{"id":1417,"date":"2016-07-04T11:19:35","date_gmt":"2016-07-04T09:19:35","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=1417"},"modified":"2021-10-26T10:08:37","modified_gmt":"2021-10-26T08:08:37","slug":"ljetni-mjeseci-u-domovima-za-starije-i-nemocne-mogu-znaciti-dodatne-troskove-i-ugrozu-zdravlja-modulzastita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/ljetni-mjeseci-u-domovima-za-starije-i-nemocne-mogu-znaciti-dodatne-troskove-i-ugrozu-zdravlja-modulzastita\/","title":{"rendered":"Domovi za starije: naplata dodatnih usluga i za\u0161tita zdravlja tijekom ljetnih mjeseci"},"content":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 11 tisu\u0107a osoba u Hrvatskoj \u017eivi u javnim domovima za starije i nemo\u0107ne, to\u010dnije u 45 decentraliziranih te tri dr\u017eavna doma. To je otprilike dva posto starijih osoba u zemlji, a na listama \u010dekanja ih je znatno vi\u0161e, iako to\u010dan broj, zbog na\u010dina izrade listi \u010dekanja prema kojem se jedna osoba mo\u017ee prijaviti na vi\u0161e mjesta, nije poznat.<\/p>\n<p>Cijene smje\u0161taja u javnim domovima nisu ekonomske jer ih dr\u017eava i \u017eupanije, odnosno Grad Zagreb, subvencioniraju, pa su gotovo 50 posto jeftinije od smje\u0161taja u privatnim domovima. Ako imamo na umu te\u0161ku financijsku situaciju mnogih starijih osoba u Hrvatskoj, jasno je kako im pove\u0107anje tro\u0161kova i za najmanji iznos mo\u017ee biti nesavladiva prepreka. Takva informacija sve je \u010de\u0161\u0107a u njihovim pritu\u017ebama, kada navode kako im je na kraju mjeseca smje\u0161taj u javnom domu skuplji od o\u010dekivanog, zbog dodatnih, ponekad i skrivenih tro\u0161kova, s kojima se u pravilu ne susre\u0107u korisnici privatnih domova.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Naime, od 2002. godine kontinuirano se smanjuju minimalni financijski standardi za decentralizirano financiranje javnih domova, dok su im u isto vrijeme pove\u0107ani tro\u0161kovi poslovanja. Zato je dio osniva\u010da ipak pove\u0107avao cijene smje\u0161taja ili uveo naplatu tzv. \u201edodatnih usluga\u201c, za koje korisnici tvrde kako \u010desto nisu unaprijed informirani o njihovom postojanju, a kasnije niti o na\u010dinu njihovog izra\u010duna. Stoga je nu\u017eno za socijalnu uslugu smje\u0161taja propisati \u0161to \u010dini osnovnu, a \u0161to dodatnu uslugu, koja se onda mo\u017ee i posebno napla\u0107ivati, kao i na\u010din izra\u010duna cijene svake od tih usluga.<\/p>\n<p>Primjerice, dodatno se napla\u0107uje balkon ili kori\u0161tenje televizora, sobnih ventilatora ili klima ure\u0111aja, iako su ti ure\u0111aji u vlasni\u0161tvu korisnika. To se \u010dini zbog dodatne potro\u0161nje elektri\u010dne energije, no po cijeni koja znatno nadma\u0161uje njihovu stvarnu potro\u0161nju. Tako se kori\u0161tenje ventilatora snage 40W u jednom javnom domu napla\u0107uje \u010dak 120,00 kuna mjese\u010dno. Ova cijena utvr\u0111ena je odlukama osniva\u010da i Upravnog vije\u0107a doma, a obrazlo\u017eena je prevencijom masovnog kori\u0161tenja dodatnih elektri\u010dnih ure\u0111aja u sobama, \u0161to mo\u017ee dovesti do kolapsa elektroenergetskog sustava doma zbog optere\u0107enosti mre\u017ee te izazvati velike neplanirane tro\u0161kove. Postupanje pu\u010dke pravobraniteljice po ovim pritu\u017ebama dovelo je do izmjene odluke Upravnog vije\u0107a doma pa se rashladni ure\u0111aji od nedavno napla\u0107uju samo ako je u prostoru u kojem borave osigurana propisana temperatura.<\/p>\n<p>Upravo se u propisanoj temperaturi krije \u0161iri problem sustava institucionalne skrbi za starije i nemo\u0107ne. Naime, prema Pravilniku o standardima kvalitete socijalnih usluga, korisnicima doma potrebno je osigurati ugodan ambijent koji bi zadovoljio njihove potrebe. Pri tome, tamo gdje to tehni\u010dke mogu\u0107nosti dopu\u0161taju, trebalo bi osigurati grijanje\/hla\u0111enje prostorija na na\u010din da sami korisnici imaju pravo regulirati temperaturu u svojim sobama. U isto vrijeme, pru\u017eatelji usluga trebali bi jam\u010diti korisnicima, njihovim obiteljima i zaposlenicima za\u0161titu zdravlja i sigurnost, primjenjuju\u0107i pritom odgovaraju\u0107e metode procjene i kontrole rizika.<\/p>\n<p>No, ispunjavanje te obveze dovedeno je u pitanje temperaturom koju propisuje Pravilnik o minimalnim uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga, prema kojem se u ljetnim mjesecima u domovima mora osigurati 5\u00b0C ni\u017ea temperatura od vanjske. S obzirom da u tom razdoblju vanjska temperatura dose\u017ee i 40\u00b0C, proizlazi da propisana temperatura u sobi korisnika mo\u017ee iznositi i 35\u00b0C. U takvim uvjetima upitna je za\u0161tita zdravlja i ugodnost ambijenta, posebno za nepokretne korisnike koji borave u stacionaru ili polupokretne u stambenom dijelu Doma.<\/p>\n<p>Tome u prilog govore i Op\u0107e preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u kojima se navodi kako elektri\u010dni ventilatori mogu pru\u017eiti olak\u0161anje i osvje\u017eenje, ali ako je temperatura iznad 35\u00b0C, ne\u0107e sprije\u010diti bolesti vezane uz velike vru\u0107ine. Za to vrijeme idealno bi bilo danju sobnu temperaturu dr\u017eati ispod 32\u00b0C, a no\u0107u ispod 24\u00b0C, \u0161to je posebno va\u017eno za osobe starije od 60 godina ili one sa kroni\u010dnim zdravstvenim problemima te djecu.\u00a0Stoga preporu\u010duju rashla\u0111ivanje prostora u kojem se \u017eivi te mjerenje temperature izme\u0111u 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i no\u0107u nakon 22.00 sata.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i na umu preporuke WHO, potrebno je da Ministarstvo socijalne politike i mladih uskladi \u010dlanak 6. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga, na na\u010din da se izrijekom propi\u0161e da je u razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostoru u kojem borave korisnici potrebno osigurati optimalnu temperaturu koja ne dovodi u pitanje njihovo zdravlje i kvalitetu usluge, odnosno da se sobna temperatura dr\u017ei ispod 32\u00b0C danju i ispod 24\u00b0C no\u0107u, vode\u0107i ra\u010duna o ranjivosti osobe, osobito ako je prisutan zdravstveni poreme\u0107aj ili funkcionalna onesposobljenost korisnika.<\/p>\n<p>Dva <a href=\"ombudsman.hr\/attachments\/article\/849\/Izvje\u0161\u0107e%20pu\u010dke%20pravobraniteljice%20za%202015.%20godinu.pdf#page=76\">izlo\u017eena problema<\/a>, netransparentna naplata dodatnih usluga i upitna za\u0161tita zdravlja u ljetnim mjesecima, dio su <a href=\"ombudsman.hr\/attachments\/article\/849\/Izvje\u0161\u0107e%20pu\u010dke%20pravobraniteljice%20za%202015.%20godinu.pdf#page=154\">uo\u010denih manjkavosti<\/a> koje mogu dovesti do kr\u0161enja prava starijih osoba u institucionalnoj skrbi u Hrvatskoj. Za njihovo uklanjanje, izmjene Pravilnika o minimalnim uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga i jasno propisivanje standardnih i dodatnih usluga smje\u0161taja u institucijama bili bi dva manja, ali itekako potrebna koraka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Analizu pripremila: Nikica Frani\u0107, savjetnica pu\u010dke pravobraniteljice za pravne poslove<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 11 tisu\u0107a osoba u Hrvatskoj \u017eivi u javnim domovima za starije i nemo\u0107ne, to\u010dnije u 45 decentraliziranih te tri dr\u017eavna doma. To je otprilike dva posto starijih osoba u zemlji, a na listama \u010dekanja ih je znatno vi\u0161e, iako to\u010dan broj, zbog na\u010dina izrade listi \u010dekanja prema kojem se jedna osoba mo\u017ee prijaviti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6384,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[607,657,702,2012,1826,636],"class_list":["post-1417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-analiza","tag-domovi-za-starije-i-nemocne","tag-who"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1417"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6385,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1417\/revisions\/6385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}