{"id":13635,"date":"2022-04-12T10:51:25","date_gmt":"2022-04-12T08:51:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13635"},"modified":"2022-06-17T14:00:13","modified_gmt":"2022-06-17T12:00:13","slug":"sloboda-izrazavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-izrazavanja\/","title":{"rendered":"Sloboda izra\u017eavanja"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em>Vi\u0161e o temama vezanima uz slobodu izra\u017eavanja mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.<\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/a><\/span>
\n– La\u017ene vijesti i provjeritelji \u010dinjenica<\/a><\/span>
\n– Novinarske slobode i mediji<\/a>[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Sloboda izra\u017eavanja je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je va\u017eno za svako demokratsko i pluralisti\u010dko dru\u0161tvo. Pravo na slobodu izra\u017eavanja obuhva\u0107a informacije koje se ne smatraju moralno upitnima te ih se prima blagonaklono, kao i one koje \u201evrije\u0111aju, \u0161okiraju ili uznemiruju\u201c. Me\u0111utim, navedeno pravo nije apsolutno. Budu\u0107i da neprihvatljiv govor obuhva\u0107a zakonom zabranjene, ali i dopu\u0161tene oblike izra\u017eavanja, no koje svi ne smatraju dru\u0161tveno prikladnima niti se s njima sla\u017eu, nu\u017eno je prvo utvrditi kada izra\u017eavanje prelazi granice zakonitog, a zatim poduzeti adekvatne mjere.<\/p>\n

Zabranjeni\/ka\u017enjivi govor reguliran je s obzirom na te\u017einu povrede, tj. \u0161tetu koju mo\u017ee uzrokovati, pa tako \u010dl. 325. KZ-a ure\u0111uje najte\u017ee povrede u smislu poticanja na mr\u017enju i nasilje, dok su kroz niz drugih zakona, u prekr\u0161ajnoj sferi, normirane manje intenzivne povrede koje tako\u0111er podlije\u017eu sankcijama. U kontekstu borbe protiv govora mr\u017enje u \u0161irem smislu, korisno je imati definiciju koja obuhva\u0107a i oblike govora koji ne podlije\u017eu pravnom progonu. U tom smislu upu\u0107ujemo na preporuku ECRI-a u pogledu op\u0107e politike br. 15 o borbi protiv govora mr\u017enje.<\/p>\n

Javno izra\u017eavanje mo\u017ee predstavljati oblik diskriminacije kada se njime \u0161alje poruka koja ima u\u010dinak primjerice odbijanja zainteresiranih kandidata za posao (Feryn, C-54\/07) ili zainteresiranih najmoprimaca, odnosno korisnika usluga i dobara. U poglavlju o vjerskoj diskriminaciji pi\u0161emo o primjeru nezakonitog govora na dru\u0161tvenoj mre\u017ei, koji s obzirom da je osoba oglasom nudila svoje vlasni\u0161tvo na tr\u017ei\u0161tu, ograni\u010davaju\u0107i pristup potencijalnim najmoprimcima temeljem vjere, predstavlja diskriminaciju.<\/p>\n

U javnosti se tijekom 2021. godine javio primjer ugostitelja koji je na dru\u0161tvenoj mre\u017ei, izme\u0111u ostaloga, navodio da ne\u0107e poslu\u017eivati odre\u0111enu gra\u0111ane odre\u0111enog politi\u010dkog uvjerenja. Utvrdili smo da se naknadnim medijskim istupima ugostitelja, kojima se naglasak stavio na kritiku vlasti, a ne na nejednako pona\u0161anje prema gra\u0111anima temeljem njihovog politi\u010dkog uvjerenja, dijelom otklonio negativni aspekt prvotne izjave. Me\u0111utim, sporni na\u010din izra\u017eavanja mo\u017ee rezultirati izravnom diskriminacijom zbog odvra\u0107aju\u0107eg u\u010dinka na gra\u0111ane temeljem njihovog politi\u010dkog uvjerenja, zbog \u010dega se pri javnom kritiziranju vlasti treba suzdr\u017eati od poruka koje bi mogle imati diskriminiraju\u0107i u\u010dinak.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/strong><\/h3>\n

U odnosu na prethodne godine, 2021. godine bilo je nagla\u0161enije isticanje povreda slobode izra\u017eavanja te je jo\u0161 uvijek prisutno nedovoljno razumijevanje pojmova slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje.<\/p>\n

Istovremeno su u javnom prostoru bili zastupljeni razli\u010diti oblici nezakonitog i neprihvatljivog izra\u017eavanja. Prostor interneta, posebice dru\u0161tvenih mre\u017ea, i dalje obiluje objavama i komentarima korisnika koji, iz neznanja ili sakriveni iza pseudonima, distribuiraju \u0161tetni sadr\u017eaj. Pozitivni pomak u suzbijanju nezakonitog govora ogledao se u dono\u0161enju novog Zakon o elektroni\u010dkim medijima (ZEM).<\/p>\n

Novi ZEM predvi\u0111a odgovornost korisnika koji je generirao nezakoniti sadr\u017eaj na elektroni\u010dkoj publikaciji, odnosno odgovornost pru\u017eatelja publikacije ukoliko je prethodno propustio registrirati takvog korisnika. Time se dosko\u010dilo problemu komentara koji sadr\u017ee nezakonite oblike izra\u017eavanja, a pri \u010demu nakladnik\/portal odgovara tek ukoliko je propustio registrirati korisnika. Istovremeno, dru\u0161tvene mre\u017ee, koje se ne smatraju medijem u zakonskom smislu, ostaju izuzete od ovakvog ure\u0111enja.<\/p>\n

Kako se radi o transnacionalnom virtualnom prostoru, nu\u017eno je prona\u0107i globalno rje\u0161enje ili barem rje\u0161enje u okviru EU, s obzirom da parcijalna rje\u0161enja na razini pojedinih dr\u017eava \u010dlanica ne mogu dostatno urediti ovo pitanje. Stoga se trenutno na razini EU razmatraju novi na\u010dini suzbijanja govora mr\u017enje na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a \u010demu bi trebao doprinijeti Akt o digitalnim uslugama koji stremi pobolj\u0161anju mehanizama za uklanjanje nezakonitog sadr\u017eaja i u\u010dinkovitu za\u0161titu temeljnih prava korisnika na internetu.<\/p>\n

Zna\u010dajna inicijativa na razini EU i dalje je primjena Kodeksa pona\u0161anja o suzbijanju nezakonitog govora mr\u017enje na internetu, \u010diji rezultati \u0161este evaluacije ipak pokazuju da su u\u010dinci ni\u017ei od prosjeka iz 2019. i 2020. godine. EK je stoga pozvala IT tvrtke da poja\u010daju dijalog s pouzdanim ozna\u010diteljima \u0161tetnog sadr\u017eaja (flaggers) i OCD-ovima kako bi se otklonili nedostaci u pregledu obavijesti i poduzimanju mjera uklanjanja \u0161tetnog sadr\u017eaja te unaprijedile povratne informacije korisnicima.<\/p>\n

Pri tome, dru\u0161tvene mre\u017ee osmi\u0161ljavaju i provode mehanizme za\u0161tite od \u0161tetnog sadr\u017eaja te im se korisnici mogu direktno obratiti radi njihovog uklanjanja. Pored toga, korisnici na raspolaganju imaju i pravne alate predvi\u0111ene nacionalnim zakonodavstvom, kao \u0161to su prijave DORH-u i policiji ili privatne tu\u017ebe.<\/p>\n

U 2021. godini VEM je razmatralo sveukupno 30 predmeta zbog eventualnog kr\u0161enja \u010dl. 14. st. 2. ZEM-a, vezano za sprje\u010davanje govora mr\u017enje i\/ili \u0161irenja diskriminacije u elektroni\u010dkim medijima. Vije\u0107e se u pojedinim predmetima oglasilo nenadle\u017enim, dok u preostalima nije utvrdilo povredu predmetne zakonske odredbe.<\/p>\n

Krajem 2021. godine, porastom nezadovoljstva i podjelama u dru\u0161tvu, svjedo\u010dili smo prijetnjama i zastra\u0161ivanju zdravstvenih radnika, me\u0111u ostalim i putem plakata kojima se lije\u010dnicima najavljivalo su\u0111enje i odgovaranje za provedbu cijepljenja.<\/p>\n

Iako je pravo na slobodu izra\u017eavanja za\u0161ti\u0107eno i kada \u201evrije\u0111a, \u0161okira ili uznemiruje dr\u017eavu ili bilo koji dio javnosti\u201c, budu\u0107i da je to u interesu za\u0161tite \u201epluralizma, tolerancije te \u0161irokogrudnosti bez kojih ne postoji demokratsko dru\u0161tvo\u201c (Handyside protiv UK, zahtjev broj 5493\/72, presuda od 7. prosinca 1976.), ono ne uklju\u010duje hu\u0161kanja i mrzila\u010dke poruke. Na to smo upozorili priop\u0107enjem u kojem smo naglasili da takvo postupanje stvara atmosferu mr\u017enje i straha \u0161to je posebno opasno kada su prijetnje upu\u0107ene osobama koje rade posao od javnog interesa, kao \u0161to su zdravstveni i medijski djelatnici ili socijalni radnici.<\/p>\n

Kolumna objavljena uo\u010di Dana sje\u0107anja na \u017ertve Domovinskog rata i Dana sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje, izazvala je brojne reakcije zbog kori\u0161tenja vulgarizma u tekstu. Pri tome su mnogi zanemarili preostali dio teksta u kojem se govori o sustavnim problemima tranzicije, iseljavanju i neima\u0161tini te koji, iako sadr\u017ei vulgarizam i uvredljiv je za veliki broj gra\u0111ana, su\u0161tinski predstavlja kritiku vlasti, a \u0161to je upravo razlog za\u0161to se u demokratskim dru\u0161tvima \u0161titi sloboda izra\u017eavanja. Osim \u0161to je autor primio niz prijetnji smr\u0107u koje je prijavio policiji i koje predstavljaju nasrtaj na njegovu slobodu izra\u017eavanja, slu\u010daj je prijavljen VEM-u, koji je zaklju\u010dio da se u kolumni ne radi o govoru mr\u017enje, odnosno da se sukladno \u010dl. 14. st. 2. ZEM-a ne radi o pozivu na nasilje.<\/p>\n

Pritom VEM poja\u0161njava da iako je tekst uvredljiv za veliki broj gra\u0111ana RH jer kori\u0161teni vulgarizam za mnoge zna\u010di psovku i grubu uvredu, sloboda izra\u017eavanja je jedna od temeljnih vrednota modernog dru\u0161tva zbog \u010dega je, unato\u010d grubom i uvredljivom govoru, rije\u010d o druga\u010dijem na\u010dinu informiranja kroz pretjerivanje, pa i psovke.<\/p>\n

Krajem 2021. godine ODO Rijeka je odbacilo kaznenu prijavu podnesenu godinu ranije protiv konceptualnog umjetnika, kao i biv\u0161eg gradona\u010delnika Grada Rijeke, zbog instalacije crvene zvijezde petokrake na neboderu u centru grada. Obrazla\u017eu\u0107i svoju odluku, ODO zaklju\u010duje da ne postoji osnovana sumnja na po\u010dinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje ili mr\u017enju prema skupinama za\u0161ti\u0107enim \u010dl. 325. KZ-a, niti drugog djela za koje se progon poduzima po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n

Pozornost javnosti u 2021. godini dobio je slu\u010daj u kojem je Hrvatska komora socijalnih radnika (HKSR) kazneno prijavila dvije javne osobe zbog sumnje na po\u010dinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju. Saznav\u0161i za nasilnu smrt djeteta nakon povratka biolo\u0161kim roditeljima iz udomiteljske obitelji, reakcije gra\u0111ana bile su ujedinjene u ideji da se ovakva smrt i eventualni propusti koji su do iste doveli, ne smiju ponoviti. Zbog navoda ovih javnih osoba na dru\u0161tvenim mre\u017eama HKSR je podnijela kaznenu prijavu zbog govora mr\u017enje prema socijalnim radnicima. U trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a jo\u0161 nismo zaprimili podatke DORH-a o postupanju temeljem kaznene prijave pa ostaje za vidjeti epilog ovog slu\u010daja.<\/p>\n

Dana 21. rujna otvoren je mural oslikan na podvo\u017enjaku u blizini mosta preko Korane u karlova\u010dkom naselju Rakovac, s likom pravomo\u0107no osu\u0111enog za kazneno djelo protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava. Oslikavanjem murala pravomo\u0107no osu\u0111ene osobe, javnosti se \u0161alje poruka o prihvatljivosti \u010dina za koji je osu\u0111ena. Svi zlo\u010dini, pa tako i oni po\u010dinjeni u ratu, zaslu\u017euju pravosudnu, ali i dru\u0161tvenu osudu te je neprihvatljivo veli\u010danje pravomo\u0107no osu\u0111enog po\u010dinitelja kaznenog djela protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine postupali smo i po pritu\u017ebi na premje\u0161tanje Spomenika \u017ertvama palim borcima i \u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora u Narodnooslobodila\u010dkom ratu 1941.-1945. u Op\u0107ini Josipdol na groblje na kojem su, kako navodi pritu\u017eitelj, ukopani, izme\u0111u ostalih, i po\u010dinitelji terora. Nastala situacija nije samo pravno ili urbanisti\u010dko pitanje, ve\u0107 ima i emotivnu i vrijednosnu dimenziju te u obzir treba uzeti kako potomci \u017ertava ne \u017eele stradale \u010dlanove svojih obitelji komemorirati na mjestu gdje su pokopani i izvr\u0161itelji zlo\u010dina. Stoga smo predlo\u017eili Op\u0107ini da u dijalogu sa svima zainteresiranima i u okviru javne rasprave, razmotri mogu\u0107nosti premje\u0161tanja spomenika na neutralno mjesto, a odgovor se jo\u0161 \u010deka.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 111.<\/strong><\/span>
\nDr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu Republike Hrvatske, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da ujedna\u010deno postupaju u vezi javne upotrebe pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Iako i dalje svjedo\u010dimo situacijama toleriranja kori\u0161tenja pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, primje\u0107ujemo slu\u010dajeve kada represivna tijela pokre\u0107u postupke zbog uzvikivanja, isticanja ili drugog na\u010dina kori\u0161tenja tog pozdrava. Primjerice, na obilje\u017eavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana Hrvatskih branitelja te 26. obljetnice VRO \u201eOluja\u201c u Kninu 2021. godine, nakon provedenog kriminalisti\u010dkog istra\u017eivanja MUP je utvrdio kako je nakon protokolarnog polaganja vijenca, gra\u0111anin uzviknuo \u201eZa dom” na \u0161to je neutvr\u0111eni broj nepoznatih osoba uzviknuo ,,Spremni”. Protiv istoga je podnesen optu\u017eni prijedlog zbog prekr\u0161aja iz \u010dlanka 5. Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira.<\/p>\n

Me\u0111utim, postupanje je i dalje neujedna\u010deno te pored pravno neobvezuju\u0107eg Dokumenta dijaloga Vladinog Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, i dalje nisu definirani jasni i transparentni kriteriji odnosno okolnosti u kojima se isticanje te sintagme procesuira odnosno osu\u0111uje, \u0161to stvara pravnu nesigurnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>La\u017ene vijesti i provjeritelji \u010dinjenica<\/strong><\/h3>\n

Uz pravo gra\u0111ana na slobodu izra\u017eavanja te za\u0161titu od govora mr\u017enje, u posljednjih nekoliko godina profilirala se potreba za za\u0161titom od plasiranih la\u017enih vijesti i dezinformacija u javni prostor. Razlozi za \u0161irenje dezinformacija mogu se prepoznati u nedovoljnoj medijskoj pismenosti pojedinaca, politi\u010dkim i korporativnim interesima kroz kori\u0161tenje suvremenih tehnologija, bot-ova i sli\u010dno. Plasiranje dezinformacija ote\u017eava gra\u0111anima mogu\u0107nost da na temelju objektivnih, utemeljenih i provjerenih informacija stvore mi\u0161ljenje o nekoj temi te donesu odluku koja se ti\u010de ostvarenja njihovih prava, poput prava na zdravlje.<\/p>\n

U pandemiji, pored pretjeranog dotoka informacija odnosno tzv. infodemije, silina la\u017enih informacija kojima su gra\u0111ani bili izlo\u017eeni zasigurno je utjecala na odluku mnogih o cijepljenju, no\u0161enju maske i ostalim pitanjima vezanim uz epidemiju. Objave na dru\u0161tvenim mre\u017eama poput onih u kojima se tvrdi da omikron varijanta virusa vi\u0161e napada cijepljene nego necijepljene gra\u0111ane kao i medijski neutemeljeni naslovi \u201e\u0160vedska po\u010dela implantirati Covid putovnice u dlanove\u201c, \u201eCijepio si se \u2013 nema vi\u0161e letenja!\u201c, navodi \u201epranje ruku kao prevencija pandemije je beskorisno\u201c i sli\u010dni, primjeri su dezinformiranja koje mo\u017ee imati \u0161tetan u\u010dinak na pojedinca i njegovo mi\u0161ljenje.<\/p>\n

U takvim okolnostima posebnu va\u017enost imaju i fact-checkeri, odnosno provjeritelji \u010dinjenica, o kojima smo u ranijim izvje\u0161\u0107ima ve\u0107 pisali kao va\u017enom dioniku u suzbijanju ove pojave, a \u010dija je zada\u0107a metodom \u010dinjeni\u010dne provjere te koriste\u0107i pouzdane izvore, ocjenjivati to\u010dnost i utemeljenost izjava i objava, odnosno sprje\u010davanje da indiciji, \u0161pekulacije i neutemeljeni stavovi uzastopnim ponavljanjem dobiju status \u010dinjenice.<\/p>\n

Pandemija i brojne okolnosti vezane uz virus COVID-19, uklju\u010duju\u0107i i javne rasprave o porijeklu virusa te mi\u0161ljenje da su podatci svjetskih Vlada i institucija o ovoj temi nedostatni, otkrilo je zabrinutost dijela gra\u0111ana da im se fact-checkingom, o temi u kojoj se otkri\u0107a i zaklju\u010dci kontinuirano razvijaju i nadogra\u0111uju, a potencijalno i mijenjaju, onemogu\u0107ava konzumacija ustavnog jamstva na izra\u017eavanje misli zbog njihovog politi\u010dkog ili drugog uvjerenja.<\/p>\n

Pojedini gra\u0111ani pritu\u017eivali su nam se da smatraju da je najve\u0107i hrvatski fact-checking medij, u odre\u0111enim slu\u010dajevima povrijedio svoje ovlasti u kontekstu provjere \u010dinjenica vezanih uz COVID-19 te preuranjeno zaklju\u010dio da su pojedine informacije istinite, \u010dime su druga\u010dije opcije ozna\u010dene neistinitima ili neto\u010dnima.<\/p>\n

U pojavi ogromne koli\u010dine informacija, dio kojih su la\u017ene i \u0161tetne, funkcija provjeritelja \u010dinjenica je nu\u017ena i korisna, no kako se pojedina saznanja u odnosu na neke nove pojave mijenjaju i razvijaju, potrebno je globalno ili na razini EU izgraditi standarde za kvalitetni i objektivni balans izme\u0111u prava na slobodu izra\u017eavanja te prava na za\u0161titu od la\u017enih vijesti.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 112.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu kulture i medija, da osmisli i provede sveobuhvatnu medijsku kampanju o odgovornosti gra\u0111ana za objavljeni sadr\u017eaj na dru\u0161tvenim mre\u017eama i elektroni\u010dkim portalima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Povodom objava pojedinih istaknutih osoba na dru\u0161tvenim mre\u017eama u kojima se izra\u017eava javno neslaganje s konkretnim postupanjem provjeritelja \u010dinjenica te problematizira njihovo djelovanje, pojedini gra\u0111ani su na dru\u0161tvenim mre\u017eama provjeritelje \u010dinjenica vrije\u0111ali, a upu\u0107ene su im i prijetnje fizi\u010dkim nasiljem i smr\u0107u, dok su njihove mre\u017ene stranice u jednom trenu bile nedostupne zbog hakerskog napada.<\/p>\n

Me\u0111utim, postaje nu\u017eno i da svi gra\u0111ani osvijeste da su odgovorni za sadr\u017eaj svojih objava, njihovu autenti\u010dnost, utemeljenost i eventualnu \u0161tetnost, a u slu\u010daju javno istaknutih osoba \u010dije objave imaju \u0161iri doseg, odgovornost je jo\u0161 ve\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Novinarske slobode i mediji<\/strong><\/h3>\n

Iako su mediji oduvijek imali zada\u0107u prenijeti pravodobne i \u010dinjeni\u010dno to\u010dne vijesti, a na \u010demu su gra\u0111ani posebno bili zahvalni u prvoj pandemijskoj godini, protekle su godine glasni pojedinci ustrajali u tvrdnjama da medijska selekcija vijesti doprinosi cenzuri \u201eprave istine\u201c, a dolazilo je i do napada na novinare.<\/p>\n

Prema podatcima HND-a 2021. godine evidentirana su 34 napada na novinare, od kojih 12 prijetnji smr\u0107u i te\u0161kim tjelesnim ozljedama, 17 drugih prijetnji, \u010detiri fizi\u010dka napada te prijetnja strukovnoj udruzi, \u0161to predstavlja gotovo trostruko pove\u0107anje u odnosu na 2020. godinu, kada je bilo registrirano 12 napada.<\/p>\n

Brine i \u0161to je od ukupnog broja prijetnji \u010dak 20 usmjereno na medij koji je provjeritelj \u010dinjenica. I sukladno podatcima Platfome za za\u0161titu novinarstva i sigurnost novinara pri VE, 2021. godine je do\u0161lo do zna\u010dajnog pogor\u0161anja sigurnosti novinara. Platforma je 2019. zabilje\u017eila dva upozorenja vezana uz medijske ugroze, 2020. jedan slu\u010daj, a u 2021. godini \u010dak osam.<\/p>\n

Tako smo tijekom protekle godine svjedo\u010dili o vi\u0161e napada na novinare u RH, me\u0111u kojima je bio i slu\u010daj vi\u0161estrukog napada na neprijavljenom okupljanju gra\u0111ana zbog uvo\u0111enja COVID potvrda, koji smo javno osudili. Nadalje, svjedo\u010dili smo i online prijetnjama novinarki koja je u pripremanju radnog zadatka navodno neovla\u0161teno stupila na posjed nekretnine javne osobe. Jedan od preduvjeta profesionalnog obavljanja novinarskog posla je mogu\u0107nost novinara da ga obavljaju bez straha od verbalnih i fizi\u010dkih napada, koji se nikako ne smiju tolerirati.<\/p>\n

Osim \u0161to nadle\u017ena tijela u slu\u010dajevima prijetnji novinarima trebaju reagirati, potrebno je i da korisnici dru\u0161tvenih mre\u017ea te posjetitelji portala poka\u017eu osobnu odgovornost u komunikaciji te se suzdr\u017ee od verbalnih napada, kao i da mediji i https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistratori profila na dru\u0161tvenim mre\u017eama uklanjaju uvrede i prijetnje.<\/p>\n

Osim govora mr\u017enje, prijetnji i fizi\u010dkih napada, novinari su i 2021. godine bili poja\u010dano izlo\u017eeni tzv. strate\u0161kim tu\u017ebama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). Rije\u010d je o tu\u017ebenim zahtjevima potaknutim javnim djelovanjem tu\u017eenika u pitanjima od javnog interesa, a tu\u017eitelj sudski postupak koristi i u druge svrhe osim ostvarivanja prava.<\/p>\n

U slu\u010daju kad su mete SLAPP-a novinari, \u017eeljeni u\u010dinak sudskih postupaka je njihovo opstruiranje u radu, pa oni ponekad sami sebe cenzuriraju da se ne bi izlo\u017eili novim tu\u017ebama. Takve tu\u017ebe za cilj nemaju nu\u017eno uspjeh tu\u017eitelja u sporu, ve\u0107 je u fokusu financijsko iscrpljivanje, zastra\u0161ivanje te onemogu\u0107avanje daljnjeg rada novinara, za\u0161titnika ljudskih prava, OCD-a, znanstvenika, istra\u017eiva\u010dke i akademske zajednice te zvi\u017eda\u010da.<\/p>\n

Akcijski plan za europsku demokraciju EU istaknuo je nu\u017enost ja\u010danja neovisnosti medija zbog \u010dega je MKIM osnovalo Stru\u010dnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tu\u017ebi.
\nHND ukazuje kako su tu\u017eitelji ponajprije osobe iz javnog i politi\u010dkog \u017eivota, du\u017enosnici te suci. Tako\u0111er ukazuju kako je u 2021. bilo 110 kaznenih predmeta u kojima su okrivljenici novinari, a njihova statistika za 2019. i 2020. godinu pokazuje da je tek u svakom desetom predmetu donesena osu\u0111uju\u0107a presuda.<\/p>\n

U postupcima pokrenutim od strane sudaca protiv novinara, radi objave \u010dlanaka kojima se kritiziraju ili preispituju njihove odluke, na\u010din izbora ili rada, potra\u017euju se nov\u010dani iznosi u visini od 50 ili vi\u0161e tisu\u0107a kuna. Kada je rije\u010d o postupcima pokrenutim od strane sudaca, o kojima odlu\u010duju kolege sa subordiniranih sudova, tu\u017eenici (novinari) smatraju da su a priori stavljeni u nejednak polo\u017eaj u postupku.<\/p>\n

Takve tu\u017ebe i dalje su prisutne iako se vjerovalo \u0107e se dokinuti nakon dono\u0161enja odluke ESLJP-a u predmetu Narodni list d.d. protiv RH, u kojem je utvr\u0111eno da je nacionalni sud dosu\u0111ivanjem naknade \u0161tete od 50 tisu\u0107a kuna sucu zbog objave \u010dlanka u kojem ga se kritizira, povrijedio pravo slobode izra\u017eavanja. Takvo mije\u0161anje nije bilo nu\u017eno u demokratskom poretku niti razmjerno legitimnom cilju s obzirom da mo\u017ee uzrokovati zabranu kritiziranja sudbene vlasti, ali i izra\u017eavanja mi\u0161ljenja o pitanjima od javnog interesa te uzev\u0161i u obzir nerazmjeran dosu\u0111eni iznos.<\/p>\n

U 2021. godini pozornost javnosti privukao je i slu\u010daj kori\u0161tenja mehanizma iz \u010dl. 346. i 347. Ovr\u0161nog zakona kako bi se protiv novinarke i medija odredila privremena mjera zabrane objavljivanja sadr\u017eaja, u svrhu za\u0161tite dostojanstva, profesionalnog rada i dostignu\u0107a predlagatelja osiguranja.<\/p>\n

Povodom navedenog slu\u010daja, a radi propitivanja kori\u0161tenja ovakvih instrumenata, zatra\u017eili smo od op\u0107inskih sudova podatke o broju takvih rje\u0161enja donesenih u posljednje tri godine te iz do sada prikupljenih podataka proizlazi da je ovo jedini slu\u010daj u kojem je udovoljeno zahtjevu predlagatelju osiguranja. Pri tome je vijest o odre\u0111ivanju privremene mjere prema novinarki i mediju rezultirala preuzimanjem i objavljivanjem spornih tekstova od strane vi\u0161e portala, \u010dime je tema dobila ve\u0107u eksponiranost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Javno okupljanje<\/strong><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe i pratiti primjenu prava na javno okupljanje tijekom epidemije bolesti COVID-19, kao i postupanje inspektora civilne za\u0161tite prilikom nadzora nad pridr\u017eavanjem epidemiolo\u0161kih mjera na javnim okupljanjima te sankcioniranja organizatora prosvjeda.<\/p>\n

Pravo na javno okupljanje jedno je od temeljnih ljudskih prava koje doprinosi politi\u010dkom sudjelovanju gra\u0111ana u javnom \u017eivotu te ja\u010danju gra\u0111anskog aktivizma. Navedeno pravo omogu\u0107uje slobodu izra\u017eavanja uklju\u010duju\u0107i i neslaganja s odlukama vlasti te je pozitivna obveza dr\u017eave osigurati u\u010dinkovito u\u017eivanje slobode okupljanja. Pritom, ovo pravo nije apsolutno i mo\u017ee se ograni\u010diti, vode\u0107i ra\u010duna da je takvo ograni\u010denje razmjerno naravi potrebe za ograni\u010denjem u svakom pojedinom slu\u010daju.<\/p>\n

Tako\u0111er je zabranjeno na javnim okupljanjima poticati na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mr\u017enju te bilo koji oblik nesno\u0161ljivosti. Stoga treba posti\u0107i ravnote\u017eu izme\u0111u za\u0161tite prava na javno okupljanje s jedne strane, te za\u0161tite sloboda i prava drugih, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, s druge. ESLJP u svojim odlukama vezano uz pravo javnog okupljanja isti\u010de da bi ograni\u010denje trebalo podvrgnuti najozbiljnijem ispitivanju od strane suda te se pri razmatranju razmjernosti mjere treba uzeti u obzir i njezin odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak.<\/p>\n

Epidemiolo\u0161ke mjere, a posebice uvo\u0111enje EU digitalnih COVID potvrda krajem godine, dovelo je do javnih prijepora i uli\u010dnih prosvjeda, kako diljem Europe, tako i u RH. Prosvjedi su u nekim europskim gradovima eskalirali i doveli do nasilja izme\u0111u prosvjednika i policije pa i privremene zabrane prosvjedovanja u pojedinim dr\u017eavama, \u0161to u RH nije bio slu\u010daj.<\/p>\n

Iako je sukladno ZJO javni prosvjed potrebno prethodno prijaviti, neki organizatori to nisu \u010dinili, zbog \u010dega je policija podnosila optu\u017ene prijedloge protiv organizatora neprijavljenih javnih okupljanja. Tijekom epidemije organizacija okupljanja u velikoj se mjeri preselila na dru\u0161tvene mre\u017ee te su se kao organizatori pojavljivale i razli\u010dite inicijative. Neprijavljena okupljanja zabilje\u017eena su i ispred bolnica i \u0161kola, gdje je zabranjeno prosvjedovati, a zabrinjava i \u0161to se na nekim prosvjedima prijetilo i zastra\u0161ivalo osobe koje rade posao od javnog interesa, kao \u0161to su zdravstveni i medijski djelatnici te zaposlenici u \u0161kolama.<\/p>\n

MUP je izvijestilo kako najbrojniji prosvjed odr\u017ean 20. studenog protiv epidemiolo\u0161kih mjera i uvo\u0111enja COVID potvrda nije bio prijavljen, nije bilo voditelja, redara, niti se moglo utvrditi tko je organizator. S obzirom da Zakon o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti (ZZPZB) propisuje sankcije samo ako je organizator okupljanja pravna osoba, nisu postojali uvjeti za daljnje postupanje iz nadle\u017enosti civilne za\u0161tite.<\/p>\n

Policija je protiv dvije osobe podnijela optu\u017ene prijedloge sukladno ZJO, jer kao fizi\u010dke osobe u svojstvu organizatora nisu prijavile javno okupljanje niti poduzele mjere osiguranja reda i mira. Dio sudionika iskoristio je prosvjed za iskazivanje ekstremisti\u010dkih stavova, a daljnjim kriminalisti\u010dkim istra\u017eivanjem utvr\u0111ena je osnovana sumnja da su dvije osobe po\u010dinile kazneno djelo javnog poticanja na terorizam. Tijekom prosvjeda do\u0161lo je i do napada na novinare, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o slobodi izra\u017eavanja.<\/p>\n

Zbog nepoduzimanja potrebnih mjera radi osiguranja reda i mira, protiv organizatora odnosno voditelja prosvjeda odr\u017eanog 20. o\u017eujka u pet hrvatskih gradova pod nazivom \u201eSvjetska povorka za slobodu i demokraciju\u201c u organizaciji jedne gra\u0111anske inicijative, podneseni su optu\u017eni prijedlozi temeljem ZJO.<\/p>\n

U velja\u010di 2021. godine odr\u017ean je prosvjed pod nazivom \u201eKrik poduzetnika\u201c te su mediji objavili priop\u0107enje organizatora prosvjeda u kojem je iznijeto da je na prosvjedu sudjelovalo preko pet tisu\u0107a ljudi koji su se pridr\u017eavali epidemiolo\u0161kih mjera. Me\u0111utim, mediji su naknadno objavili i prekr\u0161ajne naloge podnesene od strane Podru\u010dnog ureda CZ Zagreb kojim su izre\u010dene nov\u010dane kazne organizatoru i odgovornoj osobi radi nepridr\u017eavanja epidemiolo\u0161kih mjera.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine obra\u0107ali su nam se gra\u0111ani navode\u0107i da se epidemiolo\u0161ke mjere nejednako primjenjuju te da se na sprovodima pojedinih javnih osoba toleriralo okupljanje znatno ve\u0107eg broja osoba od tada dozvoljenog, a na kojima su sudjelovale i osobe iz politi\u010dkog \u017eivota. Obratila nam se tako pritu\u017eiteljica radi nemogu\u0107nosti ispra\u0107aja pokojne sestre u krugu cijele obitelji zbog ograni\u010denja okupljanja uvjetovanih epidemiolo\u0161kim mjerama, potaknuta sprovodom javne osobe na kojem je bio vi\u0161estruko ve\u0107i broj osoba od dozvoljenog, uz organizirani prijevoz. Navedeno je do\u017eivjela kao nepravdu, percipiraju\u0107i da propisi ne vrijede jednako za sve.<\/p>\n

Na sprovodu javne osobe na kojem se okupilo vi\u0161e od 1.000 osoba, Ravnateljstvo CZ PU Zagreb izdalo je prekr\u0161ajni nalog protiv organizatora pravne osobe i njezine odgovorne osobe, radi nepridr\u017eavanja epidemiolo\u0161kih mjera kojima se ograni\u010dava broj osoba na okupljanjima. Nakon dono\u0161enja osloba\u0111aju\u0107e presude, postupak je po \u017ealbi pred drugostupanjskim sudom. Prema podatcima Ravnateljstva CZRH, radi neprovo\u0111enja mjera i aktivnosti sustava civilne za\u0161tite u drugim slu\u010dajevima, tako\u0111er su podno\u0161eni prekr\u0161ajni nalozi protiv organizatora okupljanja te su uglavnom dono\u0161ene osu\u0111uju\u0107e presude.<\/p>\n

Stoga nastavljamo pratiti postupanje sudova u predmetima pokrenutim protiv organizatora javnih okupljanja, kako bismo imali uvid u primjenu navedenih standarda u nacionalnoj sudskoj praksi.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c, \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eEpidemija bolesti COVID 19: Utjecaj na za\u0161titu ljudskih prava i jednakost<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c i \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c,.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz slobodu izra\u017eavanja mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice. [pullquote] […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[307,1829,2024,1924,1837,1844],"class_list":["post-13635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-govor-mrznje","tag-izvjesce-2021","tag-novinari","tag-policija","tag-sloboda-izrazavanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13635"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14153,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13635\/revisions\/14153"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}