010dije ne dogovore.<\/strong><\/p>\n<p>Starijima od 65 \u0107e otkazni rok u slu\u010daju prestanka radnog odnosa poslu\u017eiti za pronalazak drugog zaposlenja, nekima za dono\u0161enje odluke o tome ho\u0107e li i dalje ostati na tr\u017ei\u0161tu rada, a u nekima za podno\u0161enje zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovinu.<\/p>\n<p>Naime, predlo\u017eenim izmjenama, na neizravan na\u010din stvara se okvir u kojem ne\u0107e biti u potpunosti jasno kada dolazi do prestanka radnog odnosa, <strong>jer \u0107e to ovisiti isklju\u010divo o volji poslodavca. <\/strong>Radnici \u0107e nastaviti raditi nakon 65. godine \u017eivota, a poslodavac \u0107e u svakom trenutku mo\u0107i donijeti odluku o prestanku radnog odnosa bez otkaznog roka, \u010dime radnika mo\u017ee dovesti u vrlo neizvjestan polo\u017eaj. Tako je mogu\u0107e da se radnik na\u0111e u situaciji da mu je iznenada prestao radni odnos, a ako jo\u0161 nije podnio zahtjev za ostvarivanjem prava na mirovinu, ostat \u0107e bez prihoda u odre\u0111enom vremenskom razdoblju. Kako bi se ubla\u017eili takvi negativni u\u010dinci, nu\u017eno je u zakonskom tekstu ostaviti pravo na otkazni rok.<\/p>\n<p>Ovim radnicima je potrebno osigurati i odre\u0111ena druga prava koja \u0107e im olak\u0161ati ostanak na tr\u017ei\u0161tu rada, koji je \u010desto posljedica \u017eivotnih potreba, a ne isklju\u010divo \u017eelje za nastavkom rada.<\/p>\n<p>Ovo je uvjetovano nizom okolnosti kao \u0161to su prosje\u010dna visine mirovine u RH\u00a0 koja je za punu starosnu mirovinu za kolovoz 2022. godine iznosila 3.067,78 kuna, vrijednost prosje\u010dne potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice\u00a0 odnosno tro\u0161kovima \u017eivota, ali i potrebom tr\u017ei\u0161ta rada za radnicima. Me\u0111utim, dulji ostanak radnika u svijetu rada, \u0161to je potreba koja se prepoznaje i poti\u010de i ovim Prijedlogom zakona, treba pratiti i ostvarenje odre\u0111enih prava.<\/p>\n<p>Pri tom, radnici koji ostaju na tr\u017ei\u0161tu rada i nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne ostvaruju ista prava kao ostali radnici (upis u evidenciju nezaposlenih, pravo na nov\u010danu naknadu tijekom nezaposlenosti ili pravo na <u>naknadu pla\u0107e na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti)<\/u>, \u0161to se obrazla\u017ee time da su socijalno zbrinuti kroz ostvarenje prava na mirovinu. Me\u0111utim, uzimaju\u0107i u obzir ponajprije prosje\u010dnu visinu mirovine, s jedne strane, te tro\u0161kove \u017eivota, s druge strane, potrebno je voditi ra\u010duna o specifi\u010dnostima navedene skupine radnika na tr\u017ei\u0161tu rada, kako bi u\u017eivali potrebnu pravnu i financijsku sigurnost. To je mogu\u0107e upravo kroz ostvarenje prava iz Zakona o radu, kao \u0161to je otkazni rok, ali i drugih prava koja \u0107e im omogu\u0107iti dostojanstveni i pravno sigurniji ostanak na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Bo\u017ei\u0107nice, regresi, jubilarne nagrade, otpremnine (materijalna prava koja nisu pla\u0107a) vezani uz \u010dlanstvo u sindikatu<\/h3>\n<p>Me\u0111u predlo\u017eenim zakonskim izmjenama je i ona da se kolektivnim ugovorom materijalna prava, poput bo\u017ei\u0107nice i regresa, mogu ugovoriti u ve\u0107em opsegu <strong>za \u010dlanove sindikata koji je potpisnik kolektivnog ugovora <\/strong>prema posebnom propisu. Pri tom, ova prava ostvaruju oni radnici za koje poslodavac ima informaciju da su \u010dlanovi takvog sindikata.<\/p>\n<p>Takav prijedlog diskutabilan je iz vi\u0161e razloga, a prvenstveno jer <strong>mo\u017ee imati negativne posljedice na ostvarivanje prava na slobodu udru\u017eivanja<\/strong>. Tako mo\u017ee stvoriti indirektni pritisak na radnike da se, kako bi ostvarili pravo na ve\u0107i opseg prava, u\u010dlane u to\u010dno odre\u0111eni sindikat, posebno u vrijeme najavljene ekonomske krize i pove\u0107anih tro\u0161kova \u017eivota, kojima ve\u0107 svjedo\u010dimo, odnosno u okolnostima u kojima dvostruka prosje\u010dna godi\u0161nja sindikalna \u010dlanarina nije zanemariv iznos za \u017eivotni standard radnika.<\/p>\n<p>Ovakav prijedlog mo\u017ee dovesti i do situacije da neki poslodavci, kako bi izbjegli pove\u0107ane tro\u0161kove, vr\u0161e pritisak na radnike koji su \u010dlanovi pojedinih sindikata da iz njih istupe, odnosno da im uop\u0107e ne pristupe, a kako im poslodavac ne bi bio obvezan ispla\u0107ivati ve\u0107a financijska sredstva na ime materijalnih prava iz kolektivnog ugovora.<\/p>\n<p>Ovaj prijedlog otvara i <strong>pitanje mogu\u0107e neizravne kontrole<\/strong> poslodavaca nad sindikatima i njihovim \u010dlanstvom, imaju\u0107i na umu da brojni radnici, ponajprije iz privatnog sektora, zbog straha niti ne \u017eele da im poslodavci znaju da su \u010dlanovi sindikata. Zato bi mogli biti u situaciji da moraju birati izme\u0111u otkrivanja svog \u010dlanstva u sindikatu, s jedne strane, i ostvarenja ve\u0107ih prava, s druge strane.<\/p>\n<p>Otvoreno je i <strong>pitanje mogu\u0107e diskriminacije<\/strong>, odnosno stavljanje osobe u nepovoljan polo\u017eaj, u usporedivoj situaciji, po nekoj od diskriminacijskih osnova, me\u0111u kojima je i \u010dlanstvo u sindikatu, a pri \u010demu je klju\u010dno tuma\u010denje obuhvata ove diskriminacijske osnove.<\/p>\n<p>Ovakav prijedlog vjerojatno je vo\u0111en namjerama <strong>ja\u010danja sindikalnog djelovanja i socijalnog dijaloga<\/strong> odnosno rje\u0161avanja problema financiranja rada sindikata. Iako su ti ciljevi pozitivni, trebalo bi ih posti\u0107i na na\u010din koji ne uklju\u010duje podjelu radnika, niti sindikata, ovisno o ostvarenju odre\u0111enih materijalnih prava. Pri tom, kao \u010dlanica Europske mre\u017ee tijela za jednakost (Equinet) prikupili smo primjere komparativne zakonske regulative koje se ti\u010du ure\u0111enja ovog pitanja u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama. Niti jedna od institucija \u010dlanica Equineta koje su sudjelovale u analizi (Ma\u0111arska, Njema\u010dka, Belgija, Slovenija, Makedonija, Finska, Latvija, Nizozemska, \u010ce\u0161ka, Albanija, Irska) nije nam navela da se u zakonodavstvu predvi\u0111a uvjetovanje odre\u0111enih materijalnih prava iz radnog odnosa ili njihove visine \u010dlanstvom u sindikatu, pa tako niti \u010dlanstvom u sindikatu koji je potpisnik kolektivnog ugovora.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, sve i da je rije\u010d o zakonskom rje\u0161enju zastupljenom u ve\u0107em ili manjem broju drugih dr\u017eava \u010dlanica EU, prilikom ocjene u\u010dinaka ovakvog prijedloga zakonskog rje\u0161enja nu\u017eno je uzeti u obzir specifi\u010dnosti sindikalnog udru\u017eivanja u Hrvatskoj, odnosno broj sindikata potpisnika kolektivnih ugovora, u odnosu na ostale reprezentativne i nereprezentativne sindikate, koji nisu potpisnici kolektivnih ugovora, kao i manju sindikalnu organiziranost u privatnom sektoru u odnosu na javni sektor te posljedi\u010dno razli\u010diti omjer primjene navedene odredbe na zaposlenike u privatnom u odnosu na javni sektor. Tako\u0111er, niti iznos dvostruke prosje\u010dne godi\u0161nje sindikalne \u010dlanarine nema jednaki zna\u010daj za radnike, ovisno o zemlji \u010dlanici EU u kojoj \u017eive i rade.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Platformski rad<\/h3>\n<p>Platformski rad (putem razli\u010ditih aplikacija) novi je oblik rada kojim se zaobilazi nacionalno radno, socijalno i porezno zakonodavstvo. U Hrvatskoj se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za prijevoz ljudi i za dostavu, a prema neslu\u017ebenim procjenama u ovakav na\u010din rada uklju\u010deno od 30.000 do 40.000 radnika, dok slu\u017ebeni podaci o broju radnika, tvrtkama partnerima niti o vrstama ugovora koji se primjenjuju, ne postoje.<\/p>\n<p>Platformski rad \u0107e <strong>po prvi puta biti reguliran<\/strong> Zakonom o radu. Pri tom, potrebno je jasno odrediti da je kod platformskog rada digitalna platforma uistinu poslodavac, bez obzira na to postoji li izme\u0111u platforme i radnika posrednik (agregator).<\/p>\n<p>Tako\u0111er, treba odustati od mogu\u0107nosti da digitalna platforma pod odre\u0111enim uvjetima bude oslobo\u0111ena solidarne odgovornosti prema radniku jer se time otvara mogu\u0107nost da se u praksi relativno lako oslobodi te odgovornosti.<\/p>\n<p>Tako bi radnik svoja prava mogao ostvariti samo od agregatora. Kada se uzme u obzir da je 80-90% platformskih radnika u Hrvatskoj zaposleno upravo preko agregatora, koji su uglavnom fizi\u010dke osobe koje su otvorile obrt, kao i navode da zapo\u0161ljavaju vi\u0161e platformskih radnika, vrlo \u010desto od istih uzimaju\u0107i naknadu za zapo\u0161ljavanje, ne prijavljuju\u0107i stvarne i relevantne uvjete pod kojima radnici rade, postoji bojazan da bi, kao i u trenutnom ure\u0111enju, <strong>radnicima bilo bitno ote\u017eano ili onemogu\u0107eno ostvarivanje vlastitih prava<\/strong>.<\/p>\n<p>Bitno je jasno dodati i obvezu poslodavca da onim radnicima koji nemaju sredstva rada s kojima se takav rad obi\u010dno obavlja (bicikl, motocikl, romobil, osobni automobil, za\u0161titnu odje\u0107u) osigura potrebna sredstva za rad. Kori\u0161tenje vlastitih sredstava treba biti propisano samo kao mogu\u0107nost, ne kao uvjet zapo\u0161ljavanja i rada, jer se ina\u010de mo\u017ee raditi o zabranjenoj diskriminaciji radnika temeljem imovnog stanja. Obveza je poslodavca da radnicima osigura sredstva za rad, a onim radnicima koji mogu i \u017eele koristiti vlastita sredstva (uz naknadu tro\u0161kova amortizacije) to treba biti ostavljeno kao mogu\u0107nost.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna obveza poslodavaca treba biti i <strong>osiguravanje da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima (umjetna inteligencija) ne vodi do diskriminacije<\/strong>. Primjerice, radnik koji je zbog bolesti bio odsutan s platforme, nakon toga dobiva financijski manje atraktivne poslove. Iako razumijemo potrebu i za ovakvim oblicima rada te je nesporno da nekim radnicima upravo on odgovara, to ne isklju\u010duje obvezu i ovim radnicima osigurati njihova prava \u2013 kao \u0161to je pravo na odmor, na bolovanje i sl., bez da zbog toga kasnije trpe \u0161tetne posljedice.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, poslodavci bi prije po\u010detka rada trebali na jasan i razumljiv na\u010din radniku dati informacije o na\u010dinu dodjele poslova, nadzora i ocjenjivanja, kao i o osobnim podacima koje \u0107e prikupljati i obra\u0111ivati, kako bi se sprije\u010dile negativne posljedice na ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i diskriminaciju.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Kvaliteta kojom su prijedlozi obrazlo\u017eeni<\/h3>\n<p>Kod dono\u0161enja zakona i drugih propisa nije bitan samo sadr\u017eaj njegovih odredbi, ve\u0107 i poja\u0161njenje njihove svrhe i o\u010dekivanog u\u010dinka, \u0161to zainteresiranoj javnosti poma\u017ee razumjeti za\u0161to zakonodavac ba\u0161 takav prijedlog smatra najboljim rje\u0161enjem.<\/p>\n<p>Stoga je sve zakonske izmjene <strong>potrebno adekvatno obrazlo\u017eiti<\/strong>, \u0161to sada nije slu\u010daj \u2013 na\u010delno se identificiraju trenutno najva\u017enije grupe izazova u regulaciji radnih odnosa i tr\u017ei\u0161ta rada, ali iz obrazlo\u017eenja nije jasno za\u0161to se predlagatelj odlu\u010dio za pojedina rje\u0161enja, budu\u0107i da obrazlo\u017eenja tek prepri\u010davaju sadr\u017eaj pojedinih odredbi.<\/p>\n<p>To prvenstveno nije u skladu s pravilima nomotehnike i Poslovnika Hrvatskog sabora koji propisuje da se u obrazlo\u017eenju zakona daju obja\u0161njenja pojedinih odredbi koje sadr\u017ei prijedlog zakona. Kona\u010dno, to je potrebno ne samo radi poja\u0161njenja svrhe i cilja pojedine odredbe, ve\u0107 i <strong>otklanjanja dvojbi oko njezine kasnije primjene \u0161to doprinosi ujedna\u010denosti primjene propisa, pravnoj sigurnosti te pozitivno djeluje na rastere\u0107enje pravosudnog sustava, smanjenjem broja sudskih postupaka uvjetovanih razli\u010ditim tuma\u010denjima zakonskih odredbi<\/strong>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o pravu na rad <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad\/\">mo\u017eete doznati ovdje<\/a>, a o diskriminaciji u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu\/\">ovdje<\/a> \u2013 u istoimenim poglavljima iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sudjelovali smo u javnom savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s ciljem ja\u010danja prava i jednakosti radnika u Hrvatskoj. Zakon o radu ima zna\u010dajan utjecaj na izuzetno velik broj gra\u0111ana, kao temeljni zakon za ure\u0111ivanje radnih odnosa u Hrvatskoj. Zato smo dali niz komentara na prijedloge njegovih izmjena i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8538,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[550,607,657,1896,1841,1851,1959],"class_list":["post-14727","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-nezaposleni","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-umjetna-inteligencija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14727"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14727\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24090,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14727\/revisions\/24090"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}