{"id":13646,"date":"2022-04-12T11:35:43","date_gmt":"2022-04-12T09:35:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13646"},"modified":"2022-06-10T09:18:01","modified_gmt":"2022-06-10T07:18:01","slug":"policijski-sustav-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-3\/","title":{"rendered":"Policijski sustav"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h6>\n
\n

Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju<\/strong><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine postupali smo u 133 predmeta na temelju pritu\u017ebi gra\u0111ana i po vlastitoj inicijativi, vezano za nezakonito li\u0161enje slobode, uporabu sredstava prisile uz elemente nasilja, propuste u obavljanju policijskih poslova te neprofesionalno i neeti\u010dno pona\u0161anje policijskih slu\u017ebenika prema gra\u0111anima.<\/p>\n

Ustav RH u \u010dlanku 22. propisuje da je \u010dovjekova sloboda nepovrediva i da mu je nitko ne smije oduzeti ili ograni\u010diti osim kada je to odre\u0111eno zakonom, o \u010demu odluku mora donijeti sud. Tako\u0111er \u010dl. 5. EKLJP definira pravo na slobodu i sigurnost te utvr\u0111uje uhi\u0107enje osobe od strane policijskog slu\u017ebenika nezakonitim, ukoliko takvo uhi\u0107enje nije u skladu s doma\u0107im zakonima ili, ukoliko su ti zakoni sami po sebi u suprotnosti s Konvencijom.<\/p>\n

Zakon o policiji propisuje da policija gra\u0111anima pru\u017ea za\u0161titu njihovih temeljenih ustavnih prava i sloboda i za\u0161titu drugih Ustavom RH za\u0161ti\u0107enih vrijednosti. Policijski slu\u017ebenici ovla\u0161teni su obavljati policijske poslove primjenom policijskih ovlasti temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.<\/p>\n

U tom kontekstu, zabrinjavaju\u0107e je postupanje policijskih slu\u017ebenika, u slu\u010daju koji je bio i medijski popra\u0107en, prema vlasnici ugostiteljskog objekta zbog sumnje da obavlja djelatnost unato\u010d zabrani Sto\u017eera CZRH. Policijski slu\u017ebenici su zatra\u017eili da otklju\u010da ugostiteljski objekt, jer su u objektu uo\u010dili svjetlo i \u010duli glasove, a kada to nije u\u010dinila jer joj nije predo\u010den nalog za ulazak, uhitili su je u pid\u017eami te je policijskim vozilom prevezli u postaju, gdje je provela no\u0107 u prostoriji za osobe li\u0161ene slobode. Razlog njenog uhi\u0107enja je procjena policijskih slu\u017ebenika o postojanju osnove sumnje da je po\u010dinila kazneno djelo \u0160irenja i preno\u0161enja zaraznih bolesti iz \u010dl. 180. KZ-a.<\/p>\n

Me\u0111utim, donijeta je odluka da se odustane od kvalifikacije za kazneno djelo te da ju se tereti za prekr\u0161aj iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, u kojem slu\u010daju nije trebala biti uhi\u0107ena ni zadr\u017eana tijekom no\u0107i u postaji. Unutarnji policijski nadzor preporu\u010dio je da je u slu\u010dajevima osnove sumnje da je po\u010dinjeno navedeno kazneno djelo potrebno uspostaviti bolju i br\u017eu koordinaciju izme\u0111u policijskih postaja i Odjela op\u0107eg kriminaliteta PU, kako bi se odmah definirao daljnji tijek postupanja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 125<\/strong>.<\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se kod uhi\u0107enja zbog sumnje u po\u010dinjenje kaznenog djela strogo po\u0161tuje obveza obavje\u0161tavanja dr\u017eavnog odvjetnika bez odgode[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, zabrinjava \u0161to je pri provo\u0111enju unutarnjeg nadzora izostala konstatacija kako je ignorirana obveza iz \u010dl. 108. st. 5. ZKP-a, prema kojoj su policijski slu\u017ebenici du\u017eni o uhi\u0107enju odmah obavijestiti dr\u017eavnog odvjetnika. Naime, postaja je o uhi\u0107enju posebnim izvje\u0161\u0107em izvijestila nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo tek 20 dana nakon uhi\u0107enja. Stoga, zabrinjava neuo\u010davanje navedenog od Strane slu\u017ebe za unutarnju kontrolu, kao i izostanak sankcioniranja policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n

Postupanje policijskih slu\u017ebenika nije bilo u duhu Ustava RH, EKLJP niti u skladu s postoje\u0107im zakonodavnim okvirom. Pri primjeni sredstava prisile, policijski slu\u017ebenik ih ne smije primjenjivati u mjeri ve\u0107oj od nu\u017ene za ostvarenje svrhe samog postupanja te treba prestati s uporabom odmah po prestanku razloga zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno. Uporaba sredstava prisile regulirana je i me\u0111unarodnim aktima pa tako UN Kodeks pona\u0161anja policijskih slu\u017ebenika navodi da policijski slu\u017ebenici smiju primijeniti silu samo kad je to prijeko potrebno i u mjeri potrebnoj za izvr\u0161avanje zada\u0107a (\u010dl. 3.), dok se u Temeljnim na\u010delima primjene sile i vatrenog oru\u017eja policijskih slu\u017ebenika navodi da je potrebno \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, primjenjivati nenasilna sredstva prije pribjegavanja primjene sile i vatrenog oru\u017eja, a sila i vatreno oru\u017eje smiju se primijeniti samo kad su druga sredstva neu\u010dinkovita ili kad nije sigurno da \u0107e se posti\u0107i utvr\u0111eni cilj.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 126.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se, u skladu sa Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima, prema ranjivim skupinama postupa s osobitim obzirom te da se primjenjuju policijske ovlasti kojima se u najmanjoj mogu\u0107oj mjeri zadire u ljudska prava[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, u slu\u010daju gra\u0111anina koji je popra\u0107en i u medijima, do uporabe sredstava prisile nije trebalo niti do\u0107i. Prema pritu\u017ebi njegove sestre policijski su slu\u017ebenici pogrije\u0161ili pri utvr\u0111ivanju identiteta gra\u0111anina te su ga priveli uz uporabu sredstava prisile. Tada je, kako proizlazi iz lije\u010dni\u010dke dokumentacije, zadobio te\u0161ku tjelesnu ozljedu. Navedeno je kako unato\u010d jasnim naznakama da se u konkretnom slu\u010daju radilo o osobi s invaliditetom, postupanje policijskih slu\u017ebenika nije bilo tome prilago\u0111eno, ve\u0107 je imalo elemente brutalnosti. Dakle, do te\u0161ke tjelesne ozljede nije trebalo do\u0107i ni u kojem slu\u010daju, a dodatno je otegotno da je pri tome bila rije\u010d o osobi s invaliditetom.<\/p>\n

Unutarnjim policijskim nadzorom utvr\u0111eno je da policijski slu\u017ebenik nije opravdano i zakonito uporabio sredstva prisile, odnosno nije ih uporabio sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, koji u \u010dl. 82. st. 2. propisuje da se ona s osobitim obzirom primjenjuju prema osobi s invaliditetom. Nakon primitka bolni\u010dke dokumentacije iz koje proizlazi da je gra\u0111anin zadobio te\u0161ku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma gornjeg dijela goljeni\u010dne kosti i kontuzije lakta, policijski slu\u017ebenici proveli su kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje te dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu dostavili posebno izvje\u0161\u0107e.<\/p>\n

Zbog nezakonite i neopravdane uporabe sredstva prisile pred nadle\u017enim je disciplinskim sudom pokrenut odgovaraju\u0107i postupak zbog te\u0161ke povrede slu\u017ebene du\u017enosti. Pohvalno je promptno i u\u010dinkovito provo\u0111enje unutarnjeg policijskog nadzora i poduzimanje odgovaraju\u0107ih aktivnosti u konkretnom slu\u010daju, koji treba slu\u017eiti i u edukativne svrhe policijskim slu\u017ebenicima kako se ne smije postupati.<\/p>\n

Neosnovana je bila i uporaba sredstava prisile prema pripadniku navija\u010dke skupine, koji je pri tome zadobio tjelesne ozljede. Nakon objavljene informacije i video snimke u medijima, PU je formirala stru\u010dni tim koji je zaklju\u010dio da su trojica policijskih slu\u017ebenika neopravdano koristila sredstva prisile – tjelesnu snagu, te da postoji sumnja da je jedan policijski slu\u017ebenik po\u010dinio kazneno djelo nano\u0161enja tjelesne ozljede iz \u010dl. 117. st. 2. KZ-a. Udaljen je iz slu\u017ebe te je pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da je po\u010dinio te\u017eu povredu slu\u017ebene du\u017enosti. Zahtjevi za pokretanje disciplinskog postupka podneseni su i za ostalu dvojicu koji su neosnovano primijenili sredstva prisile te o uporabi nisu obavijestili rukovoditelje.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 127.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se policijske ovlasti primjenjuju na na\u010din da se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava \u010dovjeka, a posti\u017ee svrha obavljanja policijskog posla, osobito kada dolazi do li\u0161enja slobode[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U slijede\u0107em slu\u010daju policijski slu\u017ebenik vi\u0161e je puta \u0161akom u glavu udario osobu zate\u010denu u prometnom prekr\u0161aju, prema kojoj su ve\u0107 bila primijenjena sredstva prisile i u tom trenutku nije pru\u017eala otpor. Prema snimci doga\u0111aja, drugi policijski slu\u017ebenik, koji je bio u pratnji napadnutoga, nije reagirao na fizi\u010dki nasrtaj svog kolege i za\u0161titio osobu, a iz \u010dlanka objavljenog u medijima proizlazi da MUP uop\u0107e nije bio upoznat s doga\u0111ajem. Glavni ravnatelj policije o\u010ditovao nam se kako su obavljene provjere medijskih navoda te da je utvr\u0111eno kako je policijski slu\u017ebenik neopravdano uporabio tjelesnu snagu i po\u010dinio te\u017eu povredu slu\u017ebene du\u017enosti, zbog \u010dega je pokrenut disciplinski postupak.<\/p>\n

Glede posljednja dva primjera valja pohvaliti \u017eurno postupanje unutarnjeg policijskog nadzora i poduzimanja aktivnosti u pravcu provedbe kaznenog i disciplinskog postupka, s obzirom da se radi o primjerima koji itekako utje\u010du na povjerenje gra\u0111ana u policiju.<\/p>\n

\n

\u201eNastavio me vu\u0107i kroz cijelo dvori\u0161te sve do policijskog auta gdje je rekao da sam uhap\u0161ena i da mi se stave lisice. Nitko od ostalih kolega nije reagirao, a smatram da nije bilo potrebe za <\/span>primjenu prekomjerne sile jer se nisam opirala prilikom uhi\u0107enja. Policijski slu\u017ebenici su mi trebali odmah stavit lisice i onda me odvesti do slu\u017ebenog vozila pa i u postaju, a ne na na\u010din da <\/span>me se davi i baca po cijeloj ku\u0107i i dvoru.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Video snimak jednog slu\u010daja svjedo\u010di o nerazmjernoj primjeni sredstava prisile od strane policijskog slu\u017ebenika koji je tijekom privo\u0111enja gra\u0111anku vukao do ulaznih vrata, a prema njenim navodima nastavio ju je vu\u0107i i kroz dvori\u0161te do policijskog vozila, gdje joj je stavio sredstva za vezivanje i obavijestio da je uhi\u0107ena. Vidljivo je i da policijski slu\u017ebenici, dok su primjenjivali policijske ovlasti uhi\u0107enja, privo\u0111enja i pretrage doma, nisu nosili za\u0161titne maske sukladno va\u017ee\u0107im epidemiolo\u0161kim mjerama.<\/p>\n

S obzirom da se pri obavljanju policijskih poslova i ovlasti mo\u017ee zadirati u Ustavom i me\u0111unarodnim ugovorima za\u0161ti\u0107ena, temeljna prava i slobode \u010dovjeka i gra\u0111anina, od iznimne je va\u017enosti nadzor nad radom policije. Pri tome gra\u0111anski nadzor nad radom policije ima ulogu promicanja najvi\u0161ih standarda u policijskom radu, nadgledanja po\u0161tivanja vladavine prava i ljudskih prava u policijskom postupanju te postizanja vi\u0161eg stupnja povjerenja javnosti u rad policije. Gra\u0111anski nadzor provodi Povjerenstvo za rad po pritu\u017ebama koje imenuje Hrvatski sabor na razdoblje od \u010detiri godine. Povjerenstvo je nakon vi\u0161egodi\u0161njeg prekida ponovno po\u010delo raditi 2020. godine te se susrelo s velikim brojem zaostalih predmeta.<\/p>\n

Rje\u0161avanje velikog broja zaostalih predmeta iz prethodnih godina od strane Povjerenstva, treba sagledati i u pogledu problema nastupa zastare vo\u0111enja disciplinskog postupka ako se utvrdi osnovanost pritu\u017ebe. Naime, ako Povjerenstvo utvrdi da je pritu\u017eba djelomi\u010dno ili u cijelosti utemeljena, MUP je du\u017ean u roku 30 dana preispitati svoju odluku i izvijestiti podnositelja pritu\u017ebe.<\/p>\n

Me\u0111utim, pokretanje disciplinskog postupka zbog lak\u0161e povrede slu\u017ebene du\u017enosti zastarijeva tri mjeseca od dana saznanja za povredu i po\u010dinitelja, a najkasnije \u0161est mjeseci od povrede. Pokretanje disciplinskog postupka zbog te\u017ee povrede zastarijeva godinu dana od saznanja za povredu i po\u010dinitelja, a najkasnije dvije godine od po\u010dinjenja. Stoga i ako Povjerenstvo utvrdi osnovanost pritu\u017ebe iz razdoblja od 2013. do 2019. godine, koja bi po preispitanoj ocijeni MUP-a trebala rezultirati pokretanjem disciplinskog postupka, to se zbog proteka vremena ne bi moglo realizirati.<\/p>\n

Stoga je potrebno omogu\u0107iti Povjerenstvu da u\u010dinkovito izvr\u0161ava svoje zakonske obveze, kao i poduzeti mjere kako bi se nad postupanjem policijskih slu\u017ebenika postigao i u\u010dinkovit unutarnji nadzor.<\/p>\n

Da postupanje MUP-a mo\u017ee izazvati osje\u0107aj nepravde i nejednakosti, prikazuje pritu\u017eba gra\u0111anke koja je svoj slu\u010daj usporedila sa slu\u010dajem napada na biv\u0161eg gradona\u010delnika, kada su policijski slu\u017ebenici proveli kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje odmah po njegovoj prijavi te bez odgode pregledali snimke nadzornih kamera. U njezinom su slu\u010daju uvid u snimke nadzornih kamera zatra\u017eili tek 113 dana od napada, kada snimke vi\u0161e nisu bile dostupne. Unutarnji nadzor nije utvrdio osnovanost pritu\u017ebe, no Povjerenstvo ju je ocijenilo utemeljenom.<\/p>\n

I kad postoji funkcionalan gra\u0111anski nadzor nad radom policije, kao i u\u010dinkovit policijski nadzor, Ustav RH jam\u010di i sudsku kontrolu nad radom policije. I ZoP-om je propisano da, osim obra\u0107anja unutarnjem policijskom nadzoru te Povjerenstvu, gra\u0111ani mogu koristiti i druga pravna sredstva. Primjerice, ZUP predvi\u0111a kako osoba koja smatra da joj je postupanjem javnopravnog tijela, o kojem se ne donosi rje\u0161enje, povrije\u0111eno pravo ili pravni interes, mo\u017ee izjaviti prigovor, sve dok takvo postupanje ili njegove posljedice traju. MUP je godinama odricao gra\u0111anima takvu mogu\u0107nost, smatraju\u0107i da primjena prigovora iz ZUP-a u kontekstu ispitivanja zakonitosti nije mogu\u0107a jer se \u201ene radi o upravnom postupanju\u201c.<\/p>\n

Me\u0111utim, Upravni sud u Zagrebu je u Presudi Uszp-4\/19-5 iz 2021. godine zauzeo stav \u201ekako je konkretno postupanje javnopravnog tijela sukladno Zakonu o policiji, odnosno i sukladno Zakonu o sustavu dr\u017eavne uprave, po svom sadr\u017eaju upravno postupanje te je kao takvo podlo\u017eno ocjeni zakonitosti u upravnom sporu\u201c, te da je stoga sud u obvezi odlu\u010diti o meritumu predmeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Statusna prava<\/strong><\/h3>\n

Problem ote\u017eane mogu\u0107nosti stjecanja dr\u017eavljanstva osoba koje u Hrvatskoj \u017eive od vremena prije progla\u0161enja dr\u017eavne neovisnosti, posljedi\u010dno zahva\u0107a i reguliranje statusa njihovih potomaka ro\u0111enih u Hrvatskoj, \u0161to smo ve\u0107 isticali u izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 128.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da u postupcima reguliranja statusa osobama koje su ro\u0111ene ili \u017eive u RH desetlje\u0107ima ili imaju s njom drugu \u010dvrstu vezu, a nemaju dr\u017eavljanstvo niti jedne dr\u017eave, postupa uva\u017eavaju\u0107i odluke Ustavnog suda[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

O tom pitanju mi\u0161ljenje je dao i Ustavni sud svojim odlukama, primjerice U-III 4003\/2005 iz 2008. godine, u kojoj konstatira \u201eda se odredbe Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu koje propisuju pretpostavke za naturalizaciju stranaca u hrvatsko dr\u017eavljanstvo moraju odgovaraju\u0107e tuma\u010diti ako se radi o slu\u010dajevima primitka u hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba koje su bile dr\u017eavljani biv\u0161e SFRJ, jer se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente.\u201c<\/p>\n

Na\u017ealost, postoje slu\u010dajevi koji pokazuju da se to ipak ne vrednuje dovoljno, naro\u010dito kada treba voditi ra\u010duna o za\u0161titi jedinstva obitelji, koja po Ustavu u\u017eiva osobitu za\u0161titu. Klju\u010dnim smatramo i mi\u0161ljenje Ustavnog suda da \u201ekada primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo tra\u017ei osoba koja je utvr\u0111ena strancem u Hrvatskoj uslijed raspada biv\u0161e dr\u017eave, te koja je zajedno s cijelom svojom obitelji trajno nastanjena u Hrvatskoj, onda pitanje njezina dr\u017eavljanstva prerasta u pitanje ljudskih prava i njihove za\u0161tite.\u201c<\/p>\n

Takav smisao bio bi ispunjen i u slu\u010daju, primjerice, osobe koja trenutno izdr\u017eava kaznu zatvora, ro\u0111enog u Hrvatskoj u sije\u010dnju 1991. godine, bez OIB-a i osobnih isprava, a koji je u tretmanu CZSS-a bio od devete godine \u017eivota, ali jo\u0161 nema reguliran status niti ga je ikad imao, iako je reguliranje statusa bila du\u017enost CZSS-a dok je bio pod njihovom skrbi kao maloljetnik. Unato\u010d propustu CZSS-a, prema mi\u0161ljenju MUP-a navedena osoba ne mo\u017ee ste\u0107i hrvatsko dr\u017eavljanstvo niti kao stranac regulirati boravak, jer je prepreka nepo\u0161tivanje pravnog poretka RH. Takvo obrazlo\u017eenje ne uva\u017eava dovoljno spomenuto mi\u0161ljenje Ustavnog suda.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 129.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o strancima jasno propi\u0161e status osoba bez dr\u017eavljanstva, da ih se uklju\u010di u kategoriju stranaca koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107 te da status mogu regulirati na olak\u0161ani na\u010din<\/span>
\nPreporuka 130.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i omogu\u0107i kori\u0161tenje besplatne pravne pomo\u0107i osobama bez dr\u017eavljanstva bez izuzetka<\/span>
\nPreporuka 131.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu kojim bi se omogu\u0107ilo stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom pod uvjetima iz \u010dl. 5. st. 2. Zakona osobama ro\u0111enima u inozemstvu prije 8. listopada 1991. \u010diji je jedan roditelj u trenutku njihova ro\u0111enja bio hrvatski dr\u017eavljanin[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Navedeni stav MUP-a u koliziji je i s \u010dl. 41. KZ-a, koji propisuje da je svrha ka\u017enjavanja, izme\u0111u ostalog, i omogu\u0107avanje po\u010dinitelju kaznenog djela ponovno uklju\u010divanje u dru\u0161tvo. U ovom se slu\u010daju zanemaruje da osobu nije mogu\u0107e niti protjerati kao stranca, jer nema dr\u017eavljanstvo niti jedne dr\u017eave. U kona\u010dnici, \u017eivotna perspektiva ovakvih osoba ne postoji te se postavlja pitanje koju poruku \u0161alje dru\u0161tvo koje osobu upu\u0107uje na izvr\u0161avanje kazne zatvora kako bi ga, izme\u0111u ostaloga, osposobila za \u017eivot na slobodi i za doprinos zajednici, a nakon toga ga izop\u0107ava iz dru\u0161tva.<\/p>\n

Da neutvr\u0111eno dr\u017eavljanstvo ima isti u\u010dinak kao i bezdr\u017eavljanstvo zorno pokazuje i presuda ESLJP protiv RH u slu\u010daju Bedria Hotia, zbog kr\u0161enja prava na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota iz EKLJP. Bedri Hoti, koji je u Hrvatskoj \u017eivio od prije osamostaljenja dr\u017eave, 1993. godine je dobio jamstvo da \u0107e dobiti dr\u017eavljanstvo, \u0161to zna\u010di da je ispunio uvjet dostatnog boravka. Me\u0111utim, njegov idu\u0107i zahtjev za primitak u dr\u017eavljanstvo je odbijen jer nije ispunjavao uvjet dostatnog boravka.<\/p>\n

To je izazvalo sumnju da je brisano trajanje njegovog boravka iz evidencija pa nije mogao dobiti niti obnoviti osobne isprave, izgubio je posao i zdravstveno osiguranje te nije imao mogu\u0107nost ponovno se zaposliti. Kasnija reguliranja jednogodi\u0161njih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga ESLJP je ocijenio \u201enesigurnima\u201c jer ovise o diskrecijskoj odluci MUP-a.<\/p>\n

O\u010dito je kako postoji potreba za novim rje\u0161enjima u praksi i u legislativi, kako bi se 30 godina od progla\u0161enja neovisnosti napravio zna\u010dajniji iskorak u reguliranju statusa osoba bez reguliranog dr\u017eavljanstva koje osje\u0107aju pripadnost Hrvatskoj i nedvojbeno joj pripadaju.<\/p>\n

Analiza pravnog okvira koji se odnosi na osobe bez dr\u017eavljanstva i osobe izlo\u017eene riziku bezdr\u017eavljanstva u Hrvatskoj, ukazala je kako je va\u017eno uspostaviti i provesti postupke utvr\u0111ivanja bezdr\u017eavljanstva, \u0161to bi posljedi\u010dno omogu\u0107ilo utvr\u0111ivanje identiteta i za\u0161titu ovih osoba.<\/p>\n

Preporu\u010damo stoga MUP-u da izmjeni Zakon o strancima tako da status osoba bez dr\u017eavljanstva bude jasno propisan, da im se omogu\u0107i pristup besplatnoj pravnoj pomo\u0107i, uz olak\u0161ani postupak za reguliranje statusa. Dodatno, s obzirom da je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i predvi\u0111eno vi\u0161e prava za strance, koji mogu biti i osobe bez dr\u017eavljanstva, nego Zakonom o strancima, neophodno je takvu pomo\u0107 pru\u017eiti svim osobama bez dr\u017eavljanstva.<\/p>\n

I nadalje od osoba zainteresiranih za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva zaprimamo pritu\u017ebe zbog primjene \u010dl. 5. st. 2. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu, koji je u primjeni od 1. sije\u010dnja 2020. godine, prema kojem dr\u017eavljanstvo podrijetlom stje\u010de osoba starija od 21 godine, ro\u0111ena u inozemstvu \u010diji je jedan roditelj u trenutku njezina ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljanin, ako u roku dvije godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, a MUP prethodno utvrdi da ne postoje zapreke za primitak.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 132.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu kojim bi se olak\u0161ao primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba kojima je jedan roditelj pripadnik hrvatskog naroda<\/span>
\nPreporuka 133.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog izmjena Zakona o strancima kojim bi se omogu\u0107ilo zadr\u017eavanje odobrenog privremenog i stjecanje stalnog boravka, posljedi\u010dno i dr\u017eavljanstva, strancima koji su supruzi i\/ili roditelji hrvatskih dr\u017eavljana i \u017eive u RH, a koji zbog opravdanih obveza ne potpadaju pod vremenske iznimke izbivanja iz RH propisane Zakonom[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

MUP tuma\u010di kako ovo pravo imaju samo ro\u0111eni nakon 8. listopada 1991. godine, pozivaju\u0107i se na mi\u0161ljenje o stjecanju dr\u017eavljanstva podrijetlom Ustavnog suda, primjerice u odlukama U-III-1895\/2001 od 16. velja\u010de 2005. godine i U-III-16125\/2005 od 16. prosinca 2009. godine, koje se odnose na stjecanje dr\u017eavljanstva djece prema \u010dlanku 4. ZHD-a.<\/p>\n

Nadalje, MUP smatra kako bi se tuma\u010denjem da se \u010dl. 5. st. 2. ZHD-a odnosi i na osobe ro\u0111ene prije 8. listopada 1991. godine zadiralo u prija\u0161nje propise i \u010dl. 30. st. 1. ZHD-a, kojom je uspostavljen kontinuitet hrvatskog dr\u017eavljanstva. Naime, \u010dl. 30. st. 1. ZHD-a propisuje da se hrvatskim dr\u017eavljaninom smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima va\u017ee\u0107im do dana stupanja na snagu ZHD-a, tj. do 8. listopada 1991. godine.<\/p>\n

Upitno je takvo stajali\u0161te MUP-a kojim poistovje\u0107uju dva razli\u010dita oblika reguliranja hrvatskog dr\u017eavljanstva, odnosno stjecanje iz \u010dl. 5. st. 2. s utvr\u0111ivanjem iz \u010dl. 30. st. 1. ZHD-a. Tako\u0111er, neobi\u010dno je da se za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, \u0161to je https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativni postupak, osobe koja se hrvatskim dr\u017eavljaninom smatra od ro\u0111enja, postavlja uvjete koji su uobi\u010dajeni u postupku naturalizacije stranaca. Odnosno, da MUP prethodno utvr\u0111uje da podnositelj zahtjeva po\u0161tuje pravni poredak, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n

Pritu\u017ebama nam se obra\u0107aju gra\u0111ani ro\u0111eni prije 8. listopada 1991. godine \u010diji roditelj, tada\u0161nji hrvatski republi\u010dki dr\u017eavljanin, nije iskoristio mogu\u0107nost iz biv\u0161eg Zakona o dr\u017eavljanstvu SR Hrvatske i do punoljetnosti ih prijavio za upis dr\u017eavljanstva ili se do navr\u0161ene 18 godine nisu nastanili u SR Hrvatskoj. S obzirom da sami nisu mogli utjecati da do punoljetnosti steknu hrvatsko dr\u017eavljanstvo podrijetlom, njihova situacija mogla bi se rije\u0161iti, primjerice, izmjenom odredbi o utvr\u0111ivanju hrvatskog dr\u017eavljanstva kao \u0161to su stipulirane i odredbe \u010dl. 5. st. 1. i 2. ZHD-a.<\/p>\n

\n

\u201eUkratko, nije istina da se ne osje\u0107am kao pripadnik hrvatskog naroda i da sam iz interesa predao papire za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva. I nije mi jasno kako neko mo\u017ee da donese <\/span>ovakvu odluku a da nije ispitao sve \u010dinjenice kako se tvrdi, a jo\u0161 jedna je da udru\u017eenje gra\u0111ana, \u010diji sam \u010dlan du\u017ee godina nije hrvatska udruga nego vjerska je besmisleno. Napisano je i da <\/span>nisam dokazao pripadnost mog oca hrvatskom narodu koji je jo\u0161 uvijek u postupku dobijanja dr\u017eavljanstva, tako da ne vidim kako sam mogao da doka\u017eem kad jo\u0161 nije ni dobio jer ga vra\u0107aju ve\u0107 3 puta da dostavlja dokumente.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Zaprimamo i pritu\u017ebe osoba kojima je samo jedan roditelj pripadnik hrvatskog naroda, \u0161to im se trenutno ne vrednuje pri stjecanju hrvatskog dr\u017eavljanstva. U tom bi kontekstu trebalo uzeti u obzir i mogu\u0107nost da se ZHD-om propi\u0161e olak\u0161an postupak njihova primitka u hrvatsko dr\u017eavljanstvo, s obzirom da imaju \u010dvrstu poveznicu s RH.<\/p>\n

\u010cvrstu poveznicu s RH imaju i supru\u017enici te roditelji hrvatskih dr\u017eavljana, stranci koji zbog povremenog posla u inozemstvu ne mogu regulirati stalni boravak pa ne ispunjavaju preduvjet stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva. Iz dviju pritu\u017ebi gra\u0111anki upoznati smo sa situacijom njihovih supruga, dr\u017eavljana tre\u0107ih dr\u017eava koji imaju boravak u RH, a koji kao pomorci izbivaju iz RH vi\u0161e od vremena propisanog Zakonom o strancima.<\/p>\n

Ve\u0107 pri posljednjim izmjenama Zakona MUP-u smo uputili mi\u0161ljenje kojim smo ukazali na ovakve specifi\u010dne \u017eivotne situacije koje je potrebno regulirati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obavljanje poslova NPM-a: Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica<\/h3>\n

Sukladno ovlastima, u cilju spre\u010davanja mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, predstavnici NPM-a su tijekom 2021. godine obi\u0161li 10 policijskih postaja te dvije pritvorske jedinice u PU me\u0111imurskoj i PU splitsko-dalmatinskoj.<\/p>\n

Pritom su obilasci u PU splitsko-dalmatinskoj bili kontrolni, radi utvr\u0111ivanja provedbe ranijih upozorenja i preporuka.
\nSuradnja s policijskim slu\u017ebenicima tijekom provedenih obilazaka bila je zadovoljavaju\u0107a, nije bilo ograni\u010denja u pogledu provo\u0111enja mandata te je predstavnicima NPM-a bio omogu\u0107en uvid u podatke i evidencije koje se vode u pisanom ili elektroni\u010dkom obliku. Nakon provedenih obilazaka uputili smo 35 preporuka, od kojih su 26 ponovljene iz prethodnih obilazaka.<\/p>\n

Tijekom obilazaka pregledani su uvjeti smje\u0161taja i prijevoza te evidencije o osobama li\u0161enim slobode i uporabi sredstava prisile. Kao i prethodnih godina, ve\u0107i dio preporuka vezan je uz uvjete smje\u0161taja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Redovni obilasci i uvjeti smje\u0161taja<\/strong><\/h4>\n

Uvjeti smje\u0161taja u PU\/PP i dalje nisu potpuno uskla\u0111eni s postoje\u0107im Standardima prostorija u kojima borave osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja MUP-a (Standardi) i primjenljivim me\u0111unarodnim standardima (CPT standardi), \u0161to sukladno praksi ESLJP mo\u017ee predstavljati neljudsko i poni\u017eavaju\u0107e postupanje.<\/p>\n

Ve\u0107ina policijskih postaja ima dovoljno prostrane prostorije za smje\u0161taj OLS, imaju dnevno i umjetno svjetlo te je ugra\u0111ena ventilacija i grijanje. Unato\u010d tomu, zidove i podove pojedinih prostorija potrebno je sanirati. Naime, povr\u0161ina zidova je olju\u0161tena, a podovi pokriveni kerami\u010dkim plo\u010dicama, \u0161to je suprotno Standardima jer se radi o materijalu koji se mo\u017ee razbiti.<\/p>\n

Jednako tako, u nekim prostorijama za smje\u0161taj OLS nalaze se le\u017eajevi s drvenim postoljem, dok jedna prostorija policijske postaje nema le\u017eaj, ve\u0107 samo povr\u0161inu za sjedenje. Takva se prostorija ne mo\u017ee koristiti kao pritvorska prostorija, jer oprema nije u skladu sa Standardima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 134.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da osiguraju uvjete za smje\u0161taj osoba li\u0161enih slobode, sukladno me\u0111unarodnim i doma\u0107im standardima, u upravama i postajama u kojima to jo\u0161 nije osigurano<\/span>
\nPreporuka 135.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da opreme vozila koja se koriste za prijevoz osoba li\u0161enih slobode odgovaraju\u0107om sigurnosnom opremom[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Prostorije za smje\u0161taj OLS obuhva\u0107ene su video nadzorom, dok hodnici i drugi prostori kojima se one kre\u0107u nisu. Uvo\u0111enje video nadzora u svim prostorijama policijskih postaja u kojima se nalaze ili kre\u0107u OLS predstavljalo bi dodatnu mjeru za\u0161tite protiv njihova mogu\u0107eg zlostavljanja, kao i dodatnu za\u0161titu policijskih slu\u017ebenika od (neutemeljenih) navoda o primjeni fizi\u010dkog ili psihi\u010dkog zlostavljanja.<\/p>\n

Zabrinjava stanje u PP Mursko Sredi\u0161\u0107e, koja nadzire dr\u017eavnu granicu s Republikom Slovenijom u ukupnoj du\u017eini od 79,7 kilometara, na kojoj je \u0161est grani\u010dnih prijelaza. U zgradi je koja zahtijeva adaptaciju, a za slu\u017ebene svrhe koristi se i susjedna zgrada jedinice lokalne samouprave. Prostorije za uhi\u0107ene osobe nema. To ote\u017eava polo\u017eaj osoba li\u0161enih slobode, ali i rad policijskih slu\u017ebenika. Uzimaju\u0107i sve navedeno u obzir, potrebno je osigurati uvjete za smje\u0161taj OLS, sukladno me\u0111unarodnim i doma\u0107im standardima.<\/p>\n

Ve\u0107ina policijskih postaja raspola\u017ee s transportnim vozilima koja su u ispravnom stanju. Me\u0111utim, ona nemaju sigurnosne pojaseve, \u0161to je suprotno CPT standardima prema kojima sva vozila koja se koriste za prijevoz osoba li\u0161enih slobode trebaju biti opremljena odgovaraju\u0107om sigurnosnom opremom. Stoga je potrebno opremiti vozila koja se koriste za prijevoz osoba li\u0161enih slobode odgovaraju\u0107om sigurnosnom opremom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prava osoba li\u0161enih slobode<\/strong><\/h3>\n

Tijekom obilazaka pratili smo i po\u0161tivanje prava uhi\u0107enih i pritvorenih osoba, posebno omogu\u0107avanja kontakta s odvjetnikom, lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i te kontaktiranja \u010dlana obitelji ili tre\u0107e strane. Pristup proceduralnim jamstvima u prvim satima policijskog li\u0161avanja slobode je od izuzetne va\u017enosti jer osigurava pravi\u010dno su\u0111enje u skladu s \u010dl. 6. EKLJP, a istovremeno je i u\u010dinkovit na\u010din sprje\u010davanja mu\u010denja i drugih oblika nasilja.<\/p>\n

Neposrednim uvidom u predmete utvr\u0111eno je da se uhi\u0107enike upoznaje s razlozima uhi\u0107enja i pravima, uklju\u010duju\u0107i i pravo na branitelja. I nadalje se uo\u010dava da OLS, iako imaju mogu\u0107nost koristiti privremenu BPP sukladno ZKP-u, rijetko pozivaju odvjetnika, odnosno da se ve\u0107ina odri\u010de prava na branitelja<\/p>\n

 <\/p>\n

Kontrolni obilasci<\/strong><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine proveden je kontrolni obilazak PU splitsko-dalmatinske, koji je obuhvatio pritvorsku jedinicu i sedam postaja, kako bi se utvrdio stupanj provedbe preporuka danih tijekom redovitih obilazaka 2016. godine. Njime je utvr\u0111eno da je 28% preporuka provedeno, 33% djelomi\u010dno provedeno, a 39% nije provedeno pa su ponovljene.<\/p>\n

Najve\u0107i broj neispunjenih preporuka odnosi se na uvjete smje\u0161taja u prostorijama za OLS. Tako primjerice, u niti jednoj PP video nadzor ne pokriva sve prostorije u kojima se nalaze ili se kre\u0107u OLS, \u0161to je suprotno Standardima.<\/p>\n

Istovremeno, nedopustivo je da niti nakon prethodno upu\u0107ene preporuke u PP Sinj nije onemogu\u0107en video nadzor nad wc-om u prostoriji za smje\u0161taj OLS, \u010dime se ugro\u017eava pravo na privatnost, a isto mo\u017ee predstavljati poni\u017eavaju\u0107e postupanje. Takva praksa suprotna je CPT standardima, jer video nadzor ne smije obuhva\u0107ati sanitarni \u010dvor.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 136.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da uspostave video nadzor u svim prostorijama u kojima se nalaze i kre\u0107u OLS te sustav dojave (zvono za poziv), koji treba biti dostupan pritvorskim nadzornicima u operativno-komunikacijskim centrima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Nadalje, Standardi propisuju da se unutar prostorije za zadr\u017eavanje mora nalaziti sanitarni \u010dvor opremljen wc-om s mogu\u0107no\u0161\u0107u ispiranja, kao i da voda za pi\u0107e mora biti dostupna. Unato\u010d tomu, i nadalje velik broj prostorija za zadr\u017eavanje nema izravnu dostupnost pitke vode, kao niti izravnu mogu\u0107nost kori\u0161tenja sanitarnog \u010dvora pa osobe li\u0161ene slobode ovise o policijskim slu\u017ebenicima.<\/p>\n

Nakon kontrolnog obilaska ostaje nejasno zbog \u010dega u ve\u0107ini PP nisu provedene preporuke za koje nisu potrebna velika ulaganja, poput postavljanja zvona za poziv, uklanjanja plo\u010dica i dr. Pozitivan primjer je PP Imotski.<\/p>\n

Naime, pri obilasku postaje upoznati smo kako je u tijeku izgradnja nove zgrade policijske postaje te nam je omogu\u0107en i kratki obilazak gradili\u0161ta. Nova zgrada raspolagat \u0107e sa \u0161est prostorija za smje\u0161taj osoba li\u0161enih slobode te bi trebala biti opremljena sukladno postoje\u0107im standardima.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c, \u201cSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201d, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201cSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201d,\u00a0\u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c i \u201eJavno okupljanje<\/a>\u201c.<\/p>\n

Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma (za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja ) i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: \u201eTra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>\u201c, \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c i \u201eOsobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju Tijekom 2021. godine postupali smo u 133 predmeta na temelju pritu\u017ebi gra\u0111ana i po vlastitoj inicijativi, vezano za nezakonito li\u0161enje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[307,956,1937,2024,1260,1837,1839,1845],"class_list":["post-13646","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-cpt","tag-drzavljanstvo","tag-izvjesce-2021","tag-osobe-lisene-slobode","tag-policija","tag-privatnost","tag-sloboda-kretanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13646"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13646\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14373,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13646\/revisions\/14373"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}