Problem diskriminacije u porastu je u mnogim zemljama, zbog \u010dega FRA <\/a>predla\u017ee da se kroz izmjene i dopune zakonskih akata te aktivnije provo\u0111enje postoje\u0107ih zakonodavnih okvira po\u0161tuje temeljno pravo nediskriminacije, posebice pri predlaganju strukturnih reformi. Vije\u0107e Europe u tom smislu podsje\u0107a kako ve\u0107ina dr\u017eava ima dobar legislativni okvir, no dobar dio pravosudnih sustava ga ne uspijeva adekvatno implementirati. Pravobraniteljica je upozorila kako su diskriminaciji najizlo\u017eenije nacionalne manjine, jer je \u010dak svaka \u010detvrta pritu\u017eba za diskriminaciju bila upravo na ovoj osnovi.<\/p>\n Sva tri Izvje\u0161\u0107a u posebnim cjelinama obra\u0111uju izbjegli\u010dku krizu koja je obilje\u017eila pro\u0161lu godinu u velikom broju zemalja EU, kroz koje je vi\u0161e od milijun ljudi pro\u0161lo ili ih je odabralo kao odredi\u0161te, u potrazi za svojim uto\u010di\u0161tem. Iako ova brojka predstavlja tek oko 0,2% svjetskog stanovni\u0161tva, on je daleko ve\u0107i nego proteklih godina. S obzirom da je oko 60 milijuna ljudi u svijetu prisilno raseljeno, \u0161to je posljedica progona, sukoba, op\u0107eg nasilja ili kr\u0161enja ljudskih prava, vrlo je vjerojatno da \u0107e se taj trend i nastaviti. FRA stoga predla\u017ee dr\u017eavama \u010dlanicama da ponovno razmotre svoje strategije za integraciju te mjere koje one uklju\u010duju, posebno obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na zajedni\u010dka na\u010dela integracijske politike. Isti\u010du kako bi dr\u017eave trebale osigurati u\u010dinkovita materijalna rje\u0161enja, posebice na lokalnoj razini, i na taj na\u010din promicati jednako postupanje i su\u017eivot u zajednicama, po\u0161tuju\u0107i temeljna ljudska prava. Izvje\u0161\u0107e Vije\u0107a Europe tako\u0111er navodi nedostatke integracijskih politika u dr\u017eavama \u010dlanicama i pote\u0161ko\u0107e s kojima se izbjeglice i migranti u njima svakodnevno susre\u0107u, poput ograni\u010denog ili ote\u017eanog pristupa obrazovanju ili diskriminaciji u podru\u010dju zdravlja. U svom Izvje\u0161\u0107u, pravobraniteljica podsje\u0107a kako Hrvatska tek treba izraditi novu migracijsku politiku, kao i integracijsku, pri \u010demu zna\u010dajnu pa\u017enju treba usmjeriti na ekonomske, socijalne i kulturne u\u010dinke migracijskih tokova.<\/p>\n Tako\u0111er, sva izvje\u0161\u0107a navode upravo izbjegli\u010dku krizu kao jedan od uzroka u\u010destalijeg govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i teroristi\u010dke napade i rastu\u0107u islamofobiju.<\/p>\n Me\u0111u skupinama koje su \u010desto \u017ertve diskriminacije ili imaju pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju svojih prava, uz izbjeglice i migrante isti\u010du se i Romi. Tako sva izvje\u0161\u0107a upravo njih navode kao jednu od ranjivijih skupina dru\u0161tva, koja se diljem Europe suo\u010dava s problemima stanovanja, socijalne skrbi, obrazovanja te nereguliranim statusnim pitanjima. Vije\u0107e Europe navodi kako diljem Europe Romi imaju problema s diskriminacijom u mnogim podru\u010djima te poziva na efikasnu implementaciju Akcijskog plana za uklju\u010divanje Roma 2016-2019. FRA smatra da tijela javne vlasti, posebice na lokalnoj razini, trebaju poduzeti mjere za pobolj\u0161anje kohezije i povjerenja izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva i civilnog dru\u0161tva, \u010demu mo\u017ee pridonijeti sudjelovanje Roma u procesima integracije na lokalnoj razini u ve\u0107oj mjeri, nego \u0161to je to sada slu\u010daj. Pravobraniteljica je, izme\u0111u ostalog, preporu\u010dila jedinicama lokalne samouprave da izbjegavaju poticanje izgradnje prostorno izoliranih, isklju\u010divo romskih naselja te da pri izradi budu\u0107ih planova prostornog ure\u0111enja imaju u vidu izgradnju naselja namijenjenih socijalno ugro\u017eenima.<\/p>\n FRA nadalje upozorava kako dio \u010dlanica EU nisu uskladile nacionalna zakonodavstva s Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela. Ona, izme\u0111u ostalog, isti\u010de pravo \u017ertve na dostojanstvo, sudjelovanje u svim stadijima kaznenog postupka, naknadu \u0161tete, djelotvorne oblike pomo\u0107i, informacije ve\u0107 od prvog kontakta s nadle\u017enim tijelom, pristup slu\u017ebama za podr\u0161ku, obvezu provo\u0111enja individualne procjene radi utvr\u0111ivanja posebnih potreba za\u0161tite, ali i potreba koordinacije rada razli\u010ditih slu\u017ebi i edukacije djelatnika koji kontaktiraju sa \u017ertvama.<\/p>\n Me\u0111u zemljama koje tek trebaju implementirali Direktivu je i Hrvatska, koja je odre\u0111ene pozitivne pomake proteklih godina postigla dono\u0161enjem novog Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o nov\u010danoj naknadi \u017ertvama kaznenih djela i Nacionalne strategije razvoja sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima u RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine, izvijestila je pravobraniteljica.<\/p>\n Vije\u0107e Europe osvr\u0107e se i na ugro\u017eenost slobode medija, \u0161to je povezano i s ekonomskom krizom. Upravo su problemi koje ona uzrokuje \u010desto izgovor za smanjivanje materijalnih i radnih prava novinara u Hrvatskoj, koji su posljednjih godina u sve te\u017eem polo\u017eaju.<\/p>\n Vije\u0107e Europe<\/a> je vode\u0107a europska organizacija za ljudska prava, koja promovira demokraciju i vladavinu prava, a posebno se zala\u017ee za slobodu izra\u017eavanja, medija i okupljanja te jednako postupanje i za\u0161titu manjina.<\/p>\n FRA<\/a> je agencija koja stru\u010dnim savjetovanjem institucija EU i dr\u017eava \u010dlanica \u0161titi temeljna prava gra\u0111ana EU. Jedan od va\u017enijih alata njezina djelovanja je Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e u kojem, na osnovu prikupljenih i analiziranih podataka, donosi stanje temeljnih prava i preporuke za njihovu bolju za\u0161titu.<\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica opunomo\u0107enica je Hrvatskog sabora za za\u0161titu i promociju ljudskih prava, sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije te djeluje kao Nacionalni preventivni mehanizam. Njezino Izvje\u0161\u0107e za 2015. godinu Hrvatski sabor nije prihvatio<\/a>, \u0161to je politi\u010dki pritisak na neovisnost institucije i potvrda da je potrebno i dalje nastaviti kriti\u010dki zagovarati i predlagati sustavne promjene usmjerene prema boljoj za\u0161titi ljudskih prava gra\u0111ana i suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n Cjelovita Izvje\u0161\u0107a mo\u017eete prona\u0107i u privitku.<\/p>\n
![\"Icon\"](\"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/wp-content\/plugins\/download-manager\/assets\/file-type-icons\/download_box.png\")
\n <\/div>\n