{"id":13637,"date":"2022-04-12T10:55:32","date_gmt":"2022-04-12T08:55:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13637"},"modified":"2022-06-10T09:21:21","modified_gmt":"2022-06-10T07:21:21","slug":"pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-privatnost-i-utjecaj-umjetne-inteligencije-na-ljudska-prava\/","title":{"rendered":"Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a> Vi\u0161e o temama vezanima uz <\/em>pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/em> mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice<\/em>.<\/h6>\n
\n

Pravo na privatnost<\/strong><\/h3>\n

Pritu\u017ebe koje smo zaprimili tijekom 2021. godine odnosile su se na sustave videonadzora kojima se prekora\u010duju granice zakonski propisanih perimetara snimanja, \u010dime se ugro\u017eava privatnost gra\u0111ana i pravo na nepovredivost doma. Dio pritu\u017ebi odnosio se na prekomjerno prikupljanje biometrijskih podataka od strane pru\u017eatelja usluga (teleoperatera, karti\u010dnih ku\u0107a, banaka i komunalnih tvrtki), povodom \u010dega smo zatra\u017eili postupanje AZOP-a. Gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali i radi dugotrajnosti postupanja AZOP-a po zahtjevima za utvr\u0111ivanje povrede prava iz Op\u0107e uredbe o za\u0161titi osobnih podataka (EU) 2016\/679 i Zakona o provedbi Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka.<\/p>\n

Od po\u010detka epidemije bolesti COVID-19 u javnosti se kontinuirano pojavljuje pitanje granice zadiranja u privatnost, osobito u kontekstu za\u0161tite tzv. informacijske privatnosti, naro\u010dito za\u0161tite podataka o zdravlju.<\/p>\n

Tako smo zaprimili zna\u010dajan broj pritu\u017ebi gra\u0111ana u kojima su navodili kako razli\u010diti pravni subjekti (poslodavci, trgovci, ugostitelji) od njih tra\u017ee podatke o zdravstvenom stanju u svrhu provedbe protuepidemijskih mjera, \u0161to je kod gra\u0111ana stvaralo dojam pretjeranog zadiranja u njihovu privatnost. Me\u0111utim, pravo na privatnost nije apsolutno i ono se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta i uz primjenu na\u010dela razmjernosti, mo\u017ee ograni\u010diti.<\/p>\n

Zna\u010dajno nezadovoljstvo djelatnika i gra\u0111ana izazvalo je uvo\u0111enje obveznog posjedovanja EU COVID potvrde ili drugog odgovaraju\u0107eg dokaza, kao uvjeta za ulazak u javne ustanove i dr\u017eavne institucije, posebno zdravstvene i ustanove socijalne skrbi. Gra\u0111ani su isticali da uvid u njihove zdravstvene podatke mo\u017ee izvr\u0161iti veliki broj osoba, portiri i pomo\u0107no osoblje te za\u0161titari i https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno osoblje, bez jasno definiranih i prezentiranih tehni\u010dkih mjera za\u0161tite kojima se jam\u010di sigurnost prikupljanja i obrade podataka. Pri tome su navodili i da se predmetnom mjerom izravno zadire u njihovo pravo na privatnost, s obzirom da su podatci o zdravstvenom stanju osjetljivi podatci koje ne \u017eele dijeliti.<\/p>\n

Op\u0107om uredbom i Zakonom o provedbi Op\u0107e uredbe propisano je da su podatci o zdravstvenom stanju posebno za\u0161ti\u0107ena kategorija podataka (tzv. osjetljivi podatci) te se u njihovoj obradi moraju po\u0161tivati na\u010dela nu\u017enosti, proporcionalnosti i odgovornosti, uz smanjenje potencijalnih rizika koje takva obrada mo\u017ee predstavljati za prava i temeljne slobode gra\u0111ana, osobito njihovo pravo na privatnost.<\/p>\n

Istovremeno su Op\u0107om uredbom propisane iznimke te je AZOP izdao priop\u0107enje poja\u0161njavaju\u0107i da je obrada zdravstvenih podataka povezana s provedbom Odluke Sto\u017eera civilne za\u0161tite RH, zakonita i u skladu s Op\u0107om uredbom. Pojasnio je da navedena obrada predstavlja iznimku na\u010delne zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka te da je uvid u EU COVID potvrdu, odnosno drugi odgovaraju\u0107i dokaz, pri ulasku u slu\u017ebene prostorije zakonit, a \u0161to uklju\u010duje i provjeru njene valjanosti putem aplikacije CovidGO.<\/p>\n

Iz pritu\u017ebi proizlazi nedovoljno poznavanje zakonskog okvira te nedovoljna pravna sigurnost u pojedinim segmentima prava na privatnost. U tom kontekstu isti\u010demo pritu\u017ebu radi odbijanja zahtjeva za dostavom medicinske dokumentacije preminule osobe \u010dlanovima njene obitelji. Naime, obiteljski lije\u010dnik je odbio dostaviti medicinsku dokumentaciju unucima preminule osobe pozivaju\u0107i se na za\u0161titu privatnosti pacijenta i za\u0161titu osobnih podataka.<\/p>\n

Me\u0111utim, sukladno Zakonu o provedbi Op\u0107e uredbe, podatci preminule osobe nisu za\u0161ti\u0107eni zakonskim okvirom za\u0161tite osobnih podataka i ne podlije\u017eu pravnom re\u017eimu Op\u0107e uredbe. Tako\u0111er, \u010dl. 24. Zakona o pravima pacijenata propisano je da u slu\u010daju smrti, ako to pacijent nije za \u017eivota izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima bra\u010dni drug pacijenta, izvanbra\u010dni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.<\/p>\n

Pritu\u017eitelji su pravomo\u0107nim rje\u0161enjem o naslje\u0111ivanju utvr\u0111eni kao zakonski nasljednici te su legitimirani na ostvarivanje prava. Me\u0111utim, MZ je pritu\u017eiteljima odgovorilo da ne ostvaruju pravo, radi \u010dega smo pokrenuli ispitni postupak te zatra\u017eili preispitivanje postupanja. U ponovljenom je postupku zahtjev pozitivno rije\u0161en te smo, radi pravne sigurnosti, od MZ-a zatra\u017eili definiranje jednozna\u010dnih pravila postupanja po sli\u010dnim zahtjevima.<\/p>\n

Gra\u0111ani su se pritu\u017eivali na dugotrajnost upravnih postupaka koje provodi AZOP temeljem zahtjeva za utvr\u0111ivanje povrede prava iz Op\u0107e uredbe i Zakona o provedbi Op\u0107e uredbe, zbog \u010dega nisu mogli pravovremeno za\u0161titi svoja prava. Va\u017ean preduvjet funkcioniranja sustava za\u0161tite prava na privatnost, uz adekvatan zakonski okvir i njegovo poznavanje, svakako je i pravovremeno postupanje po istome. Uzimaju\u0107i u obzir zna\u010dajno pove\u0107anje obima posla, koje je od stupanja na snagu Op\u0107e uredbe u nadle\u017enosti AZOP-a, potrebno je osigurati preduvjete za pravovremeno postupanje.<\/p>\n

Pravo na privatnost osobito je va\u017eno u kontekstu za\u0161tite prava pacijenata te smo sudjelovali u savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se izabranim lije\u010dnicima obiteljske medicine uvode dodatne obveze s mogu\u0107im \u0161tetnim u\u010dincima na odnos povjerenja izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenta.<\/p>\n

Sukladno novoj zakonskoj odredbi, ukoliko se na zdravstvenom pregledu ili tijekom lije\u010denja utvrdi zdravstveno stanje radi kojeg voza\u010d nije sposoban upravljati vozilom, privremeno ili najdu\u017ee do \u0161est mjeseci, lije\u010dnici su o tome du\u017eni obavijestiti nadle\u017enu policijsku upravu. Navedeno otvara pitanja o naru\u0161avanju odnosa povjerenja izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenta, ugro\u017eavanja lije\u010dni\u010dke tajne te mogu\u0107e povrede prava na privatnost pacijenata. Zakonom o za\u0161titi prava pacijenata propisano je da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravlje, dok je Zakonom o lije\u010dni\u0161tvu odre\u0111eno da sve \u0161to lije\u010dnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za lije\u010dni\u010dku pomo\u0107, a u vezi sa zdravstvenim stanjem, mora \u010duvati kao lije\u010dni\u010dku tajnu.<\/p>\n

Iako se mogu\u0107nost otkrivanja lije\u010dni\u010dke tajne mo\u017ee propisati posebnim zakonom kao izuzetak, prije uvo\u0111enja takve obveze trebalo je provesti detaljnu analizu razmjernosti predmetne odredbe i njenog potencijalno \u0161tetnog utjecaja na pravo na privatnost, \u0161to pri procjeni Nacrta prijedloga Zakona nije u\u010dinjeno, te je predlagatelj konstatirao da po svim kategorijama procjene Zakon ne proizvodi negativne u\u010dinke na pravo na privatnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/strong><\/h3>\n

Umjetna inteligencija (UI) ve\u0107 je dio na\u0161ih \u017eivota pa primjerice putem pametnih telefona dobivamo prijedloge usluga koje bi nam se mogle svidjeti. UI \u0107e biti \u201ctehnologija op\u0107e namjene\u201d na\u0161eg doba i imat \u0107e veliki utjecaj na na\u010din \u017eivota i rada ljudi u nadolaze\u0107im godinama i desetlje\u0107ima, a tvrtke, vlade i pojedinci ve\u0107 sada primjenjuju sustave UI na razne na\u010dine. \u010cinjenica je da kori\u0161tenje novih tehnologija, posebice UI, donosi brojne prednosti i potencijal, ali neupitno mo\u017ee i ugroziti temeljna ljudska prava i jednakost na sasvim nove na\u010dine. Zato je va\u017eno pratiti napredak, razvoj i implementaciju UI.<\/p>\n

Trenutno je u Europi, ali i \u0161ire, u tijeku vi\u0161e inicijativa usmjerenih na regulaciju ovoga podru\u010dja. S posebnim fokusom na u\u010dinak na ljudska prava i na jednakost (tzv. diskriminatorni u\u010dinci umjetne inteligencije), djelovao je Ad-hoc odbor za umjetnu inteligenciju (CAHAI) Vije\u0107a Europe, u \u010dijem je radu sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica u svojstvu \u010dlanice ECRI-a ispred RH, koji je u prosincu 2021. godine Odboru ministara dostavio prijedlog koji uklju\u010duje dono\u0161enje novog instrumenta iz ovog podru\u010dja. U vrijeme pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a u osnivanju je novi Odbor za UI Vije\u0107a Europe (CAI), koji \u0107e na njemu raditi.<\/p>\n

EK je u travnju predstavila Akt o umjetnoj inteligenciji, u kojem se opredijelila za tzv. humano-centri\u010dni pristup, razmatraju\u0107i za\u0161titu ljudskih prava. Posredstvom MGOR-a smo dali komentare na Akt o UI.<\/p>\n

Komisija je predlo\u017eila pravila koja imaju za cilj osigurati sigurne, transparentne, eti\u010dne i nepristrane sustave UI i to pod ljudskim nadzorom. Sustavi se svrstavaju prema riziku, od onih koji nose neprihvatljivi rizik, visoki rizik, ograni\u010den i minimalan rizik sa druga\u010dijim uvjetima ovisno o stupnju rizika.<\/p>\n

Prijedlog je da se zabrane sustavi neprihvatljivog rizika, koji se smatraju jasnom prijetnjom gra\u0111anima EU-a, primjerice sustavi za dru\u0161tveno vrednovanje. Sustavi visokog rizika bi se pomno ocjenjivali prije stavljanja na tr\u017ei\u0161te i tijekom njihova \u017eivotnog ciklusa. To su primjerice oni u prometu koji mogu ugroziti \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana, koji gra\u0111anima mogu uvjetovati pristup obrazovanju kao na primjer bodovanje ispita ili softver za razvrstavanje \u017eivotopisa u zapo\u0161ljavanju, ocjenjivanje kreditne sposobnosti, u upravljanju migracijama, azilom i granicama (npr. provjera vjerodostojnosti putnih isprava) ili pak u provo\u0111enju zakona, a koje se mo\u017ee kositi s temeljnim pravima gra\u0111ana (npr. evaluacija pouzdanosti dokaza).<\/p>\n

Za sustave ograni\u010denog rizika, kao \u0161to su chatbotovi, vrijedili bi minimalni uvjeti, u pogledu transparentnosti, a kako bi korisnici mogli donijeti odluku \u017eele li koristiti odre\u0111enu aplikaciju. Napokon, sustavi minimalnog rizika, kao \u0161to su primjerice filteri za ne\u017eeljenu e-po\u0161tu, prema prijedlogu ne bi bili zahva\u0107eni novim pravilima jer ne ugro\u017eavaju prava gra\u0111ana.<\/p>\n

Iz perspektive za\u0161tite ljudskih prava bit \u0107e va\u017eno pratiti da usvojena regulativa osim gra\u0111anskih i politi\u010dkih, u punoj mjeri osigura za\u0161titu i socijalnih prava, uklju\u010duju\u0107i da se kori\u0161tenjem ovih sustava ne perpetuiraju postoje\u0107e dru\u0161tvene nejednakosti, primjerice vezano za razli\u010diti pristup gra\u0111ana digitalnim uslugama, postoje\u0107u diskriminaciju na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

ECRI i Povjerenica za ljudska prava VE tako\u0111er su posebnu pa\u017enju posvetili borbi protiv diskriminacije uzrokovane UI. Europska mre\u017ea tijela za jednakost (Equinet) je, nakon \u0161to je 2020. objavio izvje\u0161\u0107e o utjecaju umjetne inteligencije na jednakost i ulozi tijela za jednakost, u 2021. godini nastavio s aktivnim radom, sudjelovanjem u konzultacijama o dokumentima EK i VE te provode\u0107i edukacije za djelatnike tijela za jednakost, na kojima smo sudjelovali.<\/p>\n

Iako je na europskoj razini razvoj UI u brojnim zemljama vrlo dinami\u010dan te su do lipnja 2021. godine 20 dr\u017eava \u010dlanica i Norve\u0161ka objavile nacionalne strategije, RH jo\u0161 nije donijela strate\u0161ki dokument za razvoj UI, \u010dije je dono\u0161enje bilo planirano do kraja 2019. godine.<\/p>\n

MGOR je izradilo nacrt Nacionalnog plana za razvoj UI, no on ne sadr\u017ei konkretne mjere i aktivnosti. Iako smo uklju\u010deni u \u010dlanstvo Radne skupine, tijekom 2021. godine ona nije bila aktivna, s obzirom da je istaknuto da je dokument potrebno uskladiti s Paketom za UI koji je EK objavila u travnju 2021. godine, programom Digitalna Europa 2021. \u2013 2027. i drugim relevantnim zakonodavnim i strate\u0161kim okvirom na EU i nacionalnoj razini. Finalizacija izrade navedenog srednjoro\u010dnog akta predvi\u0111ena je tijekom 2022. godine.<\/p>\n

Pri izradi konkretnih mjera i aktivnosti, va\u017eno je da ovaj nacionalni strate\u0161ki dokument bude uskla\u0111en s okvirom za\u0161tite temeljnih prava, uklju\u010duju\u0107i s nacionalnim antidiskriminacijskim zakonodavstvom, strate\u0161kim dokumentima za\u0161tite ljudskih prava i jednakosti, eti\u010dkim na\u010delima, kao i da se uvede obveza procjene u\u010dinka takvih sustava na ljudska prava i diskriminaciju.<\/p>\n

Va\u017eno je i osigurati u\u010dinkovita pravna sredstva i jasnu odgovornost svih koji razvijaju ili stavljaju na tr\u017ei\u0161te takve sustave, s naglaskom na transparentnost pri kori\u0161tenju, kako bi se sprije\u010dio njihov mogu\u0107i \u0161tetni utjecaj na ljudska prava i jednakost. Istovremeno je potrebno ulagati u istra\u017eivanje i razvoj UI te izgradnju ljudskih kapaciteta i pripremu za transformaciju tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

Va\u017eno je \u010dim prije i osvijestiti gra\u0111ane o na\u010dinima primjene UI i potencijalnim posljedicama te stoga pozdravljamo namjeru MGOR za provo\u0111enjem \u0161iroke informacijske kampanje kako bi se \u0161to ve\u0107i broj gra\u0111ana upoznao s mjerama i preporukama za eti\u010dku UI. Za postizanje u\u010dinkovite, sigurne i pouzdane UI neophodni su prikladan pravni okvir i prate\u0107i nacionalni strate\u0161ki dokument, pravilno prikupljanje, obrada i za\u0161tita podataka te edukacija i informiranje gra\u0111ana.<\/p>\n

Na zavidnoj su razini aktivnosti dijela hrvatskih kompanija, pri \u010demu osobito isti\u010demo startupove, koji razvijaju sustave utemeljene na UI te daju zna\u010dajan doprinos podizanju svijesti javnosti o UI. Za to je osobito zaslu\u017ena CroAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju, koja okuplja vode\u0107e tvrtke i startupove iz podru\u010dja UI u RH te nastoji pozicionirati RH kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj UI orijentirane prema \u010dovjeku kroz kulturu dijaloga izme\u0111u poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.<\/p>\n

Potrebno je pripremiti dru\u0161tvo u cjelini da razvije osnovne digitalne i dodatne vje\u0161tine koje stroj ne mo\u017ee zamijeniti, primjerice kriti\u010dko mi\u0161ljenje, kreativnost i upravljanje. Isto tako \u0107e biti potrebno pomo\u0107i radnicima \u010dija \u0107e se radna mjesta najvi\u0161e promijeniti ili nestati zbog primjene automatizacije, robotike i UI. Na sveu\u010dili\u0161tima bi bilo korisno poticati interdisciplinarnost kroz, primjerice, dvopredmetne studije poput prava i UI, sociologije i UI ili psihologije i UI, s obzirom da rijetki pravnici, sociolozi i psiholozi imaju dovoljno znanja o UI, odnosno programeri o dru\u0161tvenim znanostima.<\/p>\n

Kako bi stru\u010dnjaci imali cjelokupnu sliku o utjecaju modernih tehnologija na ljudska prava, potrebno je uzeti u obzir i va\u017enost etike u razvoju i upotrebi novih tehnologija. S tim u vezi inicirali smo suradnju s Fakultetom elektrotehnike i ra\u010dunarstva Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Tehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, odnosno njihovim Centrima za umjetnu inteligenciju.<\/p>\n

U ovom kontekstu sudjelovali u savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u o prijedlogu Pravilnika o obavljanju poslova privatne za\u0161tite na javnim povr\u0161inama, kojim se jedan dio policijskih ovlasti u videonadzoru javnih povr\u0161ina na podru\u010dju JLP(R)S delegira privatnim tvrtkama. Istaknuli smo da to mo\u017ee imati potencijalno \u0161tetan utjecaj na pravo na privatnost i za\u0161titu osobnih podataka te mo\u017ee dovesti do profiliranja pojedinih skupina gra\u0111ana, odnosno do diskriminacije.<\/p>\n

S obzirom na sve ve\u0107u primjenu digitalne tehnologije u javnoj upravi, koja uklju\u010duje i primjenu sustava UI, koji znatno mogu unaprijediti kvalitetu javnih usluga, socijalnu i zdravstvenu za\u0161titu, pristup pravosu\u0111u te pobolj\u0161ati radne uvjete, u javnoj raspravi o nacrtu Nacionalnog plana razvoja javne uprave od 2021. do 2027. godine i pripadaju\u0107eg Akcijskog plana naglasili smo va\u017enost osiguranja transparentnosti rada digitalnih sustava, posebice onih koji \u0107e automatski zaklju\u010divati i donositi odluke.<\/p>\n

Istaknuli smo kako je potrebno osigurati i dodatni ljudski nadzor nad radom takvih sustava te jedinstveni registar svih aplikacija koje \u0107e se koristiti za automatsko dono\u0161enje odluka, kao i posebne protokole za adresiranje mogu\u0107ih u\u010dinaka takvih sustava na ljudska prava i jednakost. Predlo\u017eili smo i da se Planom predvide edukacije razvojnih programera.<\/p>\n

UI utje\u010de i na potro\u0161a\u010de, primjerice kod personaliziranih oglasa koji se donose na temelju sustava za automatizirano dono\u0161enje odluka. Pri izradi novog prijedloga Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da naglasili smo potrebu za primanjem jasnih informacija potro\u0161a\u010da o upotrebi, zna\u010dajkama i svojstvima proizvoda omogu\u0107enih UI te ukazali da gra\u0111ani moraju biti informirani ukoliko su maloprodajna cijena ili oglas odre\u0111ene robe ili usluge personalizirani na osnovi sustava automatiziranog dono\u0161enja odluka.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201eEpidemija bolesti COVID 19: Utjecaj na za\u0161titu ljudskih prava i jednakost<\/a>\u201c, \u201ePravo na zdravlje<\/a>\u201c, \u201ePravo na dobro upravljanje<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c i \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[550,702,2024,1836,1871,1839,1959,366],"class_list":["post-13637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-zdravlje","tag-izvjesce-2021","tag-obrazovanje","tag-pacijenti","tag-privatnost","tag-umjetna-inteligencija","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13637"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14377,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13637\/revisions\/14377"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}