{"id":13589,"date":"2022-04-11T11:10:48","date_gmt":"2022-04-11T09:10:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13589"},"modified":"2022-06-17T14:15:01","modified_gmt":"2022-06-17T12:15:01","slug":"diskriminacija-temeljem-dobi-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-3\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem dobi"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Diskriminacija starijih osoba temeljem dobi<\/a><\/span>
\n– Mladi<\/a><\/span>
\n[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

<\/a>Diskriminacija starijih osoba temeljem dobi<\/strong><\/h3>\n

Kada govorimo o diskriminaciji osoba starije \u017eivotne dobi u 2021. godini, ne mo\u017ee se zaobi\u0107i utjecaj epidemije i mjera za njeno suzbijanje. Stariji su podnijeli veliki teret, ne samo kao skupina koju mogu\u0107a zaraza i njene posljedice osobito poga\u0111aju, nego i u pogledu u\u010dinka mjera za za\u0161titu od zaraze, poput izolacije i socijalne isklju\u010denosti. Upravo su osobe starije \u017eivotne dobi te\u017ee obolijevale od COVID-19 te je izrazito visok njihov udio u broju umrlih. U javnom diskursu od starijih se osoba tra\u017eilo da ne izlaze iz svojih domova te da izbjegavaju kontakte s drugim ljudima. To je posebno te\u0161ko pogodilo one u dugotrajnoj institucionalnoj skrbi gdje je povremeno bio zabranjen svaki izlazak iz institucija, kao i kontakti sa \u010dlanovima obitelji i vanjskim svijetom.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine osobe starije \u017eivotne dobi bile su izlo\u017eene dobnoj diskriminaciji prilikom tra\u017eenja posla, nedostatku socijalnih usluga za starije, digitalizaciji, kao i praksama koje uklju\u010duju starosna ograni\u010denja u pristupu dobrima i uslugama.<\/p>\n

Iako je ekonomska samostalnost bitan preduvjet za\u0161tite od diskriminacije i nasilja, starije osobe i umirovljenici sa izuzetno niskim mirovinama i dalje su izlo\u017eeni brojnim izazovima koja sa sobom donosi siroma\u0161tvo. Istra\u017eivanje za razvoj dru\u0161tveno inovativnog programa poticanja i podr\u0161ke umirovljenicima pokazuje kako \u010dak 74% umirovljenika koji su sudjelovali u ponovnoj aktivaciji na tr\u017ei\u0161tu rada, kao razlog za reaktivaciju navodi financije.<\/p>\n

Stoga, iako se do\u017eivljava kao pogodnost, reaktivacija umirovljenika \u010desto je posljedica njihovog lo\u0161eg imovnog stanja i mirovina od kojih ne mogu \u017eivjeti. Kako se u Istra\u017eivanju navodi, umirovljenici su naj\u010de\u0161\u0107e bili zaposleni kao prodava\u010di (51%) i voza\u010di autobusa (22%), a potom kao kuhari i pomo\u0107ni kuhari, telefonski anketari, voza\u010di transfera, sobari i fasaderi. Kako iz navedenoga proizlazi, umirovljenicima su dostupna uglavnom slabije pla\u0107ena radna mjesta za koja je potrebna ni\u017ea razina obrazovanja. Posljedica je to i \u010dinjenice da je nekim skupinama zakonski onemogu\u0107en nastavak rada u struci, primjerice \u0161kolskim djelatnicima.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 35.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravlja, da izmjeni diskriminatornu odredbu \u010dlanka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te rada nije osobito sklono umirovljenicima te se kao jedna od najve\u0107ih pote\u0161ko\u0107a u tra\u017eenju posla u navedenom Istra\u017eivanju navodi postojanje predrasuda me\u0111u poslodavcima o umirovljenicima kao homogenoj skupini bez potencijala. Sa sli\u010dnim predrasudama suo\u010davaju se i stariji radnici. Oni su najizlo\u017eeniji i prestanku radnog odnosa zbog poslovno uvjetovanih razloga gdje, prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina \u017eivota \u010dine 41% ukupnog broja radnika progla\u0161enih kolektivnim vi\u0161kom. Obzirom na izuzetno male \u0161anse ponovnog zapo\u0161ljavanja, njih se umirovljuje s prvim uvjetima za mirovinu, \u0161to kasnije doprinosi lo\u0161em materijalnom stanju umirovljenika.<\/p>\n

Kada govorimo o reaktiviranju osoba starije \u017eivotne dobi na tr\u017ei\u0161tu rada, va\u017eno je ukazati i na diskriminatorni u\u010dinak \u010dl. 50. ZOZO-a kojim se zaposlene osiguranike HZZO-a starije od 65 godina stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj od drugih. Iako obvezno zdravstveno osiguranje pla\u0107aju kao i ostali zaposleni, oni za vrijeme bolovanja nemaju pravo na naknadu pla\u0107e na teret HZZO-a, ve\u0107 na teret poslodavca.<\/p>\n

Prema podacima HCK-a, dostupnost socijalnih usluga, poput dostava toplog obroka ili pomo\u0107i u ku\u0107i starijim osobama, nije ravnomjerno rasprostranjena diljem \u010ditave RH.<\/p>\n

Razvijanje raznovrsnih i dostupnih izvaninstitucionalnih usluga za pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivljenja u vlastitom domu op\u0107i je trend u zemljama EU, koji utje\u010de i na razvoj socijalnih usluga za osobe starije \u017eivotne dobi u RH. Me\u0111utim, liste \u010dekanja za smje\u0161taj starijih osoba u institucionalnoj skrbi pokazuju da je interes za takvom vrstom socijalne usluge jo\u0161 uvijek ve\u0107i od dostupnih kapaciteta, o \u010demu treba voditi ra\u010duna.<\/p>\n

U slu\u010dajevima ozbiljno naru\u0161enog zdravstvenog stanja, smanjene pokretljivosti i trajne ovisnosti o tu\u0111oj pomo\u0107i u svakodnevnom funkcioniranju, podr\u0161ka kroz pomo\u0107 u ku\u0107i u trajanju od nekoliko sati tjedno nikako nije dostatna, pa se nedostupnost odgovaraju\u0107eg smje\u0161taja i usluge tako\u0111er mo\u017ee promatrati kao strukturalna dobna diskriminacija. Kada pak govorimo o privatnim domovima za stare i nemo\u0107ne, veliki problem predstavljaju njihove cijene koje, prema navodima Matice umirovljenika Hrvatske, rastu, \u0161to su\u017euje krug potencijalnih korisnika.<\/p>\n

Istovremeno, potomcima, bra\u010dnom ili izvanbra\u010dnom drugu osoba starije \u017eivotne dobi kojima je zbog odr\u017eavanja \u017eivota potrebno pru\u017eanje specifi\u010dne njege, koje su nepokretne ili se nalaze u uznapredovaloj fazi onkolo\u0161ke ili druge te\u0161ke bolesti, zbog koje nisu sposobne same brinuti o sebi, nije omogu\u0107en status njegovatelja.<\/p>\n

Priznavanje navedenog prava i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji bilo je predvi\u0111eno jo\u0161 Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017. – 2020. godine. Usprkos na\u0161im preporukama, niti novim ZSS, status njegovatelja do danas nije osiguran \u010dlanovima obitelji, iako bi se time olak\u0161ala tranzicija iz institucionalne u izvaninstitucionalnu skrb o osobama starije \u017eivotne dobi, a koja predstavlja dugoro\u010dni cilj. Priznavanje navedenog prava doprinijelo bi pomirenju profesionalnog i obiteljskog \u017eivota, posebice u odnosu na \u017eene koje \u010de\u0161\u0107e brinu o starim i nemo\u0107nim te bolesnim \u010dlanovima obitelji.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 36.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da u Zakonu o socijalnoj skrbi predvidi institut njegovatelja za \u010dlanove obitelji koji brinu o starim, nemo\u0107nim i oboljelim \u010dlanovima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Digitalizacija brojnih usluga i servisa, dodatno ubrzana epidemijom, tako\u0111er je ote\u017eala polo\u017eaj starijih osoba. Iako digitalizacija, uklju\u010duju\u0107i primjerice telemedicinu mo\u017ee pobolj\u0161ati dostupnost skrbi i usluga potrebnih starijim osobama, upotreba modernih tehnologija u brojnim sustavima mo\u017ee ih i dodatno isklju\u010diti. Stoga, po\u0161tuju\u0107i neminovnost promjena i dru\u0161tvenog napretka, pri svakom uklju\u010divanju digitalnih tehnologija u brojne segmente dru\u0161tvenog \u017eivota, treba predvidjeti i alternativna rje\u0161enja koja \u0107e osigurati pristup i onima koji se takvim tehnologijama ne koriste ili si ih ne mogu priu\u0161titi.<\/p>\n

Problemati\u010dna je u pogledu dobne diskriminacije i praksa nekih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava koja uslugu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uskra\u0107uju osobama starijim od 65 godina, zbog \u010dega smo dobili i nekoliko pritu\u017ebi dugogodi\u0161njih osiguranika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kojima je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo odbilo isto produljiti nakon 65. godine. Ukupno 10 osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava koja nude ovaj proizvod ima odre\u0111enu gornju dobnu granicu primanja u osiguranje, koje se kre\u0107e u rasponu izme\u0111u 60 i 70 godina \u017eivota. Neki od njih imaju odre\u0111enu i gornju granicu trajanja osiguranja odnosno ograni\u010denje mogu\u0107nosti obnove police.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Mladi<\/strong><\/h3>\n

Mlade osobe su tako\u0111er izlo\u017eene ageismu i predrasudama zbog svoje mladosti, posljedi\u010dno i diskriminaciji, kako na individualnoj tako i na strukturnoj razini. Uz dob, diskriminacija mladih \u010desto je povezana i s njihovim drugih osobnim karakteristikama, poput spola, rasnog ili etni\u010dkog podrijetla ili imovnog stanja.<\/p>\n

Progla\u0161enje epidemije i provedba mjera za njeno suzbijanje uvelike je utjecala na sve oblike \u017eivota mladih: obrazovanje, rad, dru\u0161tveni \u017eivot, sportske i kulturne aktivnosti te uklju\u010denost mladih u \u017eivot lokalne zajednice. U Izvje\u0161\u0107u Eurofonda o u\u010dinku COVID-19 na mlade u EU, navodi se da je pandemija dovela do problema vezanih uz mentalno zdravlje, posebice u odnosu na mlade kao posebno osjetljivu skupinu, na \u0161to su ukazale i udruge mladih i za mlade u RH.<\/p>\n

Prebacivanjem obrazovnih procesa na digitalne platforme mladim ljudima je onemogu\u0107eno stvaranje dru\u0161tvenih veza i razvijanje socijalnih vje\u0161tina, a razotkrile su se i ranije nejednakosti, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na obrazovanje. Dodatno, kao skupina relativno sigurna od te\u0161kih posljedica bolesti, mladi su u javnom prostoru bili stigmatizirani kao skupina koja bez dru\u0161tvene solidarnosti neodgovorno \u0161iri zarazu onima najugro\u017eenijima, osobama starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n

Kao skupina sa nesigurnim polo\u017eajem na tr\u017ei\u0161tu rada koja je, s manje iskustva, obi\u010dno raspore\u0111ena na poslove izvan upravlja\u010dkih struktura, mladi radnici u kriznim vremenima prvi gube posao. Prema podatcima gore navedenog Izvje\u0161\u0107a \u010dak 9% zaposlenih mladih u RH je tijekom pandemije izgubilo posao. Prema podatcima MRMSOSP-a, najve\u0107i udio s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme \u010dine mladi u dobi od 25 do 29 godina (16,59%). Rad na odre\u0111eno nosi nestabilnost i nesigurnost zaposlenja, a posebice je problemati\u010dno \u0161to se zloupotrebljava od strane poslodavaca te \u0161to mladima smanjuje \u0161anse za planiranje budu\u0107nosti i odvajanje od roditelja.<\/p>\n

Stambene politike, uklju\u010duju\u0107i i subvencioniranje stambenih kredita, koje su primarno orijentirane na kupnju nekretnina poga\u0111aju mlade nezaposlene i mlade radnike u nestalnim oblicima rada, koji stoga nisu kreditno sposobni. Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogu\u0107ava se odobravanje subvencije stambenog kredita kreditno sposobnim gra\u0111anima za rje\u0161avanje stambenog pitanja, \u0161to isklju\u010duje veliki broj mladih izlo\u017eenih gore navedenim te\u0161ko\u0107ama na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

U istra\u017eivanju Pandemijalci: Nezaposlenost i izgubljena COVID-19 generacija navodi se da je zabilje\u017een porast broja mladih s problemima depresije, anksioznosti i suicidalnog pona\u0161anja. Istra\u017eivanja potvr\u0111uju da razdoblja ekonomske neizvjesnosti, pra\u0107ena otkazima i\/ili nemogu\u0107no\u0161\u0107u pronalaska posla, imaju sna\u017ean utjecaj na psiholo\u0161ko zdravlje pojedinaca i njihovih obitelji, kao i da nezaposlenost poja\u010dava mogu\u0107nost izlo\u017eenosti stresovima uzrokovanim manjkom financijskih resursa i nedostatkom samopouzdanja koji mogu dovesti do razvoja mentalnih poreme\u0107aja, ovisnosti, pa i samoubojstva.<\/p>\n

Stoga je va\u017eno adekvatno odgovoriti na navedene probleme te se nadamo da \u0107e Strate\u0161ki okvir razvoja mentalnog zdravlja 2022. \u2013 2030. godine, koji je upravo u izradi, posvetiti posebnu pozornost mladima.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na zdravlje<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c i \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c i \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Diskriminacija starijih osoba temeljem dobi – Mladi [\/pullquote] Diskriminacija starijih osoba temeljem dobi Kada govorimo o diskriminaciji osoba […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[550,582,607,615,657,702,1679,2045,2024,1873,1896,1836,1897,1841,1851,366],"class_list":["post-13589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-siromastvo","tag-starije-osobe","tag-studenti","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-covid-19","tag-domovi-za-starije-i-nemocne-koronavirus","tag-izvjesce-2021","tag-mladi","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13589"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14518,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13589\/revisions\/14518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}