{"id":13585,"date":"2022-04-11T10:47:32","date_gmt":"2022-04-11T08:47:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13585"},"modified":"2022-06-17T14:35:59","modified_gmt":"2022-06-17T12:35:59","slug":"pravo-na-rad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad\/","title":{"rendered":"Pravo na rad"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a> Vi\u0161e o pravu na rad mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.<\/em><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/p>\n

– Prava za vrijeme nezaposlenosti<\/a><\/span><\/p>\n

– Radni odnosi u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama<\/a><\/span><\/p>\n

– Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/a><\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

I u 2021. godini su se radnici, ali i poslodavci, svakodnevno prilago\u0111avali brojnim izazovima zbog epidemije bolesti COVID-19. Postoje\u0107a zakonska regulativa u podru\u010dju radnih odnosa, ponajprije Zakona o radu (ZOR), osobito u svezi rada na daljinu, tj. rada od ku\u0107e, nije u dovoljnoj mjeri jam\u010dila za\u0161titu prava radnika koji su radili bez novih ili izmijenjenih ugovora, odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, \u010desto prekovremeno i bez evidentiranja i pla\u0107anja takvog rada, kao i s njim u vezi nastalih tro\u0161kova.<\/p>\n

Izazov za zaposlene u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama, osobito zdravstvu i socijalnoj skrbi, bila je primjena odluka Sto\u017eera CZRH kojima su za zaposlene uvedene obveze testiranja ili posjedovanja EU digitalne COVID potvrde temeljem preboljenja ili cijepljenja, kao uvjet za pristup radnom mjestu. Nezadovoljstvo zaposlenih, uz potporu nekih sindikata, rezultiralo je obra\u0107anjem Ustavnom sudu RH radi ocjene ustavnosti i zakonitosti odluka Sto\u017eera CZRH.<\/p>\n

Zbog nedostatka doma\u0107e radne snage, poslodavci su na odre\u0111enim poslovima sve \u010de\u0161\u0107e zapo\u0161ljavali dr\u017eavljane tre\u0107ih zemalja, bilo dr\u017eavljane zemalja u susjedstvu ili dalekih zemalja, poput Pakistana, Vijetnama ili Sirije, koji zbog nepoznavanja hrvatskog jezika nisu bili upoznati s pravima iz radnog odnosa, a ve\u0107ina nije znala niti komu se obratiti za pravnu pomo\u0107 i za\u0161titu prava.<\/p>\n

Zna\u010dajan broj radnika zapo\u0161ljavali su poslodavci koji obavljaju poslove uz kori\u0161tenje digitalnih platformi\/aplikacija Uber, Glovo, Wolt, Bolt Food i sli\u010dnih. Problematika tzv. platformskog rada ve\u0107 je prepoznata na razini EU, zbog \u010dega je u izradi Direktiva o pobolj\u0161anju radnih uvjeta radnika putem platformi. O\u010dekujemo da \u0107e se najavljenim izmjenama ZOR-a regulirati i takav rad.<\/p>\n

\n

\u201eNeispla\u0107ene pla\u0107e i doprinosi, dajem izvanredni otkaz u kolovozu pro\u0161le godine. Poslodavac me ne odjavljuje, ne zaprima otkaz\u2026odlazim na HZMO, sama se odjaviti ne mogu, pa di\u017eem <\/span>postupak o utvr\u0111ivanju prestanka osiguranja. I to traje. Ugostitelj sam, potporu ne mogu dobiti, jer kod njega ni pla\u0107e nisam dobivala, na zavod ne mogu jer sam slu\u017ebeno zaposlena, <\/span>zaposliti se ne mogu, jer nitko ni je lud s ovim inspekcijama riskirati s neprijavljenim radnikom. <\/span><\/p>\n

Dakle bez ikakvih sam primanja ili \u010dak opcija za primanja i sredstava za \u017eivot. Prijavljen poslodavac dr\u017eavnom inspektoratu, oni ne mogu puno jer nemaju gdje iza\u0107i na teren, s obzirom da objekt vi\u0161e ne radi, a na adresi tvrtke nema ni\u010dega. Kome se jo\u0161 obratiti, koga tu\u017eiti, gdje prijaviti?\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Pritu\u017ebe zaposlenih u privatnom i javnom sektoru su naj\u010de\u0161\u0107e ukazivale na kr\u0161enja pojedina\u010dnih prava iz radnog odnosa. Zaposleni u javnim slu\u017ebama su ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e ukazivali na mogu\u0107e nepravilnosti vezane uz u\u010destalo sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme te uznemiravanje na radnom mjestu povezano s naru\u0161enim me\u0111uljudskim odnosima.<\/p>\n

Zaposleni u privatnom sektoru \u010de\u0161\u0107e su ukazivali na rad \u201ena crno\u201c, isplatu dijela ili cijele pla\u0107e \u201ena ruke\u201c, neisplatu pla\u0107a te neuru\u010denje obra\u010dunskih lista. I jedni i drugi su u gotovo istoj mjeri ukazivali na nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad te kr\u0161enje prava na dnevni i tjedni odmor. Zaprimali smo i brojne upite, naj\u010de\u0161\u0107e zaposlenih u gospodarstvu i obrtu, me\u0111u njima i dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, kako za\u0161tititi povrije\u0111ena prava iz radnog odnosa i kojim tijelima se obratiti.<\/p>\n

Osim radnika, s negativnim utjecajem epidemije nosili su se i poslodavci te su nam se tijekom 2021. godine obra\u0107ali ukazuju\u0107i da su onemogu\u0107eni u daljnjem obavljanju djelatnosti, neki i trajno, s ozbiljnim posljedicama na \u017eivotnu egzistenciju.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Prava za vrijeme nezaposlenosti<\/strong><\/h3>\n

Prema podatcima HZZ-a krajem prosinca 2021. godine bilo je registrirano 125.715 nezaposlenih osoba, \u0161to je \u010dak 21,35% manje nego u prosincu prethodne godine. Pritom se 120.021 osoba u evidenciju prijavila izravno iz radnog odnosa, od \u010dega \u010dak 45,5% po isteku ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to ukazuje da je me\u0111u zaposlenima i dalje visok udio onih u nesigurnim oblicima rada.<\/p>\n

Zaprimljene pritu\u017ebe prete\u017eno su se odnosile na nemogu\u0107nost ostvarivanja nov\u010dane naknade tijekom nezaposlenosti, no iz njih je uglavnom proizlazilo da pritu\u017eitelji nisu ispunjavali uvjete za ostvarivanje ovog prava, s obzirom da su bili dugotrajno nezaposleni ili su u posljednja 24 mjeseca radili manje od devet mjeseci. Prema podatcima HZZ-a, od podnesenih 70.506 zahtjeva za ostvarivanje prava na nov\u010danu naknadu odbijeno ih je svega 4,36%.<\/p>\n

Gra\u0111ani su se pritu\u017eivali i na dugotrajnost postupanja HZZ-a u prvostupanjskim i u drugostupanjskim postupcima (prosje\u010dno trajanje drugostupanjskih postupaka je 47 dana) radi ostvarivanja prava na nov\u010danu naknadu, no razlog njihovog du\u017eeg trajanja \u010desto su bile pote\u0161ko\u0107e u pribavljanju dokumentacije, primjerice dokaza o prestanku radnog odnosa ili dokaza o ispla\u0107enim pla\u0107ama, kao i dokaza o radnom sta\u017eu i pla\u0107ama ostvarenim kod poslodavaca u inozemstvu.<\/p>\n

\n

\u201eMoj kraj \u017eivota kakav poznajem po\u010dinje 2020. U 3. mjesecu 2020. su mi odobreni poticaji za zapo\u0161ljavanje. U tom trenutku po\u010dinje pandemija Covida\u2026 Hrvatski zavod za zapo\u0161ljavanje stopira isplatu sredstava \u2026 Naravno da nisam mogao raditi zbog zabrane Sto\u017eera\u2026 U me\u0111uvremenu moja borba za egzistenciju tek po\u010dinje. <\/span><\/p>\n

Rasprodao sam svu imovinu kako bi <\/span>bankama mogao vra\u0107ati kredite a \u017eivim kod prijateljice koja mi je ponudila dom, jer bi ostao na cesti\u2026 Dr\u017eava nikada nije donijela neki presedan ili prijedlog kako bi se nama koji smo se <\/span>na\u0161li u toj situaciji produ\u017eile ugovorne obveze vezane za poticaje i kako bi nam se dopustilo da se zaposlimo negdje drugdje, kako bi mogli zaraditi za \u017eivot u nekim drugim granama <\/span>djelatnosti, onima koje nisu imale zabranu rada\u2026\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U programe aktivne politike zapo\u0161ljavanja tijekom 2021. godine novouklju\u010dena je 31.401 osoba, \u0161to je 35% vi\u0161e nego prethodne godine, a najvi\u0161e ih je koristilo mjeru Samozapo\u0161ljavanja (20,2%). Imaju\u0107i u vidu situaciju u gospodarstvu uzrokovanu epidemijom, tijekom 2021. godine HZZ je nastavio provoditi i mjere potpore za o\u010duvanje radnih mjesta (Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom za razdoblje sije\u010danj – lipanj 2021. godine, Program zadr\u017eavanja radnih mjesta za razdoblje srpanj – prosinac 2021. godine i Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta – Skra\u0107ivanje radnog vremena\/\u010dekanje na posao za razdoblje sije\u010danj – prosinac 2021.).<\/p>\n

S obzirom na i dalje ote\u017ean ulazak mladih u svijet rada, na koji godinama ukazujemo, va\u017eno je \u0161to je Potporama za pripravni\u0161tvo novouklju\u010deno 3.636 osoba. Za pretpostaviti je da su mjere doprinijele smanjenju broja nezaposlenih, odnosno sprije\u010dile nezaposlenost radnika zaposlenih kod poslodavaca koji su koristili potpore za o\u010duvanje radnih mjesta.<\/p>\n

Iz evidencije nezaposlenih tijekom 2021. godine odjavljene su 199.134 osobe, od kojih \u010dak 76% zbog zapo\u0161ljavanja. Pritom, unato\u010d percepciji u javnosti kako zna\u010dajan broj nezaposlenih napu\u0161ta zemlju u potrazi za poslom i boljim \u017eivotom, prema evidenciji HZZ-a samo ih je 1,8% brisano iz evidencije zbog zapo\u0161ljavanja u inozemstvu.<\/p>\n

Ako se taj podatak usporedi s ukupno 32.041 osobom (16%) koja je u 2021. godini brisana iz evidencije zbog nejavljanja i odjave, kao i zbog nepridr\u017eavanja odredbi Zakona o tr\u017ei\u0161tu rada, mogu\u0107e je da dio nezaposlenih koji su napustili zemlju kao razlog odjave kod HZZ-a nije naveo zapo\u0161ljavanje u inozemstvu. Za o\u010dekivati je da \u0107e Popis stanovni\u0161tva iz 2021. godine dati vi\u0161e podataka i o migracijama nezaposlenih.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Radni odnosi u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama<\/strong><\/h3>\n

Javne slu\u017ebe<\/em><\/h4>\n

Duljina trajanja epidemije, \u010desti porast broja oboljelih i hospitaliziranih te nedovoljan broj zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, nastavnog i nenastavnog osoblja te djelatnika u ustanovama socijalne skrbi, a osobito njihov dugotrajni prekovremeni rad, kao i odlazak dijela zaposlenih u inozemstvo, osobito lije\u010dnika i medicinskih sestara, bitno je ote\u017eala funkcioniranje javnih slu\u017ebi i pove\u0107ala nezadovoljstvo, kako zaposlenih tako i korisnika njihovih usluga.<\/p>\n

Za pojedine zaposlenike javnih ustanova i drugih pravnih osoba koje obavljaju javnu slu\u017ebu, problem su predstavljale i ve\u0107 spomenute odluke Sto\u017eera CZRH temeljem kojih su od 4. listopada 2021. godine uvedene posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja na SARS-CoV-2 za sve zaposlene u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi, a od 15. studenog i za zaposlene u svim javnopravnim tijelima.<\/p>\n

Zaposlenici koji se nisu cijepili niti preboljeli COVID-19, odnosno ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu, trebali su se testirati prilikom dolaska na posao, a oni koji su to odbili u\u010diniti nisu mogli pristupiti radnom mjestu. Sukladno pisanjima u medijima, nekim je djelatnicima zbog izostanka s radnog mjesta otkazan radni odnos te su najavili za\u0161titu prava sudskim putem.<\/p>\n

\n

\u201eZaposlena sam u Domu zdravlja\u2026 i sama sam svjesna da nas sve muljaju i <\/span>petljaju s ugovorima\u2026 Radim od 22.11.2018. kao medicinska sestra na odre\u0111eno. Ugovore potpisujemo doslovno svaki mjesec, eventualno svaka 2 mjeseca. Ono \u0161to me smeta \u0161to imamo puno kolega i kolegica koji su na ugovoru na odre\u0111eno vi\u0161e od 3 godine, neke \u010dak i 5 godina, a \u010dula sam da to nije zakonski. <\/span><\/p>\n

Iako radim u istoj ambulanti ve\u0107 preko 2 godine ja svaki mjesec dobivam ugovor na drugu lokaciju i navedeno je da mijenjam neku drugu sestru, \u0161to zamjene za bolovanja, porodiljni itd. Ove godine mi isti\u010de 3 godi ne i voljela bih dobiti ugovor za stalno jer sam mlada, imam 25 godina, nedavno sam se udala i htjela bih i\u0107i na porodiljni.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Nastavno na nedostatak pomo\u0107no-tehni\u010dkog osoblja u \u0161kolama, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim \u0161kolama Hrvatske nas je obavijestio kako, iako je MZO sredinom 2020. godine donijelo odluke o mogu\u0107nosti dodatnog zapo\u0161ljavanja tzv. COVID sprema\u010da\/ica u osnovnim i srednjim \u0161kolama, one nisu realizirane jer velik broj zahtjeva \u0161kola jo\u0161 nije rije\u0161en.<\/p>\n

Zaposleni u javnim slu\u017ebama obra\u0107ali su nam se radi nezakonitog sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, posebice u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, prekomjernog, neevidentiranog i nepla\u0107enog prekovremenog rada, zlostavljanja na radu i lo\u0161ih me\u0111uljudskih odnosa. Zaposleni u javnim slu\u017ebama iskazivali su i nezadovoljstvo ocjenama o radu, upozorenjima pred otkaz, ali i nepostupanjem po sudskim odlukama.<\/p>\n

Obratio nam se pritu\u017eitelj kojeg ravnateljica osnovne \u0161kole nakon pravomo\u0107nog okon\u010danja sudskog postupka zbog nedopu\u0161tenog otkaza odbija vratiti na posao, \u0161to ukazuje ne samo na povredu prava iz radnog odnosa ve\u0107 i na povredu obveze po\u0161tivanja pravomo\u0107nih sudskih odluka. Pritu\u017eitelj je upu\u0107en na zakonske mogu\u0107nosti iz Ovr\u0161nog zakona kojim su propisane sankcije za takvo postupanje poslodavca, kao i na mogu\u0107nost podno\u0161enja kaznene prijave zbog povrede prava na rad iz \u010dl. 131. st. 3. KZ-a.<\/p>\n

I druge pritu\u017ebe ukazuju da ravnatelji javnih ustanova, neovisno o kojoj je javnoj slu\u017ebi rije\u010d, ponekad odbijaju izvr\u0161iti sudske presude koje ih obvezuju da zaposlenike s kojima su bili u sporu vrate na radna mjesta, u nekim slu\u010dajevima \u010dak ukidaju\u0107i ta radna mjesta.<\/p>\n

Obra\u0107ali su nam se i gra\u0111ani koji su se javljali na natje\u010daje za zapo\u0161ljavanje u javnim ustanovama, iskazuju\u0107i nezadovoljstvo nedovoljno transparentnim postupcima zapo\u0161ljavanja. Osim \u0161to je u ovakvim slu\u010dajevima mogu\u0107e podnijeti predstavku nadle\u017enim inspekcijama, gra\u0111ani protiv odluke o izboru kandidata mogu podnijeti i prigovor odgovornoj osobi poslodavca, kako je to pojasnio Ustavni sud RH u Odluci U-III-4016\/2015 od 17. prosinca 2019. godine, te imaju\u0107i u vidu i \u010dl. 44. Ustava RH, kako bi pristup javim slu\u017ebama bio osiguran i kroz mogu\u0107nost sudske kontrole natje\u010dajnog postupka.<\/p>\n

Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek dio nezadovoljnih kandidata, kao ni javne ustanove, nisu informirani o svim pravima i obvezama, zbog \u010dega ponavljamo preporuku ministarstvima da javne ustanove unutar svog resora upoznaju sa sadr\u017eajem Odluke Ustavnog suda te im daju naputak o obvezi postupanja po \u010dl. 156. Zakona o op\u0107em upravnom postupku u natje\u010dajnim postupcima za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 20.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvima, da javne ustanove unutar svoga resora upoznaju sa sadr\u017eajem Odluke Ustavnog suda U-III-4016\/2015 iz 2019. te im daju naputak o obvezi postupanja po \u010dl. 156. Zakona o op\u0107em upravnom postupku u natje\u010dajnim postupcima za zapo\u0161ljavanje[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

<\/h4>\n

Dr\u017eavna slu\u017eba<\/strong><\/h4>\n

Dr\u017eavni slu\u017ebenici iskazivali su nezadovoljstvo nerje\u0161avanjem ili odbijanjem zahtjeva za premje\u0161taj u slu\u017ebi, rje\u0161enjima o rasporedu u slu\u017ebi, nepostojanjem odgovaraju\u0107ih uvjeta rada te su ukazivali na zlostavljanje na radu, na nezadovoljstvo radom povjerljivog savjetnika i povjerenika za etiku. Pritom slu\u017ebenici i dalje nisu informirani da poslodavac ne mora pozitivno odlu\u010diti o njihovom zahtjevu za premje\u0161taj, ve\u0107 o tome odlu\u010duje prije svega uva\u017eavaju\u0107i potrebe slu\u017ebe, protiv \u010dega je mogu\u0107e izjaviti \u017ealbu Odboru za dr\u017eavnu slu\u017ebu. Dr\u017eavnim slu\u017ebenicima smo davali op\u0107e pravne informacije o pravima i obvezama iz dr\u017eavne slu\u017ebe te raspolo\u017eivim pravnim instrumentima vezano za za\u0161titu prava. Obratio nam se i vje\u017ebenik pravosudnog tijela pritu\u017euju\u0107i se na nejednako postupanje MPU prema vje\u017ebenicima tih tijela koji imaju prethodnog radnog iskustva na pravnim poslovima, u odnosu na ostale vje\u017ebenike, jer im se prilikom ocjene ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita ne ura\u010dunava radni sta\u017e koji su stekli prije po\u010detka vje\u017ebeni\u0161tva u pravosudnim tijelima. Utvrdili smo kako je odredbu \u010dlanka 5. stavka 4. Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita, uva\u017eavaju\u0107i specifi\u010dnost vje\u017ebeni\u0161tva u pravosudnim tijelima, potrebno dopuniti kako bi se izbjegla pravna nesigurnost te kako bi se vje\u017ebenike u pravosudnim tijelima jasno upoznalo s njihovim obvezama glede duljine vje\u017ebeni\u0161tva. Naime, Pravilnikom nije izri\u010dito odre\u0111eno da se pravo na ura\u010dunavanje vremena provedenog na prethodnim pravnim poslovima odnosi samo na odre\u0111ene kategorije pristupnika pravosudnom ispitu, odnosno da se ne odnosi na vje\u017ebenike u pravosudnim tijelima, \u010dija vje\u017ebeni\u010dka praksa je detaljno regulirana Zakonom o vje\u017ebenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/strong><\/h3>\n

U pritu\u017ebama su dominirali rad \u201ena crno\u201c, neisplata pla\u0107e ili naknade pla\u0107e za vrijeme bolovanja, isplata dijela pla\u0107e ili u cijelosti \u201ena ruke\u201c, neuru\u010denje obra\u010duna dugovanih, a neispla\u0107enih pla\u0107a, raspored radnog vremena, prekovremeni rad dulji od dozvoljenog, povrede prava na dnevni, tjedni i godi\u0161nji odmor, mobing, kao i problemi vezani uz ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme. Ukazivano je i na nezakonite otkaze, izostanak prijavljivanja ozljede na radu od strane poslodavca, kao i na lo\u0161e uvjete rada na radnom mjestu. Prema podatcima MRMSOSP-a, najvi\u0161e upita i predstavki tom tijelu bilo je vezano uz organizaciju i promjenu rasporeda radnog vremena, prestanak ugovora o radu, godi\u0161nje odmore te pravo na isplatu pla\u0107e i naknade pla\u0107e, a posebno vezano uz okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19.<\/p>\n

\n

\u201ePo\u0161to ne znam kome da se obratim i od kuda da krenem molim Vas za pomo\u0107 da me uputite dalje u pravom smjeru. U 5. mjesecu sam dobio pla\u0107u za travanj ali sve ostale pla\u0107e nisam dobio te sam bio primoran vi\u0161e ne dolaziti na posao i krenut u potragu za novim poslom obzirom da kod ku\u0107e imam 4 djece. Oni su mi slo\u017eili ugovor o otkazu rada u kojemu stoji da se odri\u010dem svih potra\u017eivanja, to nisam htio potpisati obzirom da sam radio pod <\/span>prijavom i uredno sam dolazio na posao i ostajao koliko god je potrebno bilo. Na svaki upit o pla\u0107i dobio sam odgovore poput toga nemaju ili da je sjela po rezna na njihov ra\u010dun da bi na kraju do\u0161lo do toga da su mi jednostavno rekli da mi oni te novce nedaju i ne\u0107e isplatiti i da ih vi\u0161e ne zovem uz poruke da sam kreten i neka krepam od gladi. Mene zanima u tome svemu koja ja prava imam i dali mogu nekako naplatiti to \u0161to sam zaradio?\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Jedan od specifi\u010dnih problema u vrijeme epidemije jest i rad na izdvojenom mjestu rada, odnosno rad od ku\u0107e. Prema podatcima sindikata, rad od ku\u0107e je uglavnom uvo\u0111en jednostranom odlukom poslodavca, dok je nekima to razdoblje evidentirano kao godi\u0161nji odmor, \u0161to je u suprotnosti sa svrhom instituta godi\u0161njeg odmora, kao razdoblja namijenjenog odmoru radnika. Prema podatcima Sindikata metalaca Hrvatske, institut godi\u0161njeg odmora je kod nekih poslodavaca bio kori\u0161ten i radi rje\u0161avanja razdoblja prekida rada zbog nedostatka materijala i sirovina, odnosno problema pri opskrbi.<\/p>\n

Tijekom 2021. godine zaposlenici u privatnom sektoru su se pritu\u017eivali i na kontinuiran i nepla\u0107en prekovremeni rad, iako je rije\u010d o radu koji bi trebao predstavljati iznimku uvjetovanu vi\u0161om silom ili izvanrednim pove\u0107anjem opsega poslova, odnosno drugom prijekom potrebom. Posebno zabrinjavaju medijski napisi i tvrdnje sindikata koji sudjeluju u radu Radne skupine za izradu novog ZOR-a, prema kojima se novim radnim zakonodavstvom ide u smjeru dodatnog relaksiranja za\u0161titnih odredbi vezanih uz prekovremeni i dodatni rad.<\/p>\n

U odnosu na prethodne godine, zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi stranaca, dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, zbog rada bez prijave nadle\u017enim tijelima osiguranja i bez sklopljenog ugovora o radu, neisplate pla\u0107e, neuru\u010divanja obra\u010duna pla\u0107e, dok je nekima poslodavac \u201ezadr\u017eao radnu dozvolu\u201c. Ve\u0107ina je ukazivala i na nezakoniti prekovremeni rad, uskratu prava na tjedni odmor i na lo\u0161e uvjete smje\u0161taja.<\/p>\n

Na probleme stranih radnika ukazivali su i sindikati pa je tako Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske istaknuo da strani radnici nisu upoznati s radnim zakonodavstvom RH te da za\u0161titu na radu pola\u017eu na hrvatskom jeziku koji neki ne poznaju, \u0161to dovodi u pitanje njihovu osposobljenost za rad na siguran na\u010din.<\/p>\n

Prema podatcima MUP-a, u 2021. godini je 7.976 poslodavaca podnijelo 58.122 zahtjeva za izdavanje radne dozvole, bez prethodnog provo\u0111enja testa tr\u017ei\u0161ta rada kod HZZ-a. Najvi\u0161e dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja dolazi iz susjednih dr\u017eava, dok dio dolazi iz udaljenih, primjerice Nepala, Banglade\u0161a, Indije i Ukrajine.<\/p>\n

Inspektori rada Dr\u017eavnog inspektorata su u 2021. godini utvrdili postojanje osnovane sumnje da je za poslodavce radilo 357 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja protivno Zakonu o strancima pa su protiv poslodavaca i stranaca poduzimane propisane upravne i prekr\u0161ajne mjere. Podatci pokazuju da je za poslodavce radilo 125 stranaca vi\u0161e nego je to nadzorima utvr\u0111eno 2020. godine, \u0161to je pove\u0107anje od 65%.<\/p>\n

Zbog nezakonitog rada stranaca inspektori su donijeli 81 rje\u0161enje kojim su poslodavcima privremeno zabranili obavljanje djelatnosti, od kojih je 31 ukinuto, jer su poslodavci u propisanom roku uplatili iznos od 30.000,00 kuna za svakog stranca, \u0161to ukazuje na njihovu potrebu za odgovaraju\u0107om radnom snagom. Najvi\u0161e povreda odredbi ZS-a inspektori su utvrdili u gra\u0111evinarstvu te ugostiteljstvu i ostalim uslu\u017enim djelatnostima.<\/p>\n

Prema podatcima DIRH-a, u 2021. godini poslodavci za 1.321 radnika nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u, zbog \u010dega su inspektori rada sudovima podnijeli optu\u017ene prijedloge protiv poslodavaca i njihovih odgovornih osoba radi sumnje na po\u010dinjenje 236 prekr\u0161aja.<\/p>\n

Zbog neisplate dospjelih pla\u0107a odnosno naknada pla\u0107a inspektori su od studenog 2020. do listopada 2021. godine donijeli 4.670 rje\u0161enja o privremenom osiguranju naplate, prema Zakonu o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina, \u0161to ne ukazuje na bitnije pobolj\u0161anje polo\u017eaja radnika, s obzirom da se radi o svega 4,59% manje rje\u0161enja nego u 2020. godini.<\/p>\n

Da je neisplata pla\u0107a ozbiljan problem pokazuju i podatci o kaznenim prijavama koje je zbog postojanja osnovane sumnje u po\u010dinjenje kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja podnosio DIRH. U 2021. godini inspektori su podnijeli 64 kaznene prijave, od \u010dega za jedno kazneno djelo \u201eprotuzakonitog zapo\u0161ljavanja\u201c, 17 kaznenih djela \u201epovrede prava iz socijalnog osiguranja\u201c te \u010dak 55 kaznenih djela \u201eneisplate pla\u0107e\u201c.<\/p>\n

Vezano za sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme DIRH je u 2021. godini utvrdio sumnju u 102 povrede odredbi \u010dl. 12. ZOR-a, od kojih se 83 prekr\u0161aja odnosilo na pravne osobe, a 19 na fizi\u010dke osobe, tj. obrtnike, pa su protiv poslodavaca i njihovih odgovornih osoba podneseni optu\u017eni prijedlozi. Prosje\u010dno je tijekom 2021. godine pri HZMO-u bilo 22,1% osiguranika koji su imali sklopljene ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to je gotovo jednako kao i 2020. godine.<\/p>\n

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske ukazuje kako se epidemija \u010desto koristi kao izlika za sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, suprotno razlozima zbog kojih se takvi ugovori mogu zakonito sklopiti te za radna mjesta na kojima postoji kontinuirana potreba za radnom snagom, i to na razdoblje od svega mjesec dana. Stoga je potrebno i dalje redovno nadzirati zakonitost sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, kako bi se takvi slu\u010dajevi identificirali te poslodavci adekvatno procesuirali.<\/p>\n

Postoje\u0107im sustavom za\u0161tite dostojanstva na radnom mjestu, odnosno od tzv. mobinga, nisu zadovoljni ni zaposleni ni sindikati. Radnici \u010desto ne znaju kome podnijeti zahtjev za za\u0161titu dostojanstva ili nemaju povjerenja u imenovanu osobu. O tome je potrebno voditi ra\u010duna pri izradi novog ZOR-a te razmotriti uvo\u0111enje obvezne suglasnosti skupa radnika ili radni\u010dkog vije\u0107a kod imenovanja povjerljive osobe, kako bi radnici u nju imali povjerenja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na neu\u010dinkovitost postoje\u0107ih mehanizama za\u0161tite ukazuje i zavr\u0161ni izvje\u0161taj istra\u017eivanja o nasilju i uznemiravanju na radnome mjestu, koje je provedeno 2021. godine. Udruga za pomo\u0107 i edukaciju \u017ertava mobbinga navodi porast broja osoba koje su na poslu uznemiravane te pad odnosno stagnaciju broja prijavitelja, kao i da je to uvjetovano i izostankom odgovaraju\u0107e zakonske regulative te interne regulative poslodavaca.<\/p>\n

Rije\u010d je o problemu s kojim se suo\u010davaju zaposleni u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama, tijelima JLP(R)S te jo\u0161 vi\u0161e zaposleni kod poslodavaca u privatnom sektoru. Tako se od sveukupno 509 obra\u0107anja radnika u kojima je ova udruga utvrdila da je rije\u010d o nekom obliku tzv. mobinga, njih 24 odnosilo na javne slu\u017ebe, 63 na tijela dr\u017eavne uprave, 52 na tijela JLP(R)S te \u010dak 360 na trgova\u010dka dru\u0161tva i obrte.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.:<\/p>\n

\u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePrava hrvatskih branitelja i civilnih \u017ertava rata<\/a>\u201c, \u201ePrava nacionalnih manjina<\/a>\u201c \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c i \u201ePravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o pravu na rad mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice. [pullquote] Ovo poglavlje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[550,1679,1066,2024,1744,1833,1873,1896,1836,1841,1851,1843,366],"class_list":["post-13585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-covid-19","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-mladi","tag-nezaposleni","tag-obrazovanje","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-sindikati","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13585"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14523,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13585\/revisions\/14523"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}