{"id":13582,"date":"2022-04-11T10:27:32","date_gmt":"2022-04-11T08:27:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13582"},"modified":"2022-06-23T14:43:29","modified_gmt":"2022-06-23T12:43:29","slug":"pravo-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Pravo na zdravlje"},"content":{"rendered":"
* Napomena:<\/em> \u010citate poglavlje iz <\/em>Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verzij<\/a>i. <\/span><\/em>Vi\u0161e o pravu na zdravlje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.
\n<\/em><\/span><\/h6>\n
\n

[pullquote]<\/span><\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span><\/span><\/p>\n

– Epidemija i pravo na zdravlje i jednakost<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

– Zdravstvena za\u0161tita<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

– Zdravstveno osiguranje<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

– Mentalno zdravlje<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/span><\/p>\n

Osiguranje adekvatne zdravstvene za\u0161tite obveza je dr\u017eava koja proizlazi iz \u010dlanka 12. Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojeg je ratificirala i RH. Da bi ispunila svoju obvezu, dr\u017eava je du\u017ena osigurati dostupnost zdravstvenog sustava i njegovu pristupa\u010dnost te jednaku kvalitetu za sve, na temelju na\u010dela nediskriminacije. Stoga u ovom poglavlju donosimo pregled utjecaja epidemije COVID-19 na ostvarivanje prava na zdravlje<\/strong>, izazove u osiguravanju zdravstvene za\u0161tite u skladu s Ustavom RH kao i probleme s kojima se gra\u0111ani suo\u010davaju u ostvarivanju zdravstvenog osiguranja. Na kraju, ukazujemo na va\u017enost mentalnog zdravlja i preventivne uloge javnog zdravstva. Na\u017ealost, Ministarstvo zdravstva prekasno nam je dostavilo podatke koje smo zatra\u017eili za izradu ovog Izvje\u0161\u0107a pa oni nisu mogli biti uvr\u0161teni u tekst koji slijedi.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Epidemija i pravo na zdravlje i jednakost<\/strong><\/h3>\n

Pojava epidemije bolesti COVID-19 u pogledu prava na zdravlje obilje\u017eila je i 2021. godinu. Promjene koje su se doga\u0111ale bile su brze i intenzivne. Godinu su obilje\u017eili novi valovi zaraze, pojave novih sojeva virusa, delta soja koji je dominantno imao te\u017ee posljedice na zara\u017eene, i omikron soja koji je izazivao bla\u017ee simptome, ali je bio vi\u0161estruko zarazniji. U\u010destalo su usvajane nove odluke koje su imale znatan utjecaja i na Ustavom zajam\u010deno pravo na zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n

Po\u010detkom godine pojavilo se i dugo i\u0161\u010dekivano cjepivo. Iako ga na samom po\u010detku nije bilo dovoljno za sve zainteresirane, kasnije su zbog nepovjerenja u cjepivo i straha od nuspojava mnogi gra\u0111ani odlu\u010divali ne cijepiti se. I ove su godine lije\u010dnici i medicinsko osoblje podnijeli veliki teret dodatnog optere\u0107enja koje je donijela epidemija.<\/p>\n

Tijekom godine zaprimali smo pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog ote\u017eanog pristupa zdravstvenoj za\u0161titi, koje su ukazivale na dodatna ograni\u010denja, odre\u0111ivana od strane zdravstvenih ustanova ili pojedinih zdravstvenih radnika s ciljem izbjegavanja osobnog kontakta s pacijentima. Primjerice, daleko prije dono\u0161enja Odluke o uvo\u0111enju posebne sigurnosne mjere koju su zdravstvene ustanove, trgova\u010dka dru\u0161tva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni djelatnici obvezni provoditi prilikom prijema pacijenata od 28. rujna 2021. u pritu\u017ebama se navodilo kako neki lije\u010dnici primaju isklju\u010divo cijepljene pacijente.<\/p>\n

\u201eZa vrijeme bolesti od korona virusa, stvari su se zakomplicirale i stvarno sam morao na hitni prijem, no kako je taj dan bio kaos na hitnom prijemu i nakon \u010dekanja od 2 sata za vrijeme \u010dega nisam uspio niti dobiti sestru na trija\u017ei na telefon, jer je ista zbog preoptere\u0107enja stalno bila blokirana u razgovoru, pa sam odlu\u010dio vratiti se ku\u0107i. Nekoliko no\u0107i sam inhalacijama i raznim narodnim lijekovima poku\u0161ao sniziti temperaturu i odr\u017eavati di\u0161ne puteve prohodnim da se ne ugu\u0161im i to sve u strahu i sa znanjem da mi nitko od hrvatskog zdravstvenog sustava kojeg pla\u0107am, NE\u0106E POMO\u0106I. Niti moj izabrani lije\u010dnik zbog svoje nezainteresiranosti i bahatosti, a niti hitni prijem zbog preoptere\u0107enja.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Gra\u0111ani su nam tako\u0111er javljali da ih obiteljski lije\u010dnici ne \u017eele pregledati u ordinaciji bez negativnog PCR testa, vezano za tegobe koje nisu bile povezane s COVID-19, na \u0161to smo ukazali MZ-u. Stoga je izuzetno va\u017eno da MZ, sada i u budu\u0107nim situacijama, daje pravovremene i jasne upute posebice lije\u010dnicima primarne zdravstvene za\u0161tite o na\u010dinu postupanja s pacijentima, posebice pri njihovu prijemu.<\/p>\n

Fizi\u010dka dostupnost obiteljskih lije\u010dnika u velikom broju slu\u010dajeva zamijenjena je telefonskom ili digitalnom komunikacijom s pacijentima i tijekom 2021. godine. Nova organizacija rada i preporuka za kontaktiranje telefonom umjesto dolaska ote\u017eala je pristup svima koji ne posjeduju (mobilni) telefon ili se s njime ne mogu ili ne znaju slu\u017eiti, \u0161to mo\u017ee uklju\u010divati starije, osobe s invaliditetom, one lo\u0161eg imovnog stanja i druge. I bolni\u010dki je sustav bio zahva\u0107en posljedicama epidemije pa su, prema podatcima Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore (HLK), mnogi pregledi i operativni zahvati odgo\u0111eni, drugi su se du\u017ee vremena \u010dekali, a \u010dlanovi obitelji pacijenata nisu ih smjeli posje\u0107ivati za vrijeme njihova boravka u bolnici.<\/p>\n

Godinu je obilje\u017eila i pojava prvih doza cjepiva, tada pozdravljanih kao rje\u0161enja za brzi kraj epidemije. Zbog straha od nepoznate bolesti s mogu\u0107im kobnim ishodima, na samom po\u010detku interes gra\u0111ana za cijepljenje uvelike je prema\u0161ivao koli\u010dinu raspolo\u017eivog cjepiva. Stoga smo, kao sredi\u0161nje tijelo nadle\u017eno za suzbijanje diskriminacije, zaprimali veliki broj pritu\u017ebi u kojima su se propitivali kriteriji za dodjelu cjepiva, ukazivalo na propuste u organizaciji cijepljenja i nemogu\u0107nost naru\u010divanja na cijepljenje, na cijepljenje izvan prioritetnih skupina \u201ednevnim vi\u0161kovima\u201c te nedostupnost cijepljenja za stare i nepokretne koji nisu osobno mogli do\u0107i na za to odre\u0111ene punktove. Gra\u0111anima je posebno problemati\u010dno bilo cijepljenje preko reda u kontekstu \u201ednevnih vi\u0161kova\u201c pa su nam u pritu\u017ebama ukazivali na zloporabu povla\u0161tenog polo\u017eaja i kori\u0161tenje dru\u0161tvenog utjecaja pojedinaca.<\/p>\n

S vremenom su se okolnosti promijenile tako da se, nakon \u0161to su osigurane dostatne koli\u010dine cjepiva te je ono postalo \u0161iroko dostupno, veliki broj gra\u0111ana iz razli\u010ditih razloga nije \u017eelio cijepiti. Do kraja 2021. najmanje jednu dozu primilo je 55,48% ukupnog stanovni\u0161tva, iako je Plan ciljao na 70% cijepljenih gra\u0111ana. U zemljama EU u tom je trenutku prosje\u010dno bilo cijepljeno 72,2% stanovnika. Uvo\u0111enje COVID potvrda i \u0161irenje njihove upotrebe za pristup brojnim uslugama i javnim servisima, uklju\u010duju\u0107i i one u sustavu zdravstvene za\u0161tite, rezultiralo je dodatnim pove\u0107anjem broja pritu\u017ebi.<\/p>\n

Cijepljenje nije propisano kao obavezno te je uz cijepljenje i preboljenje osnova za dobivanje COVID potvrde bilo i testiranje. Kako osobe koje ne ispunjavaju uvjete za izdavanje COVID potvrde nisu homogena skupina, nije mogu\u0107e generalizirati prilikom utvr\u0111ivanja jesu li bile diskriminirane.<\/p>\n

Me\u0111utim, pri dono\u0161enju Odluka Sto\u017eera CZ i izmjena ZZPZB-a upozorili smo kako je zbog mogu\u0107ih diskriminatornih u\u010dinaka u odre\u0111enim situacijama potrebno osigurati fizi\u010dki i financijski dostupno testiranje osobama koje iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo i onima lo\u0161ijeg imovnog stanja. Uvo\u0111enje COVID potvrda je, zbog nedostatnih kapaciteta za PCR testiranje, brojne gra\u0111ane koji su u periodima znatnog pove\u0107anja broja zara\u017eenih upu\u0107ivani na BAT-ove, \u010diji se pozitivan rezultat nije smatrao adekvatnim utvr\u0111enjem preboljenja za izdavanje COVID potvrde, dovelo u nepovoljniju situaciju.<\/p>\n

Tako smo zaprimili veliki broj pritu\u017ebi gra\u0111ana koji su u sustavu evidentirani da su preboljeli COVID-19, ali kako im je bolest utvr\u0111ena BAT-om ili \u010dak bez testiranja \u2013 simptomatski, ili su evidentirani kao vjerojatni simptomatski slu\u010dajevi zbog izravnog kontakta s oboljelima, nisu mogli ostvariti pravo na COVID potvrdu. Obzirom da se navedeni problem nije pojavio samo u RH, priznavanjem preboljenja utvr\u0111enog BAT-om bavila se i institucija EU Ombudsmana. U kona\u010dnici, temeljem Delegirane uredbe EK 2022\/256 od 22. velja\u010de 2022. godine ipak je omogu\u0107eno izdavanje EU digitalnih COVID potvrda o preboljenju i temeljem brzog antigenskog testa.<\/p>\n

Zbog nedostatnih kapaciteta za PCR testiranje u jesen\/zimu 2021. godine testna su mjesta pro\u0161irena na laboratorije i zdravstvene ustanove te je donesen Popis laboratorija koja provode testiranja na COVID-19 i Popis ustanova primarne zdravstvene za\u0161tite koje provode testiranje na COVID-19.<\/p>\n

Uvo\u0111enje testiranja u ustanove primarne zdravstvene za\u0161tite dovelo je i do situacija u kojima ponekad nije bilo mogu\u0107e provoditi epidemiolo\u0161ke za\u0161titne mjere. U javnosti se propitkivalo na koji na\u010din \u0107e lije\u010dnici primarne zdravstvene za\u0161tite, koji primaju i redovne pacijente, osigurati siguran prostor za testiranje i provedbu epidemiolo\u0161kih mjera.<\/p>\n

Istovremeno, gra\u0111ani su u pritu\u017ebama propitkivali opravdanost pokrivanja tro\u0161kova cijepljenja iz sredstava HZZO-A za strane dr\u017eavljane koji dolaze u RH isklju\u010divo radi cijepljenja cjepivima koja se priznaju za izdavanje COVID potvrde. Propitivalo se i besplatno ili znatno povoljnije testiranje BAT-om turista tijekom sezone, dok se ista usluga na\u0161im gra\u0111anima, osim u medicinski indiciranim situacijama ili za zaposlenike u javnopravnim tijelima, napla\u0107ivala u punom iznosu.<\/p>\n

\n

\u201eDostavljam prepiske Vama ,da vidite kako zdravstveni sustav funkcionira. Siguran sam i \u010disto sumnjam da \u0107u i ovdje dobiti odgovor na svoje pitanje jer je o\u010dito Republika Hrvatska i sve njezine institucije na godi\u0161njem odmoru. Da mi je netko do sada konkretno odgovorio <\/span>na moje pozive i pitanje nebi pisao ove glupe dopise jer uistinu nemam vremena .Radim u privatnom poduze\u0107u i koristim svoje vrijeme za pauzu za pisanje ovih mailova i biram brojeve svih mogu\u0107ih institucija na \u010dije telefone se nitko ne javlja. Dakle, ono \u0161to trebam je \u201eEU digitalna Covid putovnica\u201c koja mi pripada kao osobi koja je obavila cijepljenje ,sljedi upute sto\u017eera i po\u0161tiva zakone u RH. Preko mjesec i pol dana traje ova agonija.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Osim navedenog, pritu\u017ebe koje smo zaprimali pokazuju da dio gra\u0111ana nije mogao dobiti COVID potvrdu premda su uredno cijepljeni ili preboljeli COVID-19. Naime, bilo je situacija da laboratoriji nisu uveli podatke o testiranoj zara\u017eenoj osobi u sustav, da su obiteljski lije\u010dnici katkad propustili to u\u010diniti, dolazilo je do tehni\u010dkih pote\u0161ko\u0107a unutar sustava, a odgovori nadle\u017enih tijela na upite gra\u0111ana o ovim problemima nisu bili a\u017eurni.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Zdravstvena za\u0161tita<\/strong><\/h3>\n

Epidemija je dovela i do brojnih drugih te\u0161ko\u0107a vezano uz ostvarivanje prava na zdravstvenu za\u0161titu te dodatno produbili postoje\u0107e probleme. Pritu\u017ebe koje smo zaprimili pokazuju da sustav nije bio dovoljno pripremljen za funkcioniranje u izvanrednim okolnostima zbog \u010dega nije mogao udovoljiti potrebama pacijenata \u010diji zdravstveni problemi nisu bilu povezani s epidemijom COVID-19.<\/p>\n

Da bi bilo mogu\u0107e upravljati sustavom zdravstva u izvanrednim okolnostima, potrebno je razmi\u0161ljati o kadrovskom osna\u017eivanju sustava koji \u0107e, uz epidemiologe nu\u017ene za protuepidemijske djelatnosti, poticajnim uvjetima rada i njegovim adekvatnim vrednovanjem, javnozdravstvenom sustavu jam\u010diti odr\u017eivost i u krizama poput epidemija, \u0161to smo i preporu\u010dili u mi\u0161ljenju na Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021. do 2027. Dodatno, i FRA u svom Izvje\u0161\u0107u o temeljnim pravima za 2021. godinu nagla\u0161ava potrebu osna\u017eivanja zdravstvenih sustava u dr\u017eavama \u010dlanicama EU koji bi i u krizi morali svim osobama osigurati pravedan pristup zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n

Prisutan je manjak lije\u010dnika i medicinskih sestara u bolni\u010dkom sustavu i nepopunjenih ambulanti na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite, posebice u \u010detiri osnovne djelatnosti: obiteljskoj medicini, zdravstvenoj za\u0161titi \u017eena, zdravstvenoj za\u0161titi pred\u0161kolske djece i dentalnoj zdravstvenoj za\u0161titi. Ovo je posebno izra\u017eeno u ruralnim podru\u010djima i na otocima. Dostupnost zdravstvene skrbi dodatno ote\u017eava visok prosje\u010dan broj osiguranika u skrbi (oko 1.700).<\/p>\n

\"\"Tako primjerice, prema podatcima HZZO-a, i dalje nedostaje 116 timova obiteljske medicine, najvi\u0161e u Brodsko-posavskoj \u017eupaniji; 51 tim zdravstvene za\u0161tite pred\u0161kolske djece, najvi\u0161e u Gradu Zagrebu; 60 timova zdravstvene za\u0161tite \u017eena, najvi\u0161e u Gradu Zagrebu; te 200 timova dentalne zdravstvene za\u0161tite, najvi\u0161e u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji. Kako bi se manjak premostio, \u017eupanijska povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata navode kako jedan lije\u010dnik istovremeno radi u dva tima, na pola radnog vremena u svakom, \u0161to svakako utje\u010de na dostupnost i kvalitetu zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

I podatci domova zdravlja dodatno ukazuju na \u0161irinu ovog problema, jer prazna mjesta obiteljskih lije\u010dnika popunjavaju zapo\u0161ljavanjem umirovljenih lije\u010dnika, preraspodjelom radnog vremena i preraspodjelom zaposlenika, prekovremenim radom, poslovnom suradnjom s drugim zdravstvenim ustanovama i na druge na\u010dine. Tako\u0111er nagla\u0161avaju da je prisutan i sve ve\u0107i manjak medicinskih sestara\/tehni\u010dara.<\/p>\n

Poseban problem imaju pacijenti \u010diji su obiteljski lije\u010dnici umirovljeni, no nije zaposlen drugi lije\u010dnik koji bi ih preuzeo. Tako su primjerice u Bjelovarsko-bilogorskoj \u017eupaniji pacijenti umirovljenog lije\u010dnika bili upu\u0107eni prijaviti se kod drugih obiteljskih lije\u010dnika, no ve\u0107ina ih je bila popunjena te nisu mogli primiti nove pacijente. Krajnje je zabrinjavaju\u0107e predvi\u0111anje KoHOM-a da se, s obzirom na prosje\u010dnu \u017eivotnu dob obiteljskih lije\u010dnika, o\u010dekuje odlazak u mirovinu 200 lije\u010dnika obiteljske medicine godi\u0161nje.<\/p>\n

Takav razvoj situacije dodatno \u0107e ugroziti dostupnost zdravstvene za\u0161tite, posebice gra\u0111anima slabijeg imovnog stanja me\u0111u kojima su umirovljenici, te\u0161ko bolesni i oni izvan ve\u0107ih gradskih sredi\u0161ta, kojima \u0107e lije\u010dni\u010dke usluge postati nedostupne. Prema navodima povjerenstava za za\u0161titu prava pacijenata, u nekim se zdravstvenim ustanovama zbog manjka stru\u010dnog kadra nalazi nakon obavljenog pregleda \u010dekaju i preko dva mjeseca, \u0161to svakako utje\u010de na uspje\u0161nost lije\u010denja.<\/p>\n

Udio samoprijavljenih nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi u RH je manji od prosjeka EU-a. Ipak, samoprijavljene nezadovoljene potrebe koje su posljedica zemljopisne udaljenosti u RH ve\u0107e su nego u bilo kojoj drugoj dr\u017eavi \u010dlanici. Ovaj podatak treba promatrati u kontekstu nedostupnog javnog prijevoza, posebice u ruralnim podru\u010djima. Istovremeno, samoprijavljene nezadovoljene potrebe me\u0111u starijim osobama u RH su me\u0111u najvi\u0161ima u EU-u. Dodatno, i Nacionalni plan razvoja zdravstva prepoznaje da su samoprijavljene nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi zna\u010dajno vi\u0161e u osoba ni\u017eeg ekonomskog statusa, \u0161to ukazuje na nejednakost u dostupnosti prava na zdravlje. Sve to pokazuje da je dostupnost zdravstvene za\u0161tite u RH uvjetovana imovnim stanjem i mjestom stanovanja, \u0161to posebno sna\u017eno utje\u010de na starije gra\u0111ane s manjim prihodima.<\/p>\n

Kako su pacijenti zbog epidemije COVID-19 odga\u0111ali redovito lije\u010denje ili im ga sustav nije mogao osigurati zbog preoptere\u0107enosti zbrinjavanjem pacijenata oboljelih od COVID-a, to \u0107e se bez sumnje odraziti na njihovo zdravstveno stanje i potrebe, jer duljina \u010dekanja na lije\u010denje negativno djeluje na uspjeh lije\u010denja. To posebno otegotno utje\u010de na te\u0161ko oboljele od onkolo\u0161kih, kardiovaskularnih i drugih te\u0161kih, kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n

EU plan za borbu protiv raka obvezuje da svatko mora imati jednako pravo na visokokvalitetnu skrb, dijagnosticiranje i lije\u010denje, jednak pristup lijekovima i jednake izglede za izlje\u010denje bez obzira na to gdje \u017eivi. Me\u0111utim, provedba nacionalnog strate\u0161kog okvira protiv raka usvojenog prije godinu dana u Hrvatskom saboru jo\u0161 nije zapo\u010dela, iako je rak vode\u0107i javnozdravstveni problem u RH, odgovoran za 27% smrti, a vode\u0107i je uzrok smrtnosti osoba mla\u0111ih od 65 godina.<\/p>\n

[pullquote] <\/span><\/p>\n

Preporuka 14.<\/strong> Ministarstvu zdravstva, da uspostavi neovisni Centar za istra\u017eivanje ishoda u zdravstvu [\/pullquote]<\/span><\/p>\n

RH je zemlja srednje incidencije pojave zlo\u0107udnih bolesti, no istovremeno visokog mortaliteta. Po smrtnosti od raka, u usporedbi s drugim zemljama EU, smo na 5. mjestu ukupno, odnosno na 2. mjestu kada je rije\u010d o smrtnosti mu\u0161karaca od malignih bolesti te na 7. mjestu kada je rije\u010d o \u017eenama. Kao mogu\u0107e uzroke Nacionalni plan razvoja zdravstva prepoznaje nedostatak ili zastarjelost klini\u010dkih smjernica i fragmentiranost skrbi koji ne dopu\u0161taju razvoj adekvatnog modela lije\u010denja. Tome svakako treba pridodati i kasno otkrivanje raka, odnosno nedostatan rad na prevenciji.<\/p>\n

Stoga je va\u017eno osigurati neovisno pra\u0107enje i mjerenje ishoda lije\u010denja. Kako bi odgovorili na sve razloge koji dovode do ovakvih lo\u0161ih rezultat, potrebno je bolje identificirati izazove i probleme u sustavu, ali i osigurati neovisno pra\u0107enje i mjerenje ishoda lije\u010denja pacijenata.<\/p>\n

\n

\u201emolim pomo\u0107 zbog tra\u017eenja termina pregleda za operativni zahvat onkolo\u0161kog bolesnika sa zlo\u0107udnim tumorom od skoro 10 cm, kojem je operacija dva puta odgo\u0111ena\u201c<\/span><\/p>\n

\u201eVidite odgovor koji sam primila za naru\u010deni pregled?!? Do 2023g.-ko \u017eiv ko mrtav-po ovome ovo drugo je izglednije. \u017divjelo HR zdrastvo-(glavno do smo ga obvezni pla\u010dati-a ja ukoliko \u017eelim \u017eivjeti-neka se sna\u0111em).!!! FUUUJJJ!!!\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Gomilanje problema povezanih s upravljanjem u sustavu zdravstva dovelo je do dodatnih kriza, na \u0161to ukazuje primjer Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra \u201eSestre milosrdnice\u201c u Zagrebu, u kojem su u jednom trenutku svi radiolozi Klinike za tumore, koji skrbe o najte\u017eim pacijentima, bili na bolovanju, zbog \u010dega su odga\u0111ane radiolo\u0161ke terapije. Kako je navedeno i u otvorenom pismu onkolo\u0161kih udruga \u201etakva situacija nije nastala odjednom nego je posljedica, dugogodi\u0161nje nebrige cijelog dru\u0161tva, okretanja glave i \u0161utnje svih aktera: zaposlenih, odgovornih, donositelja odluka i samih pacijenata\u201c.<\/p>\n

Nadalje, prema o\u010ditovanjima \u017eupanijskih povjerenstava za za\u0161titu prava pacijenata, na dostupnost zdravstvene za\u0161tite, ali i uspje\u0161nost samog lije\u010denja, izravno utje\u010du i \u010desti kvarovi medicinske opreme poput aparata za zra\u010denje onkolo\u0161kih pacijenata zbog \u010dega se odga\u0111aju terapije. Stoga bi svi dionici u sustavu, u skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima, trebali voditi ra\u010duna o redovitom odr\u017eavanju i obnavljanju medicinske opreme \u010dija dostupnost i funkcionalnost izravno utje\u010de na uspje\u0161nost samog lije\u010denja.<\/p>\n

U\u010dinkovito upravljanje podrazumijeva i osiguravanje potrebnih kapaciteta u zdravstvenom sustavu kroz obrazovanje i profesionalizaciju https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistracije u zdravstvu, \u0161to prepoznaje i Nacionalni plan razvoj zdravstva. O nedostacima u upravljanju zdravstvenim sustavom govore i pritu\u017ebe koje zaprimamo iz bolnica diljem RH, u kojima zaposlenici ukazuju na brojne te\u0161ko\u0107e u organizaciji svakodnevnog rada koje uklju\u010duju nedovoljno kadra, financijske restrikcije, nedostatak opreme i njenu neispravnost, nedovoljne koli\u010dine lijekova i drugo.<\/p>\n

I dalje zabrinjavaju podatci prema kojima o\u010dekivano trajanje \u017eivota u Hrvatskoj znatno zaostaje za mnogim EU zemljama. Prema podatcima Eurostata, o\u010dekivani \u017eivotni vijek pri ro\u0111enju u Hrvatskoj smanjio se tijekom 2020. i sada iznosi 77,8 godina, \u0161to je ispod prosjeka EU. Kako se vi\u0161e od polovice svih smrtnih slu\u010dajeva mo\u017ee pripisati \u010dimbenicima rizika povezanima s pona\u0161anjem, va\u017eno je podcrtati va\u017enost ja\u010danja kapaciteta javnog zdravstva za kontinuirani rad na prevenciji od razvijanja kroni\u010dnih i\/ili smrtnih bolesti.<\/p>\n

[pullquote] <\/span><\/p>\n

Preporuka 15.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi propi\u0161e obvezu zdravstvenih ustanova da o smrti u odre\u0111enom roku obavijeste \u010dlanove obitelji umrloga[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu pisali smo o postupanju temeljem pritu\u017ebe o uskrati informacija o
\nzdravstvenom stanju i smrti \u010dlana obitelji pacijentice koja je u bolnici, pred kraj svog oporavka, zara\u017eena s COVID 19 te potom umrla, a \u010dlanovi obitelji su za njenu smrt saznali iz medija, tek dva dana kasnije. Obzirom da ZZZ ne predvi\u0111a obvezu zdravstvene ustanove da o smrti u odre\u0111enom roku obavijesti \u010dlanove obitelji umrloga, dali smo preporuku MZ-u da izradi prijedlog izmjena i dopuna ZZZ-a kojim bi se definirala obveza zdravstvenih ustanova da o smrti u odre\u0111enom roku obavijeste \u010dlanove obitelji umrloga. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK donijelo je stru\u010dno mi\u0161ljenje prema kojemu su lije\u010dnici zdravstvene ustanove povrijedili Kodeks medicinske etike i deontologije pa se protiv njih mo\u017ee pokrenuti disciplinski postupak pred \u010casnim sudom HLK.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a>Zdravstveno osiguranje<\/strong><\/h3>\n

Nastavili smo zaprimati brojne pritu\u017ebe nezadovoljnih gra\u0111ana o ote\u017eanom ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja, o pristupu pregledima i lijekovima, o (ne)informiranju o pravima iz
\nzdravstvenog osiguranja od strane slu\u017ebenika HZZO-a, kao i na njihovo neprofesionalno pona\u0161anje. \u010cesto smo zaprimali i razli\u010dite upite gra\u0111ana o na\u010dinima i postupku ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja poput postupka promjene izabranog obiteljskog lije\u010dnika, na\u010dinu obra\u010duna naknade za bolovanje, dugovanju po polici dopunskog zdravstvenog osiguranja, na\u010dinu obra\u010duna tro\u0161kova prijevoza i sl., \u0161to sve pokazuje kako gra\u0111ani ne znaju kako ostvariti svoja prava iz zdravstvenog osiguranja, a kako ih HZZO u nedovoljnoj mjeri informira o na\u010dinima i postupcima ostvarivanja prava, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju Dobro upravljanje. Epidemija je ukazala na brojne slabosti zdravstvenog sustava \u2013 od nedovoljnog smje\u0161tajnog kapaciteta u bolnicama, nedostataka opreme, do nedostatka zdravstvenog kadra, a jedan od dugogodi\u0161njih problema su i liste \u010dekanja. Tako je tijekom 2021. jedna od najdu\u017eih bila lista za UZV dojke, iako je to jedan od najrasprostranjenijih karcinoma me\u0111u \u017eenama.<\/p>\n

[pullquote] <\/span><\/p>\n

Preporuka 16.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da smanji liste \u010dekanja<\/span>
\nPreporuka 17.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da prijedlogom izmjena i dopuna propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj za\u0161titi propi\u0161e pravo besku\u0107nika na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu, neovisno o reguliranom prebivali\u0161tu[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Najnoviji podatci HZZO-a pokazuju da je u 2021. godini skra\u0107en prosjek dana \u010dekanja na prve preglede, dijagnosti\u010dke i terapijske postupke. Tako se za prvi specijalisti\u010dki pregled prosje\u010dno \u010dekalo 188,8 dana u predpandemijskoj 2019. godini, u 2020. godini 193,6 dana, a u 2021. godini 140,1 dana, \u0161to pokazuje da se lista \u010dekanja smanjila u odnosu na predpandemijsku godinu. Ipak, treba imati na umu da su i sami pacijenti zbog epidemije odga\u0111ali redovito lije\u010denje, tako da tek treba vidjeti da li je smanjenje lista \u010dekanja posljedica boljeg rada sustava.<\/p>\n

Tako\u0111er, iako HZZO u svojem o\u010ditovanju ukazuje na skra\u0107ivanje lista \u010dekanja kroz ugovaranje dodatnih dijagnosti\u010dko-terapijskih postupaka s privatnim poliklinikama, kako ih se ve\u0107ina nalazi u ve\u0107im gradskim sredi\u0161tima ponekad su nedostupni starijoj, te\u0161ko pokretnoj populaciji iz prometno nepovezanih krajeva. Pri analizi stanja na listama \u010dekanja treba uzeti u obzir i podatke o broju pregleda obavljenih kod privatnika na tro\u0161ak pacijenta, kao i podatke o smanjenju broja ukupnog stanovni\u0161tva<\/p>\n

\n

\u201e\u2026 i rekli da nemam nikakva ja prava i da sto god da se dogodi da ja se odmah vama tuzim ja sam na ulici bez zdravstvenog osiguranja bez icega ja neznam sto cu molim vas za pomoc\u2026\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

U kontekstu ostvarivanja prava na zdravstvenu za\u0161titu posebno su pogo\u0111eni besku\u0107nici jer ih veliki broj nema osnovno zdravstveno osiguranje zbog nereguliranog prebivali\u0161ta, o \u010demu smo pisali i u ranijim Izvje\u0161\u0107ima. Zbog toga \u0161to nemaju status osiguranika zanemaruju zdravstvene tegobe. Stoga je naj\u010de\u0161\u0107a situacija da se zdravstveni problemi ne rje\u0161avaju, a bolesti ne lije\u010de do nekog hitnog stanja, kad i neovisno \u0161to nemaju zdravstveno osiguranje, moraju biti adekvatno zbrinuti i lije\u010deni. S obzirom da su besku\u0107nici uglavnom hrvatski dr\u017eavljani najranjivijeg statusa, trebalo bi propisati da im se jam\u010di besplatna zdravstvena za\u0161tita neovisno o reguliranom prebivali\u0161tu. Novi Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. me\u0111u prioritete stavlja i unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite ranjivih skupina, \u0161to besku\u0107nici svakako jesu.<\/p>\n

U prvoj polovici 2021. godine mnogi te\u0161ko oboljeli pacijenti pitali su (se) ho\u0107e li dobiti svoj nu\u017eno potrebni lijek, nakon problema s isporukom lijekova bolnicama. Razlog je bila neisplata dugova veledrogerijama, \u0161to je dio \u0161ireg i dugogodi\u0161njeg problema na\u010dina vo\u0111enja javnih politika koje ne osiguravaju odgovaraju\u0107u opskrbu lijekovima. Ote\u017eana opskrba lijekovima mo\u017ee se posebno negativno odraziti na kroni\u010dne i onkolo\u0161ke bolesnike, kojima bi prekid terapije mogao ugroziti \u017eivot. Pri tome je va\u017eno imati na umu da su rashodi za zdravstvo u RH iznosili 6,88% BDP, \u0161to je ispod prosjeka EU, koji iznosi 8,25% BDP-a. Kada govorimo o rashodu po stanovniku, RH je s 1.361 eura po stanovniku tako\u0111er ispod EU prosjeka, koji iznosi 2.572 eura. Ipak, ove podatke treba uzeti s rezervom, budu\u0107i da slu\u017ebena statistika ne uklju\u010duje tro\u0161kove pokrivanja zdravstvenih dugova.<\/p>\n

[pullquote] <\/span><\/p>\n

Preporuka 18.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da prijedlogom izmjena i dopuna propisa o zdravstvenoj za\u0161titi i obveznom zdravstvenom osiguranju unaprijedi funkcioniranje sustava na svim razinama zdravstvene skrbi, od prevencije, primarne, sekundarne do tercijarne razine<\/span>
\nPreporuka 19.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu zdravstva, da stru\u010dnu psiholo\u0161ku pomo\u0107 u\u010dini dostupnom u svim oblicima, a ne samo putem interneta, kao i da osigura \u0161iroku dostupnost informacija o njoj[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

<\/a>Mentalno zdravlje<\/strong><\/h3>\n

Okolnosti \u017eivljenja u epidemiji ostavljaju trag i na mentalnom zdravlju gra\u0111ana. Podatci Europske zaklade za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta pokazuju kako je mentalno zdravlje bitno naru\u0161eno kod svih dobnih skupina, a naro\u010dito mladih i onih koji su ostali bez posla. Ograni\u010denja kretanja i mjere socijalne distance utjecale su na mentalno i fizi\u010dko zdravlje svih. Ipak, psiholo\u0161ke posljedice pandemije mogu biti posebno ozbiljne za: (1) ljude koji su bili izravno ili neizravno u kontaktu s virusom; (2) ljude koji su biolo\u0161ki osjetljiviji na stresore, uklju\u010duju\u0107i ljude sa psihi\u010dkim problemima; (3) zdravstvene djelatnike (zbog ve\u0107e razine izlo\u017eenosti zarazi) i (4) ljude koji neprekidno slijede vijesti o pandemiji na raznim medijskim kanalima.<\/p>\n

Mentalno zdravlje u zajednici va\u017eno je uvrstiti u prioritete javnih politika zdravstvenog sustava. RH nema Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja jo\u0161 od 2016. godine pa ohrabruje da je MZ u trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a istu uputilo u javno savjetovanje. Ogroman teret epidemije podnijeli su i zdravstveni radnici koji rade pod pove\u0107anim fizi\u010dkim i psihi\u010dkim naporima, \u0161to je neizbje\u017eno dovelo do pove\u0107ane potrebe za psiholo\u0161kom pomo\u0107i.<\/p>\n

Istra\u017eivanje provedeno me\u0111u zdravstvenim radnicima u respiracijskim centrima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da su oni u najve\u0107em riziku od porasta stresa \u0161to se o\u010dituje u ve\u0107im razinama anksioznosti i depresije, pa i psihi\u010dkim poreme\u0107ajima. U prvoj fazi istra\u017eivanja krajem velja\u010de 2021. godine, na psihijatrijski pregled zbog psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a javilo se samo 0,6% ispitanika, dok ih je sada, u tre\u0107oj fazi, 11,3%. Porastao je i broj zdravstvenih djelatnika koji uzimaju lijekove za smirenje, s 4,5% u prvoj fazi istra\u017eivanja na 22,4% u zavr\u0161noj fazi.<\/p>\n

Navodi se da \u201eburnout\u201c ili sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih radnika utje\u010de na osobne osje\u0107aje i odnose, kao i brigu za pacijente. Stoga je va\u017eno pravovremeno razviti strategije prevencije, lije\u010denja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, \u010dime bi se odr\u017ealo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pru\u017ea pacijentima unutar zdravstvenog sustava.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u201eEpidemija bolesti COVID 19: Utjecaj na za\u0161titu ljudskih prava i jednakost<\/a>\u201c, \u201eUtjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na rad<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201c, \u201ePravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>\u201c, \u201eSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201c, \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201eSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201c, \u201ePravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>\u201c, \u201eJavno okupljanje<\/a>\u201c, \u201ePravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/a>\u201c, \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c i \u201eOsobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o pravu na zdravlje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice. [pullquote] Ovo poglavlje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[573,582,607,657,702,1872,1679,1827,2024,1744,1873,1897,1871,2047,1851,1852,1855,366],"class_list":["post-13582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-beskucnici","tag-covid-19","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-mladi","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-pravo-na-dobro-upravljanje","tag-radnici","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13582"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14557,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13582\/revisions\/14557"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}