{"id":13625,"date":"2022-04-12T09:58:07","date_gmt":"2022-04-12T07:58:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13625"},"modified":"2022-06-17T14:01:41","modified_gmt":"2022-06-17T12:01:41","slug":"diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Romi<\/a><\/span>
\n– Srbi<\/a><\/span>
\n– Migranti<\/a>[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

I 2021. je pokazala da i dalje postoji zna\u010dajan prostor za borbu protiv predrasuda prema onima koje do\u017eivljavamo kao druga\u010dije. Tako Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za za\u0161titu nacionalnih manjina u Petom mi\u0161ljenju o Hrvatskoj, objavljenom u lipnju 2021. godine, bilje\u017ei konstantni rast govora i zlo\u010dina iz mr\u017enje, stereotipni prikaz manjinskih zajednica u medijima, povijesni revizionizam, protumanjinsku retoriku i predrasude koje osobito poga\u0111aju srpsku i romsku nacionalnu manjinu, \u0161to je imalo i negativan utjecaj na ostvarivanje razli\u010ditih prava.<\/p>\n

I dalje zaprimamo pritu\u017ebe na diskriminaciju temeljem rasne ili etni\u010dke pripadnosti, koja je od po\u010detka primjene ZSD-a jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih osnova diskriminacije na koju nam se gra\u0111ani pritu\u017euju i koja se \u010desto isprepli\u0107e s vjerskom diskriminacijom. Posebice su joj izlo\u017eeni pripadnici nacionalnih manjina, ponajvi\u0161e pripadnici srpske i romske nacionalne manjine te migranti. Pokazuje to i doga\u0111aj iz studenog 2021. godine kada su u centru Zagreba fizi\u010dki napadnuti zaposlenici Rimac automobila, jer su izgledom podsje\u0107ali na osobe migrantskog podrijetla.<\/p>\n

Tijekom godine zabilje\u017eili smo i odre\u0111ene napretke. Tako je sredinom godine Vlada usvojila novi strate\u0161ki dokument za pobolj\u0161anje polo\u017eaja Roma, odnosno Nacionalni plan za uklju\u010divanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine, te Akcijski plan za 2021. i 2022. godinu kao prate\u0107i provedbeni dokument. Strate\u0161ko planiranje uklju\u010divanja Roma itekako je potrebno s obzirom na nisku razinu njihove uklju\u010denosti i sudjelovanja u klju\u010dnim podru\u010djima \u017eivota, poput obrazovanja i zapo\u0161ljavanja, te mnoge prepreke koje ih zbog strukturne diskriminacije jo\u0161 uvijek prije\u010de u ostvarivanju prava i pristupu javnim uslugama u svim podru\u010djima \u017eivota.<\/p>\n

Nacionalni plan je kvalitetan i sveobuhvatan dokument u potpunosti uskla\u0111en sa Strate\u0161kim okvirom EU-a za jednakost, uklju\u010divanje i participaciju Roma 2020.-2030., budu\u0107i da preuzima sva tri horizontalna i \u010detiri sektorska cilja iz Strate\u0161kog okvira, \u0161to je prepoznala i Europska komisija protiv rasizma i intolerancije VE (ECRI) u lipnju 2021. u zaklju\u010dcima o provo\u0111enju preporuka danih RH pri posjetu 2018. godine. Tako\u0111er, opis potreba i problema oslanja se na empirijske podatke iz ranih istra\u017eivanja, slijedom \u010dega su adekvatno identificirane mjere, uz koje su detaljno pobrojane aktivnosti koje \u0107e se provoditi.<\/p>\n

Me\u0111utim, Akcijski plan koji ga je trebao operacionalizirati ne slijedi ambiciozni pristup iz Nacionalnog plana. Naime, za \u010dak 30% mjera uop\u0107e nema planiranih aktivnosti, pri \u010demu u podru\u010dju Pobolj\u0161ano zdravlje Roma i u\u010dinkovit, jednak pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi, nema planiranih aktivnosti za \u010dak 75% mjera. Jedina planirana mjera u ovom podru\u010dju je provedba projekta ULJPPNM-a koji bi trebao biti sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda plus, no za koju do 2022. nisu planirana nikakva sredstva, pa su primjerice ve\u0107a sredstva planirana za o\u010duvanje romske tradicijske kulture nego za zdravlje, \u0161to se ne poklapa s identificiranim potrebama.<\/p>\n

O va\u017enosti mjera u ovom podru\u010dju pokazuje podatak kako dvije tre\u0107ine pripadnika romske nacionalne manjine u dobi iznad 65 godina ima neku dugotrajnu bolest, odnosno bolesni su du\u017ee od 6 mjeseci. Tako\u0111er, gotovo 40 % Roma u najaktivnijoj \u017eivotnoj dobi (od 31 do 65 godina) ima neku dugotrajnu bolest. Neke pak od planiranih aktivnosti u potpunosti su https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnog tipa i zapravo predstavljaju redovan (\u010dak obvezan) rad pojedinih tijela, primjerice priprema nacionalnih izvje\u0161\u0107a prema me\u0111unarodnim ugovorima, a upitan je njihov direktan u\u010dinak na ostvarenje definiranih mjera i postavljenih ciljeva. Primjetan je izostanak planiranja aktivnosti ministarstava, na \u0161to je ukazala i evaluacija ranije strategije.<\/p>\n

Istovremeno, iako je Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2017. do 2022. godine i dalje na snazi, nije donesen Akcijski plan za razdoblje 2020. do 2022. godine, jer je ULJPPNM donio odluku o izradi novog strate\u0161kog dokumenta \u2013 Nacionalnog plana za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. On je, pak, trebao biti usvojen do kraja II. kvartala 2021. i sadr\u017eavati niz mjera za suzbijanje diskriminacije temeljem rasnog i etni\u010dkog podrijetla, no nije donesen. Jo\u0161 nije donesen ni Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita, koji je istekao 2019. godine.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 82.<\/span><\/strong>
\nTijelima dr\u017eavne uprave, da unutar svojih nadle\u017enosti planiraju dodatne aktivnosti koje \u0107e doprinijeti ostvarenju ciljeva iz Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma te da ih uklju\u010de u naredni akcijski plan<\/span>
\nPreporuka 83.<\/span><\/strong>
\nVladi RH, da \u0161to skorije donese Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita<\/span>
\nPreporuka 84.<\/span><\/strong>
\nHrvatskom zavodu za javno zdravstvo, da provodi daljnja istra\u017eivanja o zdravlju Roma[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Klju\u010dan preduvjet za pripremu kvalitetnih javnih politika i uspje\u0161no pra\u0107enje njihove primjene i u\u010dinkovitosti su podatci, uklju\u010duju\u0107i o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu. Samo oni mogu vjerodostojno pokazati trenuta\u010dno stanje, ukazati na kriti\u010dne to\u010dke i usmjeriti djelovanje kako bi do\u0161lo do pobolj\u0161anja. Va\u017ean iskorak tijekom 2021. godine u\u010dinio je HZJZ, objavom analize Javnozdravstvenih pokazatelja zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara, koji sadr\u017ee uparene agregirane podatke HZJZ iz javnozdravstvenih baza i registara s podatcima MUP-a.<\/p>\n

S obzirom da se podatci u javnozdravstvenim bazama i registrima ne prate sustavno i kontinuirano prema etni\u010dkoj pripadnosti, na ovaj na\u010din osigurana je mogu\u0107nost analize i izvje\u0161tavanja o zdravlju Roma prema pobolu i sociodemografskim karakteristikama. U analizi se zaklju\u010duje kako su za jo\u0161 potpunije podatke potrebna daljnja istra\u017eivanja, koja bi uklju\u010divala i informacije o pokrivenosti zdravstvenom za\u0161titom i zdravstvenim osiguranjem po razli\u010ditim osnovama, ali i o zapo\u0161ljavanju, obrazovanju, dru\u0161tvenoj isklju\u010denosti, diskriminaciji i drugome, koje mogu biti i indikatori intersekcionalne i strukturalne diskriminacije.<\/p>\n

S druge strane, HZZO je na na\u0161 upit ponovno odgovorio da etni\u010dki segregirane podatke ne prikupljaju, navode\u0107i da bi to predstavljalo nezakonitu obradu osobnih podataka, a zanemaruju\u0107i iznimke predvi\u0111ene Op\u0107om uredbom o za\u0161titi podataka temeljem kojih je prikupljanje upravo takvih podataka u sferi javnog zdravlja dopu\u0161teno. Upravo nedostatak takvih podataka ote\u017eava utvr\u0111ivanje, ali i suzbijanje diskriminacije, \u0161to je prepoznato i kao jedan od nedostataka u izvje\u0161\u0107u EK o dvjema najva\u017enijim EU direktivama za jednakost, 2000\/78 i 2000\/43.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Romi<\/strong><\/h3>\n

\u0160est od deset stanovnika EU vjeruje da je diskriminacija Roma \u0161iroko rasprostranjena, a isto toliko ih vjeruje i da bi dru\u0161tvo osjetilo znatnu dobrobit kad bi Romi bili uspje\u0161nije uklju\u010deni, navodi se u Preporuci Vije\u0107a EU o jednakosti, uklju\u010divanju i sudjelovanju Roma iz o\u017eujka 2021. godine. Na\u017ealost, pandemija je Rome dodatno izlo\u017eila zdravstvenim rizicima, a djeci ugrozila mogu\u0107nost postizanja boljih obrazovnih rezultata, \u0161to je uve\u0107alo postoje\u0107e nejednakosti. Kako bi se razina uklju\u010denosti pove\u0107ala, potrebna je sinergija svih dijelova sustava, kako smo ve\u0107 ranije preporu\u010dili.<\/p>\n

Doga\u0111aj u kolovozu 2021. godine u Paragu, u kojem je jedna \u017eena smrtno stradala, a vi\u0161e osoba ranjeno, uklju\u010duju\u0107i i dijete, u fokus je vratio pitanje prevencije nasilja i pobolj\u0161anja uvjeta \u017eivota u romskim naseljima. Ovu tragediju ne treba gledati izolirano, ve\u0107 kao dio \u0161ire slike te treba biti dodatni poticaj za odgovorno, \u017eurno i koordinirano uklju\u010divanje Roma u dru\u0161tvo.<\/p>\n

U pogledu posjedovanja ilegalnog oru\u017eja za policijsko je postupanje va\u017eno postojanje konkretnih prijava, jer bez to\u010dnih i pouzdanih podataka sudovi ne mogu dozvoliti pretragu ne\u010dijeg doma ili imovine. No kako je jedan od razloga neprijavljivanja strah Roma od stanovnika romskih naselja koji posjeduju oru\u017eje, koji su \u010desto i mo\u0107ni, va\u017eno je ja\u010dati povjerenje Roma prema institucijama, pogotovo policiji. Pri tome, iz podataka o negativnim iskustvima Roma s policijom proizlazi da su upravo Romi koji \u017eive na zasebnim lokacijama, odvojenim od gradova ili sela, ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e imali negativna iskustva s postupanjem policije nego Romi koji \u017eive raspr\u0161eno me\u0111u ve\u0107inskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Stvaranju povjerenja pomoglo bi rje\u0161avanje sustavnih problema, uklju\u010duju\u0107i i diskriminaciju, zbog kojih Romi nemaju jednake \u0161anse. \u010cak 46% Roma \u017eivi u prostorno izoliranim i izdvojenim romskim naseljima, u kojima su uvjeti stanovanja, dostupnost komunalnih i infrastrukturnih usluga i opremljenost ku\u0107anstava iznimno slabi, a sadr\u017eaji primjereni djeci i mladima u mnogima, na\u017ealost, ne postoje. Imaju brojne pote\u0161ko\u0107e s pristupom obrazovanju i zdravstvenoj za\u0161titi pa im je i drasti\u010dno smanjena mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 85.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da osnuje lokalne multisektorske timove koji bi izravno i koordinirano djelovali u romskim zajednicama, s ciljem suzbijanja diskriminacije i u\u010dinkovitije integracije Roma[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Da bi odgovorili na ove izazove potrebno je zna\u010dajno unaprijediti koordinaciju i suradnju izme\u0111u tijela dr\u017eavne uprave, ali i njihovu suradnju s regionalnim i lokalnim institucijama i predstavnicima romskih zajednica. Da bi me\u0111uresorna suradnja bila u\u010dinkovita, nu\u017eno je da sva uklju\u010dena tijela imaju dostatne kapacitete. U lokalno prisutne koordinirane stru\u010dne timove trebalo bi uklju\u010diti predstavnike iz resora unutarnjih poslova, pravosu\u0111a, obrazovanja, zdravlja, kao i predstavnike centara socijalne skrbi i zavoda za zapo\u0161ljavanje, tijela lokalne i regionalne samouprave, \u0161kola, romske predstavnike i predstavnike udruga, ali i same stanovnike.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine smo u suradnji sa Centrom za mirovne studije posjetili niz romskih naselja u Brodsko-posavskoj, Osje\u010dko-baranjskoj, Me\u0111imurskoj i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji. Izme\u0111u ostalog, uvjerili smo se u uspje\u0161nost projekta u Dardi, gdje je pri kraju projekt izgradnje 87 ku\u0107a za 700 stanovnika romskog naselja Barake, \u010dime su \u017eivotni uvjeti bitno unaprije\u0111eni. U tom je naselju preostalo rije\u0161iti kanalizacijski sustav te gomilanje otpada na rubnom podru\u010dju. Ovi obilasci romskih naselja ukazali su nam na ve\u0107 poznate pote\u0161ko\u0107e sa zapo\u0161ljavanjem, uklju\u010duju\u0107i i diskriminaciju, lo\u0161e uvjete stanovanja i lo\u0161u komunalnu opremljenost naselja, kao i na nizak postotak uklju\u010denosti djece Roma u srednjo\u0161kolsko i pred\u0161kolsko obrazovanje u nekim naseljima.<\/p>\n

\"\"Problem obrazovne segregacije i dalje je prisutan te se u potpuno etni\u010dki segregiranim razredima \u0161koluje petina romske djece u RH, a dodatnih 12,8%u mje\u0161ovitim razredima, no koje \u010dine ve\u0107inom romski u\u010denici. Pri tome su zna\u010dajne regionalne razlike i u Me\u0111imurju je ovaj problem najizra\u017eeniji, budu\u0107i da u toj \u017eupaniji gotovo polovina romske djece poha\u0111a nastavu u segregiranim razredima. Stoga smo se tijekom 2021. godine uklju\u010dili u dijalog s ULJPPNM-om te MZO-om, kako bi se razmotrili na\u010dini osiguranja uklju\u010divog i kvalitetnog obrazovanja djeci pripadnicima romske nacionalne manjine. Naime, podsje\u0107amo da je ESLJP u odluci Or\u0161u\u0161 i dr. protiv RH, jo\u0161 2010. godine, utvrdio kako su raspore\u0111ivanjem u isklju\u010divo romske razredne odjele, u\u010denici romskog podrijetla bili diskriminirani.<\/p>\n

Iz podataka koje nam je MZO dostavilo proizlazi kako najmanje osam \u0161kola s podru\u010dja Me\u0111imurske, Vara\u017edinske i Brodsko-posavske \u017eupanije ima barem jedan isklju\u010divo romski razredni odjel. Radi se o osnovnim \u0161kolama u Kur\u0161ancu, koju poha\u0111a 84% romskih u\u010denika, Macincu (80%), Pribislavcu (65%), Maloj Subotici (46%) i Kotoribi (40%), Huga Badali\u0107a u Slavonskom Brodu (50%) te u Petrijancu kod Vara\u017edina (32%), kao i u Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav \u0160poljar u Vara\u017edinu (12%). Naknadno smo saznali i za Podru\u010dnu \u0161kolu Plav\u0161inac pored Novigrada Podravskog, u kojoj su svih \u0161est u\u010denika Romi te \u0161kolu Fran Krsto Frankopan u Brodu na Kupi, u kojoj najve\u0107i broj polaznika tako\u0111er \u010dine u\u010denici pripadnici romske nacionalne manjine.<\/p>\n

\u0160kole navode da se isklju\u010divo romski razredi osnivaju jer romska djeca vrlo \u010desto nedovoljno poznaju hrvatski jezik, zbog organizacije prijevoza djece iz izdvojenih romskih naselja i sli\u010dno. Osim toga, roditelji djece ve\u0107inskog stanovni\u0161tva, kada uo\u010de tendenciju porasta broja romskih u\u010denika u \u0161koli svog upisnog podru\u010dja, odlu\u010duju svoju djecu upisati u neku od okolnih \u0161kola u kojima nema romske djece ili ih ima u malom udjelu, \u0161to tako\u0111er doprinosi formiranju isklju\u010divo romskih razreda.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 86.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da izradi analizu problematike segregacije romskih u\u010denika i temeljem nje izradi Akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim \u0161kolama<\/span>[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

No, razlozi kojima se obja\u0161njava postojanje etni\u010dki segregiranih razreda ne bi smjeli slu\u017eiti za njihovo opravdanje, nego kao identifikacija problema ili okolnosti od koji treba po\u010deti planirati desegregaciju, uzimaju\u0107i u obzir kako je integracija nu\u017ena od najranije dobi. Dodatno, osim \u0161to je velikom broju romske djece trenutno uskra\u0107ena mogu\u0107nost integracije, \u010deste su i kritike kako je kvaliteta obrazovanja u tzv. romskim razredima ni\u017ea. Ovo potvr\u0111uju i podatci empirijskog istra\u017eivanja o uklju\u010denosti Roma, posredno pokazuju\u0107i kako \u0161kolovanje u etni\u010dki segregiranim razredima doprinosi lo\u0161ijem \u0161kolskom uspjehu. Naime, lo\u0161 raniji obrazovni uspjeh kao razlog nesudjelovanja u obrazovanju vi\u0161estruko \u010de\u0161\u0107e navode ona djeca i mladi koji \u017eive na lokalitetima odvojenima od grada ili sela, a koji naj\u010de\u0161\u0107e i poha\u0111aju segregirane razrede.<\/p>\n

S obzirom na posebno zabrinjavaju\u0107u \u010dinjenicu kako tek 31% mladih Roma u dobi od 15 do 18 godina poha\u0111a srednju \u0161kolu (36% dje\u010daka i 26% djevoj\u010dica), potrebno je raditi na uklanjanju svih prepreka ve\u0107em uklju\u010divanju Roma u obrazovni sustav, uklju\u010duju\u0107i kroz ukidanje etni\u010dki segregiranih razrednih odjela.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 87.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da kroz izravan rad u romskim zajednicama i informiraju\u0107i ih o mogu\u0107nosti cijepljenja unaprijedi zdravstvenu za\u0161titu Roma<\/span>
\nPreporuka 88.<\/strong><\/span>
\nUredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da u suradnji s partnerima pobolj\u0161a u\u010dinkovitost i iskoristivost sredstava namijenjenih unaprje\u0111enju \u017eivotnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Pokrenuli smo i postupak u odnosu na medijske napise da se u jednoj osnovnoj \u0161koli koju poha\u0111aju ve\u0107inom romska djeca me\u0111u u\u010denicima nekontrolirano \u0161iri zaraza COVID-19, i to stoga \u0161to ih roditelji ne vode lije\u010dniku i ne po\u0161tuju propisane mjere. No, mediji pri izvje\u0161tavanju nisu prikupili sve dostupne podatke, na \u0161to smo, nakon \u0161to smo prikupili obavijesti \u017eupanijskog zavoda za javno zdravstvo i lije\u010dnice \u0161kolske medicine, ukazali Vije\u0107u za elektroni\u010dke medije i Hrvatskom novinarskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Nadalje, iako podatci o broju umrlih i oboljelih od COVID-19 u romskim naseljima nisu dostupni, preporu\u010damo Ministarstvu zdravlja da kroz izravan rad u zajednicama i informiraju\u0107i Rome o korisnosti cijepljenja nastavi unaprje\u0111ivati njihovu zdravstvenu za\u0161titu, tim vi\u0161e \u0161to su zbog ve\u0107e prevalencije kroni\u010dnih bolesti i lo\u0161ijeg op\u0107eg zdravlja dodatno ranjivi u kontekstu epidemije.
\nSavjetodavni odbor Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina prepoznao je kako su Romi bez dr\u017eavljanstva posebno izlo\u017eeni diskriminaciji te je pozvao na daljnje pove\u0107anje u\u010dinkovitosti sustava besplatne pravne pomo\u0107i. O problematici bezdr\u017eavljanstva vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o statusnim pravima gra\u0111ana.<\/p>\n

U vezi unapre\u0111enja \u017eivotnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine kroz program koji provodi ULJPPNM, u 2021. godini iskori\u0161teno je svega 65,84% od predvi\u0111enih dva milijuna kuna.
\nNeke obitelji, primjerice u Strugama i Vrtnom putu u Zagrebu, ne mogu samostalno razrije\u0161iti pote\u0161ko\u0107e poput prijave prebivali\u0161ta, \u0161to je preduvjet za ostvarivanje prava na najam gradskog stana, a izostaje i primjerena podr\u0161ka nadle\u017enih institucija, kako lokalnih tako i dr\u017eavnih.<\/p>\n

Tako obitelji u III. Strugama 40 u Zagrebu i dalje \u017eive u krajnje neadekvatnim uvjetima koji ugro\u017eavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo. U nekim obiteljima djeca su oboljela od te\u017eih bolesti te su, zbog neadekvatnih stambenih uvjeta u kojima obitelji \u017eive, morala biti smje\u0161tena u dje\u010dji dom. Apelirali smo stoga na Grad Zagreb, posebice uzimaju\u0107i u obzir kako Odlukom o najmu stanova nije propisano da osobe moraju imati prijavljeno \u201eprebivali\u0161te\u201c, ve\u0107 se tra\u017ei da \u201eprebivaju\u201c, da omogu\u0107i dokazivanje fakti\u010dnog prebivanja na druga\u010diji na\u010din. Ono se mo\u017ee dokazati kori\u0161tenjem drugih evidencija, poput podataka centara za socijalnu skrb ili podataka o uklju\u010denosti djece u obrazovni sustav.<\/p>\n

Stoga smo ukazali kako bi inzistiranje na formalnoj prijavi prebivali\u0161ta predstavljalo pretjerani formalizam i mogu\u0107u diskriminaciju po osnovama etni\u010dke pripadnosti i imovnog stanja. Upravo su ovakve situacije prilika da se propita formalisti\u010dko tuma\u010denje kriterija koji prije\u010de ostvarivanje prava i razmotre njihovi u\u010dinci i njihova opravdanost.<\/p>\n

U pogledu zapo\u0161ljavanja, iako je u op\u0107oj populaciji krajem prosinca 2021. evidentirano 21,3% manje nezaposlenih osoba manje nego u prosincu 2020. godine, broj nezaposlenih Roma pove\u0107an je za 16,4%, najve\u0107im dijelom onih u dobi od 20 do 44 godine s nezavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom (68,7%).<\/p>\n

Tijekom 2021. nastavili smo dobivati i pritu\u017ebe vezane uz diskriminaciju Roma pri pristupu dobrima i uslugama, etni\u010dki motivirano postupanje policije pri kontroli sigurnosti prometa, legalizaciju objekata u romskim naseljima, stambeno zbrinjavanje romskih obitelji na potpomognutim podru\u010djima i druga pitanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Srbi<\/strong><\/h3>\n

Kao i svake godine, Srpsko narodno vije\u0107e pripremilo je Bilten u kojem donosi pregled doga\u0111aja motiviranih predrasudama, netrpeljivo\u0161\u0107u i mr\u017enjom prema Srbima u Hrvatskoj. Bilten izlazi iz okvira slu\u017ebene statistike i svjedo\u010di o atmosferi u dru\u0161tvu, a podatci koji se iznose pokazuju da je srpsko nacionalno podrijetlo u RH i danas ponekad predmet netrpeljivosti i mr\u017enje.<\/p>\n

Povratak Srba koji su tijekom Domovinskog rata napustili RH ve\u0107 je dulje vrijeme neznatan pa je UNHCR odlu\u010dio da je 2021. posljednja godina u kojoj \u0107e pratiti i zagovarati napredak u provo\u0111enju regionalnih i nacionalnih programa stambenog zbrinjavanja ili odr\u017eivog povratka u RH, osim tri preostala regionalna pod-projekta. Vi\u0161e o programima stambenog zbrinjavanja donosimo u poglavlju o Adekvatom stanovanju, a ovdje ukazujemo na prekomjerne i u\u010destale terenske provjere kori\u0161tenja stambenih jedinica dodijeljenih biv\u0161im nositeljima stanarskih prava (BNSP).<\/p>\n

Korisnici ovih stambenih jedinica su mahom pripadnici srpske nacionalne manjine i povratnici u RH, koji su stambeno zbrinjavanje \u010dekali dugi niz godina. U pritu\u017ebama navode da su uslijed lije\u010denja ili posjeta \u010dlanovima obitelji bili odsutni iz stanova u duljim razdobljima, no da uredno podmiruju sve tro\u0161kove stanovanja i najma te da ne razumiju \u010deste kontrole kori\u0161tenja stanova, osobito nakon podno\u0161enja zahtjeva za otkup. U pritu\u017ebama se nagla\u0161ava nerazmjer u koli\u010dini i u\u010destalosti provjera BNSP i ostalih korisnika stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 89.<\/strong><\/span>
\nSredi\u0161njem dr\u017eavnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da vodi zasebne podatke o terenskim provjerama kori\u0161tenja stambenih jedinica biv\u0161ih nositelja stanarskog prava<\/span>
\nPreporuka 90.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da u analizu u\u010dinka naknade za starije uklju\u010di i aspekt mogu\u0107eg ograni\u010davaju\u0107eg u\u010dinka propisane duljine prebivali\u0161ta na povratni\u010dku populaciju[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Na upit SDUOSZ-u da nam dostavi podatke o izvr\u0161enim terenskim kontrolama kori\u0161tenja stambenih jedinica, s izdvojenim podatkom za BNSP, dostavljeni su nam samo kumulativni prikazi izvr\u0161enih kontrola.<\/p>\n

Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe propisano je da je za ostvarenje nacionalne naknade za starije od 800 kuna mjese\u010dno potrebno 20-godi\u0161nje neprekidno prebivanje na podru\u010dju RH, pa dio povratnika jo\u0161 ne mo\u017ee ostvariti ovu naknadu, iako ispunjava ostale socijalne i imovinske uvjete.<\/p>\n

Iako smo uputili slu\u017ebeni upit HEP-u vezan uz dugogodi\u0161nji proces sanacije i obnove elektroenergetske mre\u017ee na podru\u010djima stradalima u Domovinskom ratu, odgovor nismo zaprimili. S obzirom na va\u017enost dostupnosti elektri\u010dne energije, bilo bi dobro da HEP ODS objavi podatke o sredstvima ulo\u017eenima 2021. godine u projekt sanacije i obnove elektroenergetske mre\u017ee na podru\u010djima stradalima u Domovinskom ratu.<\/p>\n

Pristup vodi, odnosno vodovodnoj infrastrukturi na podru\u010dju s ve\u0107inskim srpskim stanovni\u0161tvom je tako\u0111er bio predmetom na\u0161eg postupanja u 2021. godini. Za mnoga takva naselja planovi izgradnje vodovoda postoje ili se pripremaju, no nije sigurno kada \u0107e do njihove realizacije i do\u0107i. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 6,5% stanovnika \u017eivi bez pristupa vodovodnoj mre\u017ei te se o\u010dekuje da \u0107e rje\u0161enju tog problema u zna\u010dajnoj mjeri pridonijeti novi Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem je izgradnja, odnosno obnova vodovodne mre\u017ee istaknuta kao jedan od prioriteta.<\/p>\n

Vlada RH je u kolovozu donijela odluku o revitalizaciji Grubora, zaseoka u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji, mjestu po\u010dinjenja ratnih zlo\u010dina nad \u0161estero srpskih civila, koja uklju\u010duje infrastrukturne projekte, komunalno ure\u0111enje, kao i obnovu i sanaciju obiteljskih ku\u0107a. Osim toga, pove\u0107ana su ulaganja i kroz programe razvoja potpomognutih podru\u010dja, odnosno pobolj\u0161anje infrastrukture na podru\u010djima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.<\/p>\n

Zaprimali smo i pritu\u017ebe vezane uz diskriminaciju u podru\u010dju rada, uznemiravanje pripadnika srpske nacionalne manjine od strane susjeda te one vezane uz diskriminaciju temeljem etniciteta pri dodjeli pomo\u0107i nakon potresa u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji, kao i pritu\u017ebu na profesora koji za vrijeme nastave pri\u010da protiv Srba i zbija \u0161ale po nacionalnoj osnovi, a niz godina pratimo i sukobe u Vukovaru koji izazivaju dvojbe radi li se o me\u0111uetni\u010dkom ili navija\u010dkom nasilju, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Migranti<\/strong><\/h3>\n

Migranti su i dalje \u010desto izlo\u017eeni predrasudama i diskriminaciji, povezanim s njihovim rasnim ili etni\u010dkim podrijetlom. U ovom poglavlju dajemo pregled okolnosti \u017eivota osoba migrantskog podrijetla i izazovima u integraciji, dok o postupanju policije prema tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161ite i iregularnim migrantima pi\u0161emo u posebnom poglavlju.<\/p>\n

2020. godine priklju\u010dili smo se inicijativi OCD-a i UNHCR-a da se osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u RH produlji pravo na subvencionirani smje\u0161taj. OCD-i navode da su osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, osobito obitelji s djecom, po isteku dvije godine subvencioniranog stanovanja izlo\u017eene diskriminaciji temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla pri poku\u0161ajima najma stana na tr\u017ei\u0161tu. Podatci SDUOSZ-a pokazuju da su i u 2021. godini pravo na smje\u0161taj koristile 64 osobe, a sa 105 je ugovor o najmu raskinut zbog isteka roka od dvije godine, kao i da su kapaciteti za njihov smje\u0161taj dostatni.<\/p>\n

Potrebu ovakvih intervencija potvr\u0111uje primjer sirijskih obitelji u Karlovcu, pristiglih kroz program preseljenja, kojima su u rujnu 2021. godine istekli ugovori o subvencioniranom najmu stanova sa SDUOSZ-om. Kako bi sprije\u010dio njihovo prisilno iseljenje, Grad Karlovac je poduzeo privremene mjere isplativ\u0161i im financijsku pomo\u0107, no trajno rje\u0161enje za ove obitelji s djecom se ne nazire. Bilo bi stoga dobro razmotriti produljenje mjere potpomognutog stanovanja osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom i nakon proteka dvije godine, posebno uva\u017eavaju\u0107i osobne okolnosti korisnika.<\/p>\n

Kako va\u017enu ulogu u integraciji osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom imaju JLS, ne \u010dudi da je ve\u0107ina ve\u0107ih gradova u svoje odluke o socijalnoj skrbi uvrstila osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, no s obzirom na razli\u010dite kapacitete JLS-a podr\u0161ka je neujedna\u010dena. Tako na primjer, Grad Zagreb osigurava i financira zna\u010dajno vi\u0161u razinu socijalnih prava te prvi u RH ima lokalni Akcijski plan integracije, koji uklju\u010duje i tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, u \u010dijem smo oblikovanju kroz javnu raspravu i sudjelovali. Grad Sisak, u kojem su tako\u0111er smje\u0161tene ove osobe, izdvaja dvostruko vi\u0161e za socijalnu skrb od Karlovca i Zadra, a isti\u010de se i po Programu gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja za u\u010denike petih i \u0161estih razreda, kojim se olak\u0161ava integracija izbjeglica u Sisku.<\/p>\n

No niti jedan od ovih gradova ne pru\u017ea izbjeglicama mogu\u0107nost dobivanja gradskog socijalnog stana u najam, jer kao uvjet propisuju neprekinuto prebivali\u0161te na podru\u010dju grada kroz du\u017ee vremensko razdoblje (10 ili 5 godina), a Zadar i hrvatsko dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 91.<\/strong><\/span>
\nGradovima, da u odluke o socijalnoj skrbi i o najmu gradskih stanova kao kategoriju korisnika uklju\u010de i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span>
\nPreporuka 92.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da unaprijedi pravilnik o subvencioniranom smje\u0161taju studenata pod me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span>
\nPreporuka 93.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da u vezi tro\u0161kova priznavanja inozemnih kvalifikacija osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom uskladi pripadaju\u0107i Pravilnik sa Zakonom o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi<\/span>
\nPreporuka 94.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da izmijeni postoje\u0107e ili donese nove podzakonske propise kako bi se osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom upisale u Centralni zdravstveni informacijski sustav[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Studenti, kao osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, tako\u0111er su suo\u010deni s izazovima u ostvarivanju svojih prava, budu\u0107i da va\u017ee\u0107i pravilnik o subvencioniranom smje\u0161taju ostvarivanje subvencije uvjetuje prebivali\u0161tem izvan mjesta studiranja, a ve\u0107ina studenata pod me\u0111unarodnom za\u0161titom istovremeno \u017eivi i studira u Zagrebu. Isto tako, ne mogu ostvariti pravilnikom predvi\u0111ene dodatne bodove za \u010dlanove obitelji poput drugih studenata, na \u0161to smo ukazali MZO-u. MZO ipak smatra da se specifi\u010dne okolnosti svakog studenta pod me\u0111unarodnom za\u0161titom mogu uva\u017eiti kroz pojedina\u010dne odluke, bez izmjene pravilnika.<\/p>\n

Osim toga, iako su na razini EU razvijeni brojni alati namijenjeni olak\u0161avanju pristupa obrazovanju osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom (npr. Europska kvalifikacijska putovnica za izbjeglice), ve\u0107ina zemalja, pa tako i RH, i dalje provodi tradicionalni postupak priznavanja kvalifikacija temeljen na materijalnim dokazima, odnosno valjanoj dokumentaciji, koju ve\u0107ina nema i ne mo\u017ee je ishoditi od nadle\u017enih institucija u zemlji podrijetla.<\/p>\n

Mjere za integraciju ne razvijaju se sustavno ve\u0107 dulji niz godina, a novi Akcijski plan nije donesen. Njime bi se trebalo u\u010dinkovitije nego do sada odgovoriti na identificirane izazove u integraciji, poput (ne)provo\u0111enja kontinuiranih i kvalitetnih te\u010dajeva hrvatskog jezika za odrasle i njihova certificiranja, ka\u0161njenja pripremne nastave za djecu, zapo\u0161ljavanja i za\u0161tite radnih prava osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, pote\u0161ko\u0107a pri pristupu zdravstvenoj za\u0161titi i osiguranju.<\/p>\n

Naime, lije\u010dnici jo\u0161 uvijek nisu dovoljno upoznati s na\u010dinima naplate medicinskih usluga pru\u017eenih osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom (izravno od ministarstva) te ih, uslijed nemogu\u0107nosti njihova upisa u Centralni zdravstveni informacijski sustav RH, odbijaju prihvatiti kao pacijente. Stoga bi Ministarstvo zdravstva trebalo izmijeniti postoje\u0107e ili donijeti nove podzakonske propise temeljem kojih bi osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u RH bilo mogu\u0107e upisati u Centralni zdravstveni informacijski sustav.<\/p>\n

Isto tako, pritu\u017ebe koje dobivamo pokazuju kako neke banke osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom iz Sirije, Irana, Iraka i Afganistana nisu priznavale pravo na pristup svim uslugama koje im propisi omogu\u0107avaju, jer je u tim dr\u017eavama pove\u0107an rizik poslovanja. Na kraju, prepoznajemo va\u017enost osnivanja Savjetodavne skupine dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja i osoba migrantskog podrijetla pri ULJPPNM-u, a nagla\u0161avamo i va\u017enost njihova uklju\u010divanja u izradu ovog Akcijskog plana.<\/p>\n

Uvjeti boravka u Prihvatili\u0161tu za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite u 2021. godini nisu bili u potpunosti zadovoljavaju\u0107i. Prihvatili\u0161te od 25. kolovoza do 15. rujna nije imalo tople vode, \u0161to je utjecalo na kvalitetu \u017eivota i higijenske standarde. Zbog epidemiolo\u0161kih mjera ve\u0107ina OCD-a nije imala pristup Prihvatili\u0161tu i tra\u017eitelji nisu mogli koristiti niti njihove WiFi servise.<\/p>\n

Pozitivno je \u0161to su se osobe bez dr\u017eavljanstva i osobe koje nemaju reguliran status u RH mogle cijepiti i bez osobnih dokumenata i OIB-a te im se izdavala potvrda o cijepljenju. Va\u017enu ulogu imali su i HCK i MdM, koji su informacije o epidemiji i cijepljenju dijelili na jezicima koje tra\u017eitelji poznaju.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c, \u201eSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201c, \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>\u201c, \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c i \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Romi – Srbi – Migranti[\/pullquote] I 2021. je pokazala da i dalje postoji zna\u010dajan prostor za borbu protiv […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[307,432,550,572,582,597,605,615,702,1827,1829,1830,2029,2024,1833,1865,1873,1896,1836,1095,1871,1851,1852,1853,1715,366,1850],"class_list":["post-13625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-nacionalne-manjine","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-romska-manjina","tag-siromastvo","tag-socijalna-skrb","tag-stanovanje","tag-studenti","tag-zdravlje","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-govor-mrznje","tag-integracijske-politike","tag-izbjeglice","tag-izvjesce-2021","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-migranti","tag-mladi","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-organizacije-civilnog-drustva","tag-pacijenti","tag-radnici","tag-socijalno-ugrozeni","tag-srpska-manjina","tag-voda","tag-zdravstvo","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13625"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14513,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13625\/revisions\/14513"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}