{"id":13593,"date":"2022-04-11T11:23:00","date_gmt":"2022-04-11T09:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13593"},"modified":"2022-06-17T14:13:13","modified_gmt":"2022-06-17T12:13:13","slug":"socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava\/","title":{"rendered":"Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Sustav socijalne skrbi<\/a><\/span>
\n– Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/a><\/span>
\n– Besku\u0107nici<\/a><\/span>
\n– Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

<\/a>Sustav socijalne skrbi <\/strong><\/h3>\n

U sustavu socijalne skrbi i u 2021. godini bili su prisutni brojni problemi poput slabe prilago\u0111enosti sustava lokalnim potrebama, regionalne nejednakosti koja rezultira neravnomjernom podr\u0161kom siroma\u0161nima, nedovoljne socijalne uklju\u010denosti siroma\u0161nih, posebno besku\u0107nika i dugotrajnih korisnika socijalnih naknada, te slabe informiranosti korisnika o socijalnim pravima.<\/p>\n

Bilje\u017eimo i pozitivne pomake: zapo\u0161ljavanje preko 200 stru\u010dnih djelatnika u centrima za socijalnu skrb (CZSS), koje je najavljeno i u idu\u0107em razdoblje, stjecanje statusa slu\u017ebenih osoba za socijalne radnike, odnosno ja\u010danje kaznenopravne za\u0161tite socijalnih radnika, kao i uvo\u0111enje tehni\u010dkog i fizi\u010dkog osiguranja djelatnika u CZSS-ima. No, ove promjene su se primarno odnosile na djelatnike, a u manjoj mjeri na korisnike. 2021. godinu je obilje\u017eilo usvajanje niza strate\u0161kih dokumenta i proces izrade novog Zakona o socijalnoj srbi (ZSS), kao i drugih propisa u ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Prije najave dono\u0161enja novoga ZSS-a isticali smo da je reformom klju\u010dno postaviti dobro organizirani sustav, usmjeren na korisnike, s odgovaraju\u0107im kapacitetima, pri \u010demu prava i usluge moraju biti dostupne svim gra\u0111anima, uklju\u010duju\u0107i one koji \u017eive u ruralnim i izoliranim podru\u010djima i na otocima, dok bi naknade trebale zna\u010dajnije utjecati na smanjenje siroma\u0161tva ili omogu\u0107iti izlazak iz njega.<\/p>\n

Tijekom javne rasprave o novom ZSS-u naveli smo kako je reforma sustava potrebna, ali da bi bila u\u010dinkovita potreban je ve\u0107i stupanj konsenzusa. Kako je Zakon izazvao iznimno velik interes stru\u010dne javnosti, \u0161to se vidjelo i po broju (kriti\u010dnih) komentara zaprimljenih u e-savjetovanju te kako je nai\u0161ao na veliki otpor strukovnih organizacija poput HUSR-a i HKSR-a, osim \u0161to smo se uklju\u010dili u e-savjetovanje, na javnoj raspravi okupili smo sve klju\u010dne dionike.<\/p>\n

Na\u017ealost, u procesu dono\u0161enja Zakona propu\u0161tena je prilika konstruktivno odgovoriti na komentare struke, \u0161to je iznimno va\u017eno, jer \u0107e ga upravo oni provoditi u praksi. U javnoj raspravi posebno se ukazalo na propu\u0161tenu priliku rastere\u0107ivanja CZSS-a, odnosno ovlasti i nadle\u017enosti u stvarima koje nisu u naju\u017eoj vezi sa sustavom socijalne skrbi. Naime, trenuta\u010dno imaju 145 javnih ovlasti, \u0161to ukazuje na slo\u017eenost poslova i mnogostrukost uloga stru\u010dnih radnika, \u0161to dugoro\u010dno dovodi do nedovoljne usmjerenosti na potrebe korisnika te smanjenje kvalitete rada.<\/p>\n

Zakonom je uvedena bitna statusna promjena CZSS-a, njihovim pripajanjem Hrvatskom zavodu za socijalni rad, \u0161to je centraliziralo sustav te izazvalo najvi\u0161e otpora struke. Stoga je posebno va\u017eno u narednom periodu ispitati u\u010dinke ove statusne promjene. S obzirom na nejednaku regionalnu razvijenost bit \u0107e va\u017eno u narednom periodu pratiti kako \u0107e se osigurati utjecaj JLS-a u kreiranju lokalnih programa, posebno u odnosu na specifi\u010dnosti odre\u0111enih podru\u010dja. Naime, nemaju sve JLP(R)S iste potrebe niti su u njima jednako razvijene socijalne usluge, \u0161to najbolje oslikavaju karte siroma\u0161tva koje je izradilo MRRFEU uz podr\u0161ku Svjetske banke.<\/p>\n

Zakon uvodi i Povjerenstvo za pritu\u017ebe, koje bi trebalo pridonijeti boljoj za\u0161titi korisnika u sustavu socijalne skrbi. Uvo\u0111enje svojevrsnog gra\u0111anskog nadzora mo\u017ee biti pozitivno, jer se njime otvara put preispitivanju postoje\u0107ih rje\u0161enja, a sam gra\u0111anski nadzor mo\u017ee doprinijeti povjerenju gra\u0111ana u rad institucija.<\/p>\n

Me\u0111utim, pri uspostavi ovakvog mehanizma nu\u017eno je uzeti u obzir postoje\u0107e mehanizme, prvenstveno pravobraniteljske institucije. Stoga je posebno va\u017eno pri izradi Poslovnika o radu Povjerenstva osigurati da ne do\u0111e do nejasno\u0107a u postupanju Povjerenstva u odnosu na pravobraniteljske institucije, kako bi se izbjegla pravna nesigurnost za korisnike sustava.<\/p>\n

Va\u017eno je nastaviti zagovarati pove\u0107anje iznosa socijalnih naknada kojima bi se trebalo osigurati zna\u010dajnije smanjenje siroma\u0161tva ili omogu\u0107iti izlazak iz siroma\u0161tva; obvezivanje velikih gradova i gradova sredi\u0161ta \u017eupanija da financiraju socijalne samoposluge; uspostavljanje sustava mjerenja i pra\u0107enja energetskog siroma\u0161tva, definiranja tog pojma i prava povezanih s njim; kao i zna\u010dajnije rastere\u0107enje zaposlenih u CZSS i smanjenje broja njihovih javnih ovlasti.<\/p>\n

Pozitivno je \u0161to je Zakonom pove\u0107ana osnovica za zajam\u010denu minimalnu naknadu (ZMN); pove\u0107ana ZMN osobama koje su potpuno nesposobne za rad; pobolj\u0161ana definicija besku\u0107nika i mogu\u0107nost ostvarivanja ZMN za besku\u0107nika smje\u0161tenog u prihvatili\u0161te i organizirano stanovanje (iako u polovi\u010dnom iznosu); otklonjena zapreka korisnicima ZMN-a da imaju vlastito vozilo koje ne prelazi vrijednost od 20.000,00 kuna; prepoznati mladi koji su odrasli bez roditeljske skrbi kao korisnika u sustavu i uvo\u0111enje socijalnog mentorstva; pobolj\u0161ana odredba o radu za op\u0107e dobro; odre\u0111ena obveza velikim gradovima i gradovima u sjedi\u0161tu \u017eupanije da financiraju, poti\u010du i osiguraju pu\u010dke kuhinje i smje\u0161taj besku\u0107nika.<\/p>\n

Krajem 2021. godine doneseni su i Nacionalni plan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti od 2021. do 2027. te pripadaju\u0107i Akcijski plan od 2021. do 2024. godine, kao i Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga te prate\u0107i Akcijski plan od 2021. do 2024. godine. Ovim strate\u0161kim dokumentima postavljeni su zna\u010dajni i zahtjevni ciljevi. Me\u0111utim, ukazali smo kako je potrebno konkretnije razraditi ciljeve i mjere, definirati rokove njihove provedbe, kao i preciznije odrediti ciljane skupine te odgovoriti na potrebe gra\u0111ana nastale zbog epidemije i potresa.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/strong><\/h3>\n

Prema podatcima DZS-a objavljenima u rujnu 2021. godine, u 2020. godini u riziku od siroma\u0161tva bilo je 18,3% gra\u0111ana, isto kao i godinu ranije, \u0161to je i dalje iznad prosjeka EU. Najve\u0107i rizik od siroma\u0161tva bio je u jedno\u010dlanim ku\u0107anstvima, posebno osoba starijih od 65 godina (52,1%) te u onima koje \u010dine \u017eene, za koje je stopa rizika od siroma\u0161tva iznosila 50,4%. U kategoriji ku\u0107anstava s uzdr\u017eavanom djecom najvi\u0161e stope rizika od siroma\u0161tva prisutne su u ku\u0107anstvima koja \u010dine jedan roditelj i uzdr\u017eavana djeca (30,5%) i u ku\u0107anstvima s dvije odrasle osobe s troje ili vi\u0161e djece (23,1%).<\/p>\n

U vi\u0161e Izvje\u0161\u0107a upozoravali smo na niska izdvajanja prora\u010dunskih sredstava za sustav socijalne skrbi, posebno za socijalne naknade, poput ZMN-a, jednokratne naknade i naknade za tro\u0161kove stanovanja, koje uglavnom koriste osobe u te\u0161koj materijalnoj deprivaciji.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Godinama je prisutan trend smanjenja broja korisnika ZMN-a. Od 2018. do kraja 2021. godine manje je ih je 21.502, \u0161to je zna\u010dajan pad. MRMSOSP navodi da su najzna\u010dajniji razlozi zapo\u0161ljavanje, ve\u0107a mobilnost stanovni\u0161tva te ekonomske migracije. Me\u0111utim, iz podataka HZZ-a proizlazi da je od 17.785 prijavljenih korisnika ZMN-a, tijekom 2021. godine s HZZ-a odjavljeno samo njih 3.306 (18,59%), od kojih 961 (5,403%) zbog zaposlenja u RH, a 27 (0,152%) u EU\/EEZ. Kako se iz ovih podataka mo\u017ee zaklju\u010diti da je malom broju korisnika pravo na ZMN prestalo zbog zaposlenja, bilo bi dobro napraviti analizu pada broja korisnika ZMN-a.<\/p>\n

[pullquote]Preporuka 40.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da napravi analizu pada broja korisnika zajam\u010dene minimalne naknade[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Nadalje, isti\u010demo da se jedna od preporuka EK i Vije\u0107a o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. i Programu konvergencije Hrvatske za 2020. odnosila na potrebu pobolj\u0161anja adekvatnosti naknada za nezaposlene i adekvatnost ZMN-a. Stoga je pozitivno \u0161to su osigurana ve\u0107a sredstva za reformu sustava socijalne skrbi pa je tako za provedbu novoga ZSS-a u 2022. godini osigurano 2.326.104.523 kuna, a u 2023. i 2024. godini predvi\u0111eno je 3.032.432.923, uz dodatnih 17.941.194 kuna.<\/p>\n

Pove\u0107ani su iznosi ZMN-a, posebice radno nesposobnim \u010dlanovima ku\u0107anstva. U skorijoj budu\u0107nosti va\u017eno bi bilo pove\u0107ati osnovicu za ZMN s 1.000,00 na 1.500,00 kuna, \u0161to bi pojedinca ili obitelj izdignulo iz te\u0161ke materijalne deprivacije, a \u0161to je va\u017eno i zbog izgradnje socijalno pravednijeg dru\u0161tva.<\/p>\n

\n

\u201ePrvi puta u \u017eivotu obra\u0107am se centru za pomo\u0107 jer sam bez sredstava (novaca) za \u017eivot, bez posla bez ikoga tko bi nam i\u0161ta dao, bez hrane. Nisu me uputili na moja i djetetova prava, nisam tad znala da mogu i\u0107i u pu\u010dku kuhinju, niti da dr\u017eava p la\u0107a ne\u0161to re\u017eija. NI\u0160TA jedno veliko NI\u0160TA. <\/span><\/p>\n

Puno kasnije sam dobila neku pomo\u0107 za L.. i mene, kad sam ve\u0107 bila u dugovima ovrhama, iskop\u010dana nam je struja i plin, neko vrijeme su nam pla\u0107ali re\u017eije od 500 <\/span>kuna, ali tada je ve\u0107 bilo kasno, kad smo do\u0161li gl adni dobili smo pu\u010dku kuhinju \u2026..Zbog njih smo bili gladni, spremali su papire za jednokratne pomo\u0107i u ladicu i tamo ih dr\u017eali, a nisu ih proslijedili dalje na urud\u017ebeni da \u0161to prije dobijemo pomo\u0107\u2026\u2026<\/span><\/p>\n

Nisu nas na vrijeme upoznali na prava djeteta i nezaposlene majke, na nov\u010danu pomo\u0107 na pu\u010dku kuhinju i na pomo\u0107 za pla\u0107anje re\u017eija. Ugrozili su nam svojom nebrigom \u017eivote\u2026.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Tijekom 2021. godine korisnici su nam se pritu\u017eivali na nepriznavanje prava na ZMN ili na dugo \u010dekanje isplate. Pritu\u017eivali su se i zbog neodobravanja jednokratne naknade, iako se radi o \u017eurnom podmirenju trenutne potrebe. Tako nam se obratila pritu\u017eiteljica zbog nepriznavanja prava na ZMN i jednokratnu naknadu. U ispitnom postupku utvr\u0111eno je da CZSS nije donio rje\u0161enja u zakonskom roku, no tome je doprinijela i pritu\u017eiteljica jer nije u propisanom roku obavijestila CZSS o promijenjenim okolnostima. Ipak, odgovorni stru\u010dni radnici upozoreni su na propust od predstojnice Podru\u017enice CZSS-a, a pritu\u017eiteljici su ispla\u0107eni pripadaju\u0107i iznosi naknada.<\/p>\n

U praksi se jednokratne naknade u pravilu ne odobravaju u roku od osam dana od podno\u0161enja zahtjeva, kako je propisano ZSS-om, iako se radi o trenutnim potrebama u kojima treba \u017eurno intervenirati. Dodatan je problem prolongirana isplata zbog strogo odre\u0111enih financijskih procedura pa se na isplatu \u010deka vi\u0161e od mjesec dana. Prema podatcima MRMSOSP-a tijekom 2021. godine odobreno je 98.028 jednokratnih naknada, dok ih je u 2020. odobreno 60.776. Vi\u0161e naknada je odobreno zbog elementarne nepogode, odnosno posljedica razornog petrinjskog potresa (41. 499), \u0161to \u010dini 40% svih odobrenih jednokratnih naknada.<\/p>\n

\n

\u201e<\/span>Mogli su mi odobriti ne\u0161to novaca i donijeti u sandu\u010di\u0107 da nam spase \u017eivote. Ali oni su jo\u0161 ljuti – kaj stalno pi\u0161e\u0161, tu\u017eit \u0107u ti krivi\u010dno k\u0107eri, a da mogu prve bi mi pomogle jer jedna je studentica PMF-a i to jedna od najboljih, ali nije ona kriva da nije stigla stipendija, a druga ne radi i ima dvoje djece, jedno s posebnim potrebama, tako da nisu nikako u mogu\u0107nosti pomo\u0107i. A g. P.M. je toliko agresivno bezobrazan da \u0107e on krivi\u010dno tu\u017eiti moje k\u0107erke da one moraju pomo\u0107i, a oni, to nije njihov posao da pomognu \u010dovjeku koji nema da pre\u017eivi i ne smije van…\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Obitelji koje pripadaju socijalno ugro\u017eenim skupinama i primaju ZMN na\u0161le su se u posebno te\u0161kim \u017eivotnim okolnostima i u jo\u0161 ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva zbog epidemije.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 41.<\/strong><\/span>
\nCentrima za socijalnu skrb, da jednokratnim naknadama obuhvate ve\u0107i broj korisnika, posebice kojima su zbog epidemiolo\u0161ke situacije, primjerice bolesti, pove\u0107ane potrebe, kao i da se ubrzaju postupci odobravanja i isplate[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama primje\u0107ujemo da CZSS u pravilu ne odobravaju uve\u0107ane jednokratne naknade, kao i da je neujedna\u010dena praksa u odobravanju. S obzirom da ih je tijekom 2021. godine odobreno samo 367, trebalo bi ih odobravati u ve\u0107em broju, \u010demu mo\u017ee doprinijeti i pojednostavljenje postupka odobravanja, s obzirom da se prema novom ZSS-u vi\u0161e ne zahtjeva prethodna suglasnost MRMSOSP-a.<\/p>\n

CZSS-i su primjenjivali Upute za spre\u010davanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za centre za socijalnu skrb i Centar za posebno skrbni\u0161tvo, izdane od HZJZ-a 29. rujna 2021. godine, pa se od korisnika nije tra\u017eilo predo\u010denje COVID potvrde nego po\u0161tivanje propisanih epidemiolo\u0161kih mjera. Stoga nije bilo zapreke za dolazak korisnika u CZSS. Iako su ove Upute objavljene na web stranicama MRMSOSP-a i HZJZ-a, a putem elektroni\u010dke po\u0161te dostavljene i svim pru\u017eateljima socijalnih usluga, trebalo je bolje informirati javnost, posebice korisnike sustava socijalne skrbi, jer su se u medijima pojavljivale razli\u010dite informacije.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 42.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da rje\u0161ava drugostupanjske predmete u zakonskim rokovima<\/span>
\nPreporuka 43.<\/strong><\/span>
\nJedinicama lokalne i podru\u010dne samouprave i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da socijalnim samoposlugama osiguraju odr\u017eivo financiranje<\/span>
\nPreporuka 44.<\/strong><\/span>
\n\u017dupanijama, da u skladu sa zakonskom obvezom i svojim financijskim mogu\u0107nostima pomognu velikim gradovima i gradovima u sjedi\u0161tu \u017eupanije koji nemaju financijska sredstva da otvore pu\u010dke kuhinje[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U 2021. godini su skra\u0107eni rokovi rje\u0161avanja drugostupanjskih predmeta u podru\u010dju socijalne skrbi i obiteljsko-pravne za\u0161tite i skrbni\u0161tva, no i dalje se znatno prekora\u010duju pa rje\u0161avanje \u017ealbi traje od 6 mjeseci do godinu i pol.<\/p>\n

Tako nam se obratila pritu\u017eiteljica za pomo\u0107 u priznavanju prava na doplatak za pomo\u0107 i njegu supruga bolesnog od karcinoma na mozgu za zadnja tri mjeseca njegova \u017eivota, no na\u017ealost suprug je preminuo prije nego \u0161to je ostvario ovo pravo.
\nIpak, odre\u0111eni su prioriteti u rje\u0161avanju predmeta koji se odnose na djecu, osobe s invaliditetom i osobe slabijeg imovnog stanja. Pozitivno je \u0161to se znatno smanjio broj nerije\u0161enih predmeta iz podru\u010dja skrbni\u0161tva.<\/p>\n

U suzbijanju siroma\u0161tva va\u017enu ulogu imaju i socijalne samoposluge, kojih je u evidenciji Hrvatske mre\u017ee socijalnih samoposluga 38. Kao osnovne prepreke u svom radu navode: oslanjanje isklju\u010divo na volontere i donacije, nedostatak skladi\u0161nog prostora i dostavnih vozila, pote\u0161ko\u0107e u financiranju, rast cijena hrane i drugih proizvoda.<\/p>\n

Svi ti problemi posebno su do\u0161li do izra\u017eaja zbog nastavka epidemije, koja je uz potrese dodatno doprinijela pove\u0107anju broja korisnika. Uz navedeno, rad i financiranje socijalnih samoposluga nije niti zakonski regulirano. I u sklopu HCK u 19 dru\u0161tava djeluju socijalne samoposluge, a u 14 dru\u0161tava djeluju i pu\u010dke kuhinje. Kako se stalno pove\u0107ava broj korisnika, trebalo bi osigurati njihov stalni izvor financiranja.<\/p>\n

Dru\u0161tva pru\u017eaju i pomo\u0107 najranjivijim gra\u0111anima kroz projekte za siroma\u0161ne obitelji i pojedince te obilaze ku\u0107anstva u kojima \u017eive osobe pogo\u0111ene posljedicama potresa i epidemije.<\/p>\n

U okviru Hrvatskog Caritasa tako\u0111er djeluju socijalne samoposluge i pu\u010dke kuhinje te znatan dio djelovanja Caritasa na nad\/biskupijskoj razini obuhva\u0107a podjelu materijalne pomo\u0107i: hrane, higijenskih potrep\u0161tina, rabljene odje\u0107e i obu\u0107e te namje\u0161taja.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Besku\u0107nici<\/strong><\/h3>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 45.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da mapira razloge koji su doveli do besku\u0107ni\u0161tva, utvrdi stvaran broj besku\u0107nika i izazove s kojima se susre\u0107u<\/span>
\nPreporuka 46.<\/strong><\/span>
\nPru\u017eateljima usluga za besku\u0107nike, JLS-ima i CZSS-ima, da besku\u0107nike:<\/span>
\n– na privremenom smje\u0161taju preko godinu dana socijalno uklju\u010de u lokalnu zajednicu<\/span>
\n– kroni\u010dno bolesne i nemo\u0107ne adekvatno smjeste kod odgovaraju\u0107eg pru\u017eatelja socijalnih usluga<\/span>
\n– mladima osiguraju organizirano stanovanje[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Besku\u0107nici su najneza\u0161ti\u0107eniji i najugro\u017eeniji \u010dlanovi dru\u0161tva, \u010desto su nevidljivi i zapostavljeni, stigmatizirani su i \u010desto izlo\u017eeni vi\u0161estrukoj strukturnoj diskriminaciji. Prema podatcima CZSS-a, u RH je u 2021. evidentirano 525 besku\u0107nika, no Hrvatska mre\u017ea za besku\u0107nike (HMB) procjenjuje da ih je znatno vi\u0161e i da vi\u0161e od 2.000 osoba \u017eivi bez krova nad glavom te da ih je najve\u0107i broj u Zagrebu, njih 700.<\/p>\n

Me\u0111u besku\u0107nicima prete\u017eu mu\u0161karci, kojih je 418, dok je \u017eena 107. Oko 35% besku\u0107nika ima problem ovisnosti, a oko 27% ih ima psihi\u010dke te\u0161ko\u0107e. Me\u0111u uzrocima koji su doveli do besku\u0107ni\u0161tva skoro 69% navodi nedostatak sredstava za podmirenje tro\u0161kova stanovanja.<\/p>\n

Kako bi bolje razumjeli potrebe besku\u0107ni\u0161tva, va\u017eno je prikupiti podatke o njihovom stvarnom broju, kao i razlozima koji su doveli do besku\u0107ni\u0161tva, pote\u0161ko\u0107ama s kojima se susre\u0107u u ostvarivanju svojih prava i sli\u010dno. Zabrinjava \u0161to je veliki broj besku\u0107nika jo\u0161 uvijek na privremenom smje\u0161taju preko godinu dana, jer im JLS ne mo\u017ee osigurati socijalni stan, a CZSS stalni adekvatni smje\u0161taj kod drugog pru\u017eatelja, ili to sami odbijaju.<\/p>\n

Iako u novom ZSS-u definicija besku\u0107nika nije uskla\u0111ena s ETHOS tipologijom, prihva\u0107en je na\u0161 prijedlog da se u nju dodaju besku\u0107nici koji su na privremenom smje\u0161taju u prihvatili\u0161tu i organiziranom stanovanju.<\/p>\n

Va\u017ena pozitivna novina u novom ZSS-u je mogu\u0107nost ostvarivanja ZMN-a za besku\u0107nike u prihvatili\u0161tima, iako u visini od tek 50% iznosa ZMN-a. Prihva\u0107en je i prijedlog prema kojemu su veliki gradovi i gradovi u sjedi\u0161tu \u017eupanije du\u017eni financirati, odnosno poticati i osigurati smje\u0161taj besku\u0107nicima u prihvatili\u0161tima\/preno\u0107i\u0161tima, umjesto da to ovisi o njihovim financijskim mogu\u0107nostima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 47.<\/strong><\/span>
\n\u017dupanijama, da velikim gradovima i gradovima sjedi\u0161tima \u017eupanije koji nisu u mogu\u0107nosti financirati prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta, sukladno zakonskim obvezama i financijskim mogu\u0107nostima pomognu u tome<\/span>
\nPreporuka 48.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura dugoro\u010dnije financiranje projekata i aktivnosti za besku\u0107nike, poput dnevnog boravka<\/span>
\nPreporuka 49.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osiguraju prijavu prebivali\u0161ta besku\u0107nika na adrese centara za socijalnu skrb[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Naime, ve\u0107 niz godina u vi\u0161e od pola velikih gradova i gradova u sjedi\u0161tu \u017eupanija nisu osnovana prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta. Aktivno ih je 13 u 11 velikih gradova. Tijekom 2021. MRMSOSP je zatra\u017eilo podatke od \u017eupanijskih ureda nadle\u017enih za socijalnu skrb, koji na svojem podru\u010dju nemaju prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta, o razlozima neosnivanja prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta, a iz odgovora proizlazi da se besku\u0107nici ondje zbrinjavaju prema okolnostima pojedinog slu\u010daja, dodjelom smje\u0161tajnog prostora koji je gradu na raspolaganju.<\/p>\n

Nedostaje aktivnosti poput rada stru\u010dnjaka na ulici\/terenu s besku\u0107nicima te obilazaka prostora koji nisu namijenjeni za stanovanje, uz podr\u0161ku i savjetovanje stru\u010dnjaka, \u0161to bi sigurno doprinijelo smanjenju broja \u201cskrivenih\u201c besku\u0107nika i njihovoj br\u017eoj socijalnoj integraciji. Kratkoro\u010dna projektna financiranja ne osiguravaju kontinuitet aktivnosti i usluga za besku\u0107nike.<\/p>\n

Besku\u0107nici se i nadalje susre\u0107u s problemom prijave\/utvr\u0111ivanja prebivali\u0161ta, o \u010demu ovisi ostvarivanje raznih prava. Jo\u0161 2017. godine preporu\u010dili smo da im se odmah po pokretanju postupka prijave prebivali\u0161ta omogu\u0107e socijalna prava, kao i da bi im policija trebala prebivali\u0161te utvr\u0111ivati u skladu sa Zakonom o prebivali\u0161tu, odnosno na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja, i to bez suglasnosti CZSS-a.<\/p>\n

U praksi nije uvijek tako pa udruga MoSt iz Splita navodi da se besku\u0107nicima vrlo rijetko utvr\u0111uje prebivali\u0161te na adresi CZSS Split pa nakon napu\u0161tanja preno\u0107i\u0161ta prebivali\u0161te besku\u0107nika ostaje na njihovoj adresi.<\/p>\n

\"\"Iako prema navodima nekih udruga besku\u0107nici zbog neposjedovanja osobnih dokumenata nisu mogli dobiti EU digitalnu COVID potvrdu te posljedi\u010dno pristupiti javnopravnim tijelima i zdravstvenim i drugim uslugama, HZZO je naveo da za izdavanje EU digitalne COVID potvrde osoba nije morala imati reguliran status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.<\/p>\n

Smje\u0161taj besku\u0107nika usporavala je obveza prethodnog testiranja na COVID-19 PCR testom, koje su provodili izabrani lije\u010dnici obiteljske medicine, a tro\u0161ak je podmiren iz sredstava HZZO-a. To je u neravnopravan polo\u017eaj dovodilo besku\u0107nike bez zdravstvenog osiguranja, odnosno bez lije\u010dnika obiteljske medicine. Situacija se pobolj\u0161ala nakon po\u010detka cijepljenja, jer su potpuno cijepljeni korisnici mogli do\u0107i na smje\u0161taj bez prethodnog testiranja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

<\/a>Diskriminacija temeljem imovnog stanja <\/strong><\/h3>\n

U 2021. godini nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog diskriminacije temeljem imovnog stanja u pove\u0107anom broju, najve\u0107im dijelom zbog epidemiolo\u0161kih mjera donesenih u cilju suzbijanja epidemije, ali i nevezano, naj\u010de\u0161\u0107e u podru\u010djima pristupa dobrima i uslugama te rada i zapo\u0161ljavanja. Osnova socijalnog podrijetla predvi\u0111ena je u me\u0111unarodnim, ali i u dokumentima EU za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava.<\/p>\n

Preklapaju\u0107a diskriminacijska osnova socio-ekonomskog statusa, odnosno kako se u ZSD-u navodi imovnog stanja, zbog svoje kompleksnosti te izostanka precizne definicije, izuzetno je rijetko isticana u sudskim postupcima. Predmete smo u slu\u010daju posebno ugro\u017eenih skupina gra\u0111ana, poput besku\u0107nika, otvarali i na vlastitu inicijativu te smo pritu\u017ebe gra\u0111ana vezano uz ostvarivanje prava i usluga iz sustava socijalne skrbi promatrali i kroz prizmu diskriminacije temeljem njihovog imovnog stanja odnosno socioekonomskog polo\u017eaja, iako je pritu\u017eitelji nisu izrijekom navodili.<\/p>\n

Epidemiolo\u0161ke mjere poput obveze no\u0161enja maski, dezinficiranja ruku ili uvo\u0111enja \u0161ire upotrebe EU digitalnih COVID potvrda prilikom ulaska u razli\u010dita javnopravna tijela predstavljale su zna\u010dajan financijski udarac za siroma\u0161ne gra\u0111ane. Iako je cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u RH zapo\u010delo krajem 2020. godine te je bilo besplatno i dostupno svim hrvatskim gra\u0111anima, uklju\u010duju\u0107i i osobama koje nisu zdravstveno osigurane, kako je ono bilo dobrovoljno, iz razli\u010ditih razloga su mnogi gra\u0111ani odlu\u010dili da ga ne\u0107e primiti.<\/p>\n

\u0160irenjem obveze predo\u010denja COVID potvrda po\u010detkom listopada u sustave zdravstva i socijalne skrbi te kasnije u sustav javne i dr\u017eavne uprave poja\u010dano smo zaprimali pritu\u017ebe gra\u0111ana koji su podlijegali obvezi testiranja, ali nisu bili u mogu\u0107nosti snositi takve tro\u0161kove. Iako su na udaru siroma\u0161tva u RH najvi\u0161e nezaposlene osobe, ku\u0107anstva starijih osoba, obitelji s vi\u0161e djece, jednoroditeljska i jedno\u010dlana ku\u0107anstva te velik broj umirovljenika, po posljednjim dostupnim podatcima DZS-a od 2020. godine, i 5,1% zaposlenih osoba su u riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n

Tako nam se krajem prosinca pritu\u017ebom obratila osobna asistentica nepokretne osobe neto pla\u0107e u iznosu od 2.000 kuna zaposlena na pola radnog vremena. Pritu\u017eiteljica se iz osobnih razloga nije cijepila, ali je za prisutnost na radnom mjestu bilo potrebno da se dva puta tjedno testira, \u0161to joj je predstavljalo nerazmjeran tro\u0161ak u iznosu od \u010detvrtine mjese\u010dne pla\u0107e. OCD kao poslodavac odbila joj je refundirati tro\u0161kove testiranja, \u010dak i nakon \u0161to je poslodavcu dostavila odgovor Sto\u017eera u kojem je navedeno kako je spomenuto u konkretnom slu\u010daju obveza poslodavca.<\/p>\n

Udrugu smo upozorili na obvezu refundiranja tro\u0161kova testiranja pritu\u017eiteljici u \u0161to kra\u0107em roku te jednako postupanje i u drugim istovjetnim slu\u010dajevima refundacije tro\u0161kova zaposlenika kako bi mogli pristupiti mjestu rada i ostvariti pravo na rad, ali ujedno \u0161tititi zdravlje korisnika kojima pru\u017eaju svoje usluge.<\/p>\n

Vezano uz naknade tro\u0161kova i dostupnost testiranja obra\u0107ali su nam se i kandidati na natje\u010dajima za zapo\u0161ljavanje koji bez negativnog testa nisu mogli pristupiti usmenom dijelu natje\u010dajnog procesa, gra\u0111ani kojima je tro\u0161ak testiranja predstavljao znatan financijski izdatak pa im je ograni\u010den pristup razli\u010ditim uslugama, kao i oni koji su morali osobno do\u0107i u prostorije HZZO-a radi https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih procedura i ovjera kako bi ostvarili pravo na ortopedsko pomagalo.<\/p>\n

Tako\u0111er, obratilo nam se vi\u0161e studenata nekoliko razli\u010ditih visokih u\u010dili\u0161ta navode\u0107i da su dovedeni u neravnopravan polo\u017eaj jer se onima koji ne posjeduju COVID potvrdu name\u0107u dodatni tro\u0161kovi testiranja. Iz podataka koje smo zaprimili od javnih Sveu\u010dili\u0161ta razvidno je da su pojedina visoka u\u010dili\u0161ta temeljem Odluke Sto\u017eera iz studenog donijela vlastite odluke o obvezi posjedovanja COVID potvrde, odnosno posjedovanja negativnog testa kao uvjeta poha\u0111anja predavanja, pisanih ili usmenih ispita te prakti\u010dnih vje\u017ebi, koje se uvelike razlikuju od jedne do druge ustanove.<\/p>\n

Tako su pojedina visoka u\u010dili\u0161ta sve oblike nastave odr\u017eavala isklju\u010divo fizi\u010dki, dok se na nekima nastava odvijala online, a pojedina su koristila razli\u010dite hibridne modele. U nekima je posjedovanje COVID potvrde bilo obvezno za studente u svim slu\u010dajevima, kod nekih samo u slu\u010daju prisutnosti vi\u0161e od 50 studenata u dvorani, dok neka uop\u0107e nisu propisala takvu obvezu za studente, ve\u0107 samo za nastavnike i vanjske suradnike. Primjer dobre prakse je Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli u kojem je uz odobrenje Ministarstva zdravstva bila organizirana tzv. COVID ambulanta, a u kojoj su se svi zaposlenici i studenti mogli besplatno testirati za potrebe poha\u0111anja vje\u017ebi ili za potrebe prakti\u010dne nastave i izvan prostora Sveu\u010dili\u0161ta, odnosno u ustanovama u kojima je predo\u010denje COVID potvrde obvezno.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako je protiv spomenute Odluke u 2021. godini podneseno vi\u0161e prijedloga za ocjenom ustavnosti, Ustavni je sud ukinuo mogu\u0107nost da visoko u\u010dili\u0161te, pozivaju\u0107i se na autonomiju sveu\u010dili\u0161ta, studente obve\u017ee da pri ulasku u prostore visokog u\u010dili\u0161ta predo\u010de digitalnu COVID-potvrdu ili drugi odgovaraju\u0107i dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju.<\/p>\n

S obzirom da su, u slu\u010dajevima uvo\u0111enja obveznog posjedovanja COVID potvrde od sredine studenog do dono\u0161enja Odluke Ustavnog suda, visoka u\u010dili\u0161ta u razli\u010ditoj mjeri i razli\u010ditim kategorijama studenata refundirala tro\u0161kove testiranja, od onih koji ih zbog nedostatka financijskih sredstava nisu nadokna\u0111ivali uop\u0107e do onih koji su takve tro\u0161kove nadokna\u0111ivali samo studentima sa zdravstvenom kontraindikacijom za cijepljenje ili pak onima slabijeg socioekonomskog statusa, smatramo kako je u referentnom razdoblju moglo do\u0107i do povrede prava na jednako postupanje i ote\u017eavanja pristupa pravu na obrazovanje studentima koji si tro\u0161ak testiranja nisu mogli priu\u0161titi.<\/p>\n

Vladi RH i Sto\u017eeru CZ obratili smo se i prije dono\u0161enja Odluke o \u0161iroj upotrebi COVID potvrda, i tada ukazuju\u0107i da se, minimalno u prijelaznom periodu, gra\u0111anima treba osigurati dostupno i besplatno testiranje. Tako se temeljem sadr\u017eaja pritu\u017ebi koje su nakon<\/p>\n

Odluke Sto\u017eera CZ iz studenog stizale u pove\u0107anom broju, pokazalo kako je u praksi problemati\u010dna upravo dostupnost testiranja za one gra\u0111ane koji ne \u017eive u velikim gradovima s organiziranim punktovima za testiranje, a osobito cijena testiranja koja je siroma\u0161nim gra\u0111anima ote\u017eala pristup uslugama dr\u017eavnih i javnih institucija. Pozdravljamo odredbu Odluke sukladno kojoj se ona nije primjenjivala na osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje.<\/p>\n

U prosincu 2021. godine uklju\u010dili smo se u Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZZPZB-a te smo i u mi\u0161ljenju Ministarstvu zdravstva ukazali na pove\u0107an materijalni tro\u0161ak kojem su izlo\u017eeni gra\u0111ani kada podlije\u017eu obvezi testiranja. Vezano uz reformu sustava socijalne skrbi, pozdravljamo promjenu u novom ZSS-u sukladnu na\u0161im dugogodi\u0161njim preporukama te prijedlogom koji smo iznijeli u savjetovanju pri dono\u0161enju zakona, da se korisnicima ZMN-a koji imaju u vlasni\u0161tvu ili koriste osobno vozilo ova naknada ne ukida.<\/p>\n

Naime, u praksi je kod primjene prija\u0161njih odredaba i tuma\u010denja koji korisnici imaju pravo na vlastiti ili kori\u0161tenje tu\u0111eg osobnog automobila zbog prometne izoliranosti dolazilo do neujedna\u010denosti te diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine zbog \u017eivota u sredinama bez adekvatnog javnog prijevoza, ali i drugih korisnika ZMN-a koji \u017eive u ruralnim i prometno izoliranim krajevima.<\/p>\n

Korisnici su u tim slu\u010dajevima gubili pravo na ZMN, ali i na druge socijalne naknade kojima je ZMN preduvjet. Sukladno novom rje\u0161enju ku\u0107anstvima koja primaju ZMN ostavljena je mogu\u0107nost vlasni\u0161tva osobnog vozila u vrijednosti do 20.000 kuna kako bi mogli zadovoljiti osnovne \u017eivotne potrebe, \u0161to je posebno va\u017eno kada se radi o izoliranim krajevima s nerazvijenom infrastrukturom.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 50.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da od JLP(R)S prikupi dostupne podatke o prosje\u010dnoj mjese\u010dnoj cijeni najma na njihovom podru\u010dju te ovisno o njima odobrava naknadu za tro\u0161kove stanovanja u maksimalnom iznosu<\/span>
\nPreporuka 51.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pri budu\u0107im izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi propi\u0161e ve\u0107i iznos naknade za tro\u0161kove stanovanja i pro\u0161iri obuhvat korisnika[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, prijedlog koji smo iznijeli vezan uz naknadu tro\u0161kova stanovanja socijalno ugro\u017eenih gra\u0111ana na\u017ealost nije uva\u017een, budu\u0107i da je ure\u0111eno da se naknada za tro\u0161kove stanovanja priznaje samo u visini do 30% iznosa ZMN-a. Ovu naknadu smatramo posebno va\u017enom u kontekstu strukturne diskriminacije siroma\u0161nih gra\u0111ana, osobito kada se radi o tro\u0161kovima najamnine budu\u0107i da korisnicima ZMN-a omogu\u0107ava boravak u iznajmljenoj nekretnini te je klju\u010dna za prevenciju besku\u0107ni\u0161tva. Stoga smo predlo\u017eili povisiti iznos ove naknade na minimalno 50% iznosa ZMN-a.<\/p>\n

Tako\u0111er smo ukazali i da naknada za tro\u0161kove stanovanja treba u iznimnim \u017eivotnim okolnostima biti priznata i do punog iznosa ZMN-a te da je u praksi potrebno obratiti pozornost na tr\u017ei\u0161ne razlike u cijeni najma, primjerice stana u Zagrebu ili nekretnine u nekoj od manjih ruralnih sredina.<\/p>\n

I kroz 2021. godinu nastavili su nam se obra\u0107ati gra\u0111ani slabijeg imovnog stanja vezano uz mogu\u0107nost potpunog ili djelomi\u010dnog oslobo\u0111enja od pla\u0107anja HRT pretplate, nemogu\u0107nosti odjave iz evidencije obveznika pla\u0107anja te previsoke cijene pretplate. Umirovljenici s mirovinom manjom od 1.500 kuna oslobo\u0111enje od pla\u0107anja 50% mjese\u010dne pristojbe ostvaruju samo ako im se mirovina ispla\u0107uje iz dr\u017eavnog prora\u010duna RH te ako su 12. listopada 2015. godine bili evidentirani kao obveznici pla\u0107anja pristojbe.<\/p>\n

Prvi je uvjet propisan jer se informacije o visini mirovina mogu pribaviti jedino od HZMO-a (koji takve podatke ima samo za umirovljenike koji mirovinu primaju iz hrvatskog osiguranja), dok drugi uvjet slu\u017ei kako bi se onemogu\u0107ile manipulativne promjene prijavljenog obveznika. Vezano uz prvi uvjet obratili smo se Poreznoj upravi MF koja bez pote\u0161ko\u0107a HRT mo\u017ee dostaviti podatke sadr\u017eane u vlastitoj evidenciji o dohocima i primicima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 52.<\/strong><\/span>
\nNadzornom odboru HRT-a, da u idu\u0107oj Odluci o utvr\u0111ivanju visine mjese\u010dne pristojbe predvidi oslobo\u0111enje od pola iznosa za umirovljenike ispod prihodovnog cenzusa, neovisno o izvoru iz kojeg im se mirovina ispla\u0107uje i datumu prijave u evidenciju obveznika[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Drugi uvjet prijave u evidenciju na odre\u0111eni datum prije sedam godina preotegotan je za umirovljenike kao krajnje korisnike, budu\u0107i da se novim pretplatnicima koji udovoljavaju propisanim kriterijima uskra\u0107uje povlastica, jer se na njih prebacuje teret prevencije mogu\u0107ih zloupotreba sustava. Umirovljenicima koji mjese\u010dno primaju 1.500 kuna mirovine, pogotovo u situaciji pandemije u kojoj su najvi\u0161e vremena kao rizi\u010dna skupina provodili u svom domu, za ku\u0107ni bud\u017eet mnogo je zna\u010dilo izdvajanje 40 umjesto 80 kuna mjese\u010dne pristojbe, neovisno iz kojeg izvora je primaju te jesu li na odre\u0111eni datum bili evidentirani kao obveznici ili su to postali kasnije.<\/p>\n

Tijekom 2021. otvorili smo predmet zbog za\u0161tite interesa besku\u0107nika kao posebno ugro\u017eene skupine gra\u0111ana izlo\u017eene diskriminaciji temeljem dru\u0161tvenog polo\u017eaja te imovnog stanja prilikom druge faze izrade popisa stanovni\u0161tva. Bilo je predvi\u0111eno da popisiva\u010d pronalazi i popisuje besku\u0107nika u prihvatili\u0161tu ili preno\u0107i\u0161tu ili pak da popisiva\u010d popisuje besku\u0107nike koje \u201ezatekne na cesti\u201c. Tako se otvarala mogu\u0107nost da odre\u0111eni broj osoba ne bude obuhva\u0107en popisom, a posebno se nezahvalnom za izvo\u0111enje u praksi doima metodologija popisivanja besku\u0107nika koje se \u201ezatekne na cesti\u201c diljem RH.<\/p>\n

DZS-u smo skrenuli pozornost na specifi\u010dan polo\u017eaj ove skupine gra\u0111ana te smo predlo\u017eili da u tijeku druge faze popisivanja obuhvate i dnevne boravke u kojima besku\u0107nici borave te da suradnjom s nadle\u017enim institucijama i OCD-ima prikupe informacije kako ovoj skupini gra\u0111ana maksimalno iza\u0107i u susret, \u0161to su kvalitetno i pravovremeno u\u010dinili pa tako iz informacija zaprimljenih od spomenutih organizacija proizlazi da je provo\u0111enje popisa stanovni\u0161tva u odnosu na besku\u0107nike ipak proteklo bez pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

Zaprimili smo ve\u0107i broj pritu\u017ebi korisnika mjere pronatalitetne politike Grada Zagreba s troje i vi\u0161e djece iz 2016. godine kao reakcije na Nacrta Prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o nov\u010danoj pomo\u0107i za roditelja odgojitelja koji na snagu treba stupiti u svibnju 2022. godine. Najavljenim se izmjenama zna\u010dajno smanjuje iznos nov\u010dane pomo\u0107i kao i ukupno trajanje mjere ovisno o dobi najmla\u0111eg djeteta te se predvi\u0111a mogu\u0107nost upisa djece starije od tri godine u redovni program pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, ali i zapo\u0161ljavanje roditelja pa su pritu\u017eitelji isticali kako \u0107e ih ovakve izmjene dovesti u rizik od siroma\u0161tva, a neke od njih onemogu\u0107iti u pru\u017eanju potrebne posebne skrbi djeci, pogotovo s obzirom na nedostatne kapacitete gradskih vrti\u0107a.<\/p>\n

Donositelju mjere ve\u0107 smo se i povodom ispitnog postupka 2016. nakon uvo\u0111enja mjere obra\u0107ali vezano uz spomenutu mjeru skrenuv\u0161i pozornost na potrebu provo\u0111enja procjene njenih dugoro\u010dnih u\u010dinaka, pogotovo onih o zapo\u0161ljivosti roditelja odgojitelja nakon izbivanja s tr\u017ei\u0161ta rada, kao i u\u010dinaka na djecu koja uslijed kori\u0161tenja mjere od strane roditelja nisu poha\u0111ala redovni program pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja. Na temelju sadr\u017eaja zaprimljenih pritu\u017ebi vidljivo je da se kod korisnika mjere radi o izrazito heterogenoj skupini te da su mnogi mjeru koristili zbog nemogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja i nepovoljne financijske situacije, pa najavljene izmjene ne\u0107e sve korisnike pogoditi na isti na\u010din.<\/p>\n

U savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u Gradu Zagrebu uputili smo mi\u0161ljenje i prijedlog da se, iako mjera nije primarno socijalnog ve\u0107 demografskog karaktera, iza\u0111e u susret roditeljima slabijeg socioekonomskog statusa i onima koji pripadaju u te\u017ee zapo\u0161ljive skupine, a kako bi se izbjegao njihov prijelaz u sustav socijalne skrbi. Izme\u0111u ostalog, predlo\u017eili smo i kasnije stupanje na snagu spomenutih izmjena, osiguravanje podr\u0161ke za lak\u0161e uklju\u010divanje roditelja na tr\u017ei\u0161te rada te ciljano ja\u010danje kapaciteta pred\u0161kolskih odgojno obrazovnih ustanova uz planiranje njihovog razvoja, s obzirom na njihovu ulogu u zdravom psihosocijalnom razvoju djeteta, utjecaju na smanjivanje dru\u0161tvenih nejednakosti te ujedna\u010davanja \u017eivotnih \u0161ansi sve djece.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201cPrava starijih osoba<\/a>\u201d, \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c i \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Sustav socijalne skrbi – Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima – Besku\u0107nici – Diskriminacija temeljem imovnog stanja [\/pullquote] Sustav socijalne skrbi U […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[432,572,573,582,597,605,607,615,657,1872,1679,1827,1066,2024,1744,1833,1873,1896,1836,1837,1852,1854,1855],"class_list":["post-13593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-nacionalne-manjine","tag-romska-manjina","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-socijalna-skrb","tag-stanovanje","tag-starije-osobe","tag-studenti","tag-umirovljenici","tag-beskucnici","tag-covid-19","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-mladi","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-policija","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanari","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13593"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14517,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13593\/revisions\/14517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}