{"id":13631,"date":"2022-04-12T10:24:19","date_gmt":"2022-04-12T08:24:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13631"},"modified":"2022-06-17T13:52:26","modified_gmt":"2022-06-17T11:52:26","slug":"pravosude-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-3\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/a><\/span>
\n– Ovrhe i ste\u010dajevi<\/a><\/span>
\n– Besplatna pravna pomo\u0107<\/a><\/span>
\n– Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/span><\/a>
\n– Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/span>
\n– Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/a><\/span>
\n– Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U ovome poglavlju prikazujemo postupanje po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad pravosu\u0111a, izvje\u0161tavamo o postupanju po pritu\u017ebama u svezi ovrha te o funkcioniranju instituta ste\u010daja kao i besplatne pravne pomo\u0107i. Dajemo i prikaz sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju te pojavnost zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i sustav podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima. U kona\u010dnici dajemo kratki pregled postupanja Europskog suda za ljudska prava tijekom 2021. godine po zahtjevima podnesenim protiv Republike Hrvatske.<\/p>\n

Pritu\u017ebama u podru\u010dju pravosu\u0111a gra\u0111ani ukazuju na razne izazove s kojima se susre\u0107u prilikom postupanja pravosudnih tijela, te iako ih dio izlazi iz na\u0161e ovlasti postupanja, bitne su nam jer prikazuju percepciju gra\u0111ana o radu pravosudnih tijela.<\/p>\n

Iz zaprimljenih pritu\u017ebi je razvidno da gra\u0111ani nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obvezama u ovr\u0161nim postupcima. Te\u017eak socio-ekonomski polo\u017eaj ovr\u0161enika dodatno pogor\u0161avaju dugotrajne blokade ra\u010duna, a u nekim slu\u010dajevima i provedba ovrhe na primanjima i naknadama koje su zakonom od nje izuzete. Prezadu\u017eeni gra\u0111ani i dalje nisu skloni pokretanju postupaka ste\u010daja potro\u0161a\u010da te dio njih, nakon \u0161to su deblokirani po provedbi jednostavnog ste\u010daja potro\u0161a\u010da, ponovno bude blokiran.<\/p>\n

Gra\u0111ani su jo\u0161 uvijek nedovoljno informirani o na\u010dinima ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomo\u0107 (BPP), o \u010demu ih je potrebno sustavno informirati na na\u010dine koji su dostupni \u0161to \u0161irem krugu gra\u0111ana. Kako bi BPP bila pravovremena i dostupna, neophodno je osigurati kontinuitet rada ovla\u0161tenih pru\u017eatelja ve\u0107im prora\u010dunskim izdvajanjima i stabilnijim financijskim okvirom, kao i ubrzati postupanje po \u017ealbama na rje\u0161enja o odbijanju prava na BPP.<\/p>\n

Prate\u0107i sudsku praksu u predmetima vezanim uz diskriminaciju i dalje nalazimo nizak broj usvajaju\u0107ih tu\u017ebi u gra\u0111anskim predmetima, \u0161to ukazuje na potrebu provedbe daljnjih edukacija o antidiskriminacijskom pravu. Za razliku od kaznenih, i dalje je visok broj prekr\u0161ajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju, u kojima se bilje\u017ei zna\u010dajan udio osu\u0111uju\u0107ih presuda.<\/p>\n

Kroz 2021. godinu bilje\u017eimo nastavak blagog, ali dosljednog porasta broja kaznenih djela motiviranih mr\u017enjom, pri \u010demu su po\u010dinitelji naj\u010de\u0161\u0107e motivirani etnicitetom \u017ertve. Suzbijanju, progonu i statisti\u010dkom pra\u0107enju ovih kaznenih djela trebao bi pomo\u0107i Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje, donesen 2021. godine.<\/p>\n

Iako je tijekom 2021. godine pobolj\u0161ano funkcioniranje pravosu\u0111a te je skra\u0107eno trajanje sudskih postupka i smanjen broj nerije\u0161enih predmeta, i dalje treba provoditi mjere radi bolje u\u010dinkovitosti i kvalitete rada sudova, \u0161to je prepoznato i u Izvje\u0161\u0107u EK o vladavini prava za RH za 2021. te je obuhva\u0107eno nacrtom prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine.<\/p>\n

Naglasak budu\u0107ih reformskih procesa i ulaganja, prema Nacionalnom planu razvoja pravosudnog sustava, stavljen je na pet posebnih ciljeva: 1. unaprje\u0111enje u\u010dinkovitosti sudskih postupaka, 2. osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka, 3. razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu, 4. modernizacija infrastrukture te unaprje\u0111enje razine i obuhvatnosti kori\u0161tenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pru\u017eanja e-pravosudnih usluga, te 5. unaprje\u0111enje kvalitete zatvorskog sustava i probacije. Unutar svakog posebnog cilja utvr\u0111eni su prioriteti te pokazatelji ishoda pomo\u0107u kojih \u0107e se mjeriti uspje\u0161nost njihove provedbe.<\/p>\n

Prema Pregledu stanja u podru\u010dju pravosu\u0111a u EU za 2021. vidljivo je neprekidno silazno kretanje razine percepcije neovisnosti pravosu\u0111a u \u0161iroj javnosti od 2016. godine te je s udjelom od 17% ispitanika u RH koji smatraju da je neovisnost pravosu\u0111a dobra ili vrlo dobra, ta razina me\u0111u najni\u017eima u EU. Kao glavni razlog zbog kojeg \u0161ira javnost smatra da sudovi i suci nisu dovoljno neovisni navodi se dojam da Vlada i politi\u010dari zadiru u njihov rad ili vr\u0161e pritisak na njih.<\/p>\n

Stoga je potrebno nastaviti intenzivno raditi na vra\u0107anju povjerenja gra\u0111ana u pravosu\u0111e, \u0161to se mo\u017ee posti\u0107i i daljnjim skra\u0107ivanjem trajanja sudskih postupaka, smanjenjem broja nerije\u0161enih predmeta, dono\u0161enjem kvalitetnih i obrazlo\u017eenih odluka te njihovim objavljivanjem, dono\u0161enjem jasnih i sveobuhvatnih zakona koji nisu podlo\u017eni \u010destim izmjenama i dopunama, i otvaranjem pravosudnih tijela prema javnosti, uklju\u010duju\u0107i pravovremenu i adekvatnu komunikaciju putem medija, koji su educirani o na\u010delu neovisnosti i pravilima postupanja sudova i pravosudnih tijela.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/h3>\n

Godinama zaprimamo visok broj pritu\u017ebi u podru\u010dju pravosu\u0111a, koje nam zajedno s podatcima nadle\u017enih tijela daju \u0161iru sliku o razlozima nezadovoljstva gra\u0111ana njihovim radom, kao i izazovima s kojima se sudovi i pravosudna tijela susre\u0107u u svakodnevnom radu.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine zaprimili smo 245 pritu\u017ebi na rad pravosu\u0111a, \u0161to je 18,93% vi\u0161e nego 2020. godine. Od toga se 107 odnosilo na rad sudova, \u0161to je pove\u0107anje od 13,83%. Manje pove\u0107anje broja predstavki na rad sudova zabilje\u017eila je i Slu\u017eba za nadzor sudske i dr\u017eavnoodvjetni\u010dke uprave MPU. Tijekom 2021. godine zaprimljene su 572 nove predstavke, dok ih je godinu ranije bilo 547. Tako\u0111er je evidentirano 760 starih predstavki te je od ukupnog broja predstavki po kojima se postupalo, njih svega osam bilo osnovano.<\/p>\n

Prema ranijim o\u010ditovanjima resornog ministarstva, razlog malog broja osnovanih predstavki je \u0161to gra\u0111ani neprimjerenim pona\u0161anjem sudaca \u010desto smatraju postupanje koje nije u skladu s njihovim o\u010dekivanjima, primjerice neuva\u017eavanje dokaznih prijedloga ili neutvr\u0111ivanje \u010dinjenica koje podnositelji smatraju odlu\u010dnim.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi zbog kojih su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali su navodne zlouporabe ovlasti, zatim dugotrajnost sudskih postupaka, povodom \u010dega smo tra\u017eili o\u010ditovanja predsjednika sudova, na\u010din vo\u0111enja sudskih postupaka, kao i nezadovoljstvo sudskim odlukama, iako iste mogu ukidati, odnosno mijenjati samo vi\u0161i sudovi temeljem pravovremeno podnesenih pravnih lijekova. Tra\u017eila se i pravna pomo\u0107 radi nezadovoljstva odbijanjem zahtjeva za izuze\u0107e suca, prijavljivanja neeti\u010dkog pona\u0161anja suca, podno\u0161enja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv suca i sli\u010dno.<\/p>\n

Tijekom izbora predsjednika Vrhovnog suda RH u javnom prostoru bila je izra\u017eenija negativna klima prema sudbenoj vlasti. Zbog rasprave u javnosti i stvorenog ozra\u010dja, suci Vrhovnog suda su u svibnju 2021. godine reagirali priop\u0107enjem u kojem su, izme\u0111u ostaloga, ukazali na granicu izme\u0111u slobode izra\u017eavanja i zakonite kritike, s jedne strane, te nepo\u0161tovanja i neprili\u010dnog pritiska na sudbenu vlast, s druge strane.<\/p>\n

Jedan od koraka prema vra\u0107anju povjerenja gra\u0111ana u pravosu\u0111e jest unaprje\u0111enje komunikacije, pri \u010demu se to ne odnosi samo na primjerenu komunikaciju gra\u0111ana i tijela javne vlasti prema sudovima, ve\u0107 i obratno – na redovno izvje\u0161tavanje sudova o svome radu kroz \u010dija priop\u0107enja bi se unaprijedila kvaliteta izvje\u0161tavanja javnosti o radu sudbene vlasti. Premda se od 2017. godine, kontinuirano u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice upozoravalo na potrebu razvoja komunikacijske politike za pravosudni sustav, nisu doneseni op\u0107i standardi i pravila pona\u0161anja za komunikaciju s medijima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 95.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da u suradnji sa sudovima i pravosudnim tijelima uvede komunikacijske alate kojima \u0107e se unaprijediti komunikacija sudova i dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva s javno\u0161\u0107u[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Unato\u010d tome, primje\u0107ujemo da je Vrhovni sud tijekom 2021. godine na svojoj web stranici osna\u017eio komunikaciju u\u010destalijim priop\u0107enjima o predmetima koji izazivaju interes javnosti, kao i objavama pravomo\u0107nih odluka o povredama Kodeksa suda\u010dke etike, daju\u0107i uvid u postupak i na\u010din sankcioniranja sudaca koji povrede svoje du\u017enosti, \u0161to smatramo korisnim u kontekstu percepcije javnosti da se povrede suda\u010dke du\u017enosti ne sankcioniraju.<\/p>\n

Nastavno na navedeno, prema podatcima DSV-a u 2021. godini pokrenuta su 23 stegovna postupka protiv sudaca, \u0161to je gotovo 77% vi\u0161e nego u 2020. godini, od \u010dega je ve\u0107ina pokrenuta radi neurednog obna\u0161anja du\u017enosti (21). U 13 postupaka su izre\u010dene kazne, a tri suca su udaljena zbog stegovnog postupka te jedan zbog kaznenog. Tako\u0111er je DSV odobrilo tri zahtjeva za vo\u0111enje kaznenog postupka i li\u0161avanje slobode, odre\u0111ivanjem istra\u017enog zatvora i pritvora te je jedan zahtjev odobren na temelju privatne tu\u017ebe.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 96.<\/strong><\/span>
\nPravosudnoj akademiji, da u suradnji s predstavnicima medija, osmisli i provodi edukacije urednika i novinara o pra\u0107enju i izvje\u0161tavanju o radu pravosu\u0111a[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Klju\u010dno je dodatno unaprijediti izvje\u0161tavanje javnosti te smo prigodom savjetovanja o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava uputili resornom ministarstvu prijedloge za edukacije ne samo glasnogovornika sudova i dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava, ve\u0107 i urednika te novinara koji se bave pra\u0107enjem sudskih postupaka, a \u010diji programski paketi bi obuhva\u0107ali i Kodeks suda\u010dke etike te na\u010dela i propise postupanja pravosudnih tijela.<\/p>\n

Takvim zajedni\u010dkim projektima Pravosudne akademije i predstavnika medija, postiglo bi se \u0161ire stru\u010dno usavr\u0161avanje te bi se unaprijedili profesionalni odnosi pravosu\u0111a i medija, dok bi javnost bila pravovremeno i adekvatno informirana o radu pravosu\u0111a.<\/p>\n

Daljnji korak prema ve\u0107oj transparentnosti rada sudbene vlasti jest \u0161to skorije omogu\u0107avanje uvida u anonimizirane odluke svih sudova, \u0161to bi doprinijelo boljoj pravnoj sigurnosti, kao i lak\u0161oj procjeni gra\u0111ana o mogu\u0107nosti sudske za\u0161tite svojih prava. Jednako tako, radi nedostupnosti cjelokupne sudske prakse odvjetnicima, ote\u017eano je kvalitetno pru\u017eanje pravne pomo\u0107i, osobito pri podno\u0161enju revizije i dokazivanju njezine dopu\u0161tenosti u smislu odredbe \u010dl. 385.a i 387. st. 3. ZPP-a.<\/p>\n

Stoga smatramo da dostupnost sudskih odluka treba biti jedan od prioriteta reforme pravosu\u0111a te je potrebno \u0161to prije nadograditi sustav eSpis posebnim modulom za anonimizaciju, kako se RH obvezala Nacionalnim planom za oporavak i otpornost.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine zaprimili smo 67 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva koje se, kao i prethodnih godina, naj\u010de\u0161\u0107e odnose na nezadovoljstvo odlukama dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, kako prilikom odba\u010daja, tako i optu\u017eenja, nea\u017eurnost u radu, neodgovaranje na podneske i pritu\u017ebe, nepostojanje nepristranog unutarnjeg nadzora, nezadovoljstvo zbog nepodno\u0161enja pravnih lijekova na sudske odluke i drugo.<\/p>\n

Neki nam gra\u0111ani, umjesto nadle\u017enim institucijama, dostavljaju kaznene prijave, ili nam ih dostavljaju na znanje, \u0161to ukazuje na njihovo nerazumijevanje na\u0161ih ovlasti, ali i mogu\u0107e nepovjerenje u rad pravosudnih tijela. Kao i u odnosu na rad sudstva, MPU je tijekom 2021. zabilje\u017eio pove\u0107anje broja predstavki na rad dr\u017eavnih odvjetnika za gotovo 17% u odnosu na 2020. godinu, me\u0111utim niti jedna nije ocijenjena osnovanom.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine javnost je pratila i slu\u010daj privremenog udaljenja od obavljanja dr\u017eavnoodvjetni\u010dke du\u017enosti zamjenika GDO za vrijeme trajanja stegovnog postupka pokrenutog u travnju 2021. godine. Vrhovni sud RH je dva puta ukidao rje\u0161enja DOV-a jer odluke nije bilo mogu\u0107e ispitati zbog izostanka valjanih obrazlo\u017eenja, da bi se u kona\u010dnici kao razlozi za privremeno udaljenje naveli \u201eneprimjeren vanjski utjecaj\u201c i \u201epermanentno stanje potencijalnog sukoba interesa\u201c (VSRH I K\u017e SODO 6\/2021.).<\/p>\n

Navedeni slu\u010daj ukazuje na potrebu postojanja kvalitetnog obrazlo\u017eenja odluka kako sudova, MPU, DSV-a tako i DOV-a, a kako bi se otklonila sumnja u osnovanost svake odluke, \u0161to je tako\u0111er jedan od na\u010dina vra\u0107anja povjerenja javnosti u pravosu\u0111e.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine zaprimili smo sedam pritu\u017ebi na rad odvjetnika i HOK-a, \u0161to ukazuje da su gra\u0111ani uglavnom upoznati tko je nadle\u017ean za postupanje po prijavama na rad odvjetnika. Tako je disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a u 2021. godini zaprimilo 635 disciplinskih prijava, odnosno 19,14% vi\u0161e nego u 2020. godini. Doneseno je 113 odluka kojima je utvr\u0111ena disciplinska odgovornost za te\u017ee povrede du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, \u0161to je 16,49 % vi\u0161e nego prethodne godine, od \u010dega je u 14 predmeta izre\u010dena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva.<\/p>\n

Kao glavni izazov u 2021. godini u osiguranju kvalitetne za\u0161tite prava stranaka te odvjetni\u0161tva kao neovisne i samostalne slu\u017ebe, HOK je problematizirala izmjene Zakona o odvjetni\u0161tvu te nastojanje izjedna\u010davanja odvjetni\u0161tva s gospodarskim djelatnostima, navode\u0107i da to nije u skladu s ustavnom ulogom odvjetni\u0161tva niti odlukama Ustavnog suda U-I-23\/1999, U-I-2735\/2008. i drugim zdru\u017eenim odlukama od 16. listopada 2018. godine.<\/p>\n

Nadalje se isti\u010de da pojedine izmjene Zakona o odvjetni\u0161tvu dovode u pitanje kvalitetu za\u0161tite prava stranaka, kao i da su time potencijalno ugro\u017eena temeljna ljudska prava i slobode. Stoga je u narednom periodu potrebno pratiti primjenu navedenih zakonskih izmjena te njihov utjecaj na za\u0161titu prava gra\u0111ana, kako bi se ocijenila eventualna potreba za daljnjim zakonodavnim intervencijama.<\/p>\n

Odvjetni\u0161tvo je tako\u0111er prepoznalo potrebu modernizacije radnih procesa te HOK, kroz Radnu skupinu za digitalnu transformaciju odvjetni\u0161tva te izdavanjem certifikata za elektroni\u010dku komunikaciju odvjetnika sa sudovima, osigurava da odvjetni\u0161tvo bude u tijeku s modernizacijom pravosu\u0111a.<\/p>\n

HOK je ukazala da se i odvjetni\u0161tvo kroz proteklu godinu suo\u010dilo sa \u0161tetnim posljedicama potresa koji su pogodili RH 2020. godine, \u0161to je posredno utjecalo i na gra\u0111ane s potrebom za odvjetni\u010dkom uslugom. Pogor\u0161ani su uvjeti bavljenja odvjetni\u0161tvom na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima, \u0161to je negativno utjecalo kako na odvjetnike s ovih podru\u010dja tako i gra\u0111ane kojima su trebale njihove pravne usluge, \u0161to je HOK nastojala barem djelomi\u010dno sanirati kroz pru\u017eenu pomo\u0107.<\/p>\n

U odnosu na rad javnih bilje\u017enika tijekom 2021. godine zaprimili smo pet pritu\u017ebi koje su se odnosile na neeti\u010dko pona\u0161anje i postupanje javnog bilje\u017enika, proizvoljno odre\u0111enu visinu javnobilje\u017eni\u010dke nagrade, kao i nepravilan rad javnog bilje\u017enika kao povjerenika suda. Jednako kao i u slu\u010daju odvjetnika, tako gra\u0111ani i u odnosu na javne bilje\u017enike prepoznaju nadle\u017enosti Hrvatske javnobilje\u017eni\u010dke komore, koja je u 2021. godini zaprimila 57 pritu\u017ebi na rad javnih bilje\u017enika, od \u010dega se 26 odnosilo na njihovo postupanje u ostavinskim postupcima, a devet na postupanje u ovr\u0161nim postupcima. Pritom je HJK tijekom 2021. godine izrekla sedam stegovnih kazni radi stegovne neurednosti protiv prijavljenih javnih bilje\u017enika.<\/p>\n

Kroz godinu su usvojene preporuke koje smo dali u predmetima po ranijim pritu\u017ebama zbog nedostupnosti javnih bilje\u017enika. Tako nas je HJK izvijestila da su problemi vi\u0161egodi\u0161nje nedostupnosti javnobilje\u017eni\u010dke slu\u017ebe na otocima Lastovu i Visu te u Gradu Iloku tijekom 2021. godine uspje\u0161no rije\u0161eni.<\/p>\n

Tako\u0111er je u Prijedlog ZID Zakona o javnom bilje\u017eni\u0161tvu, koji je pro\u0161ao e-savjetovanje, uvr\u0161tena na\u0161a preporuka upu\u0107ena MPU i HJK pa je u mjestima u kojima nije osnovano utvrditi sjedi\u0161te javnog bilje\u017enika, odre\u0111eno obavljanje javnobilje\u017eni\u010dke slu\u017ebe odr\u017eavanjem uredovnih dana.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Ovrhe i ste\u010dajevi<\/strong><\/h3>\n

U 2021. godini se broj pritu\u017ebi u svezi ovrha (79) zadr\u017eao na razini iz prethodne godine, a u ve\u0107oj mjeri nam se obra\u0107aju ovr\u0161enici, upiru\u0107i na otegotne okolnosti u kojima se nalaze, tra\u017ee\u0107i pravnu pomo\u0107, iznose\u0107i nezadovoljstvo sudskim odlukama, osobito u postupcima ovrhe na nekretninama, u slu\u010dajevima odbijanja prijedloga za odgodu ovrhe ili izuze\u0107e suca te u slu\u010dajevima prisilnog iseljenja.<\/p>\n

Iako po tim pritu\u017ebama nemamo ovlasti postupati, s obzirom da se radi o pravomo\u0107nim ili odlukama koje se moraju pobijati u sudskom postupku, pritu\u017eiteljima smo davali op\u0107e pravne informacije o sredstvima pravne za\u0161tite, na\u010dinu ostvarenja BPP-a te mogu\u0107nosti podno\u0161enja zahtjeva za priznavanje prava na nov\u010danu naknadu za tro\u0161kove stambenog zbrinjavanja. O va\u017enosti poznavanja potonje pravne mogu\u0107nosti ukazuje okolnost da je ovih zahtjeva u 2020. godini podneseno tek 20, od \u010dega ih je odobreno \u010dak 19, dok podatci za 2021. godinu nisu bili dostupni u vrijeme pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

Pritu\u017ebe na mogu\u0107u zlouporabu ovlasti u ovr\u0161nim postupcima uglavnom su bile na\u010delne i u bitnom obrazlo\u017eene nezadovoljstvom sudskim odlukama koje je, me\u0111utim, ovla\u0161ten ispitati jedino sud povodom pravovremeno izjavljenih pravnih lijekova. U nekoliko je slu\u010dajeva iznesena sumnja na po\u010dinjenje kaznenih djela od strane suca, sudskog ovr\u0161itelja, ovrhovoditelja, kupca nekretnine te odvjetnika u postupcima ovrha nekretnina, povodom \u010dega \u0107e odlu\u010divati DORH kojemu su pritu\u017eitelji uputili kaznene prijave.<\/p>\n

Me\u0111u pritu\u017ebama na odugovla\u010denje postupka, povodom kojih smo tra\u017eili o\u010ditovanja predsjednika sudova, bila je i pritu\u017eba ovr\u0161enice \u010diju \u017ealbu protiv rje\u0161enja o ovrsi sud prvog stupnja dulje od godine dana nije uputio drugostupanjskom sudu, iako je Ovr\u0161nim zakonom propisan rok od 30 dana.<\/p>\n

\n

\u201eMolim Vas da razmotrite moju molbu za pomo\u0107 oko rije\u0161avanja problema vezano za upla\u0107ena inozemna sredstva u ime dje\u010dijeg doplatka a koje je \u2026 banka proslijedila na ra\u010dune Ovr\u0161itelja putem Fine. Radi se o mom za\u0161ti\u0107enom deviznom ra\u010dunu na koji sam trebala do biti dje\u010diji doplatak za petogodi\u0161nje dijete iz inozemstva\u2026 prvo sam morala <\/span>ishodovati potvrdu ili Rje\u0161enje o inozemnom dje\u010dijem doplatku, prevesti ga kod Javnog bilje\u017enika , te predati\u2026 kako bi mi\u2026 tek tada omogu\u0107ila za\u0161titu ra\u010duna. <\/span><\/p>\n

U trenutku kada je nadle\u017ena njema\u010dka institucija poslala Rje\u0161enje o dje\u010dijem doplatku, oni su odmah poslali i pustili i sredstva\u2026 Novac je sjeo na ra\u010dun a ja sam molila gospo\u0111u na \u0161alteru da pri\u010deka Rje\u0161enje i prijevod\u2026 <\/span><\/p>\n

\u017divim sama sa dvoje djece, nezaposlena sam i u ovim najte\u017eim \u017eivotnim <\/span>trenutcima kada se doslovno borim za egzistenciju sebe i svoje dvoje djece\u2026 Molim Vas jo\u0161 jednom da razmotrite i pomognete u rije\u0161avanju povrata dje\u010dijeg doplatka u korist mog<\/span>
\npetogodi\u0161njeg djeteta\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Sustav ovrha u RH nedovoljno \u0161titi ovr\u0161enike od zapljene sredstava izuzetih od ovrhe. Tako nam se obratilo nekoliko pritu\u017eitelja koji su ukazali da su im ovr\u0161ena primanja i naknade koji su u cijelosti ili djelomi\u010dno zakonom izuzeti od ovrhe. Do toga naj\u010de\u0161\u0107e dolazi kada ovr\u0161enik propusti pravovremeno otvoriti tzv. za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun ili dostaviti obavijest FINA-i o novom za\u0161ti\u0107enom primanju te ove pritu\u017ebe nisu brojne, ali su zna\u010dajne, jer se radi o situacijama u kojima ovr\u0161enici ostanu bez sredstava nu\u017enih za \u017eivot.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 97.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave te Ministarstvu financija, da prijedlogom izmjena i dopuna propisa u potpunosti otklone mogu\u0107nost provedbe ovrhe na primanjima i naknadama u dijelu u kojem su zakonom izuzeti od ovrhe[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Pritom do ovrhe za\u0161ti\u0107enog primanja ne dolazi isklju\u010divo zbog ovr\u0161enikovog propusta te nepoznavanja propisa, \u0161to potvr\u0111uje slu\u010daj pritu\u017eiteljice kojoj su ovr\u0161ena nov\u010dana sredstva upla\u0107ena iz inozemstva na ime doplatka za djecu. Naime, nadle\u017ena inozemna institucija joj je, istovremeno sa slanjem rje\u0161enja o doplatku za djecu, dozna\u010dila nov\u010dana sredstva na njezin redovan ra\u010dun.<\/p>\n

Odmah nakon uplate, sredstva su ovr\u0161ena, prije nego je pritu\u017eiteljica zaprimila predmetno rje\u0161enje, bez kojeg nije bila u mogu\u0107nosti prijaviti za\u0161ti\u0107eno primanje i otvoriti poseban ra\u010dun za njegovu uplatu. Iako je pritu\u017eiteljica odmah po primitku rje\u0161enja poduzela radnje za otvaranje za\u0161ti\u0107enog ra\u010duna, a nadzorom je utvr\u0111eno da su i FINA i banka postupile u skladu s propisima, nije se ostvarilo zakonom propisano izuze\u0107e ovog primanja od ovrhe.<\/p>\n

Navedeno ukazuje na izostanak odgovaraju\u0107e za\u0161tite dostojanstva ovr\u0161enika te na potrebu regulacije mehanizma za\u0161tite na na\u010din da u potpunosti otklanja mogu\u0107nost ovrhe primanja i naknada koje zakon od nje izuzima.<\/p>\n

\n

\u201e\u2026bolujem od multiple skleroze i fibromijalgije, unatrag 10 godina. Ovog mjeseca prijavila sam se za nov\u010danu pomo\u0107 iz Fonda solidarnosti\u2026, namijenjen upravo za slu\u010daj bolesti,<\/span>
\ninvaliditeta\u2026 60% sam invalid, te sam na tom natje\u010daju bila prvorangirana, pa mi je\u2026 dodijelilo 6500 kuna pomo\u0107i za nabavu lijeka koji nije pokriven od HZZO. <\/span><\/p>\n

To je prva takva pomo\u0107 koju sam dobila u ovih 10 godina, no obzirom mi je ra\u010dun ovr\u0161en, Fina je ovr\u0161ila pola <\/span>tog iznosa\u2026 Meni se cini da ova vrsta humanitarne pomo\u0107i ne bi trebala biti ovr\u0161ena\u2026 <\/span><\/p>\n

Molim vas da mi odgovorite kako je mogu\u0107e ovr\u0161iti novac za lijek invalidu i te\u0161kom kroni\u010dnom <\/span>bolesniku?\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Povodom pritu\u017ebe na ovrhu nov\u010danih sredstava koja su pritu\u017eiteljici upla\u0107ena iz fonda solidarnosti jedne udruge, na ime nov\u010dane pomo\u0107i za nabavu lijeka koji nije na listi lijekova HZZO-a, MPU smo ponovno ukazali na prijedlog koji smo iznijeli i u postupku dono\u0161enja izmjena i dopuna Ovr\u0161nog zakona, da se za darovanja fizi\u010dkim osobama za zdravstvene potrebe propi\u0161e izuze\u0107e od ovrhe. No, MPU je ponovilo da bi to otvorilo prostor manipulacijama i dovelo do pravne nesigurnosti.<\/p>\n

Uva\u017eavaju\u0107i navedeno, predla\u017eemo da se razmotri na\u010din izuzimanja od ovrhe barem potpora iz fondova solidarnosti koje se daju za zdravstvene potrebe. One se, kao i sindikalne socijalne potpore koje su izuzete od ovrhe, ispla\u0107uju \u010dlanovima prema va\u017ee\u0107em propisu i naj\u010de\u0161\u0107e nadomje\u0161taju izostanak institucionalne pomo\u0107i gra\u0111anima pripadnicima ranjivih skupina.<\/p>\n

U manjem broju pritu\u017eivali su nam se i ovrhovoditelji, navode\u0107i kako ni ovrhom nisu u mogu\u0107nosti naplatiti svoje pravomo\u0107no utvr\u0111ene tra\u017ebine te propituju\u0107i opravdanost odgode ovrhe pokrenute temeljem ovr\u0161ne isprave. Osobito nezadovoljstvo je iznio pritu\u017eitelj \u010dija je baka bila primorana pokrenuti ovr\u0161ni postupak protiv tijela dr\u017eavne uprave koje joj, ni nakon \u0161to mu je to nalo\u017eeno pravomo\u0107nim i ovr\u0161nim sudskim rje\u0161enjem, nije vratilo posjed stana u koji je u\u0161lo nakon njezinog odlaska u dom za starije i nemo\u0107ne.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 98.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da razmotri na\u010din izuzimanja od ovrhe potpora iz fondova solidarnosti namijenjene zdravstvenim potrebama<\/span>
\nPreporuka 99.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a uprave, da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje zapo\u010dne postupak izrade prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Iz zaprimljenih pritu\u017ebi, kao i iz o\u010ditovanja pru\u017eatelja BPP-a, proizlazi da se ovr\u0161enici te\u0161ko snalaze u ovr\u0161nim postupcima, a \u010desto ne znaju na koji na\u010din za\u0161tititi prava ni kome se obratiti, zbog \u010dega ponekad propu\u0161taju pravovremeno koristiti pravne lijekove. Dodatan im je problem \u0161to prvotni vjerovnici, naj\u010de\u0161\u0107e banke, prenose tra\u017ebine na dru\u0161tva za otkup i naplatu potra\u017eivanja, te se pritu\u017euju na njihovo neprihvatljivo postupanje, prekomjerno i neprimjereno pozivanje na podmirenje duga, ujedno iznose\u0107i dvojbe kome i koliko uistinu duguju.<\/p>\n

S obzirom da HNB navodi kako su do kraja rujna 2021. godine, u odnosu na kraj 2020., neprihoduju\u0107i (te\u0161ko naplativi) krediti ku\u0107anstvima porasli za 2,9%, za o\u010dekivati je da \u0107e ih banke prodavati. Pozdravljamo, kao nu\u017eno potreban i zna\u010dajan napredak u rje\u0161avanju ovog problema, najavu dono\u0161enja Zakona o subjektima koji se bave djelatno\u0161\u0107u otkupa i naplate potra\u017eivanja, kojim \u0107e se njihovo postupanje pobli\u017ee regulirati, koje je u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. godinu.<\/p>\n

Iako pritu\u017ebe gra\u0111ana ukazuju na potrebu izrade novog, cjelovitog Ovr\u0161nog zakona, MPU za 2022. godinu najavljuje tek njegove nove izmjene i dopune radi https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnog rastere\u0107enja poslodavaca i HZMO-a njihovim izuzimanjem od provedbe izvansudske ovrhe, osiguranja jedinstvenog prednosnog reda u izvansudskoj ovrsi na nov\u010danim sredstvima i uskla\u0111ivanja s uvo\u0111enjem Eura.<\/p>\n

Iako pozdravljamo najavljeno rje\u0161avanje problema uo\u010denih u izvansudskoj ovrsi koju provode poslodavci i HZMO, ukazujemo na nu\u017enost prekida prakse parcijalnih intervencija u propise ovr\u0161nog prava te poti\u010demo na temeljito preispitivanje ovr\u0161nog sustava i potrebe da se pojedini njegovi instituti preoblikuju ili napuste, kako bi se na osnovu takve analize donio novi, cjeloviti Ovr\u0161ni zakon.<\/p>\n

O razmjerima prezadu\u017eenosti gra\u0111ana u RH govore podatci FINA-e prema kojima je na dan 31. prosinca 2021. godine bilo blokirano 239.278 potro\u0161a\u010da s dugom od 18,1 milijardu kn, \u0161to je za 7.676 potro\u0161a\u010da i 1,1 milijardu kn vi\u0161e nego 2020. godine. Da su blokade kroni\u010dno stanje, pokazuje i podatak o daljnjoj dominaciji dugotrajnih blokada.<\/p>\n

Naime, dulje od godine dana bilo je blokirano 73,3% (175.447) potro\u0161a\u010da sa 16,05 milijardi kn duga, a 98.876 potro\u0161a\u010da bilo je blokirano zbog duga \u010diji iznos ne prelazi 10.000,00 kn, \u0161to ukazuje da je rije\u010d o osobama te\u0161kog socio-ekonomskog polo\u017eaja, koji je nakon blokade ra\u010duna dodatno pogor\u0161an.<\/p>\n

Naime, blokirani gra\u0111anin, pod uvjetom da mu je stalno nov\u010dano primanje bilo jednako ili ve\u0107e od 6.724,00 kn, \u0161to je bio iznos prosje\u010dne neto pla\u0107e u RH koji se primjenjivao u provedbi ovrhe, mjese\u010dno je od toga raspolagao s najvi\u0161e 4.482,67 kn, koliki je bio najvi\u0161i mogu\u0107i iznos za\u0161ti\u0107enog dijela, dok su mnogima od njih preostajali i daleko manji mjese\u010dni iznosi. Istovremeno, u 2021. godini do\u0161lo je do rasta cijena, posebno energenata i hrane.<\/p>\n

Stoga je iznala\u017eenje sustavnog i u\u010dinkovitijeg rje\u0161enja za blokirane gra\u0111ane i dalje izazov na koji treba adekvatno odgovoriti te im omogu\u0107iti da za sebe i svoje obitelji ostvare pravo na odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard i na trajnije pobolj\u0161anje \u017eivotnih uvjeta.<\/p>\n

Gra\u0111ani nam se nisu u zna\u010dajnom broju obra\u0107ali vezano uz ste\u010dajne postupke i ste\u010dajeve potro\u0161a\u010da, te su uglavnom iznosili nezadovoljstvo sudskim odlukama, postupanjem ste\u010dajnih upravitelja i tra\u017eili pomo\u0107 u naplati potra\u017eivanja. Me\u0111utim, iako nam navedene pritu\u017ebe nisu dale osnovu za postupanje u okviru ovla\u0161tenja institucije, iste su bitne radi pra\u0107enja u\u010dinaka primjene zakona koji reguliraju ove institute, primarno ste\u010daj potro\u0161a\u010da, kao i u kontekstu promicanja i za\u0161tite ljudskih prava prezadu\u017eenih gra\u0111ana.<\/p>\n

Mali broj pritu\u017ebi povodom ste\u010daja potro\u0161a\u010da u skladu je s op\u0107im trendom pokretanja ovih postupaka, koji navodi na zaklju\u010dak da institut ste\u010daja potro\u0161a\u010da nije za\u017eivio u praksi te ga prezadu\u017eeni gra\u0111ani i dalje ne prepoznaju kao izlaz iz vlastite nepovoljne financijske situacije.<\/p>\n

Naime, broj zaprimljenih predmeta redovnog ste\u010daja potro\u0161a\u010da godinama je u silaznom trendu, a pove\u0107anje koje se bilje\u017ei u 2021. u odnosu na 2020. godinu, posljedica je interventnih mjera uvedenih tijekom 2020. godine zbog epidemije bolesti COVID-19, uslijed kojih su od travnja do listopada 2020. godine potro\u0161a\u010dima ra\u010duni bili deblokirani pa su jo\u0161 manje bili motivirani na pokretanje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Navedeno potvr\u0111uju i pojedini op\u0107inski sudovi te dodaju kako je ste\u010daj potro\u0161a\u010da vrlo slo\u017een postupak, u kojem se prosje\u010dni potro\u0161a\u010di te\u0161ko snalaze te im je, s obzirom se radi o gra\u0111anima u te\u0161koj financijskoj, ali nerijetko i \u017eivotnoj situaciji, \u010desto potrebna ne samo materijalna, nego i pravna, socijalna te psiholo\u0161ka pomo\u0107.<\/p>\n

Provedbom jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da u 2021. godini je deblokirano 12.215 potro\u0161a\u010da za iznos duga od 93,7 milijuna kn glavnice te 35,7 milijuna kn kamate i tro\u0161ka, od kojih je 10.125 potro\u0161a\u010da ponovno blokirano. FINA isti\u010de kako se potro\u0161a\u010di i dalje u ve\u0107oj mjeri protive provedbi ovog postupka.<\/p>\n

Stoga, iako MPU temeljem naknadne procjene u\u010dinaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da (NN 67\/18), isti\u010de da podatci o broju deblokiranih potro\u0161a\u010da ukazuju na zaklju\u010dak kako je uvo\u0111enjem jednostavnog (ubrzanog) postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da ostvaren u\u010dinak na njihovu socijalnu uklju\u010denost, treba imati na umu da zna\u010dajan dio gra\u0111ana deblokiranih provedbom ovog postupka bude ponovno blokiran, \u0161to ipak umanjuje taj u\u010dinak.<\/p>\n

U tom smislu pozdravljamo zaklju\u010dak MPU o potrebi stalnog preispitivanja instituta ste\u010daja potro\u0161a\u010da, jer se odnosi na najranjivije skupine gra\u0111ana te se nadamo da \u0107e posljednje izmjene i dopune Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da dovesti do unaprje\u0111enja ovog pravnog instituta, kao i pobolj\u0161anja trenuta\u010dno negativnog stava prema ste\u010daju potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Me\u0111utim, potrebno je osmisliti i dodatne mjere za prevenciju i izlaz iz prezadu\u017eenosti, kako bi se ciljano odgovorilo na potrebe gra\u0111ana i \u0161to vi\u0161e preveniralo ovrhe i ste\u010dajeve potro\u0161a\u010da, koji uvijek otegotno utje\u010du na njihov \u017eivotni standard. Stoga ponovno preporu\u010damo da se izradi sveobuhvatna analiza strukture du\u017enika i uzroka prezadu\u017eenosti u RH, koja bi bila polazi\u0161na osnova za kreiranje takvih, diferenciranih i ciljanih mjera.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Besplatna pravna pomo\u0107<\/strong><\/h3>\n

Ostvarivanje temeljnog na\u010dela vladavine prava – pristup pravdi te jednakost svih gra\u0111ana pred zakonom i javnopravnim tijelima, mo\u017ee biti ugro\u017eeno preprekama financijske naravi radi kojih pojedine kategorije gra\u0111ana ne mogu ostvariti svoje ljudsko pravo pristupa pravdi, kako u fazi pravnog savjetovanja, tako i prilikom pokretanja sudskih postupaka.<\/p>\n

Sukladno praksi ESLJP-a pristup pravosu\u0111u ne predstavlja isklju\u010divo mogu\u0107nost pokretanja sudskih postupaka, ve\u0107 i informiranje i savjetovanje gra\u0111ana o pravnim mehanizmima za\u0161tite i ostvarivanja njihovih prava. Stoga je va\u017eno osigurati u\u010dinkoviti sustav besplatne pravne pomo\u0107i koji omogu\u0107uje prakti\u010dnu, efikasnu i pravovremenu pravnu pomo\u0107 gra\u0111anima kojima je potrebna.<\/p>\n

Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i (ZBPP) odre\u0111uje dva oblika besplatne pravne pomo\u0107i \u2013 primarnu i sekundarnu. Primarna pravna pomo\u0107, koju pru\u017eaju ovla\u0161teni pru\u017eatelji (udruge, pravne klinike i upravni odjeli u \u017eupanijama), obuhva\u0107a pravno savjetovanje, sastavljanje podnesaka i zastupanje pred javnopravnim tijelima, ESLJP-om i me\u0111unarodnim organizacijama te pravnu pomo\u0107 u izvansudskom rje\u0161avanju sporova.<\/p>\n

Primarna je va\u017ena jer obuhva\u0107a pravnu pomo\u0107 u postupcima pred upravnim tijelima u kojima gra\u0111ani realiziraju prava iz statusnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te prava iz sustava socijalne skrbi, pri \u010demu sudski postupak nije jedino i isklju\u010divo rje\u0161enje odre\u0111enog pravnog problema. Stoga se savjetovanjem gra\u0111ana o pravnim mogu\u0107nostima i eventualnim ishodima sudskih postupaka mogu prevenirati nepotrebni sudski postupci i posljedi\u010dno visoki sudski tro\u0161kovi.<\/p>\n

Sekundarna pravna pomo\u0107, uz odvjetni\u010dko zastupanje u zakonom definiranim pravnim podru\u010djima, obuhva\u0107a i oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova sudskog postupka i vje\u0161ta\u010denja te oslobo\u0111enje od pla\u0107anja sudskih pristojbi. Imovinski uvjeti za ostvarenje sekundarne pravne pomo\u0107i podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i \u010dlanova njegovog ku\u0107anstva mjese\u010dno ne prelaze po \u010dlanu ku\u0107anstva iznos prora\u010dunske osnovice (koja trenutno iznosi 3.326 kn), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi iznos od 60 prora\u010dunskih osnovica (\u0161to trenutno iznosi 199.560 kn).<\/p>\n

Izuzev kriterija imovinskog cenzusa, besplatna pravna pomo\u0107 mo\u017ee se odobriti u taksativno navedenim pravnim slu\u010dajevima kao \u0161to su postupci radi ostvarivanja prava djeteta na uzdr\u017eavanje, postupci radi ostvarivanja prava na naknadu \u0161tete \u017ertvama kaznenih djela nasilja te postupci korisnika pomo\u0107i za uzdr\u017eavanje ili opskrbnine vezano uz ostvarivanje njihovih prava iz socijalne skrbi.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje smo tijekom 2021. godine zaprimili u ovome podru\u010dju ve\u0107inom su se odnosile na dugotrajnost rje\u0161avanja \u017ealbi na rje\u0161enja o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i. Unato\u010d preporuci koju smo uputili MPU u Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu, \u017ealbeni postupci i nadalje traju iznimno dugo \u0161to je u suprotnosti s odredbom \u010dl. 17. st. 6. ZBPP-a kojom je propisano da MPU o \u017ealbi odlu\u010duje najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne \u017ealbe, dok iz o\u010ditovanja MPU proizlazi da je prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja \u017ealbi tri godine. Tako\u0111er, dugotrajno\u0161\u0107u postupanja po \u017ealbi dovodi se u pitanje svrha besplatne pravne pomo\u0107i, a to je jednakost u pristupu pravdi.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 100.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da o \u017ealbama na rje\u0161enja o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i odlu\u010duje u propisanom roku<\/span>
\nPreporuka 101.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da putem medija i raznih promotivnih materijala te na druge prikladne na\u010dine informira gra\u0111ane o mogu\u0107nostima ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Od po\u010detka izbijanja epidemije, zaprimamo sve vi\u0161e zamolbi gra\u0111ana za pravnom pomo\u0107i u vidu savjetovanja, sastavljanja podnesaka i pravnog zastupanja, iz kojih je razvidno da ih veliki broj nije upoznat s mogu\u0107no\u0161\u0107u izravnog obra\u0107anja ovla\u0161tenim pru\u017eateljima primarne pravne pomo\u0107i niti uvjetima za realizaciju prava na odvjetni\u010dko zastupanje i oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova sudskog postupka i sudskih pristojbi. S obzirom da nismo ovla\u0161teni pru\u017eati pravnu pomo\u0107, gra\u0111ane smo upu\u0107ivali na ovla\u0161tene pru\u017eatelje te ih informirali o zakonskim uvjetima za ostvarenje BPP-a.<\/p>\n

No, informiranje gra\u0111ana o uvjetima i na\u010dinu realizacije besplatne pravne pomo\u0107i, osim putem web stranica MPU-a i UO\u017d-a, trebalo bi provoditi sustavno, primjerice putem medija, plakatima ili distribucijom letaka u javnopravnim tijelima te na ostale na\u010dine koji su dostupni \u0161to ve\u0107em broju gra\u0111ana.<\/p>\n

Pove\u0107anje potrebe gra\u0111ana za BPP-om razvidno je i iz Izvje\u0161\u0107a MPU o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomo\u0107 i utro\u0161ku sredstava u 2020. godini, koje je objavljeno u srpnju 2021. godine, a u kojem se iznosi podatak o pove\u0107anju broja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i za 31,48% u 2020. u odnosu na 2019. godinu.<\/p>\n

Pove\u0107anje broja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i u 2020. godini nije pratilo pove\u0107anje, ve\u0107 su smanjena financijska sredstva namijenjena financiranju rada pru\u017eatelja BPP-a u 2021. godini. Tako je u 2021. osiguran iznos od 1.985.000,00 kn koji je putem javnog natje\u010daja raspodijeljen na 23 pru\u017eatelja u rasponu od 50.000,00 kn do maksimalnih 95.000,00 kn na godi\u0161njoj razini. Ukoliko se maksimalni iznos, u koji se ubrajaju naknade pravnicima pru\u017eateljima BPP te uredski i re\u017eijski tro\u0161kovi, raspodijeli na 12 mjeseci, evidentno je da u najboljem slu\u010daju mjese\u010dni iznos koji udruge i pravne klinike imaju na raspolaganju za pru\u017eanje BPP-a iznosi 7.916,66 kn.<\/p>\n

Iz navedenog je razvidno da prora\u010dunska sredstva za sustav BPP-a nisu dostatna za osiguranje kontinuiranog rada ovla\u0161tenih pru\u017eatelja, koji se istovremeno ne mogu prijavljivati na natje\u010daje drugih dr\u017eavnih tijela, s obzirom da se sustav BPP-a isklju\u010divo financira od strane MPU te JLR(P)S. Me\u0111utim, veliki broj JLR(P)S, izme\u0111u ostaloga i zbog neujedna\u010dene regionalne razvijenosti, nije u mogu\u0107nosti financirati pru\u017eatelje BPP-a, iako je takva mogu\u0107nost predvi\u0111ena ZBPP-om, pa su stanovnici slabije razvijenih podru\u010dja u te\u017eoj situaciji.<\/p>\n

Gra\u0111ani se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju udrugama, jer su u neposrednom kontaktu s gra\u0111anima, \u010desto djeluju na terenu i imaju direktan uvid u njihove svakodnevne potrebe. Iz Izvje\u0161\u0107a o BPP-u proizlazi da su udruge i pravne klinike pru\u017eile primarnu pravnu pomo\u0107 u vi\u0161e od 80% slu\u010dajeva, dok se preostali dio odnosio na upravne odjele u \u017eupanijama.<\/p>\n

Za o\u010dekivati je da su podatci za 2021. godinu uvelike sli\u010dni s obzirom da se udrugama i pravnim klinikama obra\u0107ao veliki broj gra\u0111ana, osobito na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima. Primjerice, kako proizlazi iz izvje\u0161\u0107a o radu udruge PGP Sisak, tijekom 2021. godine primarnu pravnu pomo\u0107 udruga je pru\u017eila u 2.308 slu\u010dajeva od kojih je samo 7% pru\u017eeno unutar sustava besplatne pravne pomo\u0107i MPU. Udruga je vlastitim sredstvima pokrenula nekoliko terenskih info punktova za pru\u017eanje BBP-a na podru\u010dju SM\u017d te besplatni info telefon za BPP.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 102.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da osigura dodatna sredstva za pru\u017eatelje besplatne pravne pomo\u0107i na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima<\/span>
\nPreporuka 103.<\/strong><\/span>
\nHrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da a\u017eurira liste odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i na otocima i ostalim izoliranim podru\u010djima<\/span>
\nPreporuka 104.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da imenuje \u010dlanove Povjerenstva za besplatnu pravnu pomo\u0107[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Naime, preduvjet za pokretanje postupka obnove je ure\u0111enost imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama za koje se podnosi zahtjev, \u010demu ne udovoljava veliki broj nekretnina na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima pa je potrebno pokretati dodatne pravne postupke. Stoga je stanovni\u0161tvu tih podru\u010dja nu\u017eno osigurati pravovremenu i sveobuhvatnu savjetodavnu pravnu pomo\u0107, radi \u010dega je neophodno alocirati dodatna financijska sredstva ovla\u0161tenim pru\u017eateljima BPP-a.<\/p>\n

U pru\u017eanju primarne pravne pomo\u0107i iznimnu va\u017enost imaju i pravne klinike koje kroz dru\u0161tveno koristan rad povezuju pravne fakultete sa \u0161irom zajednicom, pru\u017eaju\u0107i studentima mogu\u0107nost primjene ste\u010denih znanja na rje\u0161avanje konkretnih pravnih problema te ih i dodatno senzibiliziraju za potrebe gra\u0111ana.<\/p>\n

Upravni odjeli u \u017eupanijama su nam ukazivali na problem anga\u017eiranja odvjetnika za pru\u017eanje BPP-a u odre\u0111enim mjestima, \u0161to je osobito izra\u017eeno na otocima i ostalim izoliranim podru\u010djima u kojima ne postoje odvjetni\u010dki uredi ni pisarnice. Tako\u0111er, upravni odjeli u \u017eupanijama isti\u010du problem slo\u017eenosti zahtjeva za BPP kojim se tra\u017ei veliki broj podataka te je za njegovo ispravno popunjavanje pojedinim strankama potrebna pomo\u0107, \u0161to je u uvjetima epidemije i reduciranosti prijema stranaka te pove\u0107anog zaprimanja zahtjeva po\u0161tom, dodatno usporavalo postupak.<\/p>\n

U o\u017eujku 2021. godine istekao je dvogodi\u0161nji mandat \u010dlanova Povjerenstva za BPP, koje kao savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika dr\u017eavnih tijela, HOK-a, pravnih fakulteta i udruga pru\u017eateljica, daje mi\u0161ljenja na projekte ovla\u0161tenih udruga i pravnih klinika. S obzirom da MPU nije pokrenulo postupak imenovanja novog Povjerenstva i ovim putem ukazujemo da je Povjerenstvo va\u017ean akter me\u0111usektorske suradnje, koje daje i prijedloge za unaprje\u0111enje sustava BPP-a te je potrebno osigurati kontinuitet njegovog djelovanja pravovremenim imenovanjem \u010dlanova.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/strong><\/h3>\n

Prilikom analize sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristili smo slu\u017ebene statisti\u010dke podatke MPU, preliminarne podatke MUP-a te sudske odluke koje su nam dostavili sudovi i pritu\u017eitelji, kao i javno dostupne odluke.<\/p>\n

Slu\u017ebeni statisti\u010dki podatci MPU o gra\u0111anskim postupcima vezanim uz diskriminaciju ukazuju na njihov podjednak broj kao i prethodne godine te je jo\u0161 uvijek nizak broj pravomo\u0107nih, a posebice usvajaju\u0107ih presuda. Statisti\u010dki podatci o prekr\u0161ajnim predmetima vezanim uz diskriminaciju pokazuju nastavak trendova iz prethodnih godina glede vrste prekr\u0161aja, kao i naj\u010de\u0161\u0107ih diskriminacijskih osnova te izre\u010denih sankcija. Naime, prekr\u0161ajni postupci se i dalje naj\u010de\u0161\u0107e vode radi uznemiravanja iz \u010dl. 25. ZSD-a te se po\u010diniteljima uglavnom izri\u010du nov\u010dane kazne. Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju su i dalje najmalobrojniji te se u pravilu odnose na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325 KZ-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anski i radni predmeti<\/strong><\/h4>\n

U pandemijskoj godini optere\u0107enoj inflacijom i financijskom neizvjesno\u0161\u0107u o\u010dekivano je da su se gra\u0111ani te\u017ee odlu\u010divali pokretati gra\u0111anske ili radne postupke vezane uz diskriminaciju, u kojima bi za\u0161titili svoja prava. Pritom na odluku gra\u0111ana, naro\u010dito onih slabijeg imovnog stanja, da za\u0161titu svojih prava ostvare sudskim putem zasigurno utje\u010de i neizvjestan ishod te parni\u010dni tro\u0161kovi koji su uvjetovani dugotrajno\u0161\u0107u postupka, dok je u podru\u010dju rada kod potencijalnih tu\u017eitelja prisutan strah od gubitka radnog mjesta, daljnje viktimizacije te nemogu\u0107nosti pronalaska novog zaposlenja.<\/p>\n

Gra\u0111ani su pokretali sporove zbog uznemiravanja na radnom mjestu te povreda prava osobnosti uzrokovanih nepovoljnim postupanjem tu\u017eenika koje se o\u010ditovalo u, primjerice, izop\u0107enju iz radnih zadataka i procesa, ostvarivanju ni\u017ee pla\u0107e za jednakovrijedan rad, onemogu\u0107avanju profesionalnog napredovanja, degradaciji ili uskrati prava, sekundarnoj viktimizaciji i drugome.<\/p>\n

Prema podatcima MPU, u 2021. godini sudovi su zaprimili 53 predmeta vezanih uz diskriminaciju, dok ih je 160 preneseno iz prethodne godine. Najvi\u0161e postupaka pokrenuto je zbog diskriminacije temeljem dru\u0161tvenog polo\u017eaja, nakon \u010dega slijede spol, obrazovanje, invaliditet te \u010dlanstvo u sindikatu. Ukupno je pravomo\u0107no okon\u010dan 41 predmet, \u0161to je gotovo 25% vi\u0161e nego 2021. godine.<\/p>\n

U sedam predmeta donesena je usvajaju\u0107a presuda, u 16 je tu\u017ebeni zahtjev odbijen, dok ih je 18 okon\u010dano na drugi na\u010din. Za razliku od nekoliko prethodnih godina, kada nije bilo evidentiranih udru\u017enih tu\u017ebi, u 2021. godini bilo ih je tri. Gra\u0111anski sudski postupci i dalje naj\u010de\u0161\u0107e traju preko 12 mjeseci, iako su hitni.<\/p>\n

Iz raspolo\u017eivih pravomo\u0107nih presuda proizlazi da su gra\u0111ani postupke naj\u010de\u0161\u0107e pokretali protiv poslodavaca radi uznemiravanja na radnom mjestu, nakon \u0161to su iscrpili ostale mehanizme za\u0161tite iz ZoR-a. Prema prikupljenim podatcima najvi\u0161e postupaka pokrenuto je zbog diskriminacije temeljem spola te \u010dlanstva u sindikatu, a u manjem broju temeljem dru\u0161tvenog polo\u017eaja, temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla te temeljem vjeroispovijesti.<\/p>\n

Prema podatcima s kojim raspola\u017eemo, proizlazi da se tu\u017ebenim zahtjevima, na ime naknade neimovinske \u0161tete, tra\u017ee iznosi u rasponu od 20.000 do 100.000 kn, ali i da tu\u017eitelji, u odnosu na ranije godine, \u010de\u0161\u0107e potra\u017euju iznose od oko 90.000 kn, smatraju\u0107i ih primjerenima radi satisfakcije te djelotvornog odvra\u0107aju\u0107eg u\u010dinka. Iako navedeni iznosi upu\u0107uju da je nastavljen trend blagog porasta visine od\u0161tetnih zahtjeva, podatci iz malobrojnih usvajaju\u0107ih pravomo\u0107nih presuda ukazuju da se ne dosu\u0111uju puni iznosi, ve\u0107 tek polovina zatra\u017eenog.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 105.<\/strong><\/span>
\nPravosudnoj akademiji, da u okviru cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja provodi edukacije pravosudnih du\u017enosnika o nacionalnom i europskom antidiskriminacijskom pravu<\/span>
\nPreporuka 106.<\/strong><\/span>
\nHrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da provodi edukacije svojih \u010dlanova o nacionalnom i europskom antidiskriminacijskom pravu[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Iako mobing nije zakonski pojam, iz tu\u017ebenih zahtjeva i obrazlo\u017eenja presuda razvidno je da se taj termin koristi kako bi se imenovalo zlostavljanje tu\u017eitelja na radnom mjestu koje nije motivirano nekom od zakonom predvi\u0111enih diskriminacijskih osnova. Razumijevanje i razlikovanje diskriminacije od mobinga utje\u010de na kvalitetu tu\u017ebenih zahtjeva, ali i dinamiku dokaznog te ishod sudskog postupka. Naime, ukoliko \u0161tetno pona\u0161anje nije uzrokovano nekom diskriminacijskom osnovom, ne mo\u017ee se primijeniti ZSD, no mogu se primijeniti odgovaraju\u0107e odredbe ZOO-a.<\/p>\n

Primje\u0107ujemo da neki tu\u017eitelji koriste pojmove diskriminacije i mobinga kao sinonime, \u0161to se ponavlja i u obrazlo\u017eenjima presuda, iako se radi o razli\u010ditim pojavama. To ukazuje na potrebu sustavne edukacije svih dionika sudskih postupaka, kako bi se ispravno primijenili zakonski uvjeti postojanja diskriminacije.<\/p>\n

Osim toga, u predmetima zbog diskriminacije razvidno je da tu\u017eitelji i dalje nedovoljno precizno navode diskriminacijsku osnovu temeljem koje su stavljeni u nepovoljni polo\u017eaj i\/ili nedovoljno jasno obrazla\u017eu uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu izme\u0111u osnove i nepovoljnog postupanja. Stoga niti ne uspijevaju dokazati vjerojatnost diskriminacije kako bi se teret dokazivanja prebacio na tu\u017eenika.<\/p>\n

Od tri ovogodi\u0161nje zaprimljene presude kojima je usvojen tu\u017ebeni zahtjev i utvr\u0111ena diskriminacija, dva su postupka pokrenuta radi diskriminacije temeljem spola i jedan radi diskriminacije temeljem vjeroispovijesti te rasnog i etni\u010dkog podrijetla. U potonjem slu\u010daju uznemiravanje tu\u017eitelja ogledalo se u primanju anti-islamskih prijete\u0107ih poruka na radnom mjestu, onemogu\u0107avanja rada u jutarnjoj smjeni za vrijeme Ramazanskog posta, odnosno inzistiranjem poslodavca na radu u turnusima.<\/p>\n

Uzev\u0161i u obzir da je takvo pona\u0161anje poslodavca\/tu\u017eenika motivirano po vi\u0161e osnova (vi\u0161estruka diskriminacija), kao i da je sud utvrdio da se radi o ponovljenoj diskriminaciji i po\u010dinjenoj kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija), kona\u010dno je utvr\u0111eno da je prema tu\u017eitelju po\u010dinjen te\u017ei oblik diskriminacije. Iako je tu\u017eitelj dokazao osnovu svog potra\u017eivanja, odnosno da je bio izlo\u017een uznemiravanju te da je pretrpio strah, povredu prava na fizi\u010dko i du\u0161evno zdravlje te povredu dostojanstva, sud je utvrdio da je u odnosu na visinu tu\u017ebenog zahtjeva uspio u polovici istoga.<\/p>\n

Potrebno je istaknuti kako su (anti)diskriminacijski postupci po svojoj naravi vrlo osjetljivi, a inicijalno nepovoljan polo\u017eaj stranke u postupku, zakonodavac je nastojao olak\u0161ati na nekoliko na\u010dina. Jedan od njih je prebacivanje tereta dokazivanja s tu\u017eitelja na tu\u017eenika nakon \u0161to tu\u017eitelj prethodno doka\u017ee prima facie diskriminaciju.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u010desto se u postupcima, naro\u010dito radnim, tu\u017eitelj te\u0161ko mo\u017ee u\u010diniti vjerojatnim postojanje okolnosti nu\u017enih za prebacivanje tereta dokazivanja na tu\u017eenika, jer radnik ne raspola\u017ee svim podatcima kojima raspola\u017ee poslodavac, primjerice podatcima o pla\u0107i, obrazovanju i sli\u010dnome, a ponekad niti ostali radnici nisu skloni svjedo\u010diti o okolnostima koje su im poznate, zbog bojazni od viktimizacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prekr\u0161ajni i kazneni predmeti<\/strong><\/h4>\n

Analiza prekr\u0161ajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju rezultat je uvida u slu\u017ebenu statistiku MPU-a, preliminarne podatke MUP-a o prekr\u0161ajima iz ZSD-a, kao i presude koje su nam dostavili op\u0107inski sudovi. Odluke koje smo dobili na uvid ne predstavljaju cjelokupnu sudsku praksu tijekom protekle godine, no obuhva\u0107aju 70-ak presuda, uklju\u010duju\u0107i one pristigle sa op\u0107inskih sudova iz \u010detiri najve\u0107a grada.<\/p>\n

Prema statisti\u010dkim podatcima MPU, tijekom 2021. godine u radu je bilo ukupno 189 predmeta, od \u010dega su 105 novozaprimljena, dok su 84 prenesena iz prethodnog razdoblja. Najve\u0107i broj prekr\u0161ajnih postupaka vo\u0111enih pred sudovima odnosi se na prekr\u0161aje iz ZSD-a, \u010dak 110, dok se u osam predmeta radi o prekr\u0161ajima propisanima drugim zakonima, pri \u010demu statisti\u010dki podatci MPU ne preciziraju o kojim se drugim propisima radi. No iz dostavljenih presuda razvidno je da se osim zbog prekr\u0161aja iz ZSD-a, vode postupci zbog prekr\u0161aja iz Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, a dio i zbog prekr\u0161aja iz Zakona o ravnopravnosti spolova te Zakona o sprje\u010davanju nereda na sportskim natjecanjima.<\/p>\n

Prema preliminarnim podatcima MUP-a, tijekom 2021. godine evidentirano je 145 prekr\u0161aja iz ZSD-a, od kojih se 128 odnosi na uznemiravanje, kao prekr\u0161aj propisan \u010dl. 25. ZSD-a, a sedam na spolno uznemiravanje propisano \u010dl. 26. ZSD-a. Ne raspola\u017eemo podatkom o broju evidentiranih prekr\u0161aja vezanih uz diskriminaciju normiranih drugim propisima, u kojima je postupao MUP, poput pojedinih prekr\u0161aja propisanih Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira.
\nIz dostupnih statisti\u010dkih podataka MPU-a, u kombinaciji s analizom zaprimljenih presuda, proizlazi nastavak trendova iz prethodnih godina.<\/p>\n

Ponovno je naj\u010de\u0161\u0107i motiv po\u010dinjenja prekr\u0161aja motiviranih diskriminacijom nacionalno podrijetlo, koje je ozna\u010deno kao diskriminacijska osnova u \u010dak 125 predmeta. Zaprimljena statistika ne sadr\u017ei detaljni profil \u017ertava po pojedinim osnovama, no prema dostupnim presudama naj\u010de\u0161\u0107e se radi o Srbima, a bilje\u017ee se i prekr\u0161aji prema Romima i Bo\u0161njacima. Uz navedenu osnovu, pojedinci su \u010de\u0161\u0107e bili metom prekr\u0161aja s obilje\u017ejima diskriminacije zbog rase ili etni\u010dke pripadnosti, koja je zabilje\u017eena u 18 predmeta, zatim vjerske pripadnosti, koja je zabilje\u017eena u 10 slu\u010dajeva, a slijede ih diskriminacijske osnove spola (9), spolne orijentacije (5), rodnog identiteta (3) te politi\u010dkog ili drugog uvjerenja (2) i invaliditeta (2), dok se na ostale za\u0161ti\u0107ene osnove odnosi sveukupno 15 predmeta.<\/p>\n

Iz analiziranih sudskih odluka, kao i prethodnih godina, proizlazi da se naj\u010de\u0161\u0107e radi o verbalnom vrije\u0111anju druge osobe. \u010cesto se radi o me\u0111ususjedskim, a ponekad i obiteljskim prepirkama u kojima se koriste pogrdni nazivi za pripadnike odre\u0111enih vjerskih, nacionalnih ili etni\u010dkih manjina, \u0161to tu\u017eitelji procesuiraju kao prekr\u0161aj iz \u010dl. 25. ZSD-a.<\/p>\n

Me\u0111utim, da bi uvredljive i pogrdne rije\u010di s nacionalnom, vjerskom ili sli\u010dnom konotacijom, koja predstavlja neku od za\u0161ti\u0107enih diskriminacijskih osnova, bile dostatne za sankcioniranje u smislu ove odredbe, moraju biti izre\u010dene s namjerom prouzro\u010denja straha ili neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog okru\u017eenja. Iz raspolo\u017eivih sudskih odluka razvidno je da sudovi sve pa\u017eljivije analiziraju kontekst i okolnosti izgovorenih rije\u010di, kao i namjeru po\u010dinitelja da prouzro\u010di zakonom opisane posljedice.<\/p>\n

Tako su u nekim predmetima donesene presude kojima je sud okrivljenike oslobodio za navodno uvredljive rije\u010di s nacionalnom konotacijom, pri \u010demu iste nisu bile upu\u0107ene o\u0161te\u0107enicima niti su se oni osje\u0107ali povrije\u0111enima onime \u0161to je izgovoreno. S druge strane, i dalje je zamjetno je da u nekim presudama takva ocjena izostaje te sama upotreba pojedinih uvredljivih rije\u010di dovodi do osude za prekr\u0161aj s elementima diskriminacije, iako iz njezinog obrazlo\u017eenja nije vidljivo na koji na\u010din se pogrdne rije\u010di dovode u vezu s namjerom po\u010dinitelja da zastra\u0161i odnosno uznemiri o\u0161te\u0107enika. No ipak je takvih presuda, u odnosu na prethodne godine, sve manje.<\/p>\n

Prema statisti\u010dkim podatcima MPU, od ukupno 61 pravomo\u0107no rije\u0161enog predmeta 37 ih je dovr\u0161eno osu\u0111uju\u0107om, a 19 osloba\u0111aju\u0107om presudom, dok je pet predmeta rije\u0161eno na drugi na\u010din. Sudovi se, kao i ranijih godina, naj\u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju za izricanje nov\u010danih kazni (32), dok je izre\u010dena tek poneka kazna zatvora (6) i rad za op\u0107e dobro (1).<\/p>\n

Pravosudna akademija nas je obavijestila o odr\u017eavanju niza radionica o zlo\u010dinima iz mr\u017enje te suzbijanju diskriminacije, no zamjetno je da ve\u0107ina takvih edukacija nije bila namijenjena za suce nadle\u017ene za postupanje u prekr\u0161ajnim postupcima, ve\u0107 za suce nadle\u017ene za rje\u0161avanje u kaznenim i\/ili obiteljskim predmetima.<\/p>\n

S obzirom da se \u010dini da je intenzitet edukacija vezanih uz prekr\u0161aje s elementima mr\u017enje pone\u0161to smanjen u odnosu na ranije izvje\u0161tajno razdoblje, nadamo se, s obzirom na pozitivne pomake u kvaliteti odluka donesenih u ovim predmetima te razumijevanje materije od strane prekr\u0161ajnih sudaca, da \u0107e se radionice nastaviti i u 2022. godini, s ve\u0107im brojem sudionika i radionica nego u 2021.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de kaznenih predmeta vezanih uz diskriminaciju, radi se o kaznenim djelima koja uklju\u010duju odre\u0111eni oblik povrede osobnih prava i sloboda odnosno nejednakog postupanja prema pripadnicima odre\u0111enih ranjivih skupina, koji su propisani kao zasebna kaznena djela. U pravilu se naj\u010de\u0161\u0107e radi o kaznenim djelima javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325 KZ-a, \u0161to potvr\u0111uju i statisti\u010dki podatci MPU-a za 2021. godinu o kaznenim predmetima vezanim uz diskriminaciju.<\/p>\n

Radi se o manjem broju predmeta, sveukupno 29, od kojih se 11 odnosi na nerije\u0161ene predmete prenesene iz prethodnog razdoblja, dok je 18 zaprimljeno tijekom godine. Naj\u010de\u0161\u0107i povod po\u010dinjenja ovih djela je nacionalno podrijetlo, radi \u010dega je vo\u0111eno osam predmeta. Sli\u010dno kao i u prekr\u0161ajnim predmetima vezanima uz diskriminaciju, slijedi osnova rasa, etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (5), a potom vjera (4), spolna orijentacija (3), jezik (2), spol (1) te druge osobine (3).
\n2021. godine od suda koji postupa u predmetu zaprimili smo presliku rje\u0161enja o potvr\u0111ivanju optu\u017enice zbog kaznenog djela povrede ravnopravnosti iz \u010dl. 125. KZ-a, koja \u0107e biti predmetom rje\u0161avanja naredne godine.<\/p>\n

Potrebno je da Pravosudna akademija nastavi provoditi edukacije o kaznenim djelima i prekr\u0161ajima vezanim uz diskriminaciju, kako bi se nastavilo s unaprje\u0111ivanjem znanja pravosudnih djelatnika o osobitostima ovih kaznenih djela i prekr\u0161aja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Upravni sporovi<\/strong><\/h4>\n

Za razliku od gra\u0111anskih, prekr\u0161ajnih i kaznenih predmeta vezanih uz diskriminaciju, za koje statisti\u010dke podatke prikuplja MPU, upravni sporovi nisu obuhva\u0107eni navedenim statistikama ve\u0107 nam podatke potrebne za pra\u0107enju ovih predmeta dostavljaju sudovi.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 107.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da prikuplja statisti\u010dke podatke o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, na\u010dinu okon\u010danja sporova te njihovom trajanju[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Prema zaprimljenim podatcima, upravni sudovi u Osijeku, Splitu i Zagrebu, kao i Visoki upravni sud RH u 2021. godini nisu imali sporove u kojima su tu\u017eitelji tra\u017eili rje\u0161avanje pitanja diskriminacije, dok su se pred Upravnim sudom u Rijeci stranke pozivale na diskriminaciju u sedam predmeta. Iako u manjem broju nego ranijih godina, evidentno je da gra\u0111ani i dalje prepoznaju upravne sporove kao postupke u kojima mogu isticati i diskriminaciju, zbog \u010dega \u0107emo i dalje pratiti primjenu ZSD-a u upravnim sporovima.<\/p>\n

Kako bismo mogli sustavno i sveobuhvatno pratiti upravne sporove u kojima se stranke pozivaju na diskriminaciju, MPU preporu\u010damo prikupljanje evidencija o ovim sporovima.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/strong><\/h3>\n

Zlo\u010dini iz mr\u017enje su kaznena djela po\u010dinjena zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe te je pra\u0107enje njihove pojavnosti zna\u010dajan indikator predrasuda i diskriminacije prema manjinskim dru\u0161tvenim skupinama.<\/p>\n

Kao va\u017ean alat za adekvatno i sveobuhvatno pra\u0107enje zlo\u010dina iz mr\u017enje, 2021. godine je donesen Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje, \u010dija je svrha osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadle\u017enih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i pra\u0107enju rezultata postupaka vo\u0111enih zbog zlo\u010dina iz mr\u017enje, kako bi se unaprijedilo njihovo suzbijanje, progon i statisti\u010dko pra\u0107enje.<\/p>\n

Protokolom je tako\u0111er definiran sastav i nadle\u017enost Radne skupine za pra\u0107enje zlo\u010dina iz mr\u017enje, koja je zadu\u017eena za koordinaciju prikupljanja podataka o zlo\u010dinima iz mr\u017enje, pra\u0107enje i analizu njihove pojavnosti, koordinaciju me\u0111uresorne suradnje te izradu preporuka za unaprje\u0111enje sustava borbe protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n

Va\u017enost i prepoznatljivost Radne skupine kao primjer dobre prakse smo i ranije isticali te je njezina dodana vrijednost \u0161to u njezinom sastavu, osim predstavnika tijela nadle\u017enih za borbu protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje i akademske zajednice, sudjeluju i predstavnici organizacija civilnog dru\u0161tva koje u svom radu susre\u0107u \u017ertve ovih kaznenih djela ili se bave suzbijanjem zlo\u010dina iz mr\u017enje, a zastupljena je i institucija pu\u010dke pravobraniteljice. Stoga je osobito pozitivno da je Radna skupina, kao va\u017eno mjesto razmjene mi\u0161ljenja i iskustava stru\u010dnjaka koji iz razli\u010ditih profesionalnih pozicija doprinose dijalogu o ovim kaznenim djelima, 2021. godine ponovno zapo\u010dela redovito se sastajati.<\/p>\n

Prethodnih smo godina analizirali pojavnost ovih kaznenih djela temeljem statisti\u010dkih podataka MUP-a, DORH-a, MPU-a i ULJPPNM-a, kao i podataka koje smo prikupili pra\u0107enjem postupanja policije i pravosudnih tijela u pojedina\u010dnim predmetima, dok \u0107e ove godine na\u010din analiziranja podataka biti pone\u0161to izmijenjen radi dono\u0161enja novog Protokola i na\u010dina na koji je regulirano prikupljanje statisti\u010dkih podataka.<\/p>\n

Naime, Protokol, izme\u0111u ostalih novina, donosi izmjene u pogledu perioda prikupljanja podataka o ovim kaznenim djelima, na na\u010din da se do 1. rujna dostavljaju podaci za razdoblje od sije\u010dnja do lipnja teku\u0107e godine te do 1. o\u017eujka za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine. S obzirom na navedeno, u vrijeme pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a ne raspola\u017eemo podatcima za 2021. godinu od strane svih tijela koja su obvezna prikupljati ih, ve\u0107 samo podatcima MUP-a, dok nam je MPU dostavio neslu\u017ebene podatke.<\/p>\n

Me\u0111utim, isti nam, usporedbom s podatcima iz ranijih godina, omogu\u0107uju dono\u0161enje zaklju\u010daka o u\u010destalosti i povodu ovih kaznenih djela. Tako je prema dostupnim statisti\u010dkim podatcima, MUP tijekom 2021. godine postupao povodom 101 kaznenog djela motiviranog mr\u017enjom – kaznenih djela s elementima zlo\u010dina iz mr\u017enje i kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. KZ-a, dok je tijekom 2020. godine zabilje\u017eio ukupno 87 ovih kaznenih djela. Stoga se mo\u017ee zaklju\u010diti da je do\u0161lo do manjeg porasta njihove pojavnosti.<\/p>\n

Prema neslu\u017ebenim podatcima MPU, tijekom 2021. godine zapo\u010delo je 39 sudskih postupaka povodom kaznenih djela u vezi \u010dl. 87. st .21. KZ-a, odnosno zlo\u010dina iz mr\u017enje te kaznenog djela poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. KZ-a.<\/p>\n

Ovdje koristimo priliku ujedno pojasniti kako kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, tzv. govor mr\u017enje, nije zlo\u010din iz mr\u017enje u smislu \u010dl. 87. st. 21. KZ-a. Za razliku od govora mr\u017enje, koji je zasebno kazneno djelo kojim se kriminalizira javno pozivanje na nasilje i mr\u017enju prema odre\u0111enim ranjivim skupinama, zlo\u010din iz mr\u017enje je (bilo koje) kazneno djelo koje je po\u010dinjeno zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.<\/p>\n

Promatraju\u0107i ove statisti\u010dke pokazatelje u \u0161irem vremenskom kontekstu, zaklju\u010dujemo da se i ove godine nastavlja trend blagog, ali dosljednog porasta pojavnosti ovih kaznenih djela. Usporedbe radi, MUP je 2017. godine postupao u 28 slu\u010dajeva, 2018. u 33, 2019. u 51, a 2020. godine u 87 slu\u010dajeva zlo\u010dina iz mr\u017enje, uklju\u010duju\u0107i i javno poticanje na nasilje i mr\u017enju.<\/p>\n

Na tragu prethodnih godina, prema podatcima MUP-a, kao zlo\u010dini iz mr\u017enje naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuju kaznena djela prijetnje (40) i o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (16), a slijede ih kaznena djela nano\u0161enja tjelesne ozljede i nasilni\u010dkog pona\u0161anja, kojih je sveukupno zabilje\u017eeno 15. Po\u010dinitelji ovih kaznenih djela i dalje su naj\u010de\u0161\u0107e motivirani etnicitetom \u017ertve.<\/p>\n

Naime, od 101 kaznenog djela koje je zabilje\u017eio MUP, uklju\u010duju\u0107i i kazneno djelo govora mr\u017enje, \u010dak 67 ih je bilo motivirano nacionalnim podrijetlom, nakon \u010dega slijedi spolna orijentacija (13), rasna pripadnost ili boja ko\u017ee (12) te vjeroispovijest (8). Tako\u0111er, od 39 postupaka zapo\u010detih pred sudovima, uvjerljivo najve\u0107i dio, \u010dak 27 postupaka, odnosi se na kaznena djela po\u010dinjena zbog nacionalnog podrijetla, dok su druge osnove zastupljene na razini pojedina\u010dnih predmeta.<\/p>\n

Iako ne raspola\u017eemo detaljnim profilom \u017ertava po pojedinim osnovama u odnosu na cjelogodi\u0161nju statistiku MUP-a, s obzirom da se po novoj metodologiji i obrascima sukladno Protokolu podaci prikupljaju na polugodi\u0161njoj razini, ULJPPNM raspola\u017ee detaljnim podatcima za prvu polovicu 2021. godine, iz kojih proizlazi da je od 31 kaznenog djela po\u010dinjenog zbog nacionalnog podrijetla (u prvoj polovici godine), njih 23 motivirano mr\u017enjom prema Srbima. Me\u0111utim, za razliku od ranijih godina, 2021. je iskazivana netrpeljivost i prema Hrvatima, koja je bila motivom u pet slu\u010dajeva zabilje\u017eenih u prvoj polovici godine.<\/p>\n

I protekle godine su zabilje\u017eeni nasilni incidenti na podru\u010dju Vukovara, o kojima smo pisali i u Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu. Pratili smo postupanje nadle\u017enih tijela povodom nekolicine doga\u0111aja s elementima nasilja, koji su navodno bili povezani s navija\u010dkim skupinama hrvatskih i srpskih nogometnih klubova. U ve\u0107ini je slu\u010dajeva policija smatrala da se radi o navija\u010dkom nasilju, dok su tek pojedini slu\u010dajevi pravno kvalificirani kao kazneno djelo iz \u010dl. 87. st. 21. KZ-a, iako nas udruge srpske nacionalne manjine izvje\u0161tavaju kako su vi\u0161e puta napadnuti pripadnici srpske zajednice koji nemaju osobne veze s navija\u010dkim skupinama niti prisustvuju nogometnim utakmicama kao gledatelji.<\/p>\n

U Vukovaru se nastavljaju fizi\u010dki sukobi s navija\u010dkim i\/ili etni\u010dkim elementima, a osobito zabrinjava \u0161to su u tim incidentima protekle godine sudjelovale redom osobe mla\u0111e \u017eivotne dobi, uklju\u010duju\u0107i i djeca. Zaprimili smo izvje\u0161taje o fizi\u010dkom napadu na nekolicinu srednjo\u0161kolaca srpske nacionalnosti, koji je procesuiran kao naru\u0161avanje javnog reda i mira od strane maloljetnih osoba, u\u010denika iste srednje \u0161kole, pri \u010demu policija nije utvrdila da bi sukob bio motiviran netrpeljivo\u0161\u0107u s nacionalnim odnosno etni\u010dkim predznakom.<\/p>\n

Tako\u0111er smo zaprimili izvje\u0161taje o incidentu tijekom kojeg je skupina mla\u0111ih mu\u0161karaca verbalno, a potom i fizi\u010dki napala skupinu od \u010detvero mla\u0111ih osoba, izme\u0111u ostalog dovikuju\u0107i \u201ebando \u010detni\u010dka\u201c te prema dostupnim informacijama ne proizlazi da je ovaj napad razmotren\/okarakteriziran kao zlo\u010din iz mr\u017enje. Tako\u0111er, u Vukovaru je zabilje\u017een i fizi\u010dki napad na maloljetnika zbog toga \u0161to je nosio za\u0161titnu masku za lice s hrvatskim dr\u017eavnim obilje\u017ejima, za koje djelo je ODO Vukovar podignuo optu\u017enicu zbog sumnje na po\u010dinjenje kaznenog djela nasilni\u010dkog pona\u0161anja iz mr\u017enje.<\/p>\n

Protekle je godine zabilje\u017een i napad u Zagrebu na strane dr\u017eavljane, zaposlenike jedne hrvatske tvrtke, koji je u medijima popra\u0107en kao napad s rasisti\u010dkim konotacijama, dok prema obavijesti MUP-a proizlazi da se radi o mo\u017eebitnoj navija\u010dkoj netrpeljivosti jer se napad odvio u no\u0107i nakon gostovanja inozemnog nogometnog kluba.<\/p>\n

Stoga smo mi\u0161ljenja da policija i pravosudna tijela u ovim slu\u010dajevima trebaju pa\u017eljivo ispitati sve okolnosti nasilja i, neovisno je li po\u010dinjeno od strane pripadnika pojedinih navija\u010dkih skupina, istra\u017eiti postojanje elemenata kaznenog djela zlo\u010dina iz mr\u017enje u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju, kako ovakvi slu\u010dajevi ne bi bili okarakterizirani isklju\u010divo kao navija\u010dko nasilje samo zbog okolnosti da su napada\u010di pripadnici navija\u010dke skupine ili neke druge poveznice s navija\u010dkim aktivnostima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 108.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu unutarnjih poslova, da provodi edukacije o prepoznavanju zlo\u010dina iz mr\u017enje za policijske slu\u017ebenike[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Rije\u010d je o specifi\u010dnim kaznenim djelima s elementima mr\u017enje, kao i specifi\u010dnim pojavnim oblicima kaznenih djela u kojima se elementi mr\u017enje isprepli\u0107u s elementima netrpeljivosti me\u0111u navija\u010dima razli\u010ditih nogometnih klubova. Stoga preporu\u010dujemo MUP-u provo\u0111enje edukacija za policijske slu\u017ebenike o prepoznavanju i procesuiranju zlo\u010dina iz mr\u017enje za policijske slu\u017ebenike, kako bi pojavne oblike ovih kaznenih djela mogli pravovremeno prepoznati i razlikovati od drugih netrpeljivo\u0161\u0107u motiviranih protupravnih djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/strong><\/h3>\n

Tijekom 2021. godine nije primjetan osjetniji napredak u daljnjem razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima. Iako ZKP \u017ertvama formalno jam\u010di \u0161irok spektar prava, u praksi jo\u0161 nisu postignuti zadovoljavaju\u0107i standardi podr\u0161ke i za\u0161tite. Strategija EU za prava \u017ertava (2020. – 2025.) prepoznaje kako je za najranjivije \u017ertve, primjerice \u017ertve rodno uvjetovanog nasilja, djecu \u017ertve, \u017ertve s invaliditetom ili \u017ertve zlo\u010dina iz mr\u017enje, izrazito te\u0161ko prolaziti kroz kazneni postupak i suo\u010diti se s posljedicama kaznenog djela.<\/p>\n

Istra\u017eivanje EU Agencije za temeljna prava o kaznenim djelima, sigurnosti i pravima \u017ertava, objavljeno 2021. godine, pokazuje da na razini EU 9% osoba do\u017eivjelo fizi\u010dko nasilje u posljednjih pet godina, dok je u RH taj postotak manji te iznosi 6%. Me\u0111utim, zabrinjava \u0161to \u010dak 64 % ispitanika, kako u EU tako i u RH, nije odlu\u010dilo prijaviti nasilje koje je do\u017eivjelo. Neki od razloga su: 39% ispitanika nije smatralo incident dovoljno ozbiljnim, 14% ih ne vjeruje policiji, 18% je smatralo da policija ne\u0107e ni\u0161ta napraviti, dok se 18% ispitanih bojalo odmazde.<\/p>\n

Stoga je potrebno osmisliti mjere kojima bi se ljude potaknulo i osna\u017eilo da prijave kaznena djela, a posebno incidente nasilja. Pri tome je potrebno \u017ertvama osigurati podr\u0161ku kako ne bi do\u0161lo do ponovljene viktimizacije, pa je va\u017eno izgraditi sustav na na\u010din da pomo\u0107 i savjete o pravima \u017ertvama kaznenih djela mogu pru\u017eiti i slu\u017ebe koje nisu policija.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 109.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da na sudovima gdje se poslovi podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima obavljaju u okviru zajedni\u010dkih slu\u017ebi za potrebe vi\u0161e pravosudnih tijela, odobri zapo\u0161ljavanje dodatnih slu\u017ebenika, a tamo gdje ih nema da pro\u0161iri sustav podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Sustav podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima ustrojen je na sedam \u017eupanijskih sudova (Vukovar, Osijek, Sisak, Zagreb, Rijeka, Zadar i Split), a temeljem sporazuma o osnivanju zajedni\u010dkih slu\u017ebi s odjelima na \u017eupanijskim sudovima i na sedam op\u0107inskih sudova u tim gradovima. Do \u0161irenja odjela za podr\u0161ku na ostale \u017eupanijske sudove nije do\u0161lo, iako je bilo predvi\u0111eno jo\u0161 za 2020. godinu. Osim toga, zajedni\u010dke slu\u017ebe ne obuhva\u0107aju niti jedno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo.<\/p>\n

U \u017eupanijama u kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, poslove podr\u0161ke i nadalje obavljaju OCD-i kroz program MPU \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c, te su prema dostupnim podatcima pru\u017eili preko 6.000 razli\u010ditih usluga, no susreli su se i s mnogobrojnim problemima, koji su vrlo sli\u010dni onima iz pritu\u017ebi koje smo zaprimili tijekom 2021. godine.<\/p>\n

Primjerice, postupak pojedina\u010dne procjene podr\u0161ke \u017ertvama u praksi provode policijski slu\u017ebenici, dr\u017eavni odvjetnici i suci, koji \u010desto nisu dovoljno educirani za temu podr\u0161ke \u017ertvama te se u pravilu provodi bez suradnje s tijelima, ustanovama i OCD-ima te odjelima za podr\u0161ku, ali i bez dovoljnog uklju\u010divanja samih \u017ertava u proces dono\u0161enja odluke i procjene rizika.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 110.<\/span><\/strong>
\nPravosudnoj akademiji, da u redovni program obrazovanja za pravosudne du\u017enosnike uvrsti odr\u017eavanje radionica posve\u0107enih individualnoj procjeni \u017ertava[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Rezultat toga je krajnje formaliziran pristup koji u fokusu nema \u017ertvu kao osobu sa svim njenim posebnim zna\u010dajkama i karakteristikama, \u0161to ima za posljedicu da tijela koja provode pojedina\u010dnu procjenu potreba \u017ertve za za\u0161titom, u najve\u0107oj mjeri zaklju\u010duju kako ne postoji rizik od nano\u0161enja \u0161tete i\/ili dodatne traumatizacije, i sukladno tome ne predla\u017eu i\/ili ne provode odgovaraju\u0107e posebne mjere za\u0161tite.<\/p>\n

Na sudovima na kojima nisu ustrojeni odjeli za podr\u0161ku uglavnom ne postoje adekvatni prostori za smje\u0161taj \u017ertava, radi \u010dega je jo\u0161 uvijek sasvim uobi\u010dajeno da \u017ertve \u010dekaju ro\u010di\u0161ta na sudskim hodnicima i nepotrebno se susre\u0107u sa okrivljenicima. U takvim situacijama podr\u0161ku \u017ertvama daju osobe od povjerenja, no jo\u0161 uvijek pojedini suci ne dozvoljavaju \u017ertvi pratnju osobe od povjerenja, \u010desto bez ikakvog obrazlo\u017eenja.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine napravljen je veliki iskorak u radu Nacionalnog pozivnog centra za \u017ertve kaznenih djela \u2013 116 006, kojega provodi Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u suradnji s MPU. Naime, besplatna linija NPC-a je od sada dostupna gra\u0111anima 24 sata dnevno, svaki danom, a osna\u017eivanje je osigurano u suradnji s MRMSOSP-om.<\/p>\n

Tijekom 2021. usluge NPC-a koristilo je gotovo 2.000 korisnika, no i dalje zabrinjava podatak da je tek zanemariv broj korisnika za broj saznao od dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava, dok ih je od policije saznalo bitno vi\u0161e nego 2020. godine zahvaljuju\u0107i intenzivnijem dijeljenju \u201eObavijesti o pravima\u201c koje policijski slu\u017ebenici uru\u010duju \u017ertvama pri podno\u0161enju kaznene prijave.<\/p>\n

Posljednja novela ZKP-a, kojom se uskla\u0111ivalo doma\u0107e kazneno procesno zakonodavstvo s pravnom ste\u010devinom EU, obuhvatila je i osna\u017eivanje na\u010dela ekonomi\u010dnosti i ubrzanja kaznenog postupka, no tek \u0107e se vidjeti ho\u0107e li dovesti do bitnijeg ubrzanja kaznenog postupka, a time i do smanjenja retraumatizacije \u017ertava. Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu, prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta je 693 dana. \u017dupanijski kazneni predmeti u prvom se stupnju prosje\u010dno rje\u0161avaju 409, a u drugom 96 dana.<\/p>\n

Podatci za predmete ratnih zlo\u010dina osobito su zabrinjavaju\u0107i, pogotovo iz perspektive \u017ertava koje godinama \u010dekaju pravdu, jer je prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja 2.531 dan, \u0161to sve bitno pove\u0107ava rizik od nove emocionalne i psiholo\u0161ke \u0161tete te naru\u0161ava osje\u0107aj pristupa pravdi i povjerenja u pravosu\u0111e u cjelini.<\/p>\n

Stoga bi u budu\u0107nosti fokus trebalo usmjeriti na osnivanje novih odjela za podr\u0161ku i osna\u017eivanje ve\u0107 postoje\u0107ih, a OCD-e bi u sustavu podr\u0161ke trebalo koristiti kroz programe i aktivnosti usmjerene ka dodatnim i specijalisti\u010dkim oblicima podr\u0161ke, ciljanom i integriranom potporom za \u017ertve sa specifi\u010dnim potrebama, uklju\u010duju\u0107i potporu i savjetovanje nakon zavr\u0161etka kaznenog postupka.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/strong><\/h3>\n

Gra\u0111ani koji nisu ostvarili za\u0161titu prava u doma\u0107em pravnom sustavu mogu podnijeti zahtjev ESLJP-u, \u010diji je zadatak osigurati po\u0161tivanje prava i sloboda zajam\u010denih Konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kona\u010dne presude ESLJP-a imaju obvezuju\u0107i u\u010dinak te ih je RH du\u017ena izvr\u0161iti radi osiguranja restitucije za podnositelje zahtjeva kao i preveniranja istovrsnih povreda Konvencije u sli\u010dnim slu\u010dajevima.<\/p>\n

ESLJP je tijekom 2021. godine odlu\u010divao o 682 zahtjeva protiv RH, od kojih su 637 bila nedopu\u0161tena ili su izbrisana. U odnosu na 45 zahtjeva doneseno je 37 odluka te je u 34 utvr\u0111ena barem jedna povreda. Broj podnesenih zahtjeva pribli\u017eno je jednak kao i prethodne dvije godine, dok je vi\u0161e od 50% porastao broj predmeta o kojima je obavije\u0161tena Vlada RH.<\/p>\n

U razdoblju od 2019. do 2021. godine ESLJP-u je tako\u0111er podneseno 24 zahtjeva radi privremenih mjera, od kojih niti jedan nije usvojen te ih ve\u0107ina nije ulazila u primjenu Konvencije. Stoga, iako pove\u0107anje broja zahtjeva o kojima je obavije\u0161tena Vlada RH upu\u0107uje na bolju informiranost gra\u0111ana o konvencijskim jamstvima, okolnost da nije udovoljeno niti jednom zahtjevu za privremenom mjerom ukazuje na potrebu nastavka njihovog upoznavanja s mehanizmima za\u0161tite pred ESLJP.<\/p>\n

Neke od presuda ESLJP-a donesenih tijekom 2021. godine u odnosu na RH su:
\nJur\u010di\u0107 protiv Hrvatske, zahtjev br. 54711\/15, kojom je utvr\u0111ena povreda \u010dl. 14. u vezi s \u010dl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju, koji se odnose na zabranu diskriminacije i za\u0161titu vlasni\u0161tva. Podnositeljici je HZZO povrijedio prava odbiv\u0161i jo\u0161 isplatiti naknadu za vrijeme \u010duvanja trudno\u0107e te porodiljinu i rodiljinu naknadu u punom iznosu kao zaposlenoj osobi.<\/p>\n

U predmetu Sabali\u0107 protiv Hrvatske, zahtjev br. 50231\/13, utvr\u0111ena je povreda \u010dl. 3. u vezi s \u010dl. 14. Konvencije, koji se odnose na zabranu mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i ka\u017enjavanja te zabranu diskriminacije, povodom neadekvatnog odgovora vlasti na homofobni napad na podnositeljicu zahtjeva.<\/p>\n

U predmetu Mali\u0107 protiv Hrvatske, zahtjev br. 8402\/17, utvr\u0111ena je povreda \u010dl. 6. st. 1. Konvencije, koji se odnosi na pravo na po\u0161teno su\u0111enje, \u0161to podrazumijeva i pravo na odlu\u010divanje od strane nepristranog suda. ESLJP je ocijenio kako je zaposlenje supruga sutkinje koja je sudila u \u017ealbenom postupku kod protivne stranke, podnositelja zahtjeva mogla dovesti u sumnju i ugroziti nepristranost suda.<\/p>\n

U predmetu Galovi\u0107 protiv Hrvatske, zahtjev br. 45512\/11, nije utvr\u0111ena povreda \u010dl. 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju te je poja\u0161njeno iz kojih razloga vo\u0111enje prekr\u0161ajnih i kaznenog postupka protiv podnositelja nije bilo u suprotnosti s pravom da se ne bude dva puta su\u0111en ili ka\u017enjen u istoj stvari (na\u010delo ne bis in idem).<\/p>\n

O presudi donesenoj u predmetima M.H. i ostali protiv Hrvatske, zahtjevi br. 15670\/18 i 43115\/18, koji se odnose na smrt djeteta nakon uskrate mogu\u0107nosti tra\u017eenja azila i na smje\u0161taj za vrijeme tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite, detaljnije navodimo u poglavlju o tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima.<\/p>\n

Radi uvida u presude i odluke koje je ESLJP donio protiv RH upu\u0107ujemo na Internet stranicu Ureda zastupnice RH pred ESLJP.<\/p>\n

Nakon kona\u010dnosti presude ESLJP-a, RH ju je obvezna izvr\u0161iti i to provedbom individualnih mjera kojima se osigurava restitucija za podnositelja zahtjeva (primjerice isplata nov\u010dane naknade, ponavljanje sudskog postupka u RH i sli\u010dno), kao i provedbom op\u0107ih mjera radi preveniranja ponavljanja povreda konvencijskih prava i sloboda, primjerice promjenom postoje\u0107eg ili dono\u0161enjem novog zakona, promjenom sudske prakse i sli\u010dno. Za identifikaciju mjera izvr\u0161enja konkretnih presuda te nadzor nad njihovom provedbom nadle\u017ean je Stru\u010dni savjet, kojim predsjedava zastupnica RH pred ESLJP, a okuplja predstavnike ministarstava, Vrhovnog suda, Ustavnog suda RH, DORH-a, institucije pu\u010dke pravobraniteljice i drugih tijela dr\u017eavne vlasti.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine Stru\u010dni savjet je razmatrao 17 Akcijskih planova radi izvr\u0161enja odluka ESLJP. Odbor ministara VE provodi nadzor nad izvr\u0161enjem presuda ESLJP.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201ePravo na dobro upravljanje<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201cSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201d, \u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePrava potro\u0161a\u010da<\/a>\u201c i \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a – Ovrhe i ste\u010dajevi – Besplatna pravna pomo\u0107 – Sudska praksa u predmetima vezanim […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[246,307,398,432,518,573,582,615,1827,1066,1829,2024,1865,1896,1924,1095,475,1874,1837,1852,1855,1816,1850,1856],"class_list":["post-13631","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-mediji","tag-nacionalne-manjine","tag-pravosude","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-studenti","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-govor-mrznje","tag-izvjesce-2021","tag-migranti","tag-nezaposleni","tag-novinari","tag-organizacije-civilnog-drustva","tag-ovrhe","tag-ovrseni","tag-policija","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-zastita-zrtava-i-svjedoka","tag-zlocini-iz-mrznje","tag-zrtve-i-svjedoci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13631"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13631\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14509,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13631\/revisions\/14509"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}