{"id":13591,"date":"2022-04-11T11:14:37","date_gmt":"2022-04-11T09:14:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13591"},"modified":"2022-06-10T09:29:35","modified_gmt":"2022-06-10T07:29:35","slug":"pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja\/","title":{"rendered":"Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. <\/em><\/h6>\n
\n

Pravo na obrazovanje<\/strong>
\nLjudsko pravo na obrazovanje je Ustavom RH zajam\u010deno na na\u010din da je obrazovanje svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, kao i da je obvezno obrazovanje besplatno u skladu sa zakonom. Kako je za prava djece te posljedi\u010dno i pravo djece na obrazovanje nadle\u017ena pravobraniteljica za djecu, primarno pratimo ostvarivanje prava na visoko obrazovanje u RH.<\/p>\n

Stoga u ovom poglavlju navodimo problematiku utjecaja epidemije bolesti COVID-19 na studiranje, pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava iz studentskog standarda i dodjele stipendija, te probleme u provedbi postupaka priznavanja inozemnih stru\u010dnih kvalifikacija. Ujedno ukazujemo i na nedostatke zakonodavnog okvira koji regulira pojedine profesije zdravstvenih djelatnosti.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e EK o utjecaju bolesti COVID-19 na visoko obrazovanje navodi da polovina studenata u EU smatra da su pandemija i posljedi\u010dni prelazak na online studiranje negativno utjecali na stjecanje novih znanja i iskustvo studiranja. Iz istra\u017eivanja \u201eStudenti i pandemija: Kako smo (pre)\u017eivjeli?\u201c o utjecaju epidemije u Hrvatskoj u akademskoj godini 2020.\/2021., kojeg je AZVO provela u rujnu 2021.godine, proizlazi da je 63% studenata prvih godina istaknulo da zbog pandemije nisu u potpunosti do\u017eivjeli iskustvo studiranja, a ve\u0107ina je navela da nije imala osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu.<\/p>\n

Iako su natje\u010dajni postupci za dodjelu studentskih stipendija posljednjih nekoliko godina zna\u010dajno unaprije\u0111eni, jo\u0161 uvijek su prisutne odre\u0111ene nepravilnosti pri provedbi natje\u010daja od strane pojedinih javnih tijela.<\/p>\n

Tako smo zaprimili pritu\u017ebu u kojoj se ukazivalo na netransparentnost provedbe natje\u010daja za dodjelu dr\u017eavnih stipendija u STEM podru\u010djima znanosti za akademsku godinu 2020.\/2021. zbog nejasno definiranih rokova natje\u010dajnog postupka te nemogu\u0107nosti izjavljivanja pravnog lijeka. Analizom tada va\u017ee\u0107eg Pravilnika o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava redovitih studenata na dr\u017eavnu stipendiju u STEM podru\u010djima, utvrdili smo nedostatke u osiguravanju prava na \u017ealbu, na \u0161to smo ukazali MZO-u.<\/p>\n

Navedeni nedostatci su uklonjeni dono\u0161enjem novog Pravilnika u rujnu 2021. godini, kojim je propisano da se prigovor na rang-liste mo\u017ee podnijeti u roku od osam dana od njene objave te da o njemu odlu\u010duje Povjerenstvo za dodjelu dr\u017eavnih stipendija u STEM podru\u010djima znanosti u daljnjem roku od 30 dana, \u010dime je osigurana zakonitost i transparentnost natje\u010dajnog postupka.<\/p>\n

U pojedinim reguliranim profesijama i nadalje se uo\u010davaju problemi proceduralne naravi koji zna\u010dajno ote\u017eavaju postupak izdavanja odobrenja za obavljanje regulirane profesije na podru\u010dju RH. Naime, temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru\u010dnih kvalifikacija, osobe koje \u017eele pru\u017eati usluge obavljanjem odre\u0111ene regulirane profesije, a stru\u010dnu su kvalifikaciju stekle u inozemstvu, podnose zahtjev nadle\u017enom tijelu (komori ili ministarstvu), koji izdaju odobrenje za obavljanje regulirane profesije u RH.<\/p>\n

Ukoliko se u postupku utvrde zna\u010dajne razlike izme\u0111u stru\u010dnih kvalifikacija podnositelja zahtjeva i stru\u010dnih kvalifikacija koje se zahtijevaju u RH, nadle\u017eno tijelo od podnositelja zahtjeva mo\u017ee zatra\u017eiti provedbu jedne od dopunskih mjera \u2013 razdoblje prilagodbe do tri godine ili provjeru kompetentnosti. Postupali smo po pritu\u017ebama radi nemogu\u0107nosti provedbe dopunske mjere razdoblja prilagodbe do tri godine, kao uvjeta za priznavanje inozemne stru\u010dne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psihologa u RH, pri \u010demu smo utvrdili odre\u0111ene pravne i provedbene nedostatke. Naime, Hrvatska psiholo\u0161ka komora (HPK) usvojila je zaklju\u010dak temeljem kojeg se pritu\u017eiteljima nude dvije dopunske mjere \u2013 razdoblje prilagodbe u trajanju do tri godine ili provjera kompetentnosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, u praksi je dostupna samo provjera kompetentnosti. Prilagodba do tri godine uop\u0107e se ne provodi jer zbog nezainteresiranosti visokih u\u010dili\u0161ta za njenu provedbu, HPK nije uspjela realizirati suradnju s visokim u\u010dili\u0161tima na kojima se provode studiji psihologije. No, HPK navodi i da je zapo\u010dela rad na izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku priznavanja inozemnih stru\u010dnih kvalifikacija s ciljem stvaranja preduvjeta za provedbu navedene mjere u okvirima vlastitih kapaciteta, \u010dije se usvajanje o\u010dekuje tijekom 2022. godine.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 37.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu prepozna razinu obrazovanja magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike<\/span>
\nPreporuka 38.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da Pravilnik o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava na pokri\u0107e tro\u0161kova prehrane studenata uskladi sa Zakonom o strancima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Tijekom 2021. obratila nam se Hrvatska komora zdravstvenih radnika ukazuju\u0107i na nedostatak zakonske regulative u podru\u010dju profesije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zbog neuskla\u0111enosti nacionalnih propisa s europskim direktivama, \u0161to za posljedicu ima ote\u017eavanje pristupa tr\u017ei\u0161tu rada. Profesija magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike nije prepoznata u sustavu djelatnosti u zdravstvu, jer nije regulirana Zakonom o djelatnostima u zdravstvu, radi \u010dega smo jo\u0161 2017. godine preporu\u010dili MZ-u da izradi prijedlog izmjena navedenog Zakona s ciljem popunjavanja nastale pravne praznine i uklanjanja \u0161tetnih posljedica na pravo na rad ove kategorije zdravstvenih radnika. S obzirom da navedena problematika jo\u0161 nije adekvatno rije\u0161ena, a nastavili smo primati pritu\u017ebe, ponavljamo ovu preporuku.<\/p>\n

Uslijed neujedna\u010dene primjene zakonskog okvira koji se odnosi na prava studenata dr\u017eavljana dr\u017eava koje nisu \u010dlanice EU, zaprimili smo pritu\u017ebu studenta s odobrenim stalnim boravkom u RH radi nemogu\u0107nosti ostvarivanja studentskog prava na subvencioniranu prehranu. Naime, Pravilnikom o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava na pokri\u0107e tro\u0161kova prehrane studenata (Pravilnik) pravo na ovu potporu ne ostvaruju dr\u017eavljani dr\u017eava koje nisu \u010dlanice EU, izuzev iznimki propisanih \u010dl. 2 st. 4. Pravilnika, koja se ne odnosi na kategoriju studenata s odobrenim stalnim boravkom.<\/p>\n

Me\u0111utim, Direktivom Vije\u0107a 2003\/109\/EZ i Zakonom o strancima propisano je da osobe s dugotrajnim boravi\u0161tem i stalnim boravkom u\u017eivaju jednak tretman kao i dr\u017eavljani RH s obzirom na obrazovanje. Iako je MZO po\u010detkom 2018. godine uputilo okru\u017enicu svim visokim u\u010dili\u0161tima da navedeni studenti ostvaruju jednaka prava kao i hrvatski dr\u017eavljani, odredbe Pravilnika jo\u0161 nisu uskla\u0111ene sa Zakonom o strancima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Diskriminacija temeljem obrazovanja<\/strong><\/h3>\n

Epidemija koronavirusa, kao i mjere za njeno suzbijanje, obilje\u017eili su sustav obrazovanja i u protekloj godini te je utjecaj pandemije na visoko obrazovanje ostao jedna od najva\u017enijih tema.
\nUz online nastavu, u\u010denici i studenti ostali su bez vr\u0161nja\u010dke potpore, a procesi i rezultati u\u010denja uvelike ovise o vlastitim sposobnostima, ali i podr\u0161ci. Takve okolnosti u\u010dinile su jo\u0161 vidljivijima nejednakosti izme\u0111u onih sa zadovoljavaju\u0107im materijalnim i socijalnim uvjetima i onih koji te uvjete nemaju.<\/p>\n

Prema Istra\u017eivanju o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. god. 2020.\/2021., svega 54% studenata imalo je uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smje\u0161taju u kojem je boravilo. Bruco\u0161i navode da su im najve\u0107i izazovi bili nedostatak kontakta u\u017eivo s kolegama sa studija (48%), online nastava umjesto nastave u\u017eivo (39%) i nedostatak motivacije za u\u010denje uzrokovan neizvjesno\u0161\u0107u trajanja i posljedica pandemije (39%). Gotovo polovina sudionika istra\u017eivanja smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova, \u0161to posebno negativno utje\u010de na studente koji se u ve\u0107oj mjeri sami financiraju.<\/p>\n

Online nastava u \u0161kolama i fakultetima svima je ote\u017eala pristup obrazovanju, \u0161to je posebno te\u0161ko pogodilo one ni\u017eeg socio-ekonomskog statusa, a nametnulo se i pitanje njezine kvalitete. U te\u017eem su polo\u017eaju bili u\u010denici i studenti iz udaljenijih, ruralnih krajeva u kojima ne postoji infrastruktura koja omogu\u0107ava kori\u0161tenje Interneta bez te\u0161ko\u0107a. Prema o\u010ditovanjima visoko\u0161kolskih ustanova, dodatne te\u0161ko\u0107e je uzrokovalo i neujedna\u010deno informati\u010dko znanje studenata te nedostatne kompetencije nastavnika za kori\u0161tenje platformi putem kojih se odvijala nastava.<\/p>\n

Sve je to, prema istra\u017eivanju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, naru\u0161ilo procese studiranja i dovelo do pada motivacije i koncentracije, straha zbog neizvjesnosti u vezi s polaganjem ispita i zavr\u0161etkom akademske godine. Kako pokazuju dostupna istra\u017eivanja, online nastava i ispiti na daljinu izravno su utjecali na koli\u010dinu usvojenog znanja. Prema istra\u017eivanju AZVO, 47% anketiranih studenata smatra da studiranje u online okru\u017eenju pru\u017ea vi\u0161e prostora za neeti\u010dno pona\u0161anje pri provjeri znanja.<\/p>\n

Nakon dono\u0161enja odluke Sto\u017eera civilne za\u0161tite o uvo\u0111enju EU digitalne COVID potvrde za ulazak u sva javnopravna tijela, temeljem koje su pojedina visoka u\u010dili\u0161ta donijela odluku o njezinom obveznom posjedovanju, odnosno negativnom testu, kao uvjetu poha\u0111anja predavanja i vje\u017ebi, zaprimili smo ve\u0107i broj pritu\u017ebi studenata. Problematizirali su odluke visokih u\u010dili\u0161ta navode\u0107i da im se ograni\u010dava pravo na obrazovanje i da su diskriminirani.<\/p>\n

Dio studenata isticao je da su ovim odlukama visokih u\u010dili\u0161ta dovedeni u neravnopravan polo\u017eaj jer se onima koji ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovaraju\u0107i dokaz name\u0107u tro\u0161kovi testiranja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo pri razmatranju pojava diskriminacije temeljem imovnog stanja. Iako izvan izvje\u0161tajnog razdoblja, navodimo da je Ustavni sud po\u010detkom 2022. godine Rje\u0161enjem U-II-7149\/2021 ukinuo mogu\u0107nost da visoko u\u010dili\u0161te studente obve\u017ee da pri ulasku u prostore visokog u\u010dili\u0161ta predo\u010de EU digitalnu COVID-potvrdu ili drugi odgovaraju\u0107i dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju.<\/p>\n

Zaprimili smo i pritu\u017ebe studenata koji su stru\u010dnu praksu obavljali u odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, a koji su temeljem odluka Sto\u017eera civilne za\u0161tite bili u obvezi testirati se prilikom ulaska u navedene ustanove, pri \u010demu su sami morali snositi tro\u0161kove testiranja. Zatra\u017eili smo postupanja nadle\u017enih ministarstava radi pronala\u017eenja rje\u0161enja navedenog problema te nas je MZO obavijestilo da \u0107e obrazovne ustanove u kojima su studenti obavljali stru\u010dnu praksu nadoknaditi studentima tro\u0161kove testiranja, dok odgovor MRMSOSP-a jo\u0161 nismo zaprimili.<\/p>\n

U Nacionalnoj strategiji socijalne dimenzije obrazovanja, kao jedan od ciljeva se navodi i poticanje zavr\u0161avanja visokog obrazovanja ranjivih i podzastupljenih skupina studenata, me\u0111u kojima su i oni slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n

Unato\u010d tome, pritu\u017ebom nam se obratila osoba koja se zbog financijskih te\u0161ko\u0107a morala ispisati sa fakulteta i prekinuti redovno studiranje. Nakon \u0161to su mu se financijske prilike popravile, podnio je molbu da mu se odobri ponovni upis i nastavak ranije zapo\u010detog studija, koja je odbijena uz obrazlo\u017eenje da se pojedini studijski program mo\u017ee upisati samo jednom. Istovremena uputa da upi\u0161e neki drugi studijski program na istom veleu\u010dili\u0161tu ili nastavi isti studij na drugom visokom u\u010dili\u0161tu, ukazuje na izazove u provedbi cilja iz Nacionalne strategije. Upu\u0107ivanjem na ponovni upis prve godine nekog drugog studijskog programa, izla\u017ee ga se i dodatnim, ve\u0107im tro\u0161kovima od onih za nastavak prekinutog studija.<\/p>\n

Temeljem na\u0161e preporuke i upozorenja sporna su pravila promijenjena tako da je na navedenom visokom u\u010dili\u0161tu pod odre\u0111enim uvjetima sada ipak mogu\u0107 nastavak ranije zapo\u010detog studija.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 39.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu znanosti i obrazovanja, da u suradnji s visokim u\u010dili\u0161tima, doradom podzakonskih akata uredi mogu\u0107nost nastavka prekinutog studija te promjena studijskog programa u cilju poticanja zavr\u0161avanja visokog obrazovanja ranjivih i podzastupljenih skupina studenata[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Na diskriminaciju temeljem obrazovanja ukazuju i pritu\u017ebe zbog te\u0161ko\u0107a pri dobivanju licenci za rad koje, temeljem javne ovlasti, izdaju strukovne komore u zdravstvu i drugim reguliranim profesijama.<\/p>\n

Primjerice, nakon odra\u0111enog pripravni\u010dkog sta\u017ea i polo\u017eenog stru\u010dnog ispita pri MZ, Hrvatska komora fizioterapeuta (HKF) je pritu\u017eitelju odbila izdati licencu za rad ne priznav\u0161i mu kvalifikaciju ste\u010denu kroz verificirani program obrazovanja odraslih koji je, prema o\u010ditovanju MZ i AZOO, dio jedinstvenog obrazovnog sustava RH te se provodi po propisima iz podru\u010dja odgoja i obrazovanja i na temelju programa definiranih za redovno obrazovanje. Tako ste\u010dena kvalifikacija podrazumijeva kvalifikaciju ste\u010denu zavr\u0161etkom srednjo\u0161kolskog obrazovanja, a stru\u010dna znanja, vje\u0161tine i sposobnosti dokazuju se javnom ispravom \u2013 svjedod\u017ebom o prekvalifikaciji, koja je istovjetna onoj iz redovnog obrazovanja te dokazuje \u010dinjenice koje ne mogu biti predmet provjere.<\/p>\n

MZ je po provedenom upravnom nadzoru izreklo HKF mjeru da svoje akte uskladi s relevantnim zakonima, a u postupcima izdavanja licence za rad da po\u0161tuje odredbe Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, \u0161to do danas nije provedeno. Obzirom da je uskrata licence pritu\u017eitelju uvjetovana vrstom obrazovnog programa kojeg je zavr\u0161io, kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije utvrdili smo osnovanost sumnje na diskriminaciju temeljem obrazovanja. Dodatno, naplatna provjera osposobljenosti na koju HKF upu\u0107uje sve potencijalne \u010dlanove u istoj pravnoj situaciji, utje\u010de na dostupnost takve provjere nezaposlenim osobama.<\/p>\n

Na\u017ealost, kada govorimo o diskriminaciji temeljem obrazovanja, moramo spomenuti slu\u010daj Op\u0107ine Drnje, i Odluku o jednokratnoj nov\u010danoj potpori povodom ro\u0111enja djeteta, o kojoj smo pisali i u pro\u0161logodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u. Iako su na\u010delniku Op\u0107ine upu\u0107ena upozorenja zbog utvr\u0111ene sumnje na diskriminaciju temeljem obrazovanja, bra\u010dnog i obiteljskog statusa, dru\u0161tvenog polo\u017eaja i temeljem rase ili etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee, u navedenoj se Op\u0107ini i dalje onemogu\u0107ava ostvarivanje prava na ovu pomo\u0107 temeljem nekih od diskriminatornih kriterija.<\/p>\n

Naime, nakon upozorenja Odluka je samo djelomi\u010dno izmijenjena tako da potpora za novoro\u0111eno dijete i dalje nije dostupna ukoliko je jedan od roditelja ka\u017enjavan ili se protiv njega vodi kazneni postupak te bra\u010dnog ili obiteljskog statusa. Dodatno, roditeljima kojim je potpora za novoro\u0111eno dijete uskra\u0107ena ranijom primjenom zabranjenih, diskriminatornih kriterija, uklju\u010duju\u0107i i kriterij zavr\u0161ene osnovne \u0161kole, nije omogu\u0107eno naknadno ostvarivanje ovog prava, \u010dime se i godinu dana nakon upozorenja nastavlja diskriminatorno postupanje.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na dobro upravljanje<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c i \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Pravo na obrazovanje Ljudsko pravo na obrazovanje je Ustavom RH zajam\u010deno na na\u010din da je obrazovanje svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[615,1679,1827,2024,1744,1873,1896,1836,1851,366],"class_list":["post-13591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-studenti","tag-covid-19","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-mladi","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-radnici","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13591"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14395,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13591\/revisions\/14395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}