{"id":13587,"date":"2022-04-11T11:04:33","date_gmt":"2022-04-11T09:04:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13587"},"modified":"2022-06-17T14:21:10","modified_gmt":"2022-06-17T12:21:10","slug":"prava-starijih-osoba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba\/","title":{"rendered":"Prava starijih osoba"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
\n– Socijalna sigurnost starijih osoba<\/a><\/span>
\n– Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/span>
\n– Nasilje nad starijima<\/a><\/span>
\n– Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/a><\/span>
\n– Mirovinsko osiguranje<\/a>[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

<\/a>Socijalna sigurnost starijih osoba<\/strong><\/h3>\n

Prema posljednjim dostupnim podatcima DZS-a, svaki je peti stanovnik RH u dobi od 65 i vi\u0161e godina, a od njih je gotovo tre\u0107ina u riziku od siroma\u0161tva. Za osobe starije od 65 godina koje \u017eive same stopa rizika od siroma\u0161tva za 2020. godine iznosila je 52,1%, \u0161to je porast u odnosu na 2019. godinu.<\/p>\n

Odluka o isplati jednokratnog nov\u010danog primanja korisnicima mirovine radi ubla\u017eavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (tzv. COVID-dodatak), donesena u travnju 2021. godine, umirovljenicima je donijela kratkotrajno olak\u0161anje. Temeljem Odluke umirovljenicima sa mirovinama ni\u017eim od 4.000,00 kn ispla\u0107ivan je tzv. COVID-dodatak u iznosu od 400,00 kn do 1.200,00 kn, ovisno o visini mirovine.<\/p>\n

Umirovljenici koji su dio sta\u017ea ostvarili u inozemstvu bili su du\u017eni podnijeti dokaz o iznosu mirovine koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja u objektivno kratkom roku, do 30. lipnja 2021. godine. S obzirom na nedovoljnu informiranost, mnogi su navedeni rok nehotice propustili, pa smo MRMSOSP-u, kao i SUH, uputili preporuku za produljenje roka, koja je prihva\u0107ena, pa se dokaz o iznosu mirovine mogao naknadno podnijeti do 30. studenog 2021. godine. Prema podatcima HZMO-a, COVID-dodatak ispla\u0107en je u travnju za 652.341 korisnika, u srpnju za 58.068 korisnika, a u prosincu za jo\u0161 10.026 korisnika.\"\"<\/p>\n

Iz zaprimljenih pritu\u017ebi vidljivo je da se u provedbi pojavio niz pitanja i nedoumica, od isplate umirovljenicima s nereguliranim prebivali\u0161tem (iako fakti\u010dki prebivaju u RH) do pitanja isplata na ra\u010dune u banke u inozemstvu. Kako su nam se i po proteku drugog roka obra\u0107ali umirovljenici kojima COVID-dodatak nije ispla\u0107en jer se nisu na vrijeme obratili Zavodu, iako zadovoljavaju sve ostale uvjete, MRMSOSP-u smo uputili dodatnu preporuku da se, s ciljem pojednostavljivanja budu\u0107ih jednokratnih isplata pojedinim skupinama umirovljenika, razmotri povezivanje informacijskih sustava HZMO-a i Porezne uprave, a kako bi HZMO uz neposredan uvid u ukupnu visinu inozemne i tuzemne mirovine korisnika automatski mogao vr\u0161iti jednokratne isplate, kao \u0161to ih trenutno vr\u0161i za korisnike koji su sta\u017e i mirovinu ostvarili samo u RH. Isto je va\u017eno jer dio starijih osoba nije dovoljno informiran te nije u mogu\u0107nosti podnijeti zahtjev bez dodatne podr\u0161ke.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Po\u010detkom godine krenula je i isplata nacionalne naknade za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, u iznosu od 800,00 kuna mjese\u010dno, o \u010demu pi\u0161emo detaljnije u dijelu o mirovinskom osiguranju. U predmetu koji smo otvorili na vlastitu inicijativu utvrdili smo da je 92-godi\u0161njakinja naru\u0161enog vida i sluha, koja \u017eivi bez pitke vode, javne rasvjete i asfaltiranog prilaznog puta, podnijela zahtjev za nacionalnu naknadu za starije tek uz pomo\u0107 djelatnika op\u0107ine, jer nije bila svjesna mogu\u0107nosti \u0161to pokazuje va\u017enost izvaninstitucionalne podr\u0161ke za najranjivije me\u0111u osobama starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

<\/a>Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/strong><\/h3>\n

Prema podatcima MRMSOSP-a, u RH su djelovala tri dr\u017eavna doma, 45 decentraliziranih domova za starije osobe, 121 nedr\u017eavni dom i 379 obiteljskih domova. Iako broj nedr\u017eavnih i obiteljskih domova fluktuira, ukupan broj najtra\u017eenijih domova \u2013 onih decentraliziranih \u2013 godinama je isti. Od ukupno 22.364 korisnika domova za starije i nemo\u0107ne, 1.252 ih zbog niskih primanja sudjeluje u pla\u0107anju dijela tro\u0161ka smje\u0161taja, a ostatak tro\u0161ka podmiruje se iz dr\u017eavnog prora\u010duna, dok se za 846 korisnika tro\u0161ak smje\u0161taja u cijelosti podmiruje iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n

\u201e\u2026Jedino drugo meso koje se koristi je piletina i to u 15 dana jednom..na 20 ljudi i vise pile i po i to najmanjih dimenzija. Meso dode vec usmrdeno pa se namace u kvasini. O veceri da ne <\/span>govorim. Katastrofa. Ljudi su gladni, vezani i prljavi.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Nakon brojnih medijskih napisa o kr\u0161enjima prava korisnika u obiteljskim domovima, novim ZSS-om je propisano da su obiteljski domovi koji nakon 1. sije\u010dnja 2027. \u017eele nastaviti pru\u017eati usluge du\u017eni uskladiti svoj organizacijski oblik, \u0161to zna\u010di da \u0107e se, da bi nastavili raditi, do tada morati transformirati.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 25.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi donese podzakonske akte radi kvalitetne transformacije obiteljskih domova<\/span>
\nPreporuka 26.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prati i \u017eurno reagira kod samoinicijativnog ograni\u010davanja izlazaka i posjeta u domovima za starije i nemo\u0107ne<\/span>
\nPreporuka 27.<\/strong>
\nPru\u017eateljima usluga smje\u0161taja za starije osobe, da korisnicima usluga smje\u0161taja omogu\u0107e kontakte videopozivom[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

S obzirom da su u obiteljskim domovima smje\u0161tena 5.652 korisnika postavilo se pitanje kuda \u0107e korisnici oti\u0107i ako obiteljski domove zatvore svoja vrata, naro\u010dito s obzirom na kroni\u010dni manjak smje\u0161tajnih kapaciteta i njihovu dosada\u0161nju cjenovnu pristupa\u010dnost.<\/p>\n

Usprkos velikoj procijepljenosti korisnika domova za starije i nemo\u0107ne, njihovo funkcioniranje i dalje je bilo ote\u017eano za vrijeme epidemije, uz povremene pojave zaraze kod ve\u0107eg broja korisnika i osoblja, zbog \u010dega su pojedini domovi samoinicijativno svim korisnicima onemogu\u0107avali izlaske i posjete, time primjenjuju\u0107i restriktivnije mjere od onih predvi\u0111enih uputama HZJZ-a.<\/p>\n

Istovremeno, neki domovi za starije i nemo\u0107ne nisu iskoristili mogu\u0107nosti koje pru\u017ea digitalna tehnologija. Nedostatak opreme, ograni\u010dena dostupnost interneta i osoblja te ponekad nesnala\u017eenje s digitalnim tehnologijama doprinijeli su onemogu\u0107avanju ovakvih kontakata s \u010dlanovima obitelji, koji bi starijim osobama i njihovim \u010dlanovima obitelji barem djelomi\u010dno nadomjestili izostanak fizi\u010dkog kontakta.<\/p>\n

Korisnici koji su zbog svojeg zdravstvenog stanja morali redovito u bolnicu, primjerice zbog dijalize, proveli su i nekoliko mjeseci u samoizolaciji budu\u0107i da je u odre\u0111enom razdoblju ona bila preporu\u010dena u trajanju od 14 dana nakon svakog izlaska iz doma. Stacionarni korisnici \u010desto su umirali sami, bez opro\u0161taja s \u010dlanovima obitelji, a zbog zabrane okupljanja ve\u0107eg broja ljudi na posljednji po\u010dinak su odlazili bez uobi\u010dajenog ispra\u0107aja.<\/p>\n

Prema podatcima MRMSOSP-a, od 1. lipnja 2020. do 28. velja\u010de 2021. godine preminula su 903 korisnika domova za starije i nemo\u0107ne, najvi\u0161e u Gradu Zagrebu (279), Osje\u010dko-baranjskoj (79) i Me\u0111imurskoj \u017eupaniji (72), no nakon 1. o\u017eujka 2021. brojke su ne\u0161to ni\u017ee \u2013 do po\u010detka sije\u010dnja preminulo je ukupno 138 korisnika, \u0161to se vjerojatno mo\u017ee povezati s rastom broja procijepljenih korisnika.<\/p>\n

\n

“Kada je tata primljen u dom imao je 70 kg, bio je potpuno pokretan, sam je i\u0161ao na wc, sam je jeo, komunicirao normalno, prepoznavao nas uz povremen gubitak osje\u0107aja za mjesto i vrijeme i imao fizi\u010dku snagu. Dakle, u mjeseci i pol dana tata se iz fizi\u010dki jakog 83 godi\u0161njaka pretvorio u \u010dovjeka na samrti… Izgubio je gotovo 20 kg, potpuno je gladan i dehidriran, ima pelene, ne izlazi iz kreveta, ne komunicira, samo spava… <\/span><\/span><\/span><\/p>\n

On nije oslabio, on je na rubu \u017eivota, a o dostojanstvu \u010dovjeka i pravu na brigu i komunikaciju da ne govorim…Mi \u0107emo probati spasiti tatin \u017eivot, ali brinemo se za desetke kostura koje smo vidjeli u sobama doma….”<\/span><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U razdobljima zabrane posjeta zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi biv\u0161ih djelatnica privatnih i obiteljskih domova za starije i nemo\u0107ne, u kojima se vrlo otvoreno navodi da domovi na korisnicima \u0161tede, kako na hrani, tako i na grijanju, da je osoblje nestru\u010dno i da ga po no\u0107i uop\u0107e nema, da se korisnike ve\u017ee i da \u010dak i pojedine smrtne slu\u010dajeve izravno pripisuju postupanju osoblja. Isto tako, zabilje\u017eili smo i slu\u010daj u kojem su se \u010dlanovi obitelji korisnika pritu\u017eili na neadekvatnu i nesavjesnu skrb u razdoblju zabrane posjeta, zbog \u010dega je korisnik u roku mjesec i pol, koliko je proveo na smje\u0161taju, postao nepokretan i razvio dekubitalne rane, nakon \u010dega je preminuo. U svim spomenutim slu\u010dajevima zatra\u017eili smo \u017eurno provo\u0111enje inspekcijskog nadzora.<\/p>\n

MRMSOSP navodi da je tijekom 2021. provedeno 790 nadzora nad pru\u017eateljima usluge smje\u0161taja za starije i nemo\u0107ne osobe, da je plan nadzora za 2021. prema\u0161en, a broj inspektora pove\u0107an sa osam na 21, \u0161to iako pozitivan pomak i dalje nije zadovoljavaju\u0107e s obzirom na brojnost navoda o kr\u0161enjima prava starijih osoba u domovima.<\/p>\n

\"\"Iz izvje\u0161\u0107a o nadzorima provedenim u domovima za starije i nemo\u0107ne vidljivo je da je kod ve\u0107ine prisutan manjak medicinskih sestara, njegovateljica i socijalnih radnica, da dio zaposlenog osoblja nema odobrenja za samostalan rad, da njegovateljice nemaju polo\u017eene te\u010dajeve za njegu, da se \u201ena crno\u201c zapo\u0161ljava medicinsko osoblje iz susjednih dr\u017eava ili se ono uop\u0107e ne zapo\u0161ljava, navode\u0107i da se na objavljene oglase na HZZ-u nitko ne javlja. Tako\u0111er, zamije\u0107en je i prekomjeran broj korisnika u odnosu na kapacitete, kao i neprilago\u0111enost prostora.<\/p>\n

U jednom od provedenih nadzora inspektori su, uz niz drugih nepravilnosti, korisnicu koja ima demenciju zatekli s vezanim rukama, nogama i dekubitusom, te je ista potom izmje\u0161tena kod drugog pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja. Domu je nare\u0111eno otklanjanje uo\u010denih nepravilnosti te je podnesen optu\u017eni prijedlog zbog smje\u0161taja ve\u0107eg broja korisnika od dozvoljenog. Pritom nije izre\u010dena mjera zabrane rada niti su, vezano za postupanje prema navedenoj korisnici, podnesene prekr\u0161ajne ili kaznene prijave protiv odgovornih.<\/p>\n

U drugom slu\u010daju, u kojem je njegovateljica objavila fotografije vezane korisnice, a koje su potom prenijeli mediji, inspektori su konstatirali da u sobi korisnice nisu prona\u0111ena sredstva za sputavanje. Ipak, navedeni dom u me\u0111uvremenu je prestao s radom, a protiv vlasnice je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 28.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da regulira primjenu mjera ograni\u010davanja kretanja kod pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja koji nisu ustanove socijalne skrbi[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Novim ZSS-om ponovno je propu\u0161teno regulirati primjenu mjera ograni\u010davanja kretanja u domovima za starije i nemo\u0107ne koji nisu ustanove socijalne skrbi, a s obzirom na uo\u010dene slu\u010dajeve kori\u0161tenja sredstava sputavanja nad osobama s Alzheimerom, mogu\u0107e su povrede \u010dlanka 3. EKLJP. Tijekom 2021. godine primijetili smo i porast broja pritu\u017ebi zbog iznenadnog otkazivanja smje\u0161taja dementnim osobama, iz \u010dega je vidljivo da su zbog kroni\u010dnog manjka dugotrajnog smje\u0161taja za starije osobe oboljele od demencije i Alzheimerove bolesti, kao i njihove obitelji, u posebno ranjivom polo\u017eaju.<\/p>\n

Posebno zabrinjava da je \u010dak 17, od ukupno 31 pru\u017eatelja usluga smje\u0161taja za starije i nemo\u0107ne kojima je inspekcija MRMSOSP-a izrekla mjeru zabrane rada, nastavilo sa radom, \u0161to dodatno potvr\u0111uje potrebu pra\u0107enja provedbe izre\u010denih mjera.<\/p>\n

Novim ZSS-om propisano je da bi JLS trebale najmanje jednom godi\u0161nje provoditi kontrolu nad pru\u017eateljima usluga smje\u0161taja za starije i nemo\u0107ne, a u slu\u010daju \u201eosnovane sumnje\u201c na nepravilnosti iste bi trebale dojavljivati MRMSOSP-u. Kako bi nadzori koje \u0107e JLS provoditi bili u\u010dinkoviti, potrebno je osigurati da budu nenajavljeni te da ih provode osobe koje su educirane i senzibilizirane za problematiku domova za starije i nemo\u0107ne osobe.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Nasilje nad starijima<\/strong><\/h3>\n

Prema podatcima UN-ove neovisne stru\u010dnjakinje za prava starijih osoba, nasilje i zanemarivanje starijih osoba zna\u010dajno je poraslo tijekom pandemije, kako u domovima za starije, tako i u obiteljima. U RH se takvi podatci prikupljaju u svakom sustavu zasebno, a nasilje nad korisnicima uo\u010deno prilikom inspekcijskih nadzora u pravilu se tretira kao nepravilnost u radu i nala\u017ee se rok za njeno otklanjanje te \u010desto prolazi bez prekr\u0161ajnopravnih ili kaznenopravnih posljedica za po\u010dinitelje.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 29.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura sredstva za OCD-e i JLP(R)S za aktivnosti usmjerene na osna\u017eivanje starijih i podr\u0161ku u slu\u010dajevima obiteljskog nasilja[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

O nasilju koje stariji do\u017eivljavaju u vlastitim domovima postoje tek parcijalni podaci, me\u0111u ostalim pribavljeni i kroz istra\u017eivanja koje u pojedinim dijelovima RH provode udruge. Tako je istra\u017eivanje udruge Duga Vukovar pokazalo da je gotovo tre\u0107ina starijih ispitanih osoba do\u017eivjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n

Uz strah, istra\u017eivanje Centra za kvalitetu \u017eivota 50+ prepoznalo je kao razloge i sram, neinformiranost i nepovjerenje u institucije. Kao rizi\u010dni faktori na strani \u017ertve posebno su istaknuti bolest, invaliditet, nepokretnost i alkoholizam. Istra\u017eivanjem koje je udruga CERANEO provela u pet \u017eupanija na podru\u010dju sjeverne Hrvatske primije\u0107eno je da su va\u017ean faktor ranjivosti starijih naru\u0161eni obiteljski odnosi i tradicionalni obrasci u kojima se o\u010dekuje naslje\u0111ivanje imovine nau\u0161trb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti.<\/p>\n

\n

“Moja k\u0107erka … je lije\u010deni alkoholi\u010dar, koja sustavno i godinama vrije\u0111a i psihi\u010dki, verbalno i financijski zlostavlja moju majku, njenu baku. Policija i Hitna medicinska pomo\u0107 su \u010desto bili u na\u0161oj ku\u0107i u …., na intervenciji. Moja majka je stara i bolesna \u017eena. Majka bi \u017eeljela da se …. odseli i ostavi je na miru…. ne \u017eeli, iako je zaposlena. <\/span><\/p>\n

Moja majka tra\u017ei od mene pomo\u0107. Ja ne znam kako da joj pomognem.”<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Tijekom 2021. godine u vi\u0161e smo navrata zaprimili pritu\u017ebe susjeda, koji navode da svjedo\u010de nasilju nad starijim osobama u obitelji, no \u017ertve su, usprkos postojanju vidljivih ozljeda, takve navode zanijekale. Po\u010dinitelji nasilja su osobe koje \u017eive u istom ku\u0107anstvu, a \u017ertve ih pod svaku cijenu \u017eele za\u0161tititi, \u0161to institucijama onemogu\u0107ava daljnje postupanje.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 30.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da osnuje Radnu skupinu za pra\u0107enje pojavnosti nasilja nad starijima, uklju\u010duju\u0107i i u domovima za starije i nemo\u0107ne[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a o radu Povjerenstva za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija vezanih za za\u0161titu od nasilja u obitelji za 2020. godinu, pred sudovima je evidentirano 314 \u017ertava starije \u017eivotne dobi, \u0161to predstavlja porast u odnosu na 2018. i 2019. godine, iako je ukupan broj \u017ertava u padu. MUP je tijekom 2021. godine evidentirao 760 \u017ertava obiteljskog nasilja starijih od 65, od \u010dega 499 \u017eena i 261 mu\u0161karac, \u0161to je pad u odnosu na 2020. godinu (1.095 \u017ertava obiteljskog nasilja starijih od 65). Prema evidenciji centara za socijalnu skrb, zabilje\u017eeno je 289 slu\u010dajeva zanemarivanja potreba osoba starije \u017eivotne dobi, \u0161to predstavlja blagi porast u odnosu na 2019. godinu.<\/p>\n

Pritom je va\u017eno napomenuti da postoje\u0107i na\u010din prikupljanja i objave prikupljenih podataka ne daje sveobuhvatni i sustavni uvid u problematiku nasilja nad starijima, jer se ne objavljuje struktura po\u010dinitelja nasilja nad starijima (jesu li to djeca, unuci ili partneri), vrsta nasilja nad starijima (prete\u017ee li, primjerice, fizi\u010dko ili ekonomsko nasilje) i poduzetih mjera \u2013 jesu li po\u010dinitelji i na koji na\u010din sankcionirani.<\/p>\n

<\/h3>\n

<\/a>Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/strong><\/h3>\n

Zasebne podatke o broju sklopljenih ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju nije mogu\u0107e prikazati. Naime, prema podacima HJK, pred javnim bilje\u017enicima je tijekom 2021. sklopljeno 1.578 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (od \u010dega 567 u formi javnobilje\u017eni\u010dkog akta, a 1.011 je solemnizirano), dok je pred sudovima ovjereno 1.320 ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n

Pri tome bi bilo osobito va\u017eno znati broj sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, jer su kod ovih ugovora primatelji udr\u017eavanja u iznimno ranjivom polo\u017eaju u slu\u010daju zloporaba i neizvr\u0161avanja obveza od strane davatelja uzdr\u017eavanja. Naime, za razliku od ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju davatelj uzdr\u017eavanja stje\u010de stvari i prava koja su predmet ugovora za \u017eivota primatelja uzdr\u017eavanja.<\/p>\n

Motiv za sklapanje ugovora o uzdr\u017eavanju na strani primatelja uzdr\u017eavanja, u pravilu starije osobe, mo\u017ee biti podmirivanje mjese\u010dnog tro\u0161ka smje\u0161taja u domu za starije, pomo\u0107 oko zadovoljenja svakodnevnih potreba \u2013 kuhanja, obavljanja ku\u0107anskih poslova, brige o higijeni i zdravlju i sl. Zna\u010dajan broj starijih osoba zbog niskih mirovina ne mo\u017ee samostalno pla\u0107ati usluge koje im postanu potrebne zbog naru\u0161enog zdravlja. Posljedica je to i nedovoljne dostupnosti socijalnih usluga (primjerice restriktivni cenzus za uslugu pomo\u0107i u ku\u0107i) ili ograni\u010denog trajanja projektnih aktivnosti kojima se pru\u017ea pomo\u0107 u ku\u0107i (poput \u201eZa\u017eeli\u201c).<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 31.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da sudovima pred kojima se sklapaju ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju te javnim bilje\u017enicima omogu\u0107i pristup postoje\u0107im elektroni\u010dkim evidencijama, radi provjere poslovne sposobnosti stranaka te postojanja prepreka za sklapanje ovih ugovora iz \u010dl. 170. ZSS-a<\/span>
\nPreporuka 32.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu pravosu\u0111a i uprave, da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, uklju\u010duju\u0107i i za uspostavu registra ugovora[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Naravno, motiv za sklapanje na strani pru\u017eatelja uzdr\u017eavanja mo\u017ee biti itekako pozitivan, no potrebno je regulirati sklapanje ovih ugovora tako da se \u0161to vi\u0161e preveniraju zlouporabe. U slu\u010daju neizvr\u0161avanja obveza od strane davatelja uzdr\u017eavanja ugovor se mo\u017ee raskinuti, me\u0111utim u praksi ovi sudski postupci traju predugo, osobito s obzirom na visoku dob primatelja uzdr\u017eavanja, koji ponekad umiru ne do\u010dekav\u0161i raskid.<\/p>\n

\u010cak i nakon zloporaba zbog kojih su ostali bez imovine i skrbi, primatelji uzdr\u017eavanja nisu mogli ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi. Navedeno je rije\u0161eno novim ZSS-om kojim je propisano da se primateljima uzdr\u017eavanja koji su pokrenuli postupak radi raskida zbog neispunjavanja obveze sada mo\u017ee priznati pravo na ZMN, doplatak za pomo\u0107 i njegu, pomo\u0107 u ku\u0107i i uslugu smje\u0161taja, \u0161to je bila na\u0161a preporuka.<\/p>\n

Registar ovakvih ugovora i dalje ne postoji, iako se i HJK zala\u017ee za njegovo uvo\u0111enje. HJK dodatno isti\u010de da bilje\u017enicima nije omogu\u0107eno poduzimanje osnovnih koraka radi provjere osobnih svojstava stranaka, da nemaju mogu\u0107nost neposredne provjere je li primatelj uzdr\u017eavanja djelomi\u010dno li\u0161en poslovne sposobnosti u odnosu na raspolaganje imovinom i sklapanje pravnih poslova, koliko je ugovora s drugim osobama ve\u0107 sklopio te je li davatelj uzdr\u017eavanja zaposlen u sustavu socijalne skrbi, \u0161to je zakonska prepreka za sklapanje ovakvih ugovora.<\/p>\n

Zbog nejednakosti stranaka koje sklapaju ugovor, odnosno posebne ranjivosti na strani primatelja, potrebno je unaprijediti trenutni normativni okvir, kako bi se prevenirale zlouporabe. Preporu\u010damo stoga bolje regulirati postupak sklapanja ovih ugovora, uvo\u0111enje registra pru\u017eatelja uzdr\u017eavanja, kao i ubrzati postupak raskida ovih ugovora u slu\u010daju zlouporabe. Pored toga, trebalo bi razmotriti i ograni\u010denje broja ovakvih ugovora koji jedna osoba kao uzdr\u017eavatelj mo\u017ee sklopiti.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Mirovinsko osiguranje<\/strong><\/h3>\n

Od sije\u010dnja 2021. godine HZMO ispla\u0107uje nacionalnu naknadu za starije osobe, nov\u010dano primanje za starije od 65 godine koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a imaju prebivali\u0161te na podru\u010dju RH u neprekinutom trajanju od najmanje 20 godina.<\/p>\n

Prema podatcima HZMO-a, na dan 31. prosinca 2021. prosje\u010dna dob korisnika ove naknade bila je 73 godine, 20% njih bilo je u dobi od 80 ili vi\u0161e godina, a gotovo dvije tre\u0107ine korisnika bile su \u017eene.<\/p>\n

Usprkos najavi da \u0107e navedeno pravo do kraja 2021. godine iskoristiti gotovo 20.000 osoba, na dan 31. prosinca 2021. nacionalnu je naknadu koristilo svega 5.696 starijih osoba. U svojoj analizi iz prosinca 2021. godine Institut za javne financije (IJF) osvr\u0107e se na mogu\u0107e razloge zbog kojih je broj korisnika bitno manji od procijenjenog, me\u0111u ostalim ukazuju\u0107i na neinformiranost potencijalnih korisnika, na\u010din podno\u0161enja zahtjeva i isplatu putem banaka.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 33.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe pove\u0107a iznos te omogu\u0107i isplatu putem po\u0161te[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Iznos nacionalne naknade za starije je 800,00 kn, odnosno 820,80 kn u 2022. godini, i pokriva samo dio \u017eivotnih tro\u0161kova. Stoga smo tijekom izmjena ZSS-a ukazivali na potrebu pove\u0107anja nacionalne naknade za starije, u skladu s rastom ZMN-a. Pri tome osobe koje su korisnici ZMN-a ujedno time dobivaju i \u201epropusnicu\u201c za razli\u010dita druga prava, posebno na lokalnoj razini, poput naknade za tro\u0161kove stanovanja i ogrjeva, pa se dio osoba vjerojatno i iz tog razloga nije odlu\u010dio za nacionalnu naknadu.<\/p>\n

Analiza IJF ukazuje i na mogu\u0107e razloge zbog kojih su korisnici mirovina koje su iznosom ni\u017ee od 800,00 kn ipak odabrali mirovinu. S tim u vezi, navodi se da je mirovina primanje koje nije uvjetovano dohodovnim cenzusom te uz nju ve\u0107ina umirovljenika mo\u017ee raditi, dok istovremeno korisnici nacionalne naknade zbog prema\u0161ivanja dohodovnog cenzusa mogu izgubiti pravo na nju, a pravo gube i ako se pove\u0107a dohodak ku\u0107anstva. Ovo potvr\u0111uje i podatak HZMO-a da je od ukupno 26.405 osoba \u010dija je mirovina na dan 1. sije\u010dnja 2021. iznosila manje od 1.000,00 kuna, samo njih 60 zatra\u017eilo obustavu isplate mirovine radi ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu.<\/p>\n

\n

“Molim Vas zasto su moji roditelji danas uplakani morali napustiti prostorije mirovinskog u Splitu. Naime danas su do\u0161li da podnesu zahtjev za isplatu covid dodatka ali slu\u017ebenica nije htjela<\/span>
\nuzeti zahtjev zbog kako kaze razloga da su zakasnili. Ipak su oni stariji ljudi i nisu im bas dostupne informacije kao drugima. Da li je to mogu\u0107e pa ipak je to naknada jednokratna kako mogu zakasniti.”<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Zaprimali smo i pritu\u017ebe koje su se odnosile na ote\u017eanu komunikaciju sa HZMO-om, posebno za podnositelje zahtjeva koji \u017eive u inozemstvu, te na dugotrajnost postupaka s inozemnim elementom. HZMO navodi da se u tim predmetima skratilo vrijeme dono\u0161enja prvostupanjskog rje\u0161enja sa 172,2 dana u 2020. na 127,3 dana u 2021. godini. No, pritom je potrebno dodatno intenzivirati komunikaciju sa strankama, posebice u slu\u010dajevima kada je za rje\u0161avanje potrebno da stranka dostavi dodatnu dokumentaciju, ovla\u0161tenje banke, potvrdu o \u017eivotu i sl., a dobro informiranje stranaka o potrebnoj dokumentaciji zasigurno bi skratilo vrijeme postupanja.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 34.<\/strong><\/span>
\nHrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da intenzivnijom komunikacijom sa strankama dodatno skrati vrijeme postupanja, posebice u odnosu na predmete s inozemnim elementom[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Strankama je tako\u0111er potrebno, koliko god je mogu\u0107e, pojasniti na koji na\u010din je u njihovom predmetu utvr\u0111en izra\u010dun mirovine, s obzirom da su rje\u0161enja HZMO-a zbog svojeg formalnog oblika strankama \u010desto nerazumljiva, \u0161to potvr\u0111uju i udruge koje pru\u017eaju besplatnu pravnu pomo\u0107, kojima se stranke \u010desto obra\u0107aju radi tuma\u010denja izra\u010duna mirovine.<\/p>\n

Uz ponovno aktualiziranje pitanja adekvatnosti postoje\u0107e formule za uskla\u0111ivanje mirovina, za \u010diju se izmjenu udruge umirovljenika ve\u0107 dulje zala\u017eu, navode\u0107i da postoje\u0107a formula dovodi do stalnog opadanja prosje\u010dnih primanja umirovljenika u odnosu na prosje\u010dne pla\u0107e, tijekom 2021. je u javnosti problematiziran i postoje\u0107i model obiteljskih mirovina.<\/p>\n

Naime, obiteljska mirovina trenutno iznosi 70% mirovine bra\u010dnog druga te su \u010desti slu\u010dajevi u kojima pre\u017eivjeli bra\u010dni drug koji je ostvario i vlastitu mirovinu ne mo\u017ee koristiti obiteljsku mirovinu jer nije povoljnija od vlastite, radi \u010dega smr\u0107u jednog od bra\u010dnih drugova umirovljeni\u010dko ku\u0107anstvo naglo osiroma\u0161uje. MRMSOSP je za 2022. najavilo reformu obiteljskih mirovina, po uzoru na obiteljske mirovine u drugim zemljama, te bi iste u prosjeku trebale porasti.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na zdravlje<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c i \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. [pullquote] Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: – Socijalna sigurnost starijih osoba – Domovi za starije i nemo\u0107ne – Nasilje nad starijima – Ugovori o do\u017eivotnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[573,582,605,607,657,702,1679,1826,1827,2024,1744,1833,1834,1835,1897,1871,1845,1852,1855,1849,366],"class_list":["post-13587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-stanovanje","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-covid-19","tag-domovi-za-starije-i-nemocne","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-mirovinski-sustav","tag-nasilje-u-obitelji","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-sloboda-kretanja","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-ugovori-o-uzdrzavanju","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13587"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14067,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13587\/revisions\/14067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}