{"id":13623,"date":"2022-04-12T09:41:15","date_gmt":"2022-04-12T07:41:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13623"},"modified":"2022-06-17T14:06:46","modified_gmt":"2022-06-17T12:06:46","slug":"prava-nacionalnih-manjina-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-3\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. <\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:
\n– Operativni programi <\/span>za razdoblje 2021.<\/span> \u2013<\/span> 2024.<\/span><\/span><\/a>
\n– Kulturna autonomija<\/span><\/span><\/a>
\n– Zastupljenost u tijelima vlasti te u upravn<\/span>im i<\/span>
pravosudnim tijelima<\/span><\/span><\/a>
\n– Ravnopravna slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/span><\/span><\/a>
\n– Odgoj i obrazovanj<\/span>e na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/span><\/span><\/a>
\n– Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/span><\/span><\/a>
\n– Me\u0111ukult<\/span>urni dijalog<\/span><\/span><\/a>[\/pullquote]<\/span><\/span><\/p>\n

Zakonodavni okvir koji se odnosi na nacionalne manjine u cjelini je u skladu s odredbama Okvirne konvencije za za\u0161titu nacionalnih manjina Vije\u0107a Europe, naveo je Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju u Petom mi\u0161ljenju o Hrvatskoj, objavljenom u lipnju 2021. godine. No, me\u0111u problemima istaknuo je nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u emisijama HRT-a, podzastupljenost pripadnika manjina me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u te neprovo\u0111enje propisa o uporabi manjinskih jezika i pisama, kao i govor mr\u017enje u medijima i politi\u010dkom diskursu, radikalni nacionalizam, povijesni revizionizam, protumanjinsku retoriku i predrasude koje osobito poga\u0111aju srpsku i romsku nacionalnu manjinu.<\/p>\n

Me\u0111u pozitivnim pomacima treba istaknuti dono\u0161enje Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine, \u010diji su primarni ciljevi unaprje\u0111enje ukupne integracije te smanjivanje egzistencijalnog jaza izme\u0111u Roma i ostatka populacije, te prate\u0107eg Akcijskog plana za 2021. i 2022. godinu, dono\u0161enje Protokola o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje, koji bi trebao doprinijeti u\u010dinkovitosti istra\u017eivanja te boljoj identifikaciji zlo\u010dina iz mr\u017enje, \u010dije su \u017ertve vrlo \u010desto pripadnici nacionalnih manjina, te zapo\u010dinjanje implementacije Operativnih programa za nacionalne manjine za razdoblje 2021. \u2013 2024., koje je Vlada RH donijela u prosincu 2020. godine.<\/p>\n

Iako je provedbu popisa stanovni\u0161tva te lokalne izbore dio politi\u010dkog spektra koristio za potenciranje animoziteta prema Srbima, pozitivno je \u0161to su kao popisiva\u010di stanovni\u0161tva, u gradovima i op\u0107inama u kojima su nacionalne manjine povijesno prisutne, u razmjernom broju sudjelovali i pripadnici manjina, kao i \u0161to su popisni upitnici na internetskim stranicama bili dostupni i na manjinskim jezicima. Rezultati popisa bit \u0107e vrlo zna\u010dajni za nacionalne manjine, jer njihov udio u stanovni\u0161tvu mo\u017ee utjecati i na mogu\u0107nost ostvarivanja nekih manjinskih prava.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2021. \u2013 2024.<\/h3>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 73.<\/strong><\/span>
\nUredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da redovito izra\u0111uje i objavljuje izvje\u0161\u0107a o provo\u0111enju Operativnih programa za nacionalne manjine za razdoblje 2021. \u2013 2024.[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Operativni programi za nacionalne manjina za razdoblje 2021. \u2013 2024. sastavni su dio Programa Vlade RH za mandat 2020. \u2013 2024., a naslanjaju\u0107i se na Operativne programe 2017. \u2013 2020. nastavak su rada Vlade na unapre\u0111ivanju ostvarivanja prava nacionalnih manjina.
\nIako je bilo prigovora zbog nerealizacije aktivnosti iz Operativnih programa 2017. \u2013 2020., a izostalo je i redovito izvje\u0161tavanje o njihovoj provedbi, dono\u0161enje Operativnih programa 2021. \u2013 2024. manjinski su predstavnici jednoglasno pozdravili.<\/p>\n

Oni sadr\u017ee 46 aktivnosti koje se odnose na sve nacionalne manjine navedene u Izvori\u0161nim osnovama Ustava RH te od posebnih programa s ukupno 113 aktivnosti koje se odnose na pojedine nacionalne manjine, ovisno o specifi\u010dnim potrebama svake od njih. Posebni operativni programi izra\u0111eni su za 19 nacionalnih manjina navedenih u Ustavu, a ne sadr\u017ee specifi\u010dne dijelove samo za bugarsku, rumunjsku te vla\u0161ku manjinu.<\/p>\n

Kako je mnoge predvi\u0111ene aktivnosti potrebno realizirati na terenu, provedba ovisi i o suradnji sredi\u0161njih tijela s \u010delnicima lokalnih i regionalnih jedinica, no svi oni nemaju istu razinu sluha i razumijevanja za potrebe nacionalnih manjina niti svijest o mogu\u0107nostima koje Operativni programi pru\u017eaju cjelokupnim lokalnim zajednicama, dakle i ve\u0107inskom stanovni\u0161tvu, upravo stoga \u0161to na njihovom podru\u010dju u zna\u010dajnom udjelu \u017eive i pripadnici nacionalnih manjina.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Kulturna autonomija<\/strong><\/h3>\n

Vlada RH nastavlja podr\u017eavati promicanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. U 2021. godini osjetno su pove\u0107ana sredstva u ovom podru\u010dju ostvarivanja manjinskih prava te je dosegnut do sada najvi\u0161i iznos na godi\u0161njoj razini, \u0161to predstavlja konkretnu podr\u0161ku Vlade RH manjinskim zajednicama.<\/p>\n

Putem Ministarstva kulture i medija kontinuirano se financira opremanje knji\u017enica, novinska i knji\u017eevno-nakladni\u010dka djelatnost, glazbeno-scenska djelatnost i kulturno-umjetni\u010dki amaterizam, likovna, novomedijska i filmska djelatnost, me\u0111unarodna kulturna suradnja, arhivska i muzejskogalerijska djelatnost i za\u0161tita kulturne ba\u0161tine nacionalnih manjina, a putem Savjeta za nacionalne manjine financiraju se razni programi udruga i ustanova nacionalnih manjina.<\/p>\n

U srpnju 2020. godine, nakon pojave epidemije bolesti COVID-19, dopunama Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologije pra\u0107enja i vrednovanja provedbe financiranih programa, omogu\u0107eno je sredstava odobrena za programe kulturnog amaterizma i manifestacija, koje se moralo otkazati ili odgoditi zbog epidemiolo\u0161kih razloga, koristiti za nabavu opreme i stvaranje prostornih i dugih uvjeta za djelovanje, \u0161to se pokazalo dobrim i u 2021. godini te omogu\u0107ilo manjinskim udrugama i ustanovama da unaprijede uvjete za rad. Zna\u010dajna sredstva dodjeljuju se i na lokalnim razinama, posebno u ve\u0107im gradovima, za razne kulturne projekte koje, samostalno ili u suradnji s partnerima, organiziraju manjinske udruge.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti te u upravnim i pravosudnim tijelima<\/strong><\/h3>\n

Nakon \u0161to je u prosincu 2020. godine na inicijativu manjinskih zastupnika izmjenom Zakona o lokalnim izborima uvedena obveza raspisivanja dopunskih izbora u jedinicama samouprave u kojima se redovitim putem ne izabere adekvatan broj vije\u0107nika iz redova nacionalnih manjina, u svibnju i listopadu 2021. odr\u017eani su redovni, odnosno dopunski izbori. Birao se 331 predstavnik nacionalnih manjina i hrvatskog naroda (ondje gdje je ve\u0107inski narod u manjini). U svibnju su izabrana 232 \u010dlana predstavni\u010dkih tijela, a na dopunskim izborima, na kojima se kandidiraju i glasuju samo pripadnici manjina, izabrano ih je jo\u0161 90, dok u svega devet JLS nije bilo kandidata.<\/p>\n

Tako je novim zakonskim okvirom, kojim se odustalo od kooptiranja pripadnika nacionalnih manjina u predstavni\u010dko tijelo JLP(R)S s liste koja je imala prvi neulazni rezultat, oja\u010dan izborni legitimitet manjinskih predstavnika.<\/p>\n

Razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina me\u0111u zaposlenima u tijelima dr\u017eane uprave, upravnim tijelima JLP(R)S te u pravosu\u0111u manjinsko je pravo koje se najte\u017ee ostvaruje. Njihov udio u ukupnom stanovni\u0161tvu prema popisu iz 2011. godine je 7,67%, no me\u0111u zaposlenima u TDU, stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade RH ih je 3,03 %, a njihov udio konstantno opada. Podatcima o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u pravosu\u0111u za 2021. godine ne raspola\u017eemo, no 2020. godine ih je me\u0111u du\u017enosnicima u sudovima bilo 2,99%, a me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima 3,43%.<\/p>\n

Predstavnici i udruge srpske manjine \u010desto isti\u010du podzastupljenost me\u0111u zaposlenima u MUP-u. Prema podatcima MUP-a, me\u0111u zaposlenima je 3,89% pripadnika svih nacionalnih manjina. Pripadnika srpske manjine, koji \u010dine 4,36% ukupnog stanovni\u0161tva RH, me\u0111u zaposlenima u MUP-u 2,3%. Pri tome je MUP istaknuo kako je kao izvor podataka o nacionalnoj pripadnosti zaposlenika kori\u0161ten Jedinstveni registar osoba MUP-a, prema kojemu je za odre\u0111eni broj zaposlenika nacionalna pripadnost nepoznata ili su se izjasnili kao neopredijeljeni.<\/p>\n

Gledaju\u0107i po policijskim upravama na \u010dijim su podru\u010djima pripadnici srpske manjine naseljeni u zna\u010dajnijem udjelu, ravnomjerno su zastupljeni tek u PU osje\u010dko-baranjskoj, donekle vukovarsko-srijemskoj, dok su u ostalim PU vi\u0161estruko podzastupljeni.<\/p>\n

Prema izvje\u0161\u0107ima o provo\u0111enju UZPNM-a objavljenima u 2021. godini, tijekom 2019. i 2020. godine TDU i stru\u010dne slu\u017ebe i uredi Vlade RH raspisali su javne natje\u010daje i oglase za ukupno 2.023 izvr\u0161itelja. Ukupno se 80 kandidata pozvalo na pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini prema \u010dl. 22 UZPNM-a, od kojih je zaposleno 11, no svi na temelju najve\u0107eg broja bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu, tako da se pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini nije primijenilo niti u jednom slu\u010daju.<\/p>\n

Pravosudna su tijela tijekom 2020. raspisala javne natje\u010daje i oglase za 559 izvr\u0161itelja. Na pravo prednosti iz \u010dl. 22 UZPNM-a pozvalo se 28 kandidata, zaposleno ih je troje, od kojih jedan na temelju najve\u0107eg broja bodova na testiranju i intervjuu, a dvoje na temelju poziva na pravo prednosti.<\/p>\n

Iz ovih je podataka razvidno da se prednost pri zapo\u0161ljavanju iz \u010dl. 22 UZPNM-a primjenjuje izuzetno rijetko, kao i da se ovim mehanizmom ne\u0107e posti\u0107i razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosu\u0111u.<\/p>\n

Kako dio javnosti i dalje smatra da se pri zapo\u0161ljavanju favoriziraju manjine i diskriminira ve\u0107inski narod, ponavljamo kako se postoje\u0107i mehanizam primjenjuje samo ukoliko je kandidat, pripadnik nacionalne manjine koji se na ovo pravo pozvao, bodovno izjedna\u010den s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili se na pravo prednosti nije pozvao. Pri tome, prednost se ne mo\u017ee primijeniti ukoliko je u tijelu ve\u0107 postignuta razmjerna zastupljenost nacionalne manjine kojoj pripada kandidat koji se pozvao na pravo prednosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Ravnopravna slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/strong><\/h3>\n

Prema rezultatima Popisa stanovni\u0161tva iz 2011. godine, zakonski preduvjet za uvo\u0111enje ravnopravne slu\u017ebene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine, s obzirom da pripadnici pojedine manjine \u010dine najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva, ispunjen je u 27 JLS \u2013 u 23 se radi o srpskoj manjini, odnosno srpskom jeziku i pismu, a u po jednoj jedinici o talijanskoj, ma\u0111arskoj, \u010de\u0161koj i slova\u010dkoj manjini, odnosno njihovim jezicima i pismima.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenjima Odbora stru\u010dnjaka o primjeni Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima iz 2020. godine te Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju iz 2021. godine, zakonski prag od najmanje tre\u0107ine stanovni\u0161tva je previsok, a to je tek djelomi\u010dno ubla\u017eeno mogu\u0107no\u0161\u0107u da jedinice, u kojima pripadnici neke manjine \u010dine manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, samoinicijativno statutom uvedu manjinski jezik u slu\u017ebenu uporabu. Na taj je na\u010din talijanski uveden u 20 jedinica, ma\u0111arski u tri, \u010de\u0161ki u dvije, a rusinski i srpski u po jednu jedinicu samouprave.<\/p>\n

Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH daje mogu\u0107nost jedinicama da ne primjene sva predvi\u0111ena prava, nego da manjinski jezik uvedu u vrlo uskom opsegu. No, u mnogim se JLS ne provode sva prava koja su predvi\u0111ena statutima, a uglavnom se radi o jedinicama u kojima je uveden srpski jezik i \u0107irilica. Tako primjerice, izuzev u Donjem Lapcu, nisu postavljeni latini\u010dno-\u0107irili\u010dni prometni znakovi s nazivima naseljenih mjesta, \u010dak ni na ulazima i izlazima iz naselja u kojima srpska zajednica \u010dini preko 90% stanovni\u0161tva. U Op\u0107ini Biskupija ovakvi su znakovi uni\u0161teni u travnju 2021. godine, tek nekoliko dana nakon postavljanja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 74.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave i Hrvatskim cestama, da donesu i provedu akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Nakon \u0161to je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 2019. godine zadu\u017eio Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a pu\u010dka pravobraniteljica u izvje\u0161\u0107ima za 2019. i 2020. godinu preporu\u010dila da se izradi akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih znakova na ulazima i izlazima iz naselja, MMPI je izvijestilo da su Hrvatske ceste d.o.o. izradile prijedlog akcijskog plana te ga u velja\u010di 2021. dostavile Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave na mi\u0161ljenje, no da do sije\u010dnja 2022. nisu dobile odgovor, kao i da se, uzimaju\u0107i u obzir tek provedeni popis stanovni\u0161tva, mo\u017ee pretpostaviti da \u0107e prijedlog akcijskog plana biti potrebno izmijeniti ili dopuniti.<\/p>\n

S obzirom na simboli\u010dku va\u017enost dvojezi\u010dnih znakova, kao potvrde jezi\u010dne raznolikosti i dijeljenja odre\u0111enog prostora razli\u010ditih nacionalnih\/jezi\u010dnih grupa, va\u017eno je donijeti akcijski plan i realizirati ga, kao i poslati poruku o svrsi manjinskih prava i vrijednosti manjinskih jezika i pisama kao civilizacijskih dosega \u010dovje\u010danstva, \u0161to je isticao i Ustavni sud, kao i o jednakosti i nacionalnoj ravnopravnosti kao najvi\u0161im ustavnim vrednotama Republike Hrvatske.<\/p>\n

Nadalje, vukovarsko Gradsko vije\u0107e tre\u0107u godinu zaredom formalno je ispo\u0161tovalo nalog Ustavnog suda iz 2019. godine da svake godine u listopadu provede raspravu o eventualnom pro\u0161irenju prava na upotrebu srpskog jezika i \u0107irilice, no, kao i prethodne dvije godine, zaklju\u010dilo je kako nisu ispunjeni uvjeti za pro\u0161irenje prava na dvojezi\u010dnost te \u0107irilica i dalje nije u javnom prostoru grada.<\/p>\n

Iako je Ustavni sud RH jo\u0161 2014., a potom i 2019. godine, nalo\u017eio Vladi RH da uspostavi pravne mehanizme za slu\u010dajeve u kojima JLS ne provode obveze iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ili opstruiraju njegovu uporabu, to i dalje nije u\u010dinjeno.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 75.<\/strong><\/span>
\nVladi RH i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da provedu kampanju usmjerenu prema \u0161iroj javnosti o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Svi navedeni podaci ukazuju kako se dvojezi\u010dnost daleko najvi\u0161e koristi u pogledu talijanskog jezika, koji je i najprisutniji u javnoj domeni, a posebno je znakovito njegovo uvo\u0111enje u brojne lokalne jedinice koje nisu bile u zakonskoj obvezi uvesti ga u ravnopravnu i slu\u017ebenu upotrebu. Ostali jezici uvedeni su u znatno manjoj mjeri, a uvo\u0111enje srpskog jezika i \u0107irilice i dalje je ote\u017eano naru\u0161enim me\u0111unacionalnim odnosima.<\/p>\n

Prema UZPNM-u pripadnici manjina imaju pravo na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, \u0161to u daleko najve\u0107oj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenjima udruga srpske manjine, razlozi malog broja zahtjeva za izdavanje dvojezi\u010dnih osobnih iskaznica pripadnika najbrojnije manjine su nepoznavanje vlastitih prava i atmosfera koja pridonosi osje\u0107aju nesigurnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/strong><\/h3>\n

U podru\u010dju odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina ostvaruje se visok stupanj provedbe zajam\u010denih prava, a u \u0161kolskoj 2020.\/2021. godini u odgojno-obrazovne programe za nacionalne manjine upisano je ukupno 10.219 u\u010denika\/djece od vrti\u0107a do srednje \u0161kole, u 263 odgojno-obrazovne ustanove.<\/p>\n

Iako ukupan broj u\u010denika koji poha\u0111aju nastavu u nekom od modela manjinskog obrazovanja (A, B ili C) stagnira, \u0161to je prvenstveno rezultat negativnih demografskih trendova, pozitivno je \u0161to se pove\u0107ava broj u\u010denika u modelu C zbog uvo\u0111enja nastave na novim jezicima te pove\u0107anja broja \u0161kola u kojima se ovaj model izvodi. Trenutno se 16 nacionalnih manjina obrazuje prema nekom od modela, no 11 ih za sada nema izra\u0111en kurikulum, nego se radi prema planu i programu verificiranom od strane Agencije za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo tijekom 2020. godine zaprimili pritu\u017ebe koje su ukazivale na izostanak televizijski posredovane manjinske nastave u okolnostima pandemije bolesti COVID-19, ali i na nedostatak ud\u017ebenika i nastavnih materijala te ka\u0161njenja u prijevodu ud\u017ebenika, koje smo ustupili pravobraniteljici za djecu, udruge srpske nacionalne manjine izvijestile su kako je MZO tek po\u010detkom 2021. godine donijelo odluku o formiranju stru\u010dnoga tima za pripremu plana i snimanje videolekcija, kao i da su nastavu organizirale i materijale o svom tro\u0161ku i prema svojim mogu\u0107nostima osiguravale manjinske institucije.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 76.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja i osniva\u010dima \u0161kolskih ustanova, da osiguraju potrebne materijale i metodi\u010dko-didakti\u010dka sredstva za manjinsku nastavu<\/span>
\nPreporuka 77.<\/strong><\/span>
\nVukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli prenese osniva\u010dka prava nad osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici na istoimene op\u0107ine<\/span>
\nPreporuka 78.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli omogu\u0107i provedbu obveze imenovanja razmjernog broja pripadnika manjina u odborima \u0161kola u kojima se nastava odvija (i) na manjinskom jeziku i pismu[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Dodatno, udruge ukazuju i da je u suradnji s u\u010diteljskim i filozofskim fakultetima potrebno razviti model obrazovanja nastavnika za rad u programima na srpskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu, jer je ve\u0107 sada zamjetan manjak kadra, prije svega u modelu C, \u0161to se mo\u017ee produbiti odlaskom u mirovinu nastavnika, kao i da je nu\u017eno osigurati potrebne materijale i metodi\u010dko-didakti\u010dka sredstva na srpskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu kojima \u0161kole nerijetko oskudijevaju.<\/p>\n

Niti u 2021. godini nije bilo napretka u pogledu prijenosa osniva\u010dkih prava nad osnovnim \u0161kolama s Vukovarsko-srijemske \u017eupanije na op\u0107ine Borovo, Negoslavci i Marku\u0161ica, koje su to zatra\u017eile jo\u0161 2015. godine, kao ni u pogledu registracije ovih \u0161kola kao ustanova s nastavom na srpskom jeziku i pismu.<\/p>\n

Osim toga, u izvje\u0161\u0107ima za 2019. i 2020. godinu istaknuto je i kako neke \u0161kole u kojima se nastava odvija (i) na jeziku i pismu nacionalne manjine ne po\u0161tuju obvezu imenovanja razmjernog broja manjinskih pripadnika u \u0161kolskim odborima. S obzirom da nije propisano kako provoditi i nadzirati ovu obvezu iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, MZO-u smo preporu\u010dili da pripremi njegove izmjene, no mi\u0161ljenja Vlade na izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice nisu sadr\u017eavala osvrt na ovu preporuku, zbog \u010dega ju ponavljamo.<\/p>\n

Nakon porasta tenzija u Vukovaru, potaknutih i me\u0111unacionalnim sukobima mladih, vukovarske su gradske vlasti najavile ukidanje odvojenog obrazovanja, ne obrazla\u017eu\u0107i \u0161to to\u010dno pod tim podrazumijevaju. No, pripadnici srpske, poput drugih nacionalnih manjina, imaju pravo izabrati model obrazovanja koji smatraju najboljim za svoju djecu.<\/p>\n

S tim u vezi, u o\u017eujku 2021. objavljeno je istra\u017eivanje u kojemu je istaknuto kako velika ve\u0107ina gra\u0111ana \u017eeli promjenu dosada\u0161njih praksi i politika, lokalnu vlast otvorenu svim gra\u0111anima, kao i da su gra\u0111ani Vukovara spremni za nove i druga\u010dije obrazovne politike te da iskazuju podr\u0161ku razli\u010ditim modelima obrazovanja. No, zbog \u010dvrsto zauzetih pozicija politi\u010dki predstavnici propu\u0161taju napraviti iskorak, sura\u0111ivati i dogovarati se.<\/p>\n

Zanemaruje se da \u0161kola, osim pru\u017eanja kvalitetnog obrazovanja i omogu\u0107avanja o\u010duvanja i promocije raznolikih identiteta, treba biti i mjesto susreta i socijalne integracije, kao i da \u010dak 71 % ispitanih u\u010denika hrvatske i srpske nacionalnosti navode da me\u0111u prva tri prijatelja nemaju nikoga od Srba, odnosno nikoga od Hrvata, \u0161to je znatno vi\u0161e nego u drugim vi\u0161enacionalnim sredinama. No, i u slu\u010daju da se u doglednoj budu\u0107nosti zadr\u017ei postoje\u0107i model obrazovanja, nu\u017eno je poduzeti mjere kako bi se djeca povezivala, primjerice poha\u0111anjem nastave u mje\u0161ovitim smjenama ili kroz izvannastavne aktivnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/strong><\/h3>\n

Uloga medija od velikog je zna\u010daja za stvaranje tolerantne atmosfere u dru\u0161tvu, promociju ravnopravnosti nacionalnih manjina te o\u010duvanje njihovih kulturnih identiteta, no zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje je jedno od podru\u010dja u kojemu se manjinskih prava najslabije ostvaruju.<\/p>\n

Dok radijski program uglavnom ispunjava obveze koje proizlaze iz zakona i Ugovora HRT-a i Vlade RH, u televizijskom su programu nacionalne manjine kvantitativno nedovoljno zastupljene, emisije Prizma i Manjinski mozaik prikazuju se u neatraktivnim terminima, a kvaliteta priloga opada zbog manjka novinarskog kadra. Iako je obveza HRT-a proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na manjinskim jezicima, uklju\u010duju\u0107i i programe za djecu, kori\u0161tenje manjinskih jezika je \u010dak i u multietni\u010dkom magazinu Prizma sporadi\u010dno i nedostatno.<\/p>\n

Obveza obra\u0111ivanja tema o nacionalnim manjinama u programima za op\u0107u populaciju je, prema ocjeni Savjeta za nacionalne manjine, u potpunosti zanemarena, te se mo\u017ee zaklju\u010diti da prikaz nacionalnih manjina u emisijama javnog televizijskog servisa ima getoiziraju\u0107i, a ne integriraju\u0107i efekt.<\/p>\n

Kako bi se unaprijedio sadr\u017eaj i udio tema o nacionalnim manjinama, odnosno proizvodnja i emitiranje programa na manjinskim jezicima na HRT-u, potrebna je intenzivnija suradnja Savjeta za nacionalne manjine, ULJPPNM-a, Vlade RH te manjinskih institucija i medija s Ravnateljstvom i Programskim vije\u0107em HRT-a.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 79.<\/strong><\/span>
\nHrvatskoj radioteleviziji, da odr\u017eava redovne konzultativne sastanke s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine<\/span>
\nPreporuka 80.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da se u pregovorima o sljede\u0107em ugovoru s HRT-om zauzme za osnivanje redakcije za nacionalne manjine kao i da se precizno definiraju obveze HRT-a u proizvodnji i emitiranju emisija na manjinskim jezicima<\/span>
\nPreporuka 81.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da u Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije uklju\u010di cilj promicanja me\u0111uetni\u010dkog dijaloga i uklju\u010divog dru\u0161tva[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Dodatno, Vlada RH u pregovorima o novom ugovoru s HRT-om treba inzistirati na osnivanju posebne redakcije za manjine i na uklju\u010divanju pripadnika nacionalnih manjina, odnosno novinara s iskustvom u izvje\u0161tavanju o specifi\u010dnim, manjinskim temama, kao i na edukaciji novinarskog kadra, \u0161to je i predvi\u0111eno Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. \u2013 2024. te Operativnim programima za nacionalne manjine 2021. \u2013 2024. godine.<\/p>\n

Bitna je i uloga lokalnih medija, s obzirom na jaki utjecaj nekih medija u lokalnim multietni\u010dkim sredinama te mogu\u0107i pozitivni doprinos u razradi manjinskih tema. S tim u vezi, zna\u010dajno je \u0161to je Agencija za elektroni\u010dke medije tijekom 2021. godine za razli\u010dite medijske projekte vezane za nacionalne manjine izdvojila vi\u0161e od 1.700.000 kuna za gotovo 50 lokalnih medija.<\/p>\n

<\/h3>\n

<\/a>Me\u0111ukulturni dijalog<\/strong><\/h3>\n

Traume pro\u0161losti prisutne su i u obiteljima ve\u0107inskog stanovni\u0161tva i nacionalnih manjina, ponajprije srpske, no smirivanju situacije i pobolj\u0161anju odnosa mogu doprinijeti samo politike dijaloga, razumijevanja i me\u0111usobnog po\u0161tovanja.<\/p>\n

U Mi\u0161ljenju iz lipnja 2021. godine Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju potaknuo je hrvatske vlasti na odlu\u010dno rje\u0161avanje i javnu osudu svih slu\u010dajeva javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i radikalnog nacionalizma, povijesnog revizionizma, glorifikacije osoba osu\u0111enih za ratne zlo\u010dine i protumanjinske retorike u javnom i politi\u010dkom diskursu, kao i na izradu sveobuhvatne strategije za promicanje me\u0111uetni\u010dkog dijaloga i uklju\u010divog dru\u0161tva, njeno pra\u0107enje i procjenu utjecaja na cjelokupno dru\u0161tvo. Osim toga, ukazao je i na va\u017enost me\u0111ukulturnog obrazovanja, odnosno potrebu obrazovanja svih u\u010denika o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom dru\u0161tvu te o njihovoj povijesti i kulturi.<\/p>\n

Dvadesetu godi\u0161njicu UZPNM-a, koji je na snazi od 2002. godine, treba iskoristiti za argumentiranu i konstruktivnu raspravu o u\u010dincima ovoga i drugih zakona kojima su regulirana manjinska prava, njihovim nedostatcima i prostoru za napredak, kako bismo zaista izgradili pluralisti\u010dko, tolerantno i solidarno dru\u0161tvo, koje uva\u017eava i po\u0161tuje sve svoje nacionalne manjine.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c,<\/p>\n

\u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c, \u201eSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201c, \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>\u201c, \u201ePolicijski sustav<\/a>\u201c i \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Operativni programi za razdoblje 2021. \u2013 2024. – Kulturna autonomija – Zastupljenost u tijelima vlasti te u upravnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[398,432,550,572,1827,1829,2024,1833,1873,1924,1836,1871,1851,1853,1850],"class_list":["post-13623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-mediji","tag-nacionalne-manjine","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-romska-manjina","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-govor-mrznje","tag-izvjesce-2021","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-mladi","tag-novinari","tag-obrazovanje","tag-pacijenti","tag-radnici","tag-srpska-manjina","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13623"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14109,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13623\/revisions\/14109"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}