{"id":13820,"date":"2022-05-02T12:45:18","date_gmt":"2022-05-02T10:45:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13820"},"modified":"2022-06-17T13:57:19","modified_gmt":"2022-06-17T11:57:19","slug":"diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu\/","title":{"rendered":"Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz rad mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.<\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/p>\n

– Zapo\u0161ljavanje i rad<\/a><\/span><\/p>\n

– Rad putem digitalnih platformi<\/a><\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Kao i prethodne godine, pritu\u017ebe na diskriminaciju u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja u najve\u0107em su broju bile uvjetovane epidemijom, a posebno se isti\u010du pritu\u017ebe zbog uvo\u0111enja sigurnosne mjere obveznog testiranja prilikom dolaska na radno mjesto u dr\u017eavne i javne slu\u017ebe.<\/p>\n

Nakon uvo\u0111enja mjere obveznog testiranja u dr\u017eavne i javne slu\u017ebe, zaprimali smo brojne upite slu\u017ebenika o mogu\u0107nostima testiranja radi dolaska na posao te pritu\u017ebe na nejednako postupanje prema onima koji nisu cijepljeni. Navedeno ukazuje na izostanak pravovremenog informiranja o cilju mjere obveznog testiranja, na\u010dinu njene provedbe, mogu\u0107im izuzetcima od primjene te posljedicama ne postupanja po mjeri.<\/p>\n

Dio zaposlenih je navedenu mjeru smatrao diskriminatornom te kr\u0161enjem prava na rad iz \u010dl. 55. Ustava RH, odnosno neizravnom prisilom na cijepljenje, strahuju\u0107i od negativnih posljedica njezine primjene. Iako se gra\u0111ane poticalo na cijepljenje radi u\u010dinkovite obrane od bolesti te smanjenja pritiska na zdravstveni sustav, imunizacija protiv bolesti COVID 19 u RH nije obvezna te stoga cijepljenje nije bilo uvjet za ostvarenja niti jednog prava, pa tako ni prava na rad.<\/p>\n

Iako je odlukom kojom se uvodi sigurnosna mjera obveznog testiranja predvi\u0111ena iznimka prema kojoj se ne primjenjuje na osobe s kontraindikacijama za cijepljenje, \u0161to se dokazuje lije\u010dni\u010dkom potvrdom, pritu\u017ebe u najve\u0107em broju nisu bile uvjetovane zdravstvenim stanjem zaposlenika ve\u0107 njihovim izborom da se ne cijepe.<\/p>\n

Osim pritu\u017ebi povezanih s epidemijom, 2021. godina u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja obilje\u017eena je pritu\u017ebama zbog diskriminacije temeljem imovnog stanja te drugih potencijalno diskriminatornih uvjeta, poput dobi, u oglasima za zapo\u0161ljavanje. U dr\u017eavnom i \u0161irem javnom sektoru gra\u0111ani su nam se \u010desto obra\u0107ali zbog netransparentnosti zapo\u0161ljavanja te sumnje na diskriminaciju temeljem politi\u010dkog uvjerenja i dobi prilikom napredovanja i premje\u0161taja na druga radna mjesta.<\/p>\n

Protekla godina ukazala je i na probleme platformskih radnika, kao i na nu\u017enost prepoznavanja i reguliranja njihovog statusa unutar radnog zakonodavstva, budu\u0107i da digitalne platforme uslijed razvoja tehnologije primjenjuju nove poslovne modele koji onemogu\u0107uju adekvatnu za\u0161titu prava radnika te mogu dovesti do diskriminacije.<\/p>\n

Kao pozitivan iskorak u sprje\u010davanju diskriminacije kod zapo\u0161ljavanja i na radu treba spomenuti
\nodr\u017eavanje edukacije o nediskriminaciji za predstavnike poslodavaca i edukacije za predstavnike sindikata. Njih je u pro\u0161loj godini organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, u kontekstu ostvarenja ciljeva iz Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine te su u online formatu dostupne za pregledavanje zainteresiranim polaznicima i tijekom 2022. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Zapo\u0161ljavanje i rad<\/strong><\/span><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine zaprimali smo pritu\u017ebe vezane uz diskriminatorne uvjete u oglasima natje\u010daja za zapo\u0161ljavanje koji se odnose na posjedovanje osobnog vozila ili ra\u010dunalne opreme za rad od ku\u0107e.<\/p>\n

\n

\u201ePonovno vam se javljam s jednim primjerom \u0161to ste prvi puta rekli da je nedozvoljeno da<\/span>
\nod mene poslodavci tra\u017ee da imam osobni automobil kada se prijavljujem na natje\u010daj za<\/span>
\nagenta za prodaju nekretnina! I prije sam radio u takvim agencijama i to nije bio uvjet, a<\/span>
\npo onome \u0161to ste mi poslali kad sam zadnji put prijavio vidim da je to nedopu\u0161teno. Kako<\/span>
\nje mogu\u0107e da pi\u0161u u oglasu da zaposlenicima daju stimulativno pla\u0107anje a nemaju<\/span>
\nsredstava da na firmu uzmu auto? Ja automobil nemam i ne namjeravam ga kupovati jer<\/span>
\nnemam novaca, nezaposlen sam.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Obratio nam se kandidat na natje\u010daju za zapo\u0161ljavanje agenta za posredovanje u prodaji nekretnina, jer je jedan od postavljenih uvjeta bio posjedovanje, odnosno mogu\u0107nost kori\u0161tenja osobnog automobila. Poslodavac se o\u010ditovao da sporni uvjet ne smatra diskriminatornim temeljem imovnog stanja jer se ne zahtijeva vlasni\u0161tvo ve\u0107 u obzir dolazi i kori\u0161tenje automobila druge osobe, dodaju\u0107i da podru\u010dja na kojima agencija posluje \u010desto nisu adekvatno pokrivena javnim prijevozom.<\/p>\n

Trgova\u010dka dru\u0161tva u ovakvim slu\u010dajevima \u010desto navode da nemaju materijalnih mogu\u0107nosti osigurati radnicima kori\u0161tenje vozila, ve\u0107 se to o\u010dekuje od kandidata na natje\u010daju za zapo\u0161ljavanje. Osobe koje ili \u010diji \u010dlanovi ku\u0107anstva primaju zajam\u010denu minimalnu naknadu samo u zakonom odre\u0111enim, iznimnim slu\u010dajevima mogu biti vlasnici osobnog vozila ili koristiti vozilo u vlasni\u0161tvu druge osobe. Takve su osobe automatski eliminirane iz svih oglasa za zapo\u0161ljavanje kojima je uvjet vlasni\u0161tvo ili kori\u0161tenje osobnog vozila, \u0161to uvelike ote\u017eava njihov ulazak ili povratak na tr\u017ei\u0161te rada i izlazak iz siroma\u0161tva.<\/p>\n

Na spomenuti smo problem ukazivali i ranijih godina te u suradnji s HZZ-om nastojali dokinuti
\nspomenutu praksu. Me\u0111utim, kako isti\u010du iz HZZ-a, iako savjetnici za zapo\u0161ljavanje poslodavce
\npravovremeno informiraju i osvje\u0161tavaju da ovakvi uvjeti zapo\u0161ljavanja mogu predstavljati
\ndiskriminaciju temeljem imovnog stanja, poslodavci i nakon toga ustraju na njihovoj primjeni i
\nobjavljivanju.<\/p>\n

S obzirom na prisutnu tendenciju poslodavaca da teret pribavljanja sredstava i opreme za rad prebace na radnika u razli\u010ditim djelatnostima s terenskim elementom, ali i sve \u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenje institutom rada od ku\u0107e, \u010dija se primjena o\u010dekuje i nakon progla\u0161enja prestanka epidemije, novi bi ZOR trebao sadr\u017eavati jasne odredbe o obvezi poslodavca da radniku osigura sredstva potrebna za rad.<\/p>\n

Problem osiguravanja i odr\u017eavanja sredstava rada te rada na siguran na\u010din jo\u0161 je izra\u017eeniji u nestandardnim oblicima rada, posebice u sve prisutnijem radu putem digitalnih platformi, o kojem vi\u0161e pi\u0161emo na kraju poglavlja. Stoga pozdravljamo dosada\u0161nju praksu savjetnika HZZ-a koji pri objavi oglasa za zapo\u0161ljavanje informiraju poslodavce o obvezi osiguravanja sredstava rada i diskriminatornim uvjetima u oglasima za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Iako se odre\u0111eni, potencijalno diskriminatorni kriteriji zapo\u0161ljavanja mogu \u010diniti opravdanim s obzirom na opis poslova nekog radnog mjesta, svako takvo uvjetovanje nu\u017eno je cijeniti uzimaju\u0107i u obzir kako konkretno radno mjesto tako i kandidate koji se prijavljuju. U prilog navedenome ide mjera koju smo izdali u predmetu otvorenom zbog sumnje na diskriminaciju temeljem dobi prilikom zapo\u0161ljavanja na radno mjesto profesionalnog vatrogasca.<\/p>\n

Dob kandidata dvostruko je ocjenjivana i to inicijalnom dodjelom bodova ovisno o pripadnosti dobnoj skupini, ali i posredno, kroz provjeru tjelesnih sposobnosti, \u0161to kandidate vi\u0161e kronolo\u0161ke dobi mo\u017ee staviti u nepovoljniji polo\u017eaj. Pritu\u017eitelj je u konkretnom slu\u010daju na provjerama tjelesnih sposobnosti ostvario bolje rezultate nego mnogi mla\u0111i kandidati, ali je zbog svoje dobi u kona\u010dnici dobio manje bodova. Iako se kod profesionalnog vatrogasca radi o fizi\u010dki izuzetno zahtjevnim poslovima s posebnim uvjetima rada, takav se u\u010dinak mogao posti\u0107i na manje otegotan na\u010din, naro\u010dito jer se fizi\u010dka i zdravstvena sposobnost provjeravaju pri zasnivanju radnog odnosa, ali i periodi\u010dki, nakon \u0161to je radni odnos ve\u0107 zasnovan.<\/p>\n

Kroz kvalitetnu komunikaciju i suradnju s javnom vatrogasnom postrojbom prihva\u0107en je na\u0161 prijedlog korekcije spomenutih kriterija te su u novo donesenom pravilniku o zapo\u0161ljavanju i provjeri tjelesnih sposobnosti promijenjeni diskriminatorni kriteriji vrednovanja prijava u natje\u010dajnom procesu.<\/p>\n

Pojedini poslodavci nisu bili pripremljeni na uvo\u0111enje mjere obveznog predo\u010denja COVID potvrde, na \u0161to ukazuje i pritu\u017eba kandidatkinje na natje\u010daju za zapo\u0161ljavanje. Naime, kandidati su morali predo\u010diti COVID potvrdu prilikom dolaska na intervju za posao u javnoj ustanovi, jer nije bilo predvi\u0111eno testiranje u prostorima ustanove, kao ni refundacija tro\u0161kova testiranja na drugom mjestu. Zbog financijske situacije pritu\u017eiteljica nije bila u mogu\u0107nosti snositi tro\u0161ak testiranja i tako pribaviti potvrdu te je onemogu\u0107ena u pristupu razgovoru za posao te potencijalnom zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n

U dr\u017eavnom i javnom sektoru najve\u0107i se broj pritu\u017ebi odnosio na sumnju na diskriminaciju temeljem politi\u010dkog uvjerenja, nakon \u010dega slijedi dob, a zaprimali smo i pritu\u017ebe na diskriminaciju temeljem obrazovanja, vjere, zdravstvenog stanja i \u010dlanstva u sindikatu.<\/p>\n

Javni i dr\u017eavni slu\u017ebenici \u010desto su iskazivali sumnju na diskriminaciju i\/ili op\u0107enito nepravilnosti prilikom zapo\u0161ljavanja, napredovanja i premje\u0161taja na druga radna mjesta, \u0161to je posljedica i vrlo op\u0107enito propisanih uvjeta za raspored na ve\u0107inu radnih mjesta u javnoj i dr\u017eavnoj slu\u017ebi.
\nPitanje transparentnosti postupka zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnom i \u0161irem javnom sektoru tijekom proteklih godina se kontinuirano pojavljuje u upitima i pritu\u017ebama, pri \u010demu se dokazivanje vjerojatnosti diskriminacije temeljem konkretne osnove pokazalo vrlo zahtjevnim. Stoga bi transparentniji postupak zapo\u0161ljavanja te detaljnije propisivanje uvjeta koje kandidati moraju zadovoljiti za pojedino radno mjesto otklonili sumnju na diskriminaciju i prevenirao pogodovanje pojedincima.<\/p>\n

[pullquote]<\/p>\n

Preporuka 21.<\/strong><\/span>
\nProsvjetnoj inspekciji, da provodi ciljane periodi\u010dke nadzore nad <\/span>zakonito\u0161\u0107u ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme u obrazovnim <\/span>ustanovama[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

O problemu rada na odre\u0111eno vrijeme u\u010ditelja i nastavnika u \u0161kolama, odnosno uzastopnom sklapanju ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, pisali smo u prethodnom Izvje\u0161\u0107u. Naime, nekima ugovori o radu isti\u010du neposredno prije \u0161kolskih praznika te se ponovno zaklju\u010duju na po\u010detku polugodi\u0161ta, \u010dime su uskra\u0107eni za isplatu bo\u017ei\u0107nica i regresa.<\/p>\n

Analizom statisti\u010dkih podataka HZZ-a za 2019. i 2020. godinu o broju nezaposlenih u\u010ditelja razredne\/predmetne nastave u osnovnim \u0161kolama, kojima je radni odnos prestao istekom ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, utvrdili smo kako je sklapanje takvih ugovora najzastupljenije u dobnoj skupini od 25-29 godina, a zatim od 30-34 godine, dakle me\u0111u u\u010diteljima i nastavnicima mla\u0111e dobi.<\/p>\n

Statisti\u010dki podatci tako\u0111er pokazuju da se u periodu od lipnja do rujna pove\u0107ava broj registriranih nezaposlenih u\u010ditelja, \u0161to ide u prilog navoda sindikata koji su nam i ukazali na problem neisplata bo\u017ei\u0107nica i regresa u\u010diteljima i nastavnicima. Podaci HZZ-a za 2021. godinu ponovno su pokazali sli\u010dne rezultate, \u0161to nam daje povoda za daljnje pra\u0107enje i postupanje povodom zaklju\u010divanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme s u\u010diteljima i nastavnicima odre\u0111enih dobnih skupina.<\/p>\n

Sumnju na diskriminaciju temeljem dobi nalazimo i kod poslodavaca iz podru\u010dja gospodarstva.
\nPrimjerice, pokrenuli smo postupak temeljem obavijesti jednog sindikata o potencijalno
\ndiskriminatornoj praksi u trgova\u010dkom dru\u0161tvu vezano uz nemogu\u0107nost sklapanja ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme kod radnika starijih od 40 godina, na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada.<\/p>\n

[pullquote]<\/p>\n

Preporuka 22.<\/strong><\/span>
\nHrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da nastavi informirati poslodavce o:<\/span>
\n– obvezi osiguravanja sredstava za rad<\/span>
\n– zabrani diskriminatornih uvjeta u oglasima za zapo\u0161ljavanje[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U pojedinim slu\u010dajevima poslodavci, zbog mogu\u0107nog nepoznavanja zakonskog okvira zabrane diskriminacije, otvoreno isti\u010du diskriminatorne uvjete zapo\u0161ljavanja. Postupali smo prema poslodavcu koji je internim pravilnikom koji regulira kriterije zapo\u0161ljavanja u komunalnom dru\u0161tvu predvi\u0111ao bodovanje kandidata temeljem dobi. Iako je inicijalna namjera bila osigurati
\nkontinuitet strukture zaposlenika, rije\u010d je o diskriminatornom uvjetovanju zapo\u0161ljavanja temeljem dobi. Zbog toga smo komunalnom dru\u0161tvu preporu\u010dili uklanjanje odredbi pravilnika kojima se propisuje bodovanje temeljem dobi kandidata, \u0161to je i u\u010dinjeno.<\/p>\n

Zbog sumnje na intersekcijsku diskriminaciju, odnosno istovremenu diskriminaciju temeljem dobi i spola, televizijskih voditelja i voditeljica na javnoj televiziji proveli smo analizu dobne strukture voditelja i voditeljica u emisijama emitiranim tijekom 2020. godine. Utvrdili smo kako se pri dodjeli\u00a0 radnih zadataka koji uklju\u010duju voditeljski anga\u017eman ispred televizijskih kamera, posebice u gledanijim terminima, voditeljice starije od 37 godina stavljaju u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na mla\u0111e kolegice.<\/p>\n

To se posebice odnosi na voditeljice starije od 50 godina, za razliku od mu\u0161kih kolega iste dobne skupine. Ujedno su voditelji u dobi do 37 godina u znatno manjem broju anga\u017eirani ispred kamera u odnosu na voditeljice te dobne skupine. U konkretnom smo slu\u010daju predlo\u017eili organizaciju rada i raspodjelu radnih zadataka kojima bi voditeljski anga\u017eman ispred televizijskih kamera podjednako uklju\u010divao voditelje i voditeljice svih dobnih skupina te razbio predrasude kako samo mla\u0111e voditeljice i voditelji u zrelijoj dobi mogu zadovoljiti zahtjeve gledatelja u najgledanijim terminima ili \u201evrlo zahtjevnim formatima\u201c emisija, \u0161to je i usvojeno.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Rad putem digitalnih platformi<\/strong><\/h3>\n

Rad putem digitalnih platformi jedan je od novijih netipi\u010dnih oblika rada kojeg je omogu\u0107io napredak digitalne tehnologije. U RH je zastupljen ve\u0107 nekoliko godina, uglavnom u podru\u010dju prijevoza putnika i dostave te u manjoj mjeri u podru\u010dju usluga \u010di\u0161\u0107enja stambenih i poslovnih prostora. Za takav je rad karakteristi\u010dan trostrani odnos izme\u0111u digitalne platforme, pru\u017eatelja usluga (platformskog radnika) te primatelja usluge (klijenta), zbog kojeg radnici formalno nisu zaposlenici platforme, ve\u0107 posao obavljaju uglavnom putem posredni\u010dkih tvrtki partnera (tzv. agregatora) ili se u manjoj mjeri radi o samozaposlenim fizi\u010dkim osobama.<\/p>\n

Kako se kod digitalnih platformi radi o ranije poznatim uslugama uz primjenu novog poslovnog modela kojim se zaobilazi nacionalno radno, socijalno i porezno zakonodavstvo, zbog implikacija na ljudska prava platformskih radnika i potencijalne diskriminatorne prakse, potrebno ga je posebno urediti i novim ZOR-om. Ne postoji sustavno istra\u017eivanje o broju i karakteristikama platformskih radnika u RH pa tako ni resorno ministarstvo ne raspola\u017ee podatcima o broju radnika, o tvrtkama partnerima niti o vrstama ugovora koji se primjenjuju, dok su neslu\u017ebene procjene da je u ovakav na\u010din rada uklju\u010deno od 30.000 do 40.000 radnika.<\/p>\n

Zaprimili smo nekoliko pritu\u017ebi platformskih radnika, uglavnom zbog sumnje na diskriminaciju
\ntemeljem imovnog stanja zbog nemogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja uslijed neposjedovanja osobnog vozila ili bicikla potrebnih za rad. Tako\u0111er su nam se obra\u0107ali s upitima o za\u0161titi na radu. Radnici se na ovakav rad \u010desto odlu\u010duju privu\u010deni njegovom fleksibilno\u0161\u0107u, no razvidno je da platformski radnici nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, zbog \u010dega pozdravljamo osnivanje Sindikata radnika digitalnih platformi.<\/p>\n

Sindikat isti\u010de probleme s primjenom platformskog modela u praksi, poput jednostranog
\nodlu\u010divanja platforme o svim relevantnim pitanjima za radnike, nepostojanja prava na stanku,
\ngodi\u0161njeg odmora, ali ni bolovanja. Ukazujemo na dodatni problem diskriminacije temeljem
\nzdravstvenog stanja ukoliko algoritam platforme radnika tijekom bolovanja evidentira kao neprisutnog na platformi, pa mu se nakon toga dodjeljuju manje po\u017eeljne vo\u017enje ili radni zadaci s manjom zaradom.<\/p>\n

Prema navodima Sindikata radnici zaposleni preko tzv. agregatora \u010desto imaju fiktivne ugovore o radu, rade bez odgovaraju\u0107ih dozvola za prijevoz putnika, nisu im osigurana sredstva za siguran rad te tvrtkama partnerima pla\u0107aju mjese\u010dnu naknadu kako bi mogli raditi. Ukazuju i na nedovoljnu primjenu postoje\u0107ih zakonskih instrumenata, poput inspekcijskih nadzora, \u0161to potvr\u0111uju i podatci DIRH-a o svega 90 inspekcijskih nadzora u podru\u010dju radnih odnosa i sedam inspekcijskih nadzora u podru\u010dju za\u0161tite na radu tijekom 2021. godine. Predstavke DIRH-u odnosile su se najvi\u0161e na radno vrijeme, obveze poslodavca o sklapanju ugovora o radu, prijave i odjave radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje te nezakoniti rad dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 23.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog <\/span>sustava, obitelji i socijalne politike, <\/span>da prije predlaganja novih zakonskih <\/span>rje\u0161enja provede istra\u017eivanje o broju <\/span>i strukturi radnika zaposlenih preko <\/span>digitalnih platformi<\/span><\/p>\n

Preporuka 24.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog <\/span>sustava, obitelji i socijalne politike, <\/span>da prijedlogom izmjena i dopuna <\/span>Zakona o radu regulira status\u00b8<\/span>radnika platformskim radnicima<\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U razli\u010ditim dr\u017eavama EU vidljivi su pomaci u priznavanju statusa radnika osobama koje rade putem digitalnih platformi, a kako na ovaj na\u010din radi vi\u0161e od 28 milijuna ljudi te je za o\u010dekivati da \u0107e platformski rad postati jo\u0161 ra\u0161ireniji, problem za\u0161tite radnika prepoznat je na razini Unije. Europski parlament je 16. rujna izglasao Rezoluciju o pravednim radnim uvjetima, pravima i socijalnoj za\u0161titi radnika koji rade preko platformi, a u prosincu 2021. godine EK predlo\u017eila je niz mjera za pobolj\u0161anje radnih uvjeta u platformskom radu te potporu odr\u017eivom rastu digitalnih radnih platformi u EU.<\/p>\n

Najzna\u010dajniji je prijedlog Direktive o pobolj\u0161anju radnih uvjeta u radu putem platformi, kojom se nastoji osigurati dodjeljivanje zakonskog statusa radnika, uz primjenu kontrolnih kriterija za utvr\u0111ivanje je li platforma poslodavac. S obzirom na navedeno, MRMSOSP-u predla\u017eemo da prije novih zakonskih rje\u0161enja provede istra\u017eivanje o broju i strukturi radnika zaposlenih preko digitalnih platformi te da im novim izmjenama ZOR-a prizna status radnika, kako bi imali prava koja iz njega proizlaze.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePrava hrvatskih branitelja i civilnih \u017ertava rata<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c i \u201ePravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz rad mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice. [pullquote] Ovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[550,702,1679,1066,2024,1744,1896,1836,1897,1841,1851,1843],"class_list":["post-13820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-zdravlje","tag-covid-19","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-sindikati"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13820"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14063,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13820\/revisions\/14063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}