{"id":13874,"date":"2022-05-09T15:05:12","date_gmt":"2022-05-09T13:05:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13874"},"modified":"2022-06-13T21:02:39","modified_gmt":"2022-06-13T19:02:39","slug":"slucaj-postupanja-zagrebackih-bolnica-prema-trudnici-4-koraka-kao-odgovor-na-sustavnost-i-doseg-problema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/slucaj-postupanja-zagrebackih-bolnica-prema-trudnici-4-koraka-kao-odgovor-na-sustavnost-i-doseg-problema\/","title":{"rendered":"Postupanje bolnica prema trudnici – 4 koraka kao odgovor na sustavnost i doseg problema"},"content":{"rendered":"

Usred rasprave koja se vodi u javnosti vezano za postupanje bolnice Sv. Duh i drugih zagreba\u010dkih bolnica, odnosno zdravstvenog sustava prema gospo\u0111i Mireli \u010cavajdi, pu\u010dka pravobraniteljica daje potporu stajali\u0161tu koje je javno iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova<\/strong>, nadle\u017ena za postupanje u ovoj temi.<\/p>\n

Istovremeno, kao institucija nadle\u017ena za promociju i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda i kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije isti\u010demo niz pravno definiranih odgovora na va\u017ena pitanja koja su posljednjih dana otvorena. To je potrebno u kontekstu vladavine prava i prava pacijenata, s obzirom na to koji doseg ima problem prisutan u ovom slu\u010daju, kao i na prisutne sustavne probleme.<\/strong><\/p>\n

Tako\u0111er, pozivamo sve koji se uklju\u010duju u raspravu da to \u010dine po\u0161tivaju\u0107i dostojanstvo i prava <\/strong>gospo\u0111e \u010cavajde i njezine obitelji, koji prolaze iznimno te\u0161ke trenutke, kako zbog zdravstvene situacije, tako i zbog hrabre odluke gospo\u0111e \u010cavajde da svojim primjerom osvijesti javnost o sustavnom problemu u Hrvatskoj.<\/p>\n

Provedba Zakona na snazi u pogledu prekida trudno\u0107e u iznimnim situacijama<\/strong><\/h3>\n

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece (Narodne novine, br. 18\/78, 31\/86, 47\/89 i 88\/09), kojeg je stoga potrebno provoditi.<\/strong><\/p>\n

Iako je regulacija prekida trudno\u0107e multidisciplinarno pitanje i u postupku samog medicinskog zahvata klju\u010dnu ulogu ima medicinska struka, pitanje tuma\u010denja postoje\u0107eg propisa je prvenstveno pravno pitanje. Potrebno je stoga podsjetiti na odredbe zakona koji je na snazi, a koje je nu\u017eno primjenjivati.<\/p>\n

Postoje\u0107i Zakon polazi od prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece, navode\u0107i da se isto mo\u017ee ograni\u010diti samo radi za\u0161tite zdravlja, pod uvjetima i na na\u010din koji odre\u0111uje taj Zakon (\u010dlanak 2). \u010clanak 15. Zakona prekid trudno\u0107e definira kao medicinski zahvat, koji se mo\u017ee izvr\u0161iti do isteka deset tjedana od dana za\u010de\u0107a, a nakon isteka deset tjedana samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvr\u0111enom ovim Zakonom. Temeljem \u010dlanka 22. nakon isteka deset tjedana od dana za\u010de\u0107a komisija prvog stupnja mo\u017ee odobriti prekid trudno\u0107e, uz pristanak odnosno na zahtjev trudne \u017eene, u slu\u010dajevima: – kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da drugi na\u010din ne mo\u017ee spasiti \u017eivot ili otkloniti naru\u0161enje zdravlja \u017eene za vrijeme trudno\u0107e, poro\u0111aja ili poslije poro\u0111aja; – kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e se dijete roditi s te\u0161kim priro\u0111enim tjelesnim ili du\u0161evnim manama; – kad je do za\u010de\u0107a do\u0161lo u vezi s izvr\u0161enjem krivi\u010dnog djela silovanja, obljube nad nemo\u0107nom osobom, obljube zloupotrebom polo\u017eaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnu\u0107a. \u010clanak 25. nadalje navodi da \u0107e se bez obzira na uvjete i postupak propisan zakonom, prekid trudno\u0107e izvr\u0161iti ili dovr\u0161iti kad prijeti neposredna opasnost za \u017eivot ili zdravlje trudne \u017eene ili kad je prekid trudno\u0107e ve\u0107 zapo\u010det.<\/p>\n

No, vjerodostojne informacije koje su doznali mediji govore o brojnim situacijama u kojima se ove zakonske odredbe u Hrvatskoj ne provode, ve\u0107 \u017eene na koje se odnosi imaju zna\u010dajne prepreke<\/strong>, zbog \u010dega s obzirom na druga\u010diju dinamiku i na\u010din odlu\u010divanja i postupanja u ovakvim situacijama odlaze u Sloveniju na prekid trudno\u0107e, \u0161to su potvrdili i slovenski lije\u010dnici.<\/p>\n

Stoga, a nakon niza dvojbi i nejasnih informacija oko pravnog ure\u0111enja ove teme, isti\u010demo vi\u0161e \u010dinjenica.<\/p>\n

A\u017eurno postupanje, informiranost, ujedna\u010deni kriteriji po slovu Zakona<\/strong><\/h3>\n

Po slovu zakona komisija prvog stupnja mo\u017ee odobriti prekid trudno\u0107e uz pristanak odnosno na zahtjev trudne \u017eene i, suprotno onome \u0161to se navodi u javnosti, nije klju\u010dna \u010dinjenica bi li se dijete rodilo \u017eivo, ve\u0107 da se \u201emo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e se dijete roditi s te\u0161kim priro\u0111enim tjelesnim ili du\u0161evnim manama.\u201c <\/strong>Pri tome se u javnosti problematizira da se prekid trudno\u0107e do 22. tjedna smatra poba\u010dajem, jer dijete ne mo\u017ee pre\u017eivjeti, a poslije toga da je rije\u010d o izazvanom porodu te se govori o feticidu. Me\u0111utim, zakon na snazi ne navodi nikakva ograni\u010denja u pogledu tjedana trudno\u0107e u iznimnim situacijama iz \u010dlanka 22. i 25. Zakona<\/strong>, a kao termin, neovisno o tjednima trudno\u0107e, Zakon za ove slu\u010dajeve koristi izraz \u201eprekid trudno\u0107e.\u201c<\/p>\n

Naravno, medicinska struka je ta koja ima odgovornost stru\u010dne medicinske procjene odnosno dijagnoze ploda. Ukoliko bi ona pokazivala da se navedeno mo\u017ee o\u010dekivati, a nakon pa\u017eljivog informiranja<\/strong> \u017eene, poja\u0161njavanja postavljene dijagnoze i svih relevatnih medicinskih \u010dinjenica i o\u010dekivanja, \u017eena ima pravo izbora \u2013 mo\u017ee odlu\u010diti roditi dijete za koje postoji ovo o\u010dekivanje ili mo\u017ee odlu\u010diti tra\u017eiti prekid trudno\u0107e<\/strong>. Pri tome, odgovornost je zdravstvenih djelatnika informirati \u017eenu o njezinim pravima, na\u010dinima i rokovima ostvarivanja tog prava.<\/p>\n

Nadalje, valja podsjetiti da Zakon osim dijagnoze ploda, kao razloge za odobravanje prekida trudno\u0107e nakon 10. tjedna navodi i razloge koji se odnose na zdravlje \u017eene<\/strong>. Pa i kada i ako bi se \u00a0kao razlog za zahtjev od strane trudne \u017eene navodila dijagnoza ploda, pri odlu\u010divanju je potrebno uzeti u obzir i zdravlje \u017eene. Ujedno, Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje smatra integralnim dijelom zdravlja pa treba voditi ra\u010duna i o psihi\u010dkim posljedicama neodobravanja prekida trudno\u0107e u iznimnoj situaciji.<\/p>\n

Napokon, u slu\u010daju da \u017eena odlu\u010di podnijeti zahtjev za prekid trudno\u0107e nakon 10. tjedna zbog iznimne situacije, vladavina prava nala\u017ee da komisije postupaju a\u017eurno<\/strong>, da se u odlu\u010divanju vode ujedna\u010denim kriterijima – temeljem zakona<\/strong>, a va\u017eno je i pitanje sastava komisija, <\/strong>koje bi u pogledu struke osim lije\u010dnika trebale uklju\u010divati i psihologe i pravnike.<\/p>\n

Pravo na priziv savjesti<\/strong><\/h3>\n

Povodom ovog slu\u010daja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je da je ve\u0107 i ranije postupala prema Klini\u010dkoj bolnici \u201eSveti Duh\u201c s upozorenjima i preporukama povodom medijskih objava o nedostupnosti prekida trudno\u0107e zbog priziva savjesti svih djelatnika\/ca te bolnice, kao i da ustanova obvezu pru\u017eanja zdravstvene usluge prekida trudno\u0107e na zahtjev \u017eene (osim u slu\u010dajevima medicinske indikacije) ne izvr\u0161ava ve\u0107 vi\u0161e od 10 godina. KB Sveti Duh je naveo da je trenutno u procesu tra\u017eenja vanjskog\/e suradnika\/ce iz neke druge bolnice koji bi dolazio obavljati prekide trudno\u0107e na zahtjev. Iako prema naknadnim navodima KB Sveti Duh u medijima u konkretnom slu\u010daju razlog neobavljanja zahvata nije bio priziv savjesti, on neupitno jest jedno od \u0161irih pitanja provedbe ovog zakona.<\/p>\n

Kako se o njemu tako\u0111er posljednjih dana raspravljalo u javnosti pu\u010dka pravobraniteljica u skladu sa svojim mandatima podsje\u0107a da priziv savjesti proizlazi iz prava na slobodu mi\u0161ljenja, savjesti i vjeroispovijedi, a u pru\u017eanju zdravstvene za\u0161tite u Hrvatskoj je omogu\u0107en u vi\u0161e zakona iz podru\u010dja zdravstva<\/strong>. \u010clanak 20. Zakona o lije\u010dni\u0161tvu (NN \u2013 121\/03 i 117\/08) tako propisuje da se lije\u010dnik radi svojih eti\u010dkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja, ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provo\u0111enje dijagnostike, lije\u010denja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi \u017eivot pacijenta. Lije\u010dnik mora pacijenta pravodobno izvijestiti o svojoj odluci te ga uputiti drugom lije\u010dniku iste struke, a o pozivu na priziv savjesti du\u017ean je izvijestiti i svog nadre\u0111enog ili poslodavca.<\/p>\n

U javnosti se posljednjih godina o prizivu savjesti najvi\u0161e govorilo u kontekstu odbijanja vr\u0161enja prekida trudno\u0107e, koji nije dostupan jer ga u nekim zdravstvenim ustanovama svi ginekolozi odbijaju izvr\u0161iti uslijed svog priziva savjesti. \u00a0Ukoliko se svi ginekolozi u nekoj zdravstvenoj ustanovi pozivaju na priziv savjesti, odgovornost je ustanove omogu\u0107iti zakonite zahvate, uklju\u010duju\u0107i putem anga\u017eiranja drugog ili drugih lije\u010dnika.<\/strong><\/p>\n

S obzirom na brojke lije\u010dnika koji se pozivaju na priziv savjesti problem je potencijalno i zna\u010dajniji te je pitanje do koje mjere je protivljenje prekidu trudno\u0107e postalo \u0161iri i sve \u010de\u0161\u0107i stav ginekologa u Hrvatskoj, a ne samo pojedina\u010dni osobni stav, s obzirom na broj zdravstvenih djelatnika koji su stru\u010dni za obavljanje poba\u010daja, a koji taj zahvat ne pru\u017eaju zbog priziva savjesti.<\/p>\n

Informiranje o pravima i komunikacija lije\u010dnika s pacijentima <\/strong><\/h3>\n

Napokon, vezano za konkretni slu\u010daj, pu\u010dka pravobraniteljica suglasna je sa stajali\u0161tem pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da je gospo\u0111i \u010cavajdi naru\u0161eno pravo na potpune informacije sukladno zakonu<\/strong>. Kao pacijentica, morala je dobiti informacije o tome \u0161to je o\u010dekuje, kakvi su daljnji postupci i rokovi, a informacije su morale biti prikladno komunicirane, \u0161to zna\u010di jasno i pravovremeno.<\/p>\n

Brojne pritu\u017ebe koje pu\u010dka pravobraniteljica zaprima vezano za pristup zdravstvenoj za\u0161titi (iz svih dijelova Hrvatske i povodom razli\u010ditih medicinskih potreba) ukazuju na i \u0161iri problem neadekvatnog informiranja pacijenata o njihovim pravima<\/strong>, o medicinskim postupcima te o mehanizmima za\u0161tite ukoliko smatraju da su im prava povrije\u0111ena. Dapa\u010de, ove bi informacije morale biti i javno dostupne, na stranicama nadle\u017enog ministarstva i pojedinih bolnica.<\/p>\n

U godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u za 2021. pu\u010dka pravobraniteljica je preporu\u010dila svim javnopravnim tijelima, a \u0161to se odnosi i na institucije koje osiguravaju zdravstvenu za\u0161titu, da na web stranicama i u prostorijama u kojima primaju gra\u0111ane jasno navedu popis usluga koje pru\u017eaju i daju kratak opis procedura, a za klju\u010dne postupke koje vode da izrade letke s detaljnim uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i na\u010dinima kori\u0161tenja pravnih lijekova.<\/p>\n

Napokon, pu\u010dka pravobraniteljica u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima kao dodatni problem zdravstvenog sustava isti\u010de \u010desto neprimjereni na\u010din komunikacije prema pacijentima<\/strong>. Prema informacijama iz medija, to je bio slu\u010daj i s gospo\u0111om \u010cavajdom, prema kojoj se komuniciralo na neprimjeren na\u010din<\/strong>, neuva\u017eavaju\u0107i iznimno te\u0161ku situaciju u kojoj se nalazi.<\/p>\n

Ovaj problem je tako\u0111er \u0161ire prisutan u okviru zdravstvenog sustava o \u010demu svjedo\u010de pritu\u017ebe koje pu\u010dka pravobraniteljica zaprima vezano za pristup zdravstvenoj za\u0161titi u odnosu na razne okolnosti i zdravstvena stanja, pri \u010demu su lije\u010dnici u poziciji mo\u0107i u odnosu na pacijente, pacijenti uz naru\u0161eno zdravlje jo\u0161 i dodatno ranjivi, a upute, pa i lo\u0161e vijesti pre\u010desto im se priop\u0107avaju na neprimjeren na\u010din, a u slu\u010dajevima koji su traumati\u010dni poput onog gospo\u0111e \u010cavajde doista nema opravdanja za pristup koji u sebi ne sadr\u017ei uva\u017eavanje osjetljivosti i te\u017eine njene situacije.<\/p>\n

Ovakva iskustva sna\u017eno naru\u0161avaju povjerenje gra\u0111ana u zdravstveni sustav<\/strong> i poti\u010du generalizaciju i stereotipe o zdravstvenim djelatnicima, \u0161to mo\u017ee djelovati demotiviraju\u0107e za sve me\u0111u njima koji savjesno, u skladu sa zakonom i najvi\u0161im standardima medicinske struke, obavljaju svoj posao u iznimno te\u0161kim uvjetima (manjak djelatnika, pritisak tijekom epidemije).<\/p>\n

Progovaranje u javnosti <\/strong><\/h3>\n

Napokon, brojni su sustavni problemi iz podru\u010dja ginekologije i porodni\u0161tva posljednjih godina do\u0161li u javnost.\u00a0 Potrebno je podr\u017eati \u017eene koje progovaraju u javnosti<\/strong> o svojim iskustvima, \u0161to je u\u010dinila gospo\u0111a \u010cavajda ili ranije zastupnica Nin\u010devi\u0107-Lesandri\u0107, kao i brojne \u017eene koje su iznijele svoja traumati\u010dna iskustva u sklopu akcije udruge Roda #Prekinimo\u0160utnju, \u010dime su pomogle podi\u0107i svijest i ukazati na sustavne probleme u podru\u010dju ginekologije i u pristupu reproduktivnom zdravlju u Hrvatskoj.<\/p>\n

Poseban je u svemu problem javna komunikacija sustava<\/strong> nakon javnog ukazivanja na problem te je potrebno da u pojedina\u010dnoj i javnoj komunikaciji dionici zdravstvenog sustava poka\u017eu ve\u0107i stupanj odgovornosti, razumijevanja i empatije.<\/p>\n

Trauma koja upravo do\u017eivljava gospo\u0111a Mirela \u010cavajda iznimno je te\u0161ka. Ona je hrabro istupila jer je to bio na\u010din ne samo da uka\u017ee na svoju situaciju, ve\u0107 i pomogne drugima u sli\u010dnoj, nadaju\u0107i se da \u0107e njezina pri\u010da dovesti do potrebne sustavne promjene<\/strong>. \u00a0Time se otvorila javnosti koja sada pri\u010da o njenoj intimi, raspravlja o njenim najosjetljivijim osobnim podacima, gleda dijagnoze ploda, pa i raspravlja o moralnosti njenog izbora, odmi\u010du\u0107i s fokusa da je rije\u010d o njezinom zakonom zajam\u010denom pravu postaviti zahtjev za prekid trudno\u0107e i nakon 10. tjedna zbog iznimnih okolnosti.<\/p>\n

Du\u017enost je nadle\u017enih hitno izna\u0107i rje\u0161enje za slu\u010daj gospo\u0111e \u010cavajde, ali i poduzeti cijeli niz mjera kako bi unaprijedili zdravstveni sustav<\/strong>. Neprihvatljivo je da se ovakve pri\u010de s godinama ponavljaju, a iznimno zna\u010dajan sustavan problem ostaje i dalje prisutan.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica pridru\u017euje se stoga pozivu svim nadle\u017enim institucijama da \u017eurno pristupe iznala\u017eenju rje\u0161enja koja \u0107e osigurati da \u017eene ne budu uskra\u0107ene za zdravstvenu pomo\u0107 radi prekida trudno\u0107e u skladu s pozitivnim propisima, koje je pri tome potrebno tuma\u010diti uva\u017eavaju\u0107i u ve\u0107oj mjeri zdravlje i odluku \u017eena o kojima je rije\u010d, postupati br\u017ee u hitnim situacijama, pri \u010demu je nu\u017eno da \u017eene prethodno i na vrijeme dobiju sve potrebne i potpune informacije, da se sa njima postupa s po\u0161tovanjem i uva\u017eavanjem. <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to je potrebno u\u010diniti na razini sustava?<\/strong><\/h3>\n
    \n
  1. Provoditi zakon na snazi, uklju\u010duju\u0107i vezano za postupke odobravanja zahtjeva u iznimnim situacijama <\/strong><\/li>\n
  2. A\u017eurno, potpuno i jasno informirati pacijentice o njihovim pravima<\/strong><\/li>\n
  3. Unaprijediti komunikaciju lije\u010dnika s pacijenticama, uva\u017eavaju\u0107i njihova prava i dostojanstvo <\/strong><\/li>\n
  4. Osigurati da zdravstvene ustanove pru\u017eaju zakonom dopu\u0161tene zahvate i kada se svi djelatnici pozivaju na priziv savjesti<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Usred rasprave koja se vodi u javnosti vezano za postupanje bolnice Sv. Duh i drugih zagreba\u010dkih bolnica, odnosno zdravstvenog sustava prema gospo\u0111i Mireli \u010cavajdi, pu\u010dka pravobraniteljica daje potporu stajali\u0161tu koje je javno iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, nadle\u017ena za postupanje u ovoj temi. Istovremeno, kao institucija nadle\u017ena za promociju i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3260,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[702,1875,1871,1928,1320],"class_list":["post-13874","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zdravlje","tag-javno-zdravstvo","tag-pacijenti","tag-prava-pacijenata","tag-priziv-savjesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13874","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13874"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13874\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13913,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13874\/revisions\/13913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13874"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13874"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13874"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}