{"id":13641,"date":"2022-04-12T11:15:56","date_gmt":"2022-04-12T09:15:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13641"},"modified":"2022-06-10T09:19:53","modified_gmt":"2022-06-10T07:19:53","slug":"pravo-na-zdrav-zivot-i-zdrav-okolis-pravo-na","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdrav-zivot-i-zdrav-okolis-pravo-na\/","title":{"rendered":"Pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a> Vi\u0161e o temama vezanima uz pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.<\/em><\/h6>\n
\n

Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/strong><\/h3>\n

Zna\u010dajna prekretnica u razvoju ljudskih prava dogodila se u listopadu 2021. godine kada je Vije\u0107e za ljudska prava UN-a usvojilo rezoluciju kojom se po prvi puta na me\u0111unarodnoj razini prepoznaje pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 kao ljudsko pravo. Iako preko 80% dr\u017eava \u010dlanica UN-a ovo pravo ve\u0107 priznaje u nacionalnim propisima, me\u0111u kojima je i RH, rezolucija bi trebala potaknuti njegovo univerzalno prepoznavanje u ustavima, zakonodavstvu i regionalnim ugovorima za za\u0161titu ljudskih prava.<\/p>\n

Vije\u0107e je u listopadu usvojilo i rezoluciju kojom se uspostavlja posebni izvjestitelj za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena, a obje su rezolucije donesene uo\u010di godi\u0161nje konferencije dr\u017eava \u010dlanica Pari\u0161koga sporazuma (COP26) u Glasgowu. Tom je prilikom odr\u017ean simpozij o ulozi NHRI-a u kontekstu klimatskih promjena i utjecaju na ljudska prava, na kojem smo online aktivno sudjelovali.<\/p>\n

U RH je pravo na zdrav okoli\u0161 za\u0161ti\u0107eno Ustavom, u kojem se u Glavi III. (Za\u0161tita ljudskih prava i temeljnih sloboda) u \u010dl. 70. odre\u0111uje da svatko ima pravo na zdrav \u017eivot i da dr\u017eava osigurava uvjete za zdrav okoli\u0161 te da je svatko du\u017ean, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posve\u0107ivati za\u0161titi zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoli\u0161a.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 117.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161, uzimaju\u0107i u obzir me\u0111unarodno prepoznavanje prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

I na europskoj razini je do\u0161lo do pomaka u pogledu prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161. Europski parlament je povodom dono\u0161enja Op\u0107eg programa djelovanja EU za okoli\u0161 do 2030. godine, raspravljao o uvo\u0111enju prava na zdrav, \u010dist i odr\u017eiv okoli\u0161, kao preduvjeta za postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoli\u0161.<\/p>\n

Povelja EU o temeljnim pravima u \u010dl. 37. odre\u0111uje da visoka razina za\u0161tite i pobolj\u0161anje kvalitete okoli\u0161a moraju biti integrirani u politike Unije i osigurani u skladu s na\u010delom odr\u017eivog razvoja. ESLJP u presudama godinama ukazuje na utjecaj okoli\u0161nih pitanja na ostvarivanje prava i sloboda zajam\u010denih EKLJP. Europski odbor za socijalna prava u zaklju\u010dcima i odlukama utvr\u0111uje da okoli\u0161na pitanja mogu utjecati na ostvarivanje prava zajam\u010denih Europskom socijalnom poveljom.<\/p>\n

Institucija pu\u010dke pravobraniteljice je u velja\u010di 2021. godine podnijela Hrvatskom saboru, ujedno i s ciljem promocije ovog ustavnog prava, posebno Izvje\u0161\u0107e o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19.<\/p>\n

 <\/p>\n

Postupanje po pritu\u017ebama<\/strong><\/h3>\n

U podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a i prirode postupamo na temelju zaprimljenih pritu\u017ebi, no otvaramo predmete i po vlastitoj inicijativi te po potrebi odlazimo na terenske obilaske. Prilikom vo\u0111enja ispitnih postupaka sura\u0111ujemo s nizom dionika: tijelima dr\u017eavne uprave, gra\u0111anima, gra\u0111anskim inicijativama, JLP(R)S i drugima. Nerijetko je rije\u010d o predmetima koji zahtijevaju vi\u0161egodi\u0161nje postupanje radi utvr\u0111ivanja, a zatim i pra\u0107enja provedbe mjera radi otklanjanja one\u010di\u0161\u0107enja i njihovog \u0161tetnog utjecaja na zdravlje gra\u0111ana.<\/p>\n

Kod utvr\u0111ivanja i saniranja one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a i prirode bitnu ulogu imaju razli\u010dite inspekcije, naj\u010de\u0161\u0107e inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a, za\u0161tite prirode, sanitarna, gra\u0111evinska, vodopravna, \u0161umarska te lovna, koje postupaju u okviru svoga djelokruga rada. Stoga nam je bitna suradnja s inspekcijama pa u postupcima \u010desto predla\u017eemo njihovo postupanje te tra\u017eimo obavijesti o utvr\u0111enom i poduzetom. Osim \u0161to podatke iz inspekcijskih nadzora koristimo u pojedina\u010dnim predmetima, isti nam poma\u017eu u identificiranju sustavnih izazova u za\u0161titi okoli\u0161a i prirode te njihovom utjecaju na zdravlje gra\u0111ana.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 118.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da donese Pravilnik o mjerenju i na\u010dinu pra\u0107enja rasvijetljenosti okoli\u0161a iz Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Prema podatcima DIRH-a, 2021. godine inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a u sedam slu\u010dajeva je utvrdila neprovo\u0111enje mjera za\u0161tite propisanih rje\u0161enjem o prihvatljivosti zahvata za okoli\u0161. Proveden je jedan nadzor nad ovla\u0161tenicima za obavljanje stru\u010dnih poslova za\u0161tite okoli\u0161a i \u010detiri kontrolna nadzora te je upu\u0107eno 16 zahtjeva za mjerenja posebne namjene iz Zakona o za\u0161titi zraka. Nismo zaprimili podatke o provedenim nadzorima na lokacijama crnih to\u010daka i biv\u0161ih tvornica koje su u postupku sanacije.<\/p>\n

Vezano za prijave gra\u0111ana na svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, budu\u0107i da jo\u0161 nije donesen Pravilnik o mjerenju i na\u010dinu pra\u0107enja rasvijetljenosti okoli\u0161a iz Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, komunalna redarstva su, nakon \u0161to bi im inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a proslijedila prijave, ote\u017eano postupala.<\/p>\n

Inspekcija za\u0161tite prirode provela je 44 nadzora vezano za postupak procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 (PUO) i postupak ocjene prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu (OPEM) te je podnijela tri optu\u017ena prijedloga zbog prethodno neizvr\u0161ene OPEM. Udruge su nas obavijestile o slu\u010dajevima nezakonitog uspostavljanja lovi\u0161ta na ribnjacima, kori\u0161tenja olovne sa\u010dme u mo\u010dvarnim stani\u0161tima, trovanja te slu\u010dajnog ulova\/prilova ugro\u017eenih i za\u0161ti\u0107enih morskih vrsta, navode\u0107i da ove slu\u010dajeve nadle\u017ene inspekcije nisu dostatno nadzirale.<\/p>\n

Sanitarna inspekcija provela je 947 nadzora i 270 kontrola izvr\u0161enja rje\u0161enja donesenih radi za\u0161tite od buke, podnijela je 35 optu\u017enih prijedloga i prekr\u0161ajnih naloga te je naplatila 96 kazni. Zbog prekomjerne buke gra\u0111ani se i nama kontinuirano pritu\u017euju te i dalje primje\u0107ujemo da se mjerenja buke ne izvode u stvarnim okolnostima niti na mjestima gdje je buka najizra\u017eenija.Stoga smo u nekoliko slu\u010dajeva tra\u017eili provedbu nadzora nad osobama ovla\u0161tenima za mjerenje buke.<\/p>\n

Gra\u0111evinska inspekcija je zaprimila 37 prijava zbog bespravne gradnje baznih stanica mobilnih operatera, \u0161to ulazi u podru\u010dje za\u0161tite od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja. Protiv 12 osoba je pokrenut inspekcijski postupak, no nemamo podatke je li koja bazna stanica uklonjena.<\/p>\n

\n

\u201eJavljam Vam se jer \u017eelim prijaviti nepropisno postavljene bazne stanice na krovovima stambenih objekata u \u2026 neke od ovih baznih stanica posluju ve\u0107 godinama bez uporabne dozvole, ali kako vidim ni\u0161ta nije u\u010dinjeno. Naprotiv, teleoperateri postavljaju nove bazne stanice \u2026<\/span><\/p>\n

Konkretno, nedavno je nikla bazna stanica na neboderu u ulici\u2026, a na susjednom neboderu ve\u0107 od ranije postoji bazna stanica. \u2026 Stanari vi\u0161ih katova ovih nebodera danono\u0107no su izlo\u017eeni izuzetno visokim nivoima opasnog zra\u010denja. \u0160tetnost i potencijalna kancerogenost elektromagnetskog zra\u010denja koja dolazi od baznih stanica je nau\u010dno dokazana <\/span>i dokumentirana\u2026vrijeme je da se stane na kraj ovakvoj neodgovornoj i nadasve opasnoj praksi, i da se za\u0161tite \u017eivoti i zdravlje gra\u0111ana koji financiraju dr\u017eavne institucije upravo da sprije\u010davaju ovakve zloupotrebe.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Pritu\u017ebe po kojima postupamo odnose se na one\u010di\u0161\u0107enje zraka, vode, tla, morskog okoli\u0161a, nepropisno gospodarenje otpadom, nedovoljnu za\u0161titu od buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, sumnju na pretjerano neioniziraju\u0107e zra\u010denje baznih stanica mobilnih operatera te doga\u0111aje uvjetovane klimatskim promjenama. Tako\u0111er, postupamo po pritu\u017ebama zbog devastacije za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja te je u tijeku ispitni postupak po pritu\u017ebi gra\u0111ana Premanture zbog vi\u0161egodi\u0161nje devastacije obale i parka Kamenjak, povodom \u010dega smo obi\u0161li lokaciju.<\/p>\n

\n

\u201eMolim od Vas da mi se omogu\u0107i na licu mjesta da doka\u017eem svoju \u010dast i po\u0161tenje, da zagrabimo pod povr\u0161inu na k.\u010d. za koju tvrde da nema otpada… dovezli su jo\u0161 15 do 20 kamiona zemlje i sve prekrili lako je dokazati na licu mjesta sa lopatom..<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Drugu godinu vodimo ispitni postupak zbog pritu\u017ebe o nepropisnom odlaganju otpada, najvi\u0161e gra\u0111evinskog i biootpada na podru\u010dju Grada Preloga te pratimo provedbu preporuke koju smo 2021. godine dali Gradu radi osiguranja provedbe mjera za spre\u010davanje nepropisnog odbacivanja otpada te uspostave sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odba\u010denom otpadu, kao i sustava evidentiranja lokacija odba\u010denog otpada.<\/p>\n

U RH ne postoji u\u010dinkovit mehanizam za sustavnu za\u0161titu zdravlja na lokacijama industrijskih postrojenja ili drugih ve\u0107ih zahvata, provode se mjestimi\u010dne studije o njihovom utjecaju na zdravlje tek nakon prijavljenog \u0161tetnog utjecaja, poput Studije HZJZ-a o utjecaju ekolo\u0161kih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda.<\/p>\n

Iako je ova Studija trebala biti zavr\u0161ena 2020. godine, o tome nemamo povratne informacije. Drugu takvu studiju, Ekolo\u0161ku studiju utjecaja CGO Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske \u017eupanije (NZJZ PG\u017d) je provodio od kraja 2020. do kraja 2021. godine te ju je dovr\u0161io u o\u017eujku 2022. godine.<\/p>\n

Sukladno \u010dl. 52. Ustava more, morska obala i otoci u\u017eivaju osobitu za\u0161titu dr\u017eave, no ne postoji posebni zakon kojim RH \u0161titi more, ve\u0107 su za\u0161tita mora i obalnog podru\u010dja sastavnice ZZO-a, u okviru kojeg je u tijeku izrada Strategije upravljanja morskim okoli\u0161em i obalnim podru\u010djem.<\/p>\n

Bilje\u017eimo porast pritu\u017ebi zbog one\u010di\u0161\u0107enja morskog okoli\u0161a i priobalja, dok je inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a u 2021. godini evidentirala jedno one\u010di\u0161\u0107enje mora ugljikovodicima kojemu nije utvr\u0111en uzrok. Prema podatcima MMPI-a lu\u010dke kapetanije, ustrojene unutar Uprave sigurnosti prometa koja je zadu\u017eena za kontinuiranu provedbu mjera za\u0161tite morskog okoli\u0161a od \u0161tetnih utjecaja pomorskog prometa, u 2021. godini su postupale u 55 slu\u010dajeva po dojavama o one\u010di\u0161\u0107enju mora, od kojih je one\u010di\u0161\u0107enje utvr\u0111eno i sanirano u 10 slu\u010dajeva, pri \u010demu za njih sedam nije poznat izvor one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n

MMPI navodi da u svim ostalim slu\u010dajevima, nadle\u017ene slu\u017ebe dolaskom na mjesto dojave nisu zapazile one\u010di\u0161\u0107enje mora, u pravilu zbog disperzije lokaliziranog tankog uljnog filma uslijed djelovanja hidro-meteorolo\u0161kih prilika. Za slu\u010dajeve iznenadnih one\u010di\u0161\u0107enja mora RH raspola\u017ee s 10 brodova \u010dista\u010da raspore\u0111enih u priobalnim \u017eupanijama te je mre\u017ei brodova \u010dista\u010da mora Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) pridru\u017een i prvi hrvatske brod (\u201eKijac”).<\/p>\n

\n

\u201eObe\u0107ali ste na sastanku (ima skoro i godina dana) da \u0107e se barem sme\u0107e sanirati, \u0161to je sramotno da nam je to potrebno obe\u0107avati. Saniranje sme\u0107a bi trebala biti sasvim normalna praksa \u2026 <\/span><\/p>\n

Mi kao mje\u0161tani trpimo sve posljedice ne\u010dijeg nemara prema ljudskom zdravlju, okoli\u0161u, moru, a zamislite, nitko za to nije odgovoran. Je li vama normalno da se nafta jednostavno prolije, da se sme\u0107e jednostavno baca okolo po okoli\u0161u? … <\/span><\/p>\n

Imamo pravo na zdrav \u017eivot, a sa ovakvim na\u010dinom poslovanja samo se vra\u0107amo u pro\u0161lost i u jo\u0161 goru budu\u0107nost. Jako dobro znamo koji se sve poslovi odvijaju\u2026 Od bojanja, pjeskarenja, bru\u0161enja plasti\u010dnih brodova, sve bez minimuma za\u0161tite na radu, za\u0161tite okoli\u0161a i odgovornosti prema ljudskom <\/span>zdravlju.<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Sanacije nekih one\u010di\u0161\u0107enih lokacija, primarno biv\u0161ih industrija, su nedovr\u0161ene, kasne te izostaje njihov sustavni nadzor.<\/p>\n

Od o\u017eujka 2021. godine postupamo zbog ekolo\u0161kih incidenata u Vranjicu, a zadnju pritu\u017ebu radi one\u010di\u0161\u0107enja mora dobili smo krajem prosinca. Prema izjavama mje\u0161tana, od bolesti povezanih s izlo\u017eenosti azbestom oboli i umire desetak stanovnika godi\u0161nje, a u\u010destale imisije one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u morski okoli\u0161 u Vranjicu evidentira i Udruga za za\u0161titu okoli\u0161a, prirode i odr\u017eivi razvoj Sunce. Stoga u navedenom predmetu ispitujemo pojave one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a iz vi\u0161e mogu\u0107ih izvora, a primije\u0107ena je razlika u broju one\u010di\u0161\u0107enja morskog okoli\u0161a koje prijavljuju udruge od slu\u017ebenih evidencija nadle\u017ene lu\u010dke kapetanije.<\/p>\n

Ispitni postupak vodimo i zbog one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a (posebice zraka i morskog okoli\u0161a),
\nugroze zdravlja i neizvr\u0161ene sanacije tvorni\u010dkog kruga biv\u0161e tvornice ferolegura u op\u0107ini Dugi
\nRat. Tvornica je 2004. godine prestala s radom te je izra\u0111en sanacijski program koji nije proveden, a troska godinama stoji odlo\u017eena i nepokrivena na obali.<\/p>\n

Istovremeno je RH u rujnu 2021. godine dobila slu\u017ebenu opomenu EK zbog nepo\u0161tivanja presude Suda EU od 2. svibnja 2019. (C-250\/18), kojom je utvr\u0111eno da RH nije osigurala gospodarenje otpadom koje ne ugro\u017eava zdravlje ljudi i ne \u0161teti okoli\u0161u, jer je vi\u0161e od 140.000 tona ostatka nakon obrade silikomanganske troske u Biljanima Donjim kvalificirala kao \u201enusproizvod\u201c, a ne kao otpad.<\/p>\n

Prema podatcima MGOR-a, u tijeku je ispitivanje svojstava troske radi utvr\u0111ivanja mo\u017ee li ju se upotrijebiti u gra\u0111evinarstvu, a rezultati se o\u010dekuju u o\u017eujku 2022. godine. Navedena lokacija uvr\u0161tena je u Izmjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.<\/p>\n

Crne to\u010dke su lokacije u okoli\u0161u visoko optere\u0107ene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnolo\u0161kim) otpadom1 te s dvije nove crne to\u010dke (Odlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) – Biljane Donje i Odlagali\u0161te fosfogipsa – Petrokemija Kutina), Izmjene Plana sada sadr\u017ee osam crnih to\u010daka. Tri su u postupku sanacije, no rad na terenu jo\u0161 nije zapo\u010deo, dok se za ostalih pet izra\u0111uje dokumentacija.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje godinama zaprimamo zbog odlagali\u0161ta i CGO-a, odnose se na one\u010di\u0161\u0107enje zraka, tla i\/ili voda te ugrozu zdravlja. Prema podatcima MGOR-a, 94 odlagali\u0161ta su aktivna. Ona koja nastavljaju s radom do otvaranja CGO-a su sanirana i opremljena, a sanacija je u tijeku ili je zavr\u0161ena na vi\u0161e od 75% odlagali\u0161ta. Nije do kraja rije\u0161eno pitanje goriva iz otpada u postoje\u0107im CGO-ima, koje se prema podatcima MGOR-a izvozi uz 40%-tno sufinanciranje FZOEU-a.<\/p>\n

Od kraja 2018. godine vodimo ispitni postupak zbog utjecaja CGO-a Mari\u0161\u0107ina na okoli\u0161 i zdravlje, u kojemu je i dalje ljeti pove\u0107ana koli\u010dina otpada, brzo se pune odlagali\u0161ne plohe te se otpad nedovoljno odvaja. Rezultati Ekolo\u0161ke studije utjecaja CGO-a Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice, koju je provodio NZJZ PG\u017d u suradnji s Institutom za medicinska istra\u017eivanja i Medicinskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, pokazali su da nema razvijenog oblika bolesti okoli\u0161a (astma, kroni\u010dna opstruktivna bolest plu\u0107a, ja\u010de opstrukcije ili restrikcije di\u0161nih puteva) koju bi se povezalo s utjecajem CGO-a, no da odre\u0111eni okoli\u0161ni \u010dimbenici utje\u010du na fiziolo\u0161ke plu\u0107ne funkcije ispitanih stanovnika Mar\u010delja.<\/p>\n

Studija zaklju\u010duje da je izuzetno va\u017eno provoditi pra\u0107enje i povezivanje rezultata spirometrijskih mjerenja i vrijednosti enzima MMP-9 i MMP-2, te TIMP-1 i 2 u urinu, odnosno da je potrebno nastaviti provoditi kontinuirani biolo\u0161ki monitoring populacije koja \u017eivi na podru\u010djima i neposrednoj blizini CGO Mari\u0161\u0107ina. Stoga je va\u017eno sustavno provoditi kontinuirani biolo\u0161ki monitoring populacije koja \u017eivi u blizini drugih postoje\u0107ih i planiranih industrijskih postrojenja, odlagali\u0161ta otpada i CGO-a u RH. Iako je prethodno najavljena, \u0161to smo isticali kao primjer dobre prakse, Studija ipak ne\u0107e uklju\u010diti analizu tla.<\/p>\n

\n

\u201ePostoji vi\u0161e pritisaka na kr\u0161ko podzemlje. Me\u0111u najve\u0107ima su preparati koji se koriste u poljoprivredi (gnojiva, herbicidi, pesticidi\u2026) koji se u kr\u0161kom tlu bez filtracije izravno cijede u podzemlje. Zna\u010dajan utjecaj imaju i gra\u0111evinski zahvati kao cestogradnja (bu\u0161enje tunela, izgradnja prometnica) i osobito kamenolomi\u2026 problem one\u010di\u0161\u0107enja komunalnim otpadom nije <\/span>jedini pritisak na podzemna stani\u0161ta, ve\u0107 onaj koji je najvi\u0161e eksponiran, ali ne i najlak\u0161e rje\u0161iv.\u201c<\/span><\/p>\n

Iz dopisa speleolo\u0161ke inicijative \u201e\u010cisto podzemlje\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U 2021. godini zapo\u010deli smo ispitni postupak po pritu\u017ebi na odlagali\u0161te otpada \u201eTuk\u201c u Orahovici koje je jedno od aktivnih odlagali\u0161ta na kojem je sanacija u tijeku, dok se istovremeno pro\u0161iruje. U prosincu je u probni rad pu\u0161ten CGO Bikarac na podru\u010dju \u0160ibensko-kninske \u017eupanije pa \u0107emo pratiti njegov utjecaj na zdravlje lokalnog stanovni\u0161tva te o\u010duvanje sastavnica okoli\u0161a.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 119.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da unaprijedi sustavni nadzor i osigura stru\u010dne kapacitete javnih ustanova za u\u010dinkoviti nadzor nad speleolo\u0161kim objektima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U RH se 70% pitke vode nalazi u kr\u0161kom podzemlju, a podatci upu\u0107uju na ugrozu podzemnih voda, kao i na neo\u010duvanost podzemlja, odnosno speleolo\u0161kih objekata koji prema Zakonu o za\u0161titi prirode u\u017eivaju osobitu za\u0161titu zbog o\u010duvanja georaznolikosti. S obzirom da se podzemne vode primarno koriste za opskrbu stanovni\u0161tva vodom za ljudsku potro\u0161nju, ponavljamo da je potrebno izraditi analizu u\u010dinkovitosti za\u0161tite izvori\u0161ta, vodocrpili\u0161ta i vodoopskrbnih objekata.<\/p>\n

Problem je vi\u0161egodi\u0161nje odlaganje otpada u \u0161pilje i jame o \u010demu su izvje\u0161tavali i mediji koji su objavili vijest o volonterskoj akciji \u010di\u0161\u0107enja otpada iz Ga\u0107ine Jame kod Zagvozda te povodom kojega problema smo pokrenuli ispitni postupak. Radilo se o akciji volonterske speleolo\u0161ke inicijative \u201e\u010cisto podzemlje\u201c koja je dokumentirala 938 divljih deponija u \u0161piljama i jamama te iz njih 46 izvadila 276 kubika otpada. Kako je rije\u010d o te\u0161ko dostupnim lokalitetima, zna\u010daju ulogu u \u010di\u0161\u0107enju ovih lokacija imaju speleolozi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iskustva udruga za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode<\/strong><\/h3>\n

OCD-i nas kontinuirano obavje\u0161tavaju o provedbi Aarhu\u0161ke konvencije pa su i u 2021. godini ukazivali na slu\u010dajeve u kojima isti\u010du da su povrije\u0111ena konvencijom regulirana prava: pravo na pristup okoli\u0161nim informacijama, pravo na sudjelovanje javnosti u okoli\u0161nim pitanjima i pravo na pristup pravosu\u0111u.<\/p>\n

Primjerice, navode da im nisu bili dostupni dokumenti vezani uz okoli\u0161ne postupke: procjena utjecaja na okoli\u0161 (PUO), ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 (OPUO) i strate\u0161ka procjena utjecaja zahvata na okoli\u0161 (SPUO).<\/p>\n

Navode da im je MGOR uvjetovao pristup informacijama dokazivanjem pravnog interesa temeljem \u010dl. 84. st. 1. ZUP-a, \u0161to da je protivno pravu na sudjelovanje javnosti u okoli\u0161nim pitanjima. Isti\u010du i da sudjelovanje javnosti nije omogu\u0107eno u posljednjoj fazi zahvata vezano za postupke izdavanja lokacijske i gra\u0111evinske dozvole u kojima zainteresirana javnost ne mo\u017ee sudjelovati kao stranka u postupku, budu\u0107i da \u010dl. 94. Zakona o prostornom ure\u0111enju gra\u0111anima omogu\u0107uje sudjelovanje u javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana, no ne omogu\u0107uje podno\u0161enje redovnog ni izvanrednog pravnog lijeka protiv usvojenog plana.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 120.<\/strong><\/span>
\nPravosudnoj akademiji, da provodi edukacije sudaca iz okoli\u0161nog prava[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Tako\u0111er ukazuju na slu\u010dajeve u kojima je inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a investitoru nalo\u017eila provo\u0111enje okoli\u0161nog postupka za zahvat koji je u tom trenutku ve\u0107 bio izveden. Ukazuju i na nedovoljno kori\u0161tenje instituta privremene mjere zabrane zahvata koji utje\u010du na okoli\u0161 ili prirodu, do okon\u010danja upravnog spora spora. Primjerice, presuda kojom je poni\u0161teno rje\u0161enje MZOE za iskapanje sedimenta iz Drave, donesena je godinu i pol nakon po\u010detka zahvata, a u trenutku dono\u0161enja presude iskapanje je ve\u0107 bilo provedeno i \u0161teta u\u010dinjena budu\u0107i da nije bila izdana privremena mjera zabrane zahvata do okon\u010danja spora.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na zdravlje<\/a>\u201c, \u201ePravo na dobro upravljanje<\/a>\u201c, \u201eGraditeljstvo<\/a>\u201c i \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[307,696,702,2036,2024,1833,1095],"class_list":["post-13641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-zastita-okolisa","tag-zdravlje","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-izvjesce-2021","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-organizacije-civilnog-drustva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13641"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14375,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13641\/revisions\/14375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}