{"id":13666,"date":"2022-04-12T14:06:11","date_gmt":"2022-04-12T12:06:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13666"},"modified":"2022-06-10T09:17:12","modified_gmt":"2022-06-10T07:17:12","slug":"trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-3\/","title":{"rendered":"Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. <\/em><\/h6>\n
\n

Ve\u0107 dulji niz godina bilje\u017ei se porast broja prisilno raseljenih osoba koje pristi\u017eu u EU kao iregularni migranti i tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite. Prema podatcima UNHCR-a trend pove\u0107anja broja slu\u010dajeva prisilnog raseljavanja nastavio se i tijekom 2021. godine, s vi\u0161e od 84 milijuna slu\u010dajeva diljem svijeta. Broj izbjeglica tako\u0111er je nastavio rasti te je u prvoj polovici 2021. godine iznosio gotovo 21 milijun.<\/p>\n

Istovremeno, zajedni\u010dki europski sustav azila ne odgovara na izazove migracijskih kretanja, prvenstveno zbog pomanjkanja solidarnosti dr\u017eava \u010dlanica za ravnomjernim raspore\u0111ivanjem osoba koje su unutar granica EU zatra\u017eile za\u0161titu. Kao znak solidarnosti, RH se odazvala pozivu Europske slu\u017ebe za vanjsko djelovanje i odlu\u010dila prihvatiti dio osoba \u010diji su \u017eivoti i sigurnost bili ugro\u017eeni dolaskom talibanskog re\u017eima na vlast u Afganistanu, a \u0161to se odnosi na one koji su radili za Delegaciju EU ili sura\u0111ivali s hrvatskom vojskom u Afganistanu te \u010dlanove njihovih obitelji. Tako je ukupno od kolovoza do prosinca primljen 41 dr\u017eavljanin Afganistana, od kojih je troje napustilo RH radi spajanja obitelji, dok je ostalima priznat status azila. Tijekom godine status azila je priznat za jo\u0161 30 osoba.<\/p>\n

Iako izlazi izvan izvje\u0161tajnog razdoblja va\u017eno je napomenuti da je agresija na Ukrajinu u velja\u010di 2022. pokrenula val raseljenih osoba prema dr\u017eavama \u010dlanicama EU, koji je u trenutku pisanja Izvje\u0161\u0107a iznosio vi\u0161e od \u010detiri milijuna osoba. Stoga je EU prvi puta aktivirala mehanizam koji omogu\u0107ava njihov brzi prihvat i zbrinjavanje, odnosno aktivirana je Direktiva o privremenoj za\u0161titi 2001\/55\/EZ od 20. srpnja 2001.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine zabilje\u017een je 57% ve\u0107i broj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite u RH u odnosu na 2020. godinu, od \u010dega ih je, kao i proteklih godina, ve\u0107ina iz Afganistana (61%). I nadalje je prisutan velik broj obustava postupaka za priznavanjem me\u0111unarodne za\u0161tite (75,35%).<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 137.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da prevede pojam ‘push-back’ odnosno osmisli njegovu adekvatnu hrvatsku ina\u010dicu[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U 2021. godini u fokusu javnosti bili su navodi o tzv. ‘push-backovima’. Pri tome pojam ‘push-back’, koji se \u010desto koristi u me\u0111unarodnim i nacionalnim raspravama na ovu temu nije jasno definiran. Kako ga poja\u0161njava Agencija za temeljna prava EU (FRA) on predstavlja prakse odbijanja ulaska, kao i udaljavanja osoba koje su iregularno pre\u0161le granicu bez pru\u017eanja individualizirane potrebe za za\u0161titom, odnosno ovaj izraz se koristi kada je osoba nakon nezakonitog prelaska granice vra\u0107ena u susjednu zemlju iz koje je do\u0161la, bez razmatranja individualnih okolnosti u odnosu na svaku osobu.<\/p>\n

Budu\u0107i da ovaj \u010desto kori\u0161teni termin nije definiran u nacionalnom ili EU zakonodavstvu, ponekad se u javnosti poistovje\u0107uje s drugim izrazima, poput ‘odvra\u0107anja’ koji, s druge strane, predstavlja zakonitu mjeru za\u0161tite dr\u017eavne granice predvi\u0111enu EU zakonodavstvom te se, za razliku od ‘push-backa’, primjenjuje na osobe koje nisu ni u\u0161le na dr\u017eavni teritorij. Kako bi se izbjegle nejasno\u0107e u komuniciranju na ovu temu, preporu\u010dujemo prevesti pojam ‘push-back’ odnosno osmisliti njegovu adekvatnu hrvatsku ina\u010dicu.<\/p>\n

Osim toga, uz navode o ‘push-backovima’, ve\u0107 su niz godina prisutni i navodi o nasilju i poni\u017eavaju\u0107em postupanju. Pravna obveza dr\u017eave jest \u010duvati granice, no istovremeno je pravna obveza dr\u017eave, suzdr\u017eavaju\u0107i se od nasilja te poni\u017eavaju\u0107eg postupanja, \u0161to je zabranjeno normama me\u0111unarodnog, europskog i nacionalnog prava, omogu\u0107iti migrantima zate\u010denim na podru\u010dju RH pristup me\u0111unarodnoj za\u0161titi te ih informirati o njihovim pravima.<\/p>\n

Vra\u0107anje ljudi bez individualizirane procjene mo\u017ee dovesti do povreda ljudskih prava zajam\u010denih EKLJP, Poveljom EU o temeljnim pravima, UN Konvencijom protiv mu\u010denja, UN Konvencijom o statusu izbjeglica, Zakonom o strancima, Zakonom o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi i drugim me\u0111unarodnim, europskim i nacionalnim propisima.<\/p>\n

Dr\u017eava je tako\u0111er du\u017ena navode o nezakonitim postupanjima i povredama prava u\u010dinkovito istra\u017eiti. Kada takvi navodi uklju\u010duju nasilje te kada, kao posljedicu vra\u0107anja, uklju\u010duju smrt ili opasnost od mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja, istraga mora zadovoljiti visoke standarde, odnosno mora biti temeljita, u\u010dinkovita, provoditi se na na\u010din da mo\u017ee dovesti do otkrivanja i ka\u017enjavanja odgovornih, osobe nadle\u017ene za provo\u0111enje istrage i one koje ju provode moraju biti neovisne od osoba koje su sudjelovale u spornom doga\u0111aju, a \u0161to ne zna\u010di samo nepostojanje hijerarhijske ili institucionalne povezanosti ve\u0107 se tra\u017ei i stvarna neovisnost i nepristranost istra\u017eitelja.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine odbori Hrvatskog sabora sazvali su dvije sjednice u odnosu na ove teme. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina odr\u017eali su zajedni\u010dku sjednicu na kojoj je razmatrana tema “Republika Hrvatska i me\u0111unarodne migracije \u2013 stanje ljudskih prava i nacionalne sigurnosti”. Na sjednici je istaknuto kako su migracije slo\u017eena tema kako za RH, tako i EU, te je na dr\u017eavama uspostaviti balans izme\u0111u za\u0161tite nacionalne sigurnosti, s jedne strane, te za\u0161tite ljudskih prava i vladavine prava, s druge strane.<\/p>\n

Drugu sjednicu sazvao je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na temu \u201eNezakonitog odvra\u0107anja (pushback) migranata koji ilegalno prelaze granicu RH\u201c. Sjednica je sazvana povodom snimki nasilja prema migrantima te je pu\u010dka pravobraniteljica istaknula kako je nu\u017ena u\u010dinkovita i temeljita istraga snimljenog nasilja. Na sjednici se raspravljalo i o \u0161irem kontekstu upravljanja migracijama i izazovima koje donose, poput neravnomjerne raspodjele odgovornosti me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU za upravljanje migracijama i prihvat tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, kao i zahtjevnoj poziciji u kojoj se nalazi RH kao dr\u017eava na vanjskoj granici EU, koja \u0161titi najdulju vanjsku kopnenu granicu Unije.<\/p>\n

Tijekom 2021. objavljeni su presuda ESLJP te izvje\u0161\u0107e Europskog odbora za spre\u010davanje mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT), koji oba djeluju u okrilju VE, a u odnosu na postupanja iz ranijih razdoblja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Presuda Europskog suda za ljudska prava<\/strong><\/h3>\n

ESLJP je, odlukom koja jo\u0161 nije kona\u010dna, utvrdio odgovornost RH za brojne povrede prava izbjegli\u010dke obitelji iz Afganistana, i to: povredu prava na \u017eivot, prava na slobodu i sigurnost, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, prava na pojedina\u010dni zahtjev, te povredu zabrane mu\u010denja u odnosu na djecu. Rije\u010d je o presudi u predmetu o slu\u010daju pogibije \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice i u pogledu detencije njezine obitelji za vrijeme postupanja po zahtjevu za tra\u017eenjem me\u0111unarodne za\u0161tite (M.H. i dr. protiv RH, br. 15670\/18 i 43115\/18).<\/p>\n

Obitelj H. je dana 21. studenog 2017. godine u\u0161la na teritorij RH nakon \u010dega su im policijski slu\u017ebenici nalo\u017eili da se vrate u Srbiju, prema navodima obitelji, uz tra\u010dnice vlaka. Prilikom kretanja uz tra\u010dnice, vlak je usmrtio \u0161estogodi\u0161nje dijete. Njezina obitelj ponovno je u\u0161la u RH 12. o\u017eujka 2018. godine te su \u010dlanovi zatra\u017eili me\u0111unarodnu za\u0161titu, nakon \u010dega su bili li\u0161eni slobode u Tranzitnom prihvatnom centru za strance Tovarnik.<\/p>\n

Prilikom utvr\u0111ivanja povrede zabrane kolektivnog protjerivanja Sud je poklonio vjeru iskazima obitelji da su protjerani iz RH u Srbiju istaknuv\u0161i kako su njihovi iskazi specifi\u010dni i konzistentni, dok se RH nije poslu\u017eila materijalnim dokazima, poput video snimaka u podru\u010dju koje je pod konstantnim nadzorom, kako bi razjasnila okolnosti slu\u010daja.<\/p>\n

ESLJP je citirao izvje\u0161\u0107a me\u0111unarodnih organizacija i NGO-a, pu\u010dke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu. U suglasnom mi\u0161ljenju sutkinje K. Turkovi\u0107 navedena je va\u017ena uloga nacionalnih ljudsko-prava\u0161kih struktura koje se bave za\u0161titom ljudskih prava, poput pu\u010dke pravobraniteljice, pravobraniteljice za djecu te NGO-a koji se trebaju percipirati kao partneri u nastojanjima dr\u017eavnih tijela da se nose s izazovima migracija. Tijekom postupka su udruge, aktivisti i odvjetnica trpjeli pritiske, a ESLJP je smatrao kako je cilj pritisaka bio obeshrabriti obitelj da podnese zahtjev protiv RH.<\/p>\n

ESLJP je utvrdio zna\u010dajne nedostatke u postupku istra\u017eivanja okolnosti smrti djeteta na grani\u010dnom podru\u010dju izme\u0111u RH i Srbije, \u010dime je povrije\u0111eno pravo na \u017eivot iz \u010dl. 2. EKLJP. U nacionalnoj kaznenoj istrazi koja je prethodila postupku pred ESLJP, utvr\u0111eno je kako obitelj nije pre\u0161la granicu i u\u0161la u RH te kako policijski slu\u017ebenici RH nisu povezani sa slu\u010dajem, a sa zaklju\u010dkom istrage se zadovoljio i Ustavni sud RH.<\/p>\n

Me\u0111utim, troje ustavnih sudaca su u svojim izdvojenim mi\u0161ljenjima navela kako nadle\u017ena tijela istrage nisu zadovoljila niti osnovni prag ustavne odnosno konvencijske obveze provo\u0111enja u\u010dinkovite istrage, imaju\u0107i na umu da se radi o gubitku ljudskog \u017eivota, i to \u0161estogodi\u0161njeg djeteta koje je potpuno ovisno o postupcima drugih.<\/p>\n

U svojoj odluci ESLJP navodi kako tijekom istrage nisu uzete u obzir promjene u iskazima policijskih slu\u017ebenika i njihova nepodudarnost s iskazom lije\u010dnika. Tako\u0111er nisu razmatrani nalazi srpskih dr\u017eavnih tijela koji ukazuju da je obitelj prisilno vra\u0107ena iz RH, mimo predvi\u0111enog postupka readmisije, te su odbijeni dokazni prijedlozi odvjetnice, a obitelji je onemogu\u0107eno da sudjeluje u postupku na u\u010dinkovit na\u010din.<\/p>\n

U svojim zaklju\u010dcima Sud se referirao i na ispitni postupak pu\u010dke pravobraniteljice povodom ovog slu\u010daja i njegove zaklju\u010dke, a izme\u0111u ostalog bilo je predlo\u017eeno da se ispitaju GPS lokacije i zatra\u017ee snimke termo-vizijskih kamera, \u0161to nije provedeno i \u0161to ESLJP smatra propustom u istrazi.<\/p>\n

Nadalje, Sud nije bio uvjerenja kako je provjera identiteta koje je RH navela kao razlog smje\u0161taja obitelji u centar Tovarnik bila opravdana osnova tijekom cijelog trajanja detencije te je doveo u pitanje je li RH postupala u dobroj vjeri. Obzirom da RH nije \u017eurno postupala te je propustila poduzeti sve potrebne radnje kako bi ograni\u010dila trajanje detencije, povrije\u0111eno je pravo obitelji na slobodu i sigurnost.<\/p>\n

Dr\u017ee\u0107i 11-ero djece dobi od jedne do sedamnaest godina u razdoblju od preko dva mjeseca u prihvatnom centru bez mogu\u0107nosti izlaska, usprkos zadovoljavaju\u0107im materijalnim uvjetima, zbog njegove dugotrajnosti, policijskog nadzora te nedostatka aktivnosti prilago\u0111enih djeci, trebalo je uzeti u obzir posljedice koje takvo okru\u017eenje ima na psihi\u010dki i du\u0161evni razvoj djece koja su ve\u0107 bila traumatizirana smr\u0107u svoje sestre. U vrijeme pisanja Izvje\u0161\u0107a, \u010deka se odluka povodom zahtjeva da ovu presudu preispita Veliko vije\u0107e Suda.<\/p>\n

Iako neizravno, uz obitelj H. ve\u017ee se i pravomo\u0107na presuda Visokog prekr\u0161ajnog suda RH iz 2021. godine kojom je aktivist osu\u0111en na visoku nov\u010danu kaznu utvrdiv\u0161i da im je pomagao u nezakonitom prelasku dr\u017eavne granice. Tada je granicu prelazilo \u010detrnaest osoba, od \u010dega jedanaestero djece, koji su \u017eeljeli zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu. Iako je navodio kako im nije mogao pomo\u0107i pri ulasku jer se obitelj ve\u0107 nalazila u RH kada je on do\u0161ao na mjesto doga\u0111aja, Sud je cijenio kako nije odlu\u010dna pozicija obitelji ve\u0107 da su odlu\u010dili nezakonito prije\u0107i dr\u017eavnu granicu u blizini koje su se nedvojbeno nalazili, \u0161to su uspjeli upravo zbog postupanja okrivljenika koji ih je svjetlima automobila navodio, signaliziraju\u0107i im daljnji put u RH, gdje su i zate\u010deni po policijskim slu\u017ebenicima zajedno s okrivljenikom.<\/p>\n

Sud nije uzeo u obzir navode aktivista da su njegove radnje predstavljale pru\u017eanje pomo\u0107i, s obzirom da se radilo o ranjivoj skupini s djecom koja je \u017eeljela zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu, te isti\u010de kako eventualno omogu\u0107avanje ili olak\u0161avanje obitelji u postupku podno\u0161enja zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu, iako je okrivljenik znao da im je ve\u0107 ranije odbijena, ne zna\u010di da se opisanim radnjama pomaganja mo\u017ee smatrati da je zapravo htio omogu\u0107iti obitelji podno\u0161enje takvih zahtjeva. Me\u0111utim, u presudi ESLJP se navodi kako su \u010dlanovi obitelji kolektivno protjerani u no\u0107i kada je i djevoj\u010dica poginula, a \u0161to podrazumijeva i onemogu\u0107avanje pristupa sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e CPT-a<\/strong><\/h3>\n

U prosincu je CPT objavio izvje\u0161\u0107e sastavljeno temeljem informacija prikupljenih u okviru petodnevnog ad hoc obilaska tijekom kolovoza 2020. godine, s ciljem ispitivanja uvjeta detencije, ispunjenosti pravnih jamstava tijekom vra\u0107anja stranaca te u\u010dinkovitosti istra\u017eivanja navoda o zlostavljanju. Tada su obi\u0111ene PGP Cetingrad, Donji Lapac i Korenica, Interventna jedinica policije PU karlova\u010dke te Prihvatni centar za strance Je\u017eevo. Delegacija je posjetila i nekoliko privremenih prihvatnih centara te neformalnih smje\u0161tajnih mjesta u BiH, gdje je razgovarala s migrantima.<\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u se navodi kako, kada se radi o postupanju prema migrantima, u RH nije bilo adekvatnih mjera koji bi sprije\u010dile policijske slu\u017ebenike od \u010dinjenja nasilja. Tako\u0111er, utvr\u0111eno je da u vrijeme obilaska nije bilo mehanizama osiguranja odgovornosti za po\u0161tivanje ljudskih prava koji bi omogu\u0107ili pravovremenu identifikaciju i pregled postupanja policijskih slu\u017ebenika prema migrantima na granici, a niti neovisnog pritu\u017ebenog mehanizma policije koji bi u\u010dinkovito istra\u017eio slu\u010dajeve navodnog zlostavljanja od strane policijskih slu\u017ebenika te je preporu\u010dio uspostavu sna\u017enih mehanizama nadzora i odgovornosti.<\/p>\n

Dodatno, u izvje\u0161\u0107u se navodi kako nisu postojale specifi\u010dne smjernice o dokumentiranju operacija odvra\u0107anja migranata te ukazuje na propuste glede temeljitosti i neovisnosti u odnosu na provedene istrage koje su nu\u017ene za prevenciju zlostavljanja.<\/p>\n

CPT je stoga pozvao na poduzimanje odlu\u010dnih aktivnosti kako bi se osiguralo da slu\u010dajevi navodnog zlostavljanja budu istra\u017eeni na u\u010dinkovit na\u010din.
\nIspitni postupci pu\u010dke pravobraniteljice<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica je 2021. godine vodila vi\u0161e ispitnih postupaka povodom navoda o nezakonitim postupanjima policijskih slu\u017ebenika na granici, kao i jedan postupak radi onemogu\u0107avanja pristupa me\u0111unarodnoj za\u0161titi u prihvatnom centru za strance. S obzirom na postupanja u tijeku nismo u mogu\u0107nosti izvje\u0161tavati o svima.<\/p>\n

Jedan od postupaka je pokrenut temeljem u medijima objavljene snimke na kojoj maskirane osobe palicama udaraju druge osobe. Snimka je izazvala zabrinutost brojnih dionika jer je upu\u0107ivala na mogu\u0107nost da prikazuje policijske slu\u017ebenike koji na hrvatskoj granici provode nasilje. MUP je povodom snimke priop\u0107io kako je oformljen Stru\u010dni tim Ravnateljstva policije i Slu\u017ebe za unutarnju kontrolu MUP-a, koji je uskoro potvrdio da je zaista rije\u010d o policijskim slu\u017ebenicima.<\/p>\n

Ispituju\u0107i okolnosti slu\u010daja, MUP je utvrdio da se doga\u0111aj zbio na podru\u010dju tzv. zelene granice, a radilo se o postupanju trojice pripadnika interventne jedinice policije koji su obavljali redovite zada\u0107e za\u0161tite dr\u017eavne granice. Uo\u010div\u0161i grupu od 15-ak migranata koji su dolazili iz pravca grani\u010dne crte s BiH te je i pre\u0161li na mjestu koje je minski sumnjivo, odlu\u010dili su ih prepratiti i odvratiti na najbli\u017eem sigurnom mjestu. Prema Zakoniku o schengenskim granicama, pojam odvra\u0107anja opisuje zakonite mjere i odnosi se na situacije kada osobe odustanu od prelaska dr\u017eavne granice, primjerice zbog prisustva slu\u017ebenih osoba na grani\u010dnom podru\u010dju.<\/p>\n

Me\u0111utim, u slu\u010daju zatjecanja prilikom ili neposredno nakon nezakonitog prelaska dr\u017eavne granice odvra\u0107anje vi\u0161e ne bi trebalo biti mogu\u0107e sukladno EU4 i nacionalnom pravu5 ve\u0107 bi se morao provesti individualizirani postupak.<\/p>\n

Tako\u0111er se navodi kako su prilikom postupanja trojice pripadnika interventne jedinice policije kori\u0161tena sredstva prisile, iako za to nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti, te kako su oni pritom na neispravan na\u010din nosili odoru. Zbog svega navedenog trojica policijskih slu\u017ebenika privremeno su udaljeni iz slu\u017ebe te su protiv njih pokrenuti disciplinski postupci, a nadle\u017eno \u017dDO nalo\u017eilo je Ravnateljstvu policije provo\u0111enje izvida zbog osnove sumnje na po\u010dinjenje kaznenog djela mu\u010denja i drugog okrutnog, neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja, po\u010dinjenog od strane navedenih policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n

Disciplinski sud izrekao je uvjetne kazne prestanka dr\u017eavne slu\u017ebe s rokom ku\u0161nje od sedam mjeseci za dvojicu policijskih slu\u017ebenika te \u0161est za jednog, a u sije\u010dnju 2022. godine vra\u0107eni su na posao, dok u vrijeme pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a jo\u0161 nismo zaprimili informacije o kona\u010dnoj dr\u017eavnoodvjetni\u010dkoj odluci.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 138.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da prema iregularnim migrantima zate\u010denim na podru\u010dju RH provede postupke predvi\u0111ene pravom EU i me\u0111unarodnim pravom[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Ispitni postupak koji je tako\u0111er izazvao interes javnosti, vo\u0111en je u pogledu \u017eenske osobe koja je sa dvoje djece, kako navodi, u 22 navrata s podru\u010dja BiH u\u0161la u RH s namjerom da zatra\u017ee azil te su ona i djeca svaki puta tijekom no\u0107i u \u0161umskom predjelu vra\u0107eni u BiH.<\/p>\n

Iako tijekom policijskog postupanja nisu do\u017eivjeli fizi\u010dko nasilje, navela je da su bili izlo\u017eeni zastra\u0161ivanju i prekomjernoj grubosti kako bi postupili po naredbama policijskih slu\u017ebenika, primjerice dovo\u0111enjem policijskog psa kako bi ih se natjeralo da iza\u0111u iz kombija. Ipak je zajedno s djecom u srpnju 2021. godine uspjela do\u0107i u policijsku postaju gdje je iskazala namjeru za podno\u0161enje zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu.<\/p>\n

U ispitnom postupku je utvr\u0111eno kako je ispitivanje ovog slu\u010daja preuzeo Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite. Dodatno, navodi pritu\u017eiteljice upu\u0107uju kako ne postoji slu\u017ebena evidencija o opisanim doga\u0111ajima. Postupanje pu\u010dke pravobraniteljice u ovom predmetu jo\u0161 je u tijeku.<\/p>\n

Nadalje, vodili smo ispitni postupak u odnosu na mu\u0161karca koji je u prihvatnom centru za strance (PCS) pred savjetnicama pu\u010dke pravobraniteljice i voditelja PCS, zatra\u017eio azil zbog straha od protjerivanja u dr\u017eavu podrijetla u kojoj bi zbog politi\u010dkog aktivizma mogao biti ubijen. O svojoj namjeri za podno\u0161enje me\u0111unarodne za\u0161tite komunicirao je i s izabranim odvjetnikom i opunomo\u0107io ga da ga zastupa u postupku podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n

Me\u0111utim, pristup sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite nije mu osiguran, a daljnji kontakt s odvjetnikom onemogu\u0107en mu je zbog izolacije uslijed pozitivnog PCR testa na COVID-19, te odvjetnika nije mogao kontaktirati ni telefonskim pozivom. Nakon zavr\u0161etka izolacije osobi je izdano rje\u0161enje o povratku, pribavljena putna isprava za povratak i putna karta te osigurani putni tro\u0161kovi kroz tranzitne zemlje.<\/p>\n

S tim u vezi, izdali smo upozorenje da onemogu\u0107avanje pristupa me\u0111unarodnoj za\u0161titi i vra\u0107anje u zemlju u kojoj bi mu \u017eivot ili sloboda bili ugro\u017eeni, u kojoj bi mogao biti podvrgnut mu\u010denju, ne\u010dovje\u010dnom ili poni\u017eavaju\u0107em postupanju, ili koja bi ga mogla izru\u010diti takvoj zemlji, mo\u017ee predstavljati povrede odredaba me\u0111unarodnog, europskog i nacionalnog prava, prvenstveno onih koje jam\u010de pravo na azil i za\u0161titu od udaljenja ili vra\u0107anja (\u010dl. 18. i 19. Povelje EU o temeljnim pravima, \u010dl. 3. EKLJP, \u010dl. 33. UN Konvencije o statusu izbjeglica te \u010dl. 6. i \u010dl. 33. ZMPZ).<\/p>\n

Tako\u0111er smo upozorili da je u skladu s me\u0111unarodnim standardima, uklju\u010duju\u0107i i \u010dl. 6. EKLJP, bez ograni\u010denja potrebno osigurati dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja neometani pristup odvjetniku od samog po\u010detka li\u0161avanja slobode. Pri tome, ukoliko osobni kontakt nije mogu\u0107 zbog epidemiolo\u0161kih mjera, potrebno je osigurati alternativne metode komunikacije, poput video poziva kako bi se pravo na odvjetnika u praksi zaista moglo koristiti. Nakon napu\u0161tanja teritorija RH, ova je osoba podnijela zahtjev protiv RH te je ESLJP obavijestio Vladu RH o pokrenutom postupku (Y.K. protiv RH, br. 38776\/21).<\/p>\n

 <\/p>\n

NPM obilasci<\/strong><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine, sukladno ZNPM-u, nenajavljeno je obi\u0111ena PGP Stara Gradi\u0161ka, a obavljeni su i kontrolni obilasci Tranzitno-prihvatnog centra Trilj i PGP Imotski.<\/p>\n

Kontinuirano isti\u010demo kako je instituciji ote\u017ean pristup podatcima koji se odnose na iregularne migrante i tra\u017eitelje azila. Pristup ovim podatcima nam je va\u017ean, ne samo kako bi se rasvijetlili navodi o nepravilnostima, ve\u0107 i kako bi u suradnji s dr\u017eavnim tijelima mogli sudjelovati i pru\u017eiti pomo\u0107 u izgradnji za\u0161titnih mehanizama od nasilja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 139.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da predstavnicima NPM-a omogu\u0107i pristup svim podatcima o postupanjima prema iregularnim migrantima, uklju\u010duju\u0107i podatke koji se nalaze u informacijskom sustavu[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Tijekom obilaska PGP Stara Gradi\u0161ka predstavnicima institucije nije bio omogu\u0107en uvid u podatke koji se nalaze u informacijskom sustavu MUP-a, uz obrazlo\u017eenje da za to nisu ovla\u0161teni, odnosno da su za uvid ovla\u0161teni samo policijski slu\u017ebenici. Naime, MUP zbirke podataka o dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja prema kojima je primijenjena mjera osiguranja povratka mo\u017ee voditi u informacijskom sustavu MUP-a ili u registru, odnosno u kartoteci. U PGP Stara Gradi\u0161ka navedeni podatci vode se u informacijskom sustavu, a umjesto cjelovitog uvida omogu\u0107en nam je uvid u statisti\u010dke podatke o broju mjera osiguranja povratka temeljem Zakona o strancima, u<\/p>\n

Upisnik upravnih predmeta i u predmete koji su zatra\u017eeni iz navedenog upisnika. Stoga smo nakon obilaska uputili upozorenje MUP-u da je sukladno \u010dl. 5. ZNPM-a te \u010dl. 20. OPCAT-a osobama koje obavljaju poslove NPM-a nu\u017eno omogu\u0107iti uvid u sve tra\u017eene podatke, neovisno o na\u010dinu njihove pohrane.<\/p>\n

OPCAT, naime, predvi\u0111a kako su dr\u017eave stranke du\u017ene omogu\u0107iti NPM-u pristup svim informacijama koje se odnose na postupanja prema osobama li\u0161enim slobode u mjestima koja su pod nadle\u017eno\u0161\u0107u i kontrolom dr\u017eave, a u kojima se nalaze osobe li\u0161ene slobode ili osobe koje mogu biti li\u0161ene slobode (\u010dl. 4. i 20.).<\/p>\n

Dodatno, MUP je propitivao mandat NPM-a u odnosu na osobe li\u0161ene slobode u kontekstu migracija. Naime, MUP smatra da osobama koje su prevezene policijskim vozilom ili zbog drugog postupanja policije nije nu\u017eno ograni\u010dena sloboda kretanja. S druge strane, CPT smatra da bez obzira na to jesu li osobe pritvorene, zadr\u017eane ili uhi\u0107ene ili jednostavno fizi\u010dki uhva\u0107ene od strane policije i dr\u017eane protiv njihove volje, realnost njihove situacije je da su li\u0161ene slobode i moraju im se osigurati jamstva protiv zlostavljanja razmjerna tom statusu.<\/p>\n

Naime, pojam li\u0161enja slobode u smislu \u010dlanka 5. stavka 1. EKLJP sadr\u017ei objektivni element (zadr\u017eavanja osobe u odre\u0111enom ograni\u010denom prostoru tijekom znatnog vremenskog razdoblja) i dodatni subjektivni element (kada osoba nije dala valjan pristanak za takvo zadr\u017eavanje, ESLJP Storck protiv Njema\u010dke, 2005., Stanev protiv Bugarske, 2012.). \u010cinjenica da osoba nije vezana sredstvima prisile, smje\u0161tena u prostoriju za zadr\u017eavanje niti joj je na drugi na\u010din fizi\u010dki ograni\u010deno kretanje, ne predstavlja odlu\u010duju\u0107i \u010dimbenik u utvr\u0111ivanju postojanja li\u0161enja slobode (ESLJP M.A. protiv Cipra, 2013.).<\/p>\n

Tako\u0111er, u PGP Stara Gradi\u0161ka i PGP Imotski utvr\u0111eno je da se iregularni migranti i tra\u017eitelji dovedeni u njihove prostorije u pravilu ne testiraju, odnosno testiraju se samo oni koji imaju simptome bolesti COVID-19 ili oni koje se smje\u0161tava u prihvatni centar za strance. Svi drugi se, nakon provedenog postupka, otpu\u0161taju iz postaja, ili ih se, u slu\u010daju tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite, policijskim vozilima odvozi u prihvatili\u0161ta.<\/p>\n

Tako, iregularni migranti kojima je izdano rje\u0161enje o dragovoljnom povratku ne moraju imati potvrdu o testiranju, preboljenju bolesti COVID-19 ili cijepljenju za razliku od ostalih dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, ali i onih EGP-a. Obzirom na veliki broj izdanih rje\u0161enja o dragovoljnom odlasku (u PGP Stara Gradi\u0161ka do 20. prosinca 2021. godine izdano ih je 1.554) potrebno je postupanja s iregularnim migrantima uskladiti s postupanjem prema ostalim osobama koje ulaze na teritorij RH.<\/p>\n

Tijekom kontrolnog obilaska Tranzitno-prihvatnog centra Trilj i PGP Imotski utvr\u0111eno je kako je provedeno osam od ukupno 21 preporuka izre\u010denih u redovnom obilasku u svibnju 2018. godine. Pritom, osobito zabrinjava neispunjenost onih preporuka koje ne iziskuju dodatna materijalna sredstva. Primjerice, i nadalje je zamjetna zapostavljenost prava stranih dr\u017eavljana na informiranost o pravima i obvezama u odnosu na mogu\u0107nost kontaktiranja konzularnih ili diplomatskih predstavni\u0161tava dr\u017eave \u010diji su dr\u017eavljani kao i na informiranost o njihovim pravima na jezicima koje razumiju, a potrebno je osigurati smje\u0161tenim osobama i pravo na podno\u0161enje pritu\u017ebi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mehanizmi nadzora<\/strong><\/h3>\n

Kako su navodi o neodgovaraju\u0107em adresiranju nezakonitog postupanja prema iregularnim migrantima prisutni ve\u0107 vi\u0161e godina, EK je u listopadu 2019. godine komunicirala kako bi neovisni mehanizam pra\u0107enja aktivnosti nadzora dr\u017eavne granice pridonio da aktivnosti nadzora budu uskla\u0111ene s pravom EU i me\u0111unarodnim obvezama te je i institucija pu\u010dke pravobraniteljice u Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu MUP-u preporu\u010dila uspostavljanje neovisnog nadzora nad postupanjem policijskih slu\u017ebenika na granici.<\/p>\n

Brojne rasprave su se vodile na europskoj i nacionalnoj razini o tome koje institucije i\/ili organizacije bi bile najprikladnije za obavljanje te zada\u0107e, kao i koje pretpostavke bi trebalo ispuniti za osiguranje neovisnosti i u\u010dinkovitosti takvog mehanizma.<\/p>\n

MUP je tijekom 2021. godine uspostavio tzv. Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite (NMN). U NMN su uklju\u010dene i provode ga udruge Akademija medicinskih znanosti, Akademija pravnih znanosti, Hrvatski crveni kri\u017e te nezavisna pravna stru\u010dnjakinja prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, s kojima je u lipnju 2021. godine potpisan sporazum o suradnji na vrijeme od jedne godine.<\/p>\n

Predstavnici institucije pu\u010dke pravobraniteljice sudjeluju u radu Savjetodavnog odbora NMN (SO NMN), koji nije dio samog NMN-a, ve\u0107 neformalno tijelo sa zada\u0107om davanja smjernica za njegovo unaprje\u0111enje, u \u010dijem radu sudjeluju i tijela EU, me\u0111unarodne organizacije te institucije iz RH. Pri tome smo pojasnili da sudjelovanje institucije u SO NMN ne smije niti na koji na\u010din ugroziti primarnu ulogu institucije, a to je izvje\u0161tavanje Hrvatskog sabora i javnosti o uo\u010denim pojavama povreda ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n

Nadalje smo ukazali, kao i na ranije spomenutoj tematskoj sjednici HS, da i bez obzira na uspostavljanje NMN-a pu\u010dka pravobraniteljica kao institucija sukladno svojim mandatima utvr\u0111enim Ustavom RH, me\u0111unarodnim pravom i zakonima, nastavlja razmatrati zakonitost postupanja policijskih slu\u017ebenika. Tijekom 2021. godine odr\u017eane su dvije sjednice SO NMN te je izme\u0111u ostalog, prezentirano i raspravljano prvo polugodi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o radu NMN.<\/p>\n

Pri tome uspostava NMN-a mo\u017ee biti korisna, no jo\u0161 je potrebno ocijeniti do koje mjere postoje\u0107i NMN mo\u017ee odgovoriti na sve potrebe u\u010dinkovitog i neovisnog mehanizma nadzora. Naime, sukladno ranije spomenutim raspravama, kako bi ovi mehanizmi mogli ispunjavati namjeravanu funkciju potrebno je osigurati njihovu institucionalnu i funkcionalnu neovisnost, kao i pravni temelj koji definira unutarnje procese, ovlasti i du\u017enosti, kao i za\u0161titu podataka.<\/p>\n

Mehanizam nadzora idealno bi trebao imati ovlasti analizirati sva postupanja prema iregularnim migrantima, mo\u0107i provoditi nenajavljene posjete, imati pristup svim relevantnim podacima i mo\u0107i obavljati razgovore sa slu\u017ebenicima i svim osobama koje navode da su njihova prava povrije\u0111ena i sa svjedocima. Trebao bi nadalje biti osiguran uvid u sve podatke o provedenim kontrolama i istragama, pri \u010demu mora biti jasno da nadzor postupanja ne mo\u017ee zamijeniti u\u010dinkovitu istragu.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c, \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c i \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c.<\/p>\n

Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma (za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja ) i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c, \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c i \u201eOsobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Ve\u0107 dulji niz godina bilje\u017ei se porast broja prisilno raseljenih osoba koje pristi\u017eu u EU kao iregularni migranti i tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite. Prema podatcima UNHCR-a trend […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[307,414,2036,956,2029,2024,1865,1260,1837],"class_list":["post-13666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-migracije","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-cpt","tag-izbjeglice","tag-izvjesce-2021","tag-migranti","tag-osobe-lisene-slobode","tag-policija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13666"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14372,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13666\/revisions\/14372"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}