Komunikacija izme\u0111u javnih osoba u posljednje vrijeme nerijetko obiluje izrugivanjem i ismijavanjem te razli\u010ditim pejorativnim stilskim figurama. Takav diskurs, posebno kada je rije\u010d o javnim du\u017enosnicima, osobama s najvi\u0161im ovlastima i odgovornostima, ali i publicitetom, mo\u017ee potaknuti i \u0161iriti predrasude, stereotipe i netrpeljivost pa ga je potrebno izbjegavati i od njega se ustru\u010davati.<\/p>\n
Sloboda izra\u017eavanja kod najvi\u0161ih du\u017enosnika nije samo pravo i privilegij, ve\u0107 nosi i obveze. Naime, \u00a0govorom se \u0161ire predrasude i stereotipi, a oni pak mogu voditi diskriminaciji, govoru mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje kao pojmovima koji su me\u0111usobno povezani. Odre\u0111eni (politi\u010dki) govor mo\u017ee biti obuhva\u0107en slobodom izra\u017eavanja i ne predstavljati govor mr\u017enje kao kazneno djelo, ali mo\u017ee ulaziti u \u0161iri pojam govora mr\u017enje, koji je tako\u0111er va\u017eno sagledati ba\u0161 zbog povezanosti \u0161irenja predrasuda u javnom prostoru sa zakonski zabranjenim postupanjem do kojeg dolazi u dru\u0161tvu, a \u0161to su u prvom redu diskriminacija, ali i govor mr\u017enje kao kazneno djelo (u RH javno poticanje na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. Kaznenog zakona) te zlo\u010dini iz mr\u017enje.<\/p>\n
Europski odbor protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vije\u0107a Europe objavio je 2016. godine preporuke vezane za govor mr\u017enje u kojima se definira upravo takav govor mr\u017enje u \u0161irem smislu kao zagovaranje, promicanje ili poticanje, u bilo kojem obliku, na omalova\u017eavanje, mr\u017enju ili osudu pojedinca ili skupine ljudi te svako uznemiravanje, vrije\u0111anje, negativno stereotipiziranje, stigmatizaciju ili prijetnju tim osobama ili skupini ljudi kao i opravdanje svih ovih na\u010dina izra\u017eavanja, na osnovu rase, boje ko\u017ee, porijekla, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, starosti, invaliditeta, jezika, vjere ili uvjerenja, spola, roda, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i ostalih osobnih karakteristika ili statusa. Pri tome ECRI preporu\u010da dr\u017eavama \u010dlanicama Vije\u0107a Europe sna\u017eno pristupiti ne samo podizanju javne svijesti o va\u017enosti po\u0161tivanja pluralizma i opasnostima koje nosi govor mr\u017enje, ve\u0107 i demonstriranju neistinitosti temelja na kojima se zasniva i njegove neprihvatljivosti, kako bi se obeshrabrilo i sprije\u010dilo kori\u0161tenje takvog govora, te sukladno tome, izme\u0111u ostalog i potaknulo brze reakcije javnih osoba, a posebno politi\u010dara, vjerskih vo\u0111a i vo\u0111a zajednice, na govor mr\u017enje, koje ne samo da ga osu\u0111uju, ve\u0107 tako\u0111er nastoje osna\u017eiti vrijednosti kojima prijeti.<\/p>\n
I preporuke koje je izdao Equinet, Europska mre\u017ea tijela za jednakost, 2019.,[1]<\/a> iako se na\u010delno odnose na politi\u010dke kampanje, primjenjive su i na politi\u010dki govor op\u0107enito te se u njima tako\u0111er preporu\u010da voditi ra\u010duna da javna obra\u0107anja ne obuhva\u0107aju poruke koje su diskriminatorne, koje doprinose stigmatizaciji pojedinca ili skupine osoba ili predstavljaju ili bi mogle predstavljati govor mr\u017enje.<\/p>\n U izjavama predsjednika RH Zorana Milanovi\u0107a, u kojima se dotakao Roma i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, sporno je upravo sterotipiziranje Roma. Iako ove izjave nemaju zna\u010dajke govora mr\u017enje u kaznenopravnom smislu niti su u pravnom smislu diskriminatorne, one predstavljaju \u0161irenje stereotipa i predrasuda prema Romima.<\/p>\n S tim u svezi, treba navesti da je prema istra\u017eivanju Agencije Europske unije za temeljna prava \u00a0iz 2016. godine, 37% Roma u Hrvatskoj imalo osje\u0107aj da je bilo izlo\u017eeno diskriminaciji zbog svojeg podrijetla u posljednjih 12 mjeseci, a u posljednjih pet godina \u010dak 50% ispitanih.<\/p>\n Da su pripadnici romske nacionalne manjine u zna\u010dajnoj mjeri izlo\u017eeni stereotipima i predrasudama potvrdilo je i Istra\u017eivanje pu\u010dke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, tako\u0111er iz 2016. godine. U istom se istra\u017eivanju \u010dak 48% ispitanika op\u0107e populacije slo\u017eilo s izjavom da Romi \u017eive od socijalne pomo\u0107i i ne \u017eele raditi, a visokih 27% ispitanika misli da bi Romi zaposleni u uslu\u017enim djelatnosti odbili klijente. Dapa\u010de ispitanici su u ovom istra\u017eivanju upravo Rome istaknuli kao skupinu koja se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107e s diskriminacijom u RH.<\/p>\n Nadalje, u vezi propitivanja bilo \u010dije nacionalne pripadnosti \/ podrijetla, bitno je istaknuti kako se u RH sloboda izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti jam\u010di \u010dlankom 15. stavkom 4. Ustava, kao i \u010dlankom 4. stavkom 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.<\/p>\n Na me\u0111unarodnoj razini, pravo na slobodan izbor pripadnosti nacionalnoj manjini propisano je u prvom redu Okvirnom konvencijom za za\u0161titu nacionalnih manjina Vije\u0107a Europe, koja kao i drugi me\u0111unarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr\u0111eni u skladu s Ustavom i objavljeni te koji su na snazi, \u010dini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona. \u010clankom 3. Okvirne konvencije propisano je da svaki pripadnik nacionalne manjine ima pravo slobodno izabrati da li da bude ili ne bude tretiran kao takav, te nikakve \u0161tete ne smiju proiste\u0107i iz takva izbora ili iz kori\u0161tenja prava vezanih za takav izbor.<\/p>\n Pri tome subjektivan osje\u0107aj pripadnosti naciji ne mora koincidirati s onom upisanom u maticu ro\u0111enih, koju su roditelji odredili djetetu pri upisu u maticu ro\u0111enih. Osim toga, pojedinac mo\u017ee svoju nacionalnu pripadnost i izmijeniti tijekom \u017eivota. \u0160tovi\u0161e, u pravnom sustavu RH bilo kada se mo\u017ee oti\u0107i u upravni odjel u \u017eupaniji i zatra\u017eiti izmjenu podatka o nacionalnosti u popisu bira\u010da.\u00a0 Pri tome neki ljudi imaju i vi\u0161estruka nacionalna podrijetla, primjerice jer su \u017eivjeli u vi\u0161e dr\u017eava i\/ili razli\u010ditim sredinama, \u0161to sve mo\u017ee djelovati na odluku pojedinca da u nekom trenutku promjeni svoje nacionalno opredjeljenje.\u00a0\u00a0\u0160tovi\u0161e, Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za za\u0161titu nacionalnih manjina u vi\u0161e je navrata ukazao i da pojedinac mo\u017ee isticati i vi\u0161estruku nacionalnu pripadnost.<\/p>\n U odnosu pak na uvjete u kojima \u017eive pripadnici romske nacionalne manjine u RH, iako bilje\u017eimo pomake u uvjetima \u017eivota romske zajednice, naro\u010dito ukoliko se gleda razdoblje od 10 ili 15 godina unazad, jo\u0161 uvijek postoji zna\u010daj prostor za njegovo unapre\u0111enje. Pove\u0107an je obuhvat romske djece pred\u0161kolom, obuhvat i zavr\u0161nost osnovne i srednje \u0161kole, pove\u0107ava se broj studenata Roma, \u010demu zasigurno doprinose i stipendije namijenjene srednjo\u0161kolcima i studentima, a pomaka ima i u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja i stanovanja. Istovremeno, jo\u0161 su uvijek Romi u svim klju\u010dnim segmentima \u2013 od obrazovanja, zapo\u0161ljavanja, stanovanja do zdravlja zna\u010dajno ispod razine \u017eivotnih prilika ostale populacije.\u00a0 Morat \u0107e se ulo\u017eiti jo\u0161 puno napora kako bi se znatnije smanjila, a kamoli da bi se potpuno dokinula nejednakost Roma.<\/p>\n Kona\u010dno, ukupnom polo\u017eaju pripadnika romske nacionalne manjine u RH, koji i dalje nije zadovoljavaju\u0107i, doprinosi zdru\u017eeno djelovanje \u010ditavog niza me\u0111usobno povezanih faktora – nije rije\u010d o jednostavnom modelu s jasnim razgrani\u010denjem na uzrok i posljedicu. Sustavno rje\u0161avanje te\u0161ko\u0107a s kojima se Romi u RH susre\u0107u, mogu\u0107e je jedino sustavnim i dugoro\u010dnim pristupom koji \u0107e uzimati u obzir doprinose svakog od dru\u0161tvenih faktora, uklju\u010duju\u0107i i odnose izme\u0111u romskog i ve\u0107inskog stanovni\u0161tva kao i medijsku sliku. Pri tome i pre\u010desto nerazumijevanje slo\u017eenosti faktora koji djeluju na polo\u017eaj pripadnika romske nacionalne manjine dodatno ote\u017eava integrativne procese, koji dakako moraju biti dvosmjerni.<\/p>\n Odgovornost je na svima da svojim pona\u0161anjem i izjavama promijenimo dru\u0161tvenu svijest i prisutne stereotipe prema Romima, da ne stereotipiziramo i ne diskriminiramo ve\u0107 da Rome uklju\u010dimo i prihvatimo kao ravnopravne.<\/p>\n [1]<\/a> https:\/\/equineteurope.org\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/equinet_preporuke_hr_-_croatia.pdf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Komunikacija izme\u0111u javnih osoba u posljednje vrijeme nerijetko obiluje izrugivanjem i ismijavanjem te razli\u010ditim pejorativnim stilskim figurama. Takav diskurs, posebno kada je rije\u010d o javnim du\u017enosnicima, osobama s najvi\u0161im ovlastima i odgovornostima, ali i publicitetom, mo\u017ee potaknuti i \u0161iriti predrasude, stereotipe i netrpeljivost pa ga je potrebno izbjegavati i od njega se ustru\u010davati. Sloboda izra\u017eavanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":14621,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[288,296,572,629,2003,1932],"class_list":["post-14691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-ecri","tag-equinet","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-izrazavanje-u-javnom-prostoru","tag-romi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14691"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14691\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14718,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14691\/revisions\/14718"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}