{"id":13639,"date":"2022-04-12T11:06:41","date_gmt":"2022-04-12T09:06:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13639"},"modified":"2022-06-10T09:20:41","modified_gmt":"2022-06-10T07:20:41","slug":"branitelji-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava\/","title":{"rendered":"Branitelji ljudskih prava"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz<\/em> branitelje ljudskih prava<\/em> mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.<\/em><\/h6>\n
\n

Po prvi puta na ovaj na\u010din izvje\u0161tavamo o braniteljima ljudskih prava kao zajedni\u010dkom pojmu za pojedince, skupine, organizacije i institucije (poput novinara, zvi\u017eda\u010da, OCD-a ili nacionalnih institucija za za\u0161titu ljudskih prava) koji imaju va\u017enu ulogu u promicanju i za\u0161titi ljudskih prava i vladavine prava, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom i me\u0111unarodnom nivou.<\/p>\n

UN je jo\u0161 1998. godine usvojio Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, koja sadr\u017ei niz na\u010dela i prava zasnovanih na standardima sadr\u017eanima u obvezuju\u0107im me\u0111unarodnim instrumentima za za\u0161titu ljudskih prava, poput Me\u0111unarodnoga pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, a koja ukazuje na odgovornost dr\u017eave u unapre\u0111ivanju, ja\u010danju polo\u017eaja i prepoznavanju doprinosa branitelja ljudskih prava. UN-ovo Vije\u0107e za ljudska prava i Op\u0107a skup\u0161tina usvojili su niz rezolucija koje se odnose na njihov polo\u017eaj i za\u0161titu, a 2000. godine uspostavljen je i mandat posebnoga izvjestitelja UN-a o braniteljima ljudskih prava.<\/p>\n

Na europskoj razini, u okrilju VE, Odbor ministara usvojio je 2008. godine Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, a mandat povjerenice za ljudska prava VE obuhva\u0107a i ove dionike. EU je, pak, donijela smjernice o za\u0161titi branitelja ljudskih prava 2004. godine, dopunjene 2008. godine. Osim toga, sami ugovori o osnivanju i funkcioniranju EU nagla\u0161avaju va\u017enost civilnoga dru\u0161tva, kao branitelja ljudskih prava, u osiguranju dobroga upravljanja Unijom.<\/p>\n

Nedavno usvojene javne politike, poput Strategije EU za ja\u010danje primjene Povelje o temeljnim pravima, kao i Unijini akcijski planovi u podru\u010djima suzbijanja rasizma, uklju\u010divanja Roma, integracije migranata, prava djece, \u017eena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom isti\u010du klju\u010dnu ulogu i zna\u010daj slobodnog i aktivnog civilnog dru\u0161tva za promociju temeljnih prava gra\u0111ana EU. Na va\u017enost rada OCD-a kao branitelja ljudskih prava te njihovoj ulozi u o\u010duvanju vladavine prava u Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava redovito ukazuje i EK.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 113.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije sadr\u017ei cilj va\u017enost izgradnje poticajnog okru\u017eenja za rad OCD-a koji se bave za\u0161titom i promicanjem ljudskih prava<\/span>
\nPreporuka 114.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da \u017eurno donese Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Kako bi OCD-i mogli uspje\u0161no djelovati, klju\u010dno im je osigurati odgovaraju\u0107i normativni okvir, financijska sredstva za rad, pristup sudjelovanju u procesima dono\u0161enja odluka, kao i osigurati sigurno okru\u017eenje za njihovo djelovanje. Na\u017ealost, kako je pokazalo Izvje\u0161\u0107e EK, ali i istra\u017eivanja EU Agencije za temeljna prava (FRA), posljednjih se godina diljem Europe u svakome od ovih podru\u010dja OCD-i susre\u0107u s razli\u010ditim izazovima, \u0161to je dodatno produbila pandemija.<\/p>\n

Iako je u lipnju 2021. osnivana Radna skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva, on jo\u0161 nije usvojen, premda je posljednji strate\u0161ki dokument istekao jo\u0161 2016. godine. Kao \u0161to smo u ovom Izvje\u0161\u0107u ve\u0107 ukazali, nije usvojen niti Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, koji bi kao va\u017ene dionike u za\u0161titi i promicanju ljudskih prava trebao prepoznati i zna\u010daj OCD-a kao branitelja ljudskih prava.<\/p>\n

Vlada RH je u velja\u010di 2021. godine Odlukom definirala popis tijela javne vlasti koja sudjeluju u radu Savjeta za razvoj civilnog dru\u0161tva, razrije\u0161iv\u0161i time polugodi\u0161nji zastoj u imenovanju predstavnika OCD-a u razli\u010dite radne skupine za izradu propisa i strate\u0161kih dokumenata. Pozitivno je \u0161to je (izvan izvje\u0161tajnog razdoblja) u sije\u010dnju 2022. osnovan Savjet za ljudska prava, me\u0111uresorno tijelo \u010diji \u010dlanovi su i predstavnici OCD-a, koji bi trebao omogu\u0107iti \u0161to u\u010dinkovitije prepoznavanje izazova u podru\u010dju ljudskih prava te doprinijeti koordinaciji i boljoj komunikaciji svih relevantnih dionika u ovom podru\u010dju.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 115.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da osigura dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranje OCD-a za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U skladu s Me\u0111unarodnim paktom o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima te UN-ovom Deklaracijom o braniteljima ljudskih prava, va\u017eno je OCD-ima osigurati pristup financijskim sredstvima. OCD-i ve\u0107 godinama ukazuju na pote\u0161ko\u0107e pri financiranju, a isto se nastavilo i tijekom 2021. godine. Kada govorimo o institucionalnoj podr\u0161ci, primjetan je trend smanjenja udjela lutrijskih sredstava koji se izdvajaju za rad OCD-a.<\/p>\n

Taj udio u 2015. iznosio je 14,21%, a u 2016. pao je na 6,88%. Od 2017. bilje\u017eimo njegovo pove\u0107anje, no nikada nije dosegao razinu iz 2015. godine, a od 2017. najni\u017ei je bio 2021. godine, kada je iznosio 10,60%. Udruge ukazuju i na ka\u0161njenja u raspisivanju natje\u010daja, ka\u0161njenja u objavama njihovih rezultata te neraspisivanje niza natje\u010daja najavljivanih u godi\u0161njim planovima objave poziva na dostavu projektnih prijedloga financiranih iz ESF-a, kao i da gotovo nema natje\u010daja koji su usmjereni primarno na zagovaranje i pra\u0107enje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije.<\/p>\n

I udruge koje se bave BPP-om ukazuju na nedovoljno financiranje njihovih aktivnosti, \u0161to utje\u010de na mogu\u0107nost pru\u017eanja i kvalitetu usluge, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i.<\/p>\n

U posljednje dvije godine, obilje\u017eene pandemijom i potresima, pojedinci, gra\u0111anske inicijative i platforme te OCD-i zna\u010dajno su doprinijeli izravno poma\u017eu\u0107i na terenu, ali i na druge na\u010dine, primjerice sudjeluju\u0107i komentarima i prijedlozima u postupcima dono\u0161enja relevantnih propisa i sura\u0111uju\u0107i s tijelima dr\u017eavne uprave, neovisnim institucijama i lokalnim samoupravama.<\/p>\n

Jedan je od primjera takvoga djelovanja i Koordinacija humanitaraca Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, koju su OCD-i pokrenuli zajedno s HCK te uz potporu na\u0161e institucije. Cilj Koordinacije je bio osigurati \u0161to bolju organizaciju, koordinaciju i pru\u017eanje pomo\u0107i gra\u0111anima suo\u010denim s posljedicama potresa u SM\u017d.<\/p>\n

Kada se radi o sudjelovanju predstavnika OCD-a u radnim skupinama za dono\u0161enje strate\u0161kih dokumenata te zakonodavnih akata, predstavnici udruga isti\u010du kako se broj poziva na sudjelovanje u ovakvim aktivnostima posljednjih godina pove\u0107ao, no kako se njihovi doprinosi ponekad dovoljno ne uva\u017eavaju.<\/p>\n

Sudjelovanje gra\u0111ana i OCD-a u postupcima dono\u0161enja javnih politika i zakona omogu\u0107uje tijelima dr\u017eavne uprave da steknu uvid u ekspertizu OCD-a vezano uz pitanja kojima se bave, kao i u polo\u017eaj i potrebe razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina. Prema preliminarnim podatcima Ureda za zakonodavstvo, u javnim savjetovanjima posredstvom sustava e-Savjetovanje 2021. godine provedeno je ukupno 823 savjetovanja, u kojima su sudjelovale 274 udruge uputiv\u0161i 2.165, od 23.476 ukupno zaprimljenih komentara.<\/p>\n

U skladu s UN-ovom Deklaracijom o braniteljima ljudskih prava, dr\u017eave imaju obavezu osigurati sigurno okru\u017eenje za neometan rad branitelja za ljudska prava. Prema spomenutom istra\u017eivanju FRA, podatci o percepciji javnosti o mogu\u0107nosti nevladinih organizacija (NGO) da rade bez pritiska vlasti pokazuju da u RH 31% NGO nikada ili rijetko, a 33% ponekad rade bez pritiska vlasti, \u0161to RH stavlja na drugo mjesto u EU, odmah iza Ma\u0111arske.<\/p>\n

Posljednjih su godina OCD-i za za\u0161titu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije ukazivali kako se zagovaranje ljudskih prava marginaliziranih ili ugro\u017eenih dru\u0161tvenih skupina, poput migranata, pripadnika nacionalnih manjina ili \u017ertava obiteljskog i\/ili rodno uvjetovanog nasilja, u dijelu javnosti \u010desto diskreditiralo, te da su same udruge, njihovi aktivisti i volonteri bili izlo\u017eeni pritiscima, hu\u0161ka\u010dkim napisima u pojedinim medijima, vrije\u0111anju i prijetnjama. Ovi su trendovi nastavljeni i 2021. godine.<\/p>\n

Kad se radi o OCD-ima koji rade s migrantima, od o\u017eujka 2020. godine, s po\u010detkom pandemije korona virusa, pristup prihvatili\u0161tima onemogu\u0107en je svim OCD-ima koji su do tada u njima provodili aktivnosti, osim HCK-u i organizaciji M\u00e9decins du Monde, a do danas im nije ponovno omogu\u0107en.<\/p>\n

Visoki prekr\u0161ajni sud RH potvrdio je presudu Prekr\u0161ajnoga suda u Vukovaru volonteru udruge Are You Syrious, proglasiv\u0161i ga krivim za po\u010dinjenje prekr\u0161aja zabrane pomaganja dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku i kazniv\u0161i ga nov\u010danom kaznom u iznosu od 60.000,00 kuna, a o presudi vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o iregularnim migrantima i tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite. Ovaj je slu\u010daj izazvao sna\u017enu reakciju javnosti, a gra\u0111ani su u svega dvadeset i \u010detiri sata prikupili svotu koja mu je izre\u010dena.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 116.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da dosljedno implementira standarde za rad neovisnih institucija za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije, sukladno relevantnim me\u0111unarodnim instrumentima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Va\u017enu ulogu u za\u0161titi branitelja ljudskih prava imaju i nezavisne institucije za za\u0161titu ljudskih prava (NHRI), \u0161to je u RH institucija pu\u010dke pravobraniteljice, koje se tako\u0111er ubrajaju u branitelje ljudskih prava. Jedan od indikatora u Izvje\u0161\u0107u EK o vladavini prava je i okru\u017eenje u kojem nezavisne institucije poput na\u0161e djeluju.<\/p>\n

Stoga su UN i VE usvojili niz instrumenata kojima se uspostavljaju standardi za njihovo djelovanje, a od dr\u017eava \u010dlanica zahtijeva njihovo po\u0161tivanje, a izdvajamo UN-ova \u201ePari\u0161ka na\u010dela\u201c za djelovanje NHRI-ja, \u201eVenecijanska na\u010dela\u201c VE o promicanju i za\u0161titi ombudsmanskih institucija, niz rezolucija i preporuka VE o razvoju i ja\u010danju u\u010dinkovitih, pluralisti\u010dkih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava i razvoju ombudsmanskih institucija, Op\u0107u preporuku br. 2 ECRI-a VE o tijelima za jednakost te Preporuku EK o standardima za tijela za jednakost.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine usvojena su dva nova instrumenta: Preporuka o razvoju i ja\u010danju u\u010dinkovitih, pluralisti\u010dkih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava Odbora ministara VE, u kojoj se NHRI-je isti\u010de kao temeljne stupove vladavine prava, demokracije i za\u0161tite ljudskih prava i jednakosti u Europi, a dr\u017eavama \u010dlanicama preporu\u010duje dodatno ja\u010danje njihove neovisnosti u skladu s Pari\u0161kim na\u010delima i osiguravanjem svih dru\u0161tvenih preduvjeta za njihovo u\u010dinkovito djelovanje.<\/p>\n

Donesena je i Rezolucija o NHRI-jima Op\u0107e skup\u0161tina UN-a, s preporukama koje streme istom cilju. Na razini EU, u pripremi je zakonodavni prijedlog kojim \u0107e se uspostaviti standardi za rad tijela za jednakost, koji bi bili obavezni u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU, \u0161to je posljednji korak na putu prema ujedna\u010davanju standarda za rad ovih tijela u EU.<\/p>\n

Pri tome, svi navedeni standardi odnose se i na instituciju pu\u010dke pravobraniteljice, koja je je istovremeno i NHRI i ombudsmanska institucija i tijelo za jednakost. Valja napomenuti i kako se niz preporuka upu\u0107enih RH u sklopu posljednjega UPR ciklusa odnosi upravo na ja\u010danje na\u0161e institucije.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201cSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201d,\u00a0\u201ePravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/a>\u201c, \u201eTra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[246,414,432,2036,2029,2024,1865,1924,1095,1844],"class_list":["post-13639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-migracije","tag-nacionalne-manjine","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-izbjeglice","tag-izvjesce-2021","tag-migranti","tag-novinari","tag-organizacije-civilnog-drustva","tag-sloboda-izrazavanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13639"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14376,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13639\/revisions\/14376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}