{"id":13572,"date":"2022-04-08T18:27:31","date_gmt":"2022-04-08T16:27:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13572"},"modified":"2022-10-07T13:03:36","modified_gmt":"2022-10-07T11:03:36","slug":"utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava\/","title":{"rendered":"Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.<\/a> Utjecaj potresa na ljudska prava i jednakost opisan je i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a: “Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava\u201d<\/a>, \u201ePravo na adekvatno stanovanje\u201c<\/a>, \u201ePravosu\u0111e\u201c<\/a> i \u201eBranitelji ljudskih prava\u201c<\/a>.<\/h6>\n
\n

U potresima koji su 2020. godine pogodili RH ili od njihovih posljedica smrtno je stradalo devet ljudi. Prvi se dogodio u o\u017eujku, s magnitudom 5,5 po Richteru s najte\u017eim posljedicama u Zagrebu, Zagreba\u010dkoj i Krapinsko-zagorskoj \u017eupaniji (zagreba\u010dki potres). Potom su dva potresa u prosincu s magnitudama od 5,0 te 6,2 prema Richteru razorili dijelove Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije, posebno Petrinju, Glinu, Sisak i okolna sela (petrinjski potres).<\/p>\n

Mnogima je uni\u0161tena jedina nekretnina, izmje\u0161tene su brojne \u0161kole, zdravstveni, kulturni i poslovni objekti \u0161to je utjecalo na dostupnost usluga i ostvarivanje razli\u010ditih prava: na dostojanstveno stanovanje i dom, obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge. Dodatno je cijelu situaciju suo\u010davanja s posljedicama potresa ote\u017eala epidemija.<\/p>\n

Stradala podru\u010dja su gospodarski, prostorno i urbano izrazito razli\u010dita. U zagreba\u010dkom potresu o\u0161te\u0107en je centar grada i donjogradska kulturno-povijesna cjelina s prete\u017eito vi\u0161estambenim starim zidanim zgradama i mnogobrojnim kulturnim dobrima javne namjene (\u0161kole, muzeji, ali i Zagreba\u010dka katedrala), podru\u010dje Marku\u0161evca s prete\u017eito obiteljskim ku\u0107ama te u\u017ee podru\u010dje Krapinsko-zagorske i Zagreba\u010dke \u017eupanije. Zagreb je u vrhu po indeksu razvijenosti, kulturno, znanstveno, gospodarsko, politi\u010dko i https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativno sredi\u0161te RH.<\/p>\n

\"\"S druge strane u slu\u010daju petrinjskog potresa najja\u010de stradala naselja su u kategoriji potpomognutih podru\u010dja, odnosno podru\u010dja koja zaostaju u dru\u0161tveno gospodarskom razvoju, s vidljivim posljedicama Domovinskog rata. Dio stradalih stanovnika \u017eivi na izrazito nepristupa\u010dnom terenu bez osnovne infrastrukture, slabo su prometno povezani zbog \u010dega imaju problema u pristupu zdravstvenoj i socijalnoj za\u0161titi, \u0161to je uz nezaposlenost i prije potresa uzrokovalo negativna demografskih kretanja. Prema procjeni DZS-a na podru\u010dju SM\u017d je 2017. godine bilo 152.546 stanovnika, a prema Popisu 2021. bilo ih je 140.549.<\/p>\n

\"\" Potrebe stradalnika u oba potresa istodobno su sli\u010dne: siguran smje\u0161taj do povratka u ku\u0107e, pristup javnim uslugama, obnova domova i dr., ali i specifi\u010dne: pristup zdravstveno ispravnoj vodi i asancije bunara, zbrinjavanje doma\u0107ih \u017eivotinja i sl., a prostorne i urbanisti\u010dke zakonitosti, kao i dugogodi\u0161nji specifi\u010dni problemi utje\u010du na obnovu i revitalizaciju.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da marginalizirane i siroma\u0161ne skupine te\u017ee poga\u0111aju katastrofe jer \u017eive u nesigurnim objektima, \u010desto na nepristupa\u010dnim terenima, pa svaki utjecaj na njihovu imovinu ili razinu potro\u0161nje ugro\u017eava opstanak i dugoro\u010dne izglede za pobolj\u0161anje i saniranje posljedica katastrofa, \u0161to je vidljivo i na ruralnim dijelovima Sisa\u010dko-moslava\u010dke, ali i drugih pogo\u0111enih \u017eupanija.<\/p>\n

Na\u010din odgovora dr\u017eave na ova dva potresa bio je razli\u010dit. Vlada RH je 4. sije\u010dnja 2021. na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije proglasila katastrofu te za otklanjanje njezinih posljedica osnovala Sto\u017eer CZ koji je koordinirao brojnim aktivnostima, \u0161to je u slu\u010daju zagreba\u010dkog potresa izostalo. Tada\u0161nji gradona\u010delnik je proglasio prirodnu nepogodu, o \u010demu je bilo mnogo prijepora.<\/p>\n

U oba potresa stradao je veliki broj domova – obiteljskih ku\u0107a ili stanova. Zbog ve\u0107ih mogu\u0107nosti u osiguranju zamjenskog smje\u0161taja, zapo\u0161ljavanja, ostvarivanja razli\u010ditih prava i pristupa infrastrukturi rizik od iseljavanja iz Zagreba i okolice manji je od opasnosti daljnje depopulacije i propadanja Banovine \u010diju infrastrukturu i funkcioniranje osnovnih usluga ponegdje treba graditi iz po\u010detka. No ne treba zaboraviti da je i u zagreba\u010dkom potresu stradalo mnogo onih koji pripadaju ranjivim skupinama, a koji su \u017eivjeli ili \u017eive u centu Zagreba ili Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji te o kojima posebno treba voditi ra\u010duna. Ukupne \u0161tete se procjenjuju na 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od \u010dega se 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) odnosi na Zagreb i okolicu te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) na Banovinu, a zbog stalnih seizmi\u010dkih aktivnosti nastaju i nove \u0161tete.<\/p>\n

Iz Fonda solidarnosti EU za \u0161tetu nastalu od zagreba\u010dkog potresa EK je u prora\u010dun RH uplatila 683 milijuna eura, a za \u0161tetu od petrinjskog potresa 319,2 milijuna eura. Sredstva za obnovu u visini od 5,9 milijardi kuna planirana su i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., odnosno EU Mehanizma oporavka i otpornosti. Potpisan je i zajam od 200 milijuna dolara od Svjetske banke od \u010dega je 180 milijuna dolara namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa. Za obnovu privatnih ku\u0107a osigurana su sredstva Dr\u017eavnog prora\u010duna. Obnovu na podru\u010dju koje je pogodio zagreba\u010dki potres financira dr\u017eava u visini od 80% te JLS sa 20%, dok obnovu na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa u potpunosti financira dr\u017eava.<\/p>\n

Kako bi pratili odgovor dr\u017eave, svih razina vlasti, kao i institucija na potres i ostvarivanje ljudskih prava gra\u0111ana \u2013 prvenstveno prava na dom odnosno na dostojno stanovanje, ali i na sigurnost, na zdravstvenu za\u0161titu, na rad, na vodu, i drugih, tijekom 2021. godine obi\u0161li smo pogo\u0111ena podru\u010dja SM\u017d-a, odnosno Sisak, Petrinju, Glinu, uklju\u010duju\u0107i kontejnerska naselja i sela glinskog podru\u010dja, pratili smo i po potrebi sudjelovali na sastancima Sto\u017eera CZ. Obi\u0161li smo i Medvedski Breg i Marku\u0161eve\u010dki Popovec u Zagrebu te kolektivni smje\u0161taj u Hostelu Areni. Sura\u0111ivali smo i s HCK, udrugama koje djeluju na podru\u010dju SM\u017d te udrugom SOS Zagreb. Sudjelovali smo i u procesu dono\u0161enja Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije, Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije i Karlova\u010dke \u017eupanije (Zakon o obnovi), te Programa dru\u0161tvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih podru\u010dja Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n

MPUGDI-u, Gradu Zagrebu i HCK-u uputili smo posebne preporuke oko obnove i dostupnosti pravne pomo\u0107i, statusa stradalnika u kolektivnom smje\u0161taju i organiziranja psihosocijalne pomo\u0107i. Ususret noveli Zakona o obnovi 1. listopada organizirali smo skup na temu obnove i revitalizacije pogo\u0111enih podru\u010dja. Postupali smo po pritu\u017ebama koje su se odnosile na dodjelu kontejnera i stambeno zbrinjavanje, priklju\u010denje na elektroenergetsku mre\u017eu i pla\u0107anje ra\u010duna, na pristup vodi na podru\u010dju Banovine, na opasnost od ru\u0161evina. Iz brojnih upita jasno je kako mnogima jo\u0161 uvijek nedostaju relevantne i provjerene informacije pa se informiraju na dru\u0161tvenim mre\u017eama i \u010desto iz nepouzdanih izvora.<\/p>\n

Neovisno o mjestu gdje se nalaze, gra\u0111ani od dr\u017eave, svih razina vlasti i institucija o\u010dekuju solidarnost i brigu za najugro\u017eenije u vidu primjerenog privremenog stambenog zbrinjavanja i dostave humanitarne pomo\u0107i, a potom i stabilizacije uvjeta \u017eivota, brze obnove poru\u0161enog te dru\u0161tvenu i gospodarsku revitalizaciju, posebno SM\u017d. Reakcija na potres je i pitanje za\u0161tite ljudskih prava te zada\u0107a i odgovornost razli\u010ditih razina vlasti, a op\u0107i je dojam, posebno kako vrijeme odmi\u010de i problemi se gomilaju, da nije u\u010dinjeno dovoljno.<\/p>\n

Ovim putem molim za pomo\u0107. Ugro\u017eena su na\u0161a osnovna egzistencijalna ljudska prava, pravo na dom, na stambeno zbrinjavanje, na dostojanstvo, doslovno smo opstruirani u tome da krenemo sa samostalnom obnovom!<\/span><\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Neovisno o kojem se podru\u010dju radi, stradalnike najvi\u0161e zanima kada \u0107e se vratiti u svoje obnovljene domove. Do 12. sije\u010dnja 2022. godine u odnosu na cjelokupni prostor RH zaprimljeno je 52.030 prijava \u0161tete, a pregledano je 49.897 objekata (95,90%). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenuta\u010dno neupotrebljivo) su 5.342 objekta, sa \u017eutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 10.698 objekata i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 33.857 objekata.<\/p>\n

Na podru\u010dju tri pogo\u0111ene \u017eupanije na kojima je progla\u0161ena katastrofa zaprimljeno je 41.676 prijava \u0161tete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21%). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom su 4.833 objekta, sa \u017eutom naljepnicom je 8.626 objekata i sa zelenom naljepnicom je 26.223 objekta. Prigovori na sporost i probleme u obnovi svih potresima pogo\u0111enih podru\u010dja dolazili su sa razli\u010ditih strana.<\/p>\n

Humanitarci s podru\u010dja SM\u017d ukazali su kako se elaborati za uklanjanje \u010dekaju mjesecima, kao i da se za stanove i ku\u0107e u vlasni\u0161tvu RH, a koji su dodijeljeni kroz stambeno zbrinjavanje na PPDS, ne znaju ni procedura ni rokovi obnove. Isticali su da dr\u017eava nije izgradila ni jednu zamjensku ku\u0107u, a one obnovljene bile su iz donacija. Navodili su i kako dio donatora nije uspio s obnovom radi komplicirane procedure. Otvorenim su pismom u lipnju ukazali i da preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na podru\u010dju SM\u017d-a nije legalizirano jer stanovni\u0161tvo za to nema sredstava.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 1.<\/strong><\/span>
\nMinistarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da jasno postave i komuniciraju rokove i obuhvate obnove obiteljskih ku\u0107a i vi\u0161estambenih zgrada na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Dinamikom nisu bili zadovoljni ni gra\u0111ani Zagreba, a dodatno nepovjerenje u institucije produbljeno je i me\u0111usobnim javnim optu\u017ebama o sporosti u postupanju izme\u0111u MPUGDI-a i Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagreba\u010dke \u017eupanije (Fond za obnovu).
\nKao jedan od uzorka zastoja identificiran je i Zakon o obnovi pa je u listopada 2021. donesena njegova druga novela. U postupku njezina dono\u0161enja ukazali smo da pravni okvir treba prilagoditi hitnim situacijama, jer su mnogi u kolektivnom smje\u0161taju\/kontejnerima i \u017eive u te\u0161kim uvjetima. Ukazali smo i da pristup obnovi treba biti baziran na fakti\u010dnom stanju, a ne isklju\u010divo vlasni\u010dkim odnosima, kao i da bi javno financiranje pridonijelo ubrzanju postupka.<\/p>\n

Prihva\u0107ena je i na\u0161a preporuka o potrebi adekvatnog stambenog zbrinjavanja stanovnika koji iz razli\u010ditih razloga, naj\u010de\u0161\u0107e siroma\u0161tva i neznanja, godinama \u017eive na mjestima koridora, prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih gra\u0111evina, podru\u010djima od posebne za\u0161tite voda i drugdje i na kojima obnova objekata zbog o\u010duvanja prostora nije mogu\u0107a.<\/p>\n

Prema podatcima MPUGDI, do 21. sije\u010dnja 2022. godine zaprimljeno je ukupno 15.447 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje gra\u0111evina, gradnju zamjenskih ku\u0107a, dodjelu nov\u010dane pomo\u0107i ili oslobo\u0111enje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 3.668 odluka, rje\u0161enja i zaklju\u010daka koji su proslije\u0111eni provedbenim tijelima Fondu za obnovu i SDUOSZ. Nakon novele Zakona o obnovi, MPUGDI je ubrzalo proces dono\u0161enja akata pa je tako od 144 akta donesenih u travnju broj u studenome porastao na 265, a u prosincu na 458.<\/p>\n

Fond za obnovu izvr\u0161io je 1.009 od 1.135 odluka, a postupali su i po privremenim odlukama i zaklju\u010dcima. Izvr\u0161eno je 19 odluka o uklanjanju obiteljskih ku\u0107a te 229 odluka o nov\u010danoj pomo\u0107i za privremenu za\u0161titu, kao i 761 rje\u0161enje o nov\u010danoj pomo\u0107i. Za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu koja tek slijedi u Fondu su zaprimljena 1.725 zahtjeva. Iz Fonda za obnovu nagla\u0161avaju kako imaju popunjenih 50% radnih mjesta i da su u mogu\u0107nosti obavljati zadatke. No s obzirom na poja\u010danu dinamiku procesa i pove\u0107ani broj odluka koje im se dostavljaju na provedbu preporu\u010damo razmatranje poja\u010danja radnih kapaciteta Fonda za obnovu.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de obnove na Banovini do 21. sije\u010dnja 2022. godine obnovljeno je 1.195 obiteljskih ku\u0107a, a u tijeku su radovi na jo\u0161 1.084. U modelu samoobnove zavr\u0161eno je 625 ku\u0107a. Ukupno je u nekonstrukcijskoj obnovi ugovoreno jo\u0161 4.200 objekata, \u0161to pored obnovljenih i onih u postupku \u010dini 77 % tog oblika obnove kojeg provodi SDUOSZ. Planira se i potpisivanje ugovora za gradnju prvih 30 ku\u0107a, navode iz Sto\u017eera CZ, kao i da \u0107e se paralelno raspisati natje\u010daj za dodatnih 30 ku\u0107a do kraja sije\u010dnja.<\/p>\n

Navode i da je MPUGDI na Banovini izdalo 450 Odluka o pravu na gradnju zamjenskih ku\u0107a te da \u0107e do kraja sije\u010dnja raspisati natje\u010daje za gradnju dodatnih 10 vi\u0161estambenih zgrada i to po \u010detiri u Petrinji i Glini i dvije u Topuskom. U o\u017eujku 2022. \u0107e biti raspisan natje\u010daj za jo\u0161 12 vi\u0161estambenih objekata. Uklonjeno je i 462 objekta. U me\u0111uvremenu javili su se i novi izazovi oko rasta cijena gra\u0111evinskog materijala i radova te nedostatka radnika.<\/p>\n

\u201eHtjela bih istaknuti da konstrukcijska obnova iznosi oko 130.000,000 kuna po tro\u0161kovniku, koji je izra\u0111en u sastavu Projekta sukladno mjerodavnom Zakonu i podzakonskim aktima, i da ja i moja obitelj s tako malim primanjima nemamo toliko novaca, ve\u0107 moramo dignuti kredite, minuse, \u0161to sve ne i to u ovim godinama, kada nismo ni kreditno sposobni a ja sa svojom i ova cijela situacija samo produbljuje na\u0161u agoniju. <\/span><\/p>\n

Ovo odugovla\u010denje cijelog postupka, samo produbljava na\u0161u agoniju, cijene gra\u0111evinskog materijala rastu. Postavlja se pitanje jesu li sada tro\u0161kovi obnove uop\u0107e onoliki koliko su po tro\u0161kovniku koji je izra\u0111en na prolje\u0107e. Uz to, na\u0161a nekretnina propada sve vi\u0161e i vi\u0161e i tro\u0161kovi \u0107e sigurno biti ve\u0107i. Sve je po\u010delo pro ki\u0161njavati, zidovi su sve natopljeniji…<\/span>\u201c<\/span><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Zbog obima \u0161tete od po\u010detka je jasno kako \u0107e obnova biti dugotrajna, skupa i slo\u017eena i uz dodatne komplikacije, primjerice vi\u0161emjese\u010dno zatvaranje i preusmjeravanje javnog prometa, preseljenje institucija \u010dije se nekretnine obnavljaju i sl. Okolnost da se obnova tijekom 2021. godine temeljila na popravcima dimnjaka i krovova, na samoobnovi ili na doniranim nekretninama, mo\u017ee potaknuti na iseljavanje.<\/p>\n

Ukoliko se ubrzo ne\u0161to ne promijeni, izgubit \u0107e se prigoda za revitalizaciju Banovine, a Zagreb \u0107e biti sporadi\u010dno gradili\u0161te u narednim godinama. Upravo zato smo i dali niz komentara na prijedlog Programa dru\u0161tvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih podru\u010dja Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije pogo\u0111enih potresom, ukazuju\u0107i kako se podru\u010dje SM\u017d-a desetlje\u0107ima suo\u010dava s mnogim gospodarskim, demografskim i drugim razvojnim problemima. Upravo je revitalizacija prilika da se napokon rije\u0161e i neki od ranijih problema.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreba\u010dki potres<\/strong><\/h3>\n

Posljedice zagreba\u010dkog potresa su i dalje prisutne. Dio gra\u0111ana \u017eivi u kontejnerima pored svojih ku\u0107a, dio u kolektivnom smje\u0161taju u Hostelu Areni, a organizirana konstrukcijska obnova stambenih zgrada i obiteljskih ku\u0107a nije krenula niti tijekom 2021. godine. Oni koji su samostalno po\u010deli obnavljati susre\u0107u se s brojnim nedoumicama i problemima koji se odnose na informiranje, procedure, nejasne rokove i obuhvate obnove, nerije\u0161ene imovinskopravne odnose, na \u0161to su ukazivali i iz udruge SOS Zagreb.<\/p>\n

Problem pri\u010dinjavaju i odnosi izme\u0111u suvlasnika, me\u0111u kojima mnogi ne znaju prava ni obveze iz tog odnosa. Gra\u0111ani ukazuju i na probleme radi dugogodi\u0161njeg neodr\u017eavanja gradske i dr\u017eavne imovine, brine ih sigurnost na ulicama, ali i kapacitiranosti upravitelja, gradskih i dr\u017eavnih slu\u017ebi za procese koji slijede. Isticani su i prigovori o prevelikom broju tijela uklju\u010denih u obnovu, a nezadovoljstvu je pridonijelo i javno me\u0111usobno optu\u017eivanje razli\u010ditih tijela za lo\u0161e rezultate obnove. Iz pritu\u017ebi vidimo i da jo\u0161 uvijek postoje zastoji u priklju\u010denju pojedina\u010dnih kontejnera na elektroenergetsku mre\u017eu i vodne usluge.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nakon lokalnih izbora ja\u010da suradnja Grada Zagreba sa sredi\u0161njom dr\u017eavom, no s obzirom na uo\u010dene probleme u lipnju 2021. uputili smo preporuke o zbrinjavanju stradalnika u gradske\/dr\u017eavne stanove, posebno onih u kolektivnom smje\u0161taju. Ukazali smo i na nu\u017enost jasnijeg informiranja gra\u0111ana i formiranje mobilnih timova, na kori\u0161tenje medija i drugih oblika izravnog komuniciranja s gra\u0111anima, poput tribina i zborova, radi poja\u0161njavanja prava i procesa vezanih uz obnovu.<\/p>\n

\"\"Preporu\u010dili smo i anga\u017eiranje ve\u0107eg broja slu\u017ebenika na rje\u0161avanju predmeta i ubrzanju obnove, kao i navo\u0111enje rokova izvr\u0161avanja radnji nadle\u017enih tijela u izreke odluke. Zalo\u017eili smo se i za komunikaciju javnopravnih tijela s komercijalnim bankama u osiguranju povoljnih kredita za obnovu te za objedinjavanje protupotresne s energetskom obnovom. Na probleme vezane uz mentalno zdravlje nekih korisnika Hostela Arena ukazali smo HCK-u. Zbrinjavanje u stanove u vlasni\u0161tvu Grada Zagreba prioritetno stanovnika u kontejnerima ili iz kolektivnog smje\u0161taja je u postupku te je izra\u0111ena kona\u010dna lista (od prijavljenih 56 gra\u0111ana 25 ispunjava uvjete). I neke druge preporuke, poput uvo\u0111enja mobilnih timova ili o kombiniranju energetske s protupotresnom obnovom, su s vremenom prihva\u0107ene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Petrinjski potres<\/strong><\/h3>\n

Odmah po najja\u010dem petrinjskom potresu 29. prosinca, ali i dan ranije, pripadnici sustava CZ-a, HCK-a i \u017eurnih slu\u017ebi bili su na terenu i evakuirali i zbrinjavali stanovni\u0161tvo, postavljali mobilne stambene jedinice, sanirali dimnjake i krovove, ceste i drugo, a \u0161to je zbog obima \u0161teta i broja potrebitih te nepristupa\u010dnog terena nekad bilo izrazito zahtjevno. I brojni su gra\u0111ani, volonteri i udruge pomagali u ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju terena i dostavi osnovnih potrep\u0161tina, pripremi toplih obroka i smje\u0161taju stradalnika. Velik doprinos dala je i me\u0111unarodna zajednica, jer je pomo\u0107 poslalo ili ponudilo 25 dr\u017eava.<\/p>\n

Istovremeno, razli\u010diti dionici ukazivali su kako sustav nije na vrijeme odgovaraju\u0107e reagirao, primjerice pri podjeli toplih obroka i humanitarne pomo\u0107i, kontejnera i sl.
\nZbog brojnosti onih koji su ostali bez doma posebno izazovno bilo je organiziranje \u017eurnog smje\u0161taja. Dodatno je to ote\u017eavala i okolnost da mnogi zbog doma\u0107ih \u017eivotinja nisu \u017eeljeli napustiti svoje domove. Kontejneri su postavljani u dvori\u0161tima uz o\u0161te\u0107ene ku\u0107e i gospodarske objekte kada je to bilo mogu\u0107e, a organizirana su i kontejnerska naselja. Funkcioniranje tijela pogo\u0111enih JLS te njihovih komunalnih i vodnih dru\u0161tava, kao i brojnih ustanova, poput primjerice Centra za socijalnu skrb Glina ili sisa\u010dke bolnice, bilo je ote\u017eano.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 2.<\/strong><\/span>
\nHrvatskom crvenom kri\u017eu, da <\/span>ulo\u017ei dodatne napore kako bi se <\/span>kontinuirano sanirali bunari na <\/span>potresom pogo\u0111enom podru\u010dju <\/span>Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Poseban problem bila je dostupnost vode. Neka naselja vodom su se snabdijevala isklju\u010divo iz bunara ili lokalnih vodovoda i prije potresa. Nakon potresa bunari su se zamutili ili presu\u0161ili, pomije\u0161ale su se otpadne i podzemne vode, pa je i potra\u017enja za zdravstveno ispravnom vodom bila velika, a situacija oko njezina osiguranja ponekad i kriti\u010dna, na \u0161to su ukazivali volonteri s terena. HCK je podijelio 737.223 litara fla\u0161irane vode, a dostavljalo se (i dostavlja) i autocisternama. Izazov je bio i uskladi\u0161titi ve\u0107e koli\u010dine vode, jer nije bilo dovoljno spremnika, a s vremenom je postala upitna i kvaliteta vode u njima.<\/p>\n

Problemi s vodom utjecali su i na poljoprivredu i sto\u010darstvo, zna\u010dajan izvor dohotka za ruralno stanovni\u0161tvo. Posebno obu\u010deni pripadnici HCK sanirali su 829 od 1.100 bunara koliko je zatra\u017eeno, no zbog stalnih seizmi\u010dkih aktivnosti, opet se voda zamu\u0107uje. No usprkos tome, HCK-u preporu\u010damo da ulo\u017ei dodatne napore i nastavi s asanacijom bunara. MINGOR navodi kako je na potresom pogo\u0111enom podru\u010dju Banovine 87,4% stanovnika po popisu iz 2011. godine imalo mogu\u0107nost priklju\u010denja na sustave javne vodoopskrbe, \u0161to ne zna\u010di i fakti\u010dnu priklju\u010denost.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu geolo\u0161ke promjene koje su utjecale na dostupnost vode u individualnim izvorima, ali i na klimatske promjene, izgradnja vodnih gra\u0111evina dugoro\u010dno je rje\u0161enje pa su projekti s potresom pogo\u0111enih podru\u010dja uvr\u0161teni na indikativnu listu projekata za financiranje putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine. Ohrabruje i \u0161to se Vi\u0161egodi\u0161njim programom gradnje komunalnih vodnih gra\u0111evina za razdoblje do 2030. godine rje\u0161avanje problema javne vodoopskrbe na podru\u010dju Banovine smatra prioritetnim. Rije\u010d je o sedam projekata JIVU Siska, Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice, Topuskog i Dvora u ukupnom iznosu od 685 milijuna kuna.<\/p>\n

Tako\u0111er, iz MINGOR-a tvrde da su \u0161tete na lokalnim vodovodima u me\u0111uvremenu sanirane.
\nI prije potresa neka sela SM\u017d nisu imala dostupnu elektroenergetsku mre\u017eu, a nakon potresa javljaju se problemi s priklju\u010denjem kontejnera na mre\u017eu te s ote\u017eanim zagrijavanjem i zadr\u017eavanjem topline u privremenim objektima.<\/p>\n

Stanovnici, posebno u ruralnim dijelovima, grijali su se na drva, \u0161to zbog o\u0161te\u0107enih dimnjaka sada ne mogu ili su u kontejnerima pa oklijevaju koristiti elektri\u010dne grijalice zbog straha od uve\u0107anih tro\u0161kova. Vlada RH je donosila odluke o otpisu potra\u017eivanja krajnjim kupcima za priklju\u010denje zamjenskih objekata na mre\u017eu, kao i ra\u010duna, no i tu su nastajali problemi jer su stanovnici dobivali ra\u010dune. HEP ih je du\u017ean izdavati, navode nam u o\u010ditovanju, a problem je nastao zbog nea\u017eurnih evidencija kupaca koji imaju pravo na otpise, \u0161to bi se trebalo rije\u0161iti nakon slanja upitnika i a\u017euriranja podataka.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 3.<\/strong><\/span>
\nVladi RH, da nastavi s mjerama <\/span>vezanima uz otpis potra\u017eivanja za <\/span>energente na podru\u010dju na kojem je<\/span> progla\u0161ena katastrofa, uz razmatranje<\/span> pro\u0161irenja kriterija<\/span><\/p>\n

[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

S obzirom na rast cijena, bilo bi dobro da Vlada RH nastavi provoditi mjere vezane uz otpis potra\u017eivanja za energente na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa, uz dodatno razmatranje mogu\u0107nosti pro\u0161irenja kriterija na koje se otpis odnosi. Aktualno je i pitanje osobne sigurnosti i sigurnosti imovine zbog ru\u0161evina, klizi\u0161ta (klizi\u0161ta prijete i u Zapre\u0161i\u0107u), ali i uru\u0161nih vrta\u010da (u Borojevi\u0107ima i Me\u010den\u010danima kod Hrvatske Kostajnice).<\/p>\n

Poseban problem je u dostupnosti pravne pomo\u0107i. U ruralnim podru\u010djima mnogi se ne koriste Internetom, a zbog starije \u017eivotne dobi, neposjedovanja vozila i nepostojanja javnog prijevoza ne mogu do\u0107i do izmje\u0161tenih ureda i jedini kontakt imaju s volonterima humanitarcima.<\/p>\n

\"\"Kroz anketu o polo\u017eaju ranjivih skupina u SM\u017d, koju smo provodili s Koordinacijom humanitarca SM\u017d, \u010dak 50% ispitanika izjavilo je kako nije imalo dostupne i pravovaljane informacije o obnovi, a 60% ispitanih da nije imalo dostupnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n

Ovi podatci ukazuju na potrebu boljeg informiranja stanovni\u0161tva SM\u017d o svim bitnim pitanjima vezanim uz obnovu potresom pogo\u0111enoga podru\u010dja. Podatak o nedostupnosti pravne pomo\u0107i pokazuje da ispitanici smatraju besplatnu pravnu pomo\u0107 bitnom za ostvarenje svojih prava u procesu obnove, zbog \u010dega treba biti \u0161to pristupa\u010dnija.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka<\/strong> 4.<\/strong><\/span>
\nHrvatskom crvenom kri\u017eu, da nastavi provoditi programe psihosocijalne podr\u0161ke u organiziranim smje\u0161tajima te, po procjeni, u domovima stradalnika[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Istovremeno, 60% ispitanih navodi kako ima psiholo\u0161ke te\u0161ko\u0107e nakon potresa, poput poreme\u0107aja ravnote\u017ee, iritabilnosti, emocionalne nestabilnosti, razdra\u017eljivosti, napadaja panike s gu\u0161enjem, osje\u0107aja gubitka kontrole i sl. Stoga je nu\u017eno osigurati pru\u017eanje psihosocijalne podr\u0161ke stanovni\u0161tvu na potresom pogo\u0111enom podru\u010dju. Zbog toga bi HCK trebao nastaviti s programima psihosocijalne podr\u0161ke u organiziranim smje\u0161tajima, a po procjeni i u domovima stradalnika, kako na podru\u010dju SM\u017d, tako i Grada Zagreba.<\/p>\n

MPU treba razmotriti dodatno financiranje udruga koje se bave besplatnom pravnom pomo\u0107i na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima, kako bi se osigurala podr\u0161ka gra\u0111anima u postupku obnove, a preporuku dajemo u dijelu o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i.<\/p>\n

 <\/p>\n

Privremeno stanovanje i ranjive skupine<\/strong><\/h3>\n

Vlada RH, JLS i njihova komunalna\/vodna dru\u0161tva, HCK i brojne volonterske udruge razli\u010ditim su mjerama nastojali i nastoje stanovnicima ubla\u017eiti posljedice potresa: od osiguranja smje\u0161taja, isplate nov\u010dane pomo\u0107i i darovanje gra\u0111evinskog materija, oslobo\u0111enja od pla\u0107anja ra\u010duna, financiranja elaborata za obnovu, oslobo\u0111enja pla\u0107anja komunalne naknade i usluga otpada, potpora za o\u010duvanje radnih mjesta, subvencija kamate na kredite fizi\u010dkih osoba za obnovu, nabava hrane za doma\u0107e \u017eivotinje i drugih. Jasno je kako je jedna od najva\u017enijih zada\u0107a osiguranje primjerenog smje\u0161taja do povratka u obnovljene domove, \u0161to je i dalje vrlo izazovno. Nekretnina u javnom vlasni\u0161tvu za zbrinjavanje svih zainteresiranih i onih u potrebi nema dovoljno.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pravo na dostojno stanovanje podrazumijeva ne samo fizi\u010dku za\u0161titu i krov nad glavom, nego i pristup razli\u010ditoj infrastrukturi i uslugama: elektri\u010dnoj energiji za rasvjetu, adekvatnom grijanju i hla\u0111enju, vodoopskrbi i odvodnji. Stoga je najte\u017ee stradalnicima u kontejnerima, koji iz raznih razloga: sku\u010denosti, nemogu\u0107nosti zagrijavanja i rashla\u0111ivanja, problema s priklju\u010denjem na vodne usluge i nepostojanja sanitarnog \u010dvora, nisu podobni za dugotrajni boravak, pogotovo kada se radi o vi\u0161e\u010dlanim obiteljima, djeci, osobama s invaliditetom ili osobama starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n

Na podru\u010dju Grada Zagreba, Zagreba\u010dke, Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije ukupno 4.823 ljudi \u017eivi u 1.810 kontejnera koji su u dvori\u0161tima stradalnika ili u kontejnerskim naseljima. U Zagrebu ih je 85 na 67 lokacija. Na podru\u010dju Banovine postavljeno je 14 kontejnerskih naselja i u njima je 558 osoba u 377 mobilnih stambenih jedinica. Iz SDUOSZ navode da su prije zime svi nedostaci na kontejnerima popisani i dostavljani Udru\u017eenju obrtnika Sisak na popravak, da su uvedena de\u017eurstva tijekom vikenda i blagdana za brzu reakciju na kvarove, te da djelatnici lokalnih sto\u017eera svakodnevno obilaze kontejnerska naselja. No koliko god se trudili u\u010diniti ga ugodnim, smje\u0161taj u kontejnerskim naseljima i kontejnerima nije primjereno niti dugoro\u010dno rje\u0161enje.<\/p>\n

[pullquote]<\/span><\/p>\n

Preporuka 5.<\/strong><\/span>
\nJedinicama lokalne i podru\u010dne samouprave, <\/span>Sredi\u0161njem dr\u017eavnom uredu za obnovu i <\/span>stambeno zbrinjavanje i Ministarstvu<\/span> prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne <\/span>imovine, da \u017eurno zbrinu gra\u0111ane koji \u017eive u <\/span>kontejnerima u primjerenije objekte[\/pullquote]<\/span><\/p>\n

Koordinacija humanitaraca SM\u017d u suradnji s ADROM provela je Anketu o potrebama u kontejnerskim naseljima SM\u017d. Analizom su obuhva\u0107ena sva kontejnerska naselja u SM\u017d, a anketirano je 66% stanovnika naselja. Analiza pokazuje da u kontejnerskim naseljima prevladava stanovni\u0161tvo starije i zrele \u017eivotne dobi s niskim financijskim primanjima.<\/p>\n

Analizom zdravstvenog stanja utvr\u0111eno je da 65% ispitanika ima kroni\u010dne bolesti me\u0111u kojima prevladavaju bolesti krvo\u017eilnog sustava (povi\u0161eni tlak) i dijabetes, dok su kod 25% ispitanika zabilje\u017eene te\u0161ko\u0107e vezane uz psihi\u010dko zdravlje. To uklju\u010duje i slu\u010dajeve PTSP-a jo\u0161 od ratnih dana, kroni\u010dne bolesnike koji koriste i lijekove. Mnogi i dalje osje\u0107aju strah i anksioznost. Kao najve\u0107a potreba identificirana je br\u017ea obnova i povratak njihovim ku\u0107ama\/stanovima. Zabrinjava da ve\u0107ina ispitanika zbog izra\u017eene sumnje u brzu obnovu razru\u0161enih domova ne mo\u017ee procijeniti duljinu boravka ili predvi\u0111a du\u017ei boravak (6-10 godina) u kontejnerskim naseljima.<\/p>\n

I u kontejnerskim naseljima 65% ljudi smatra da nema dostupnost pravnoj slu\u017ebi ili ne zna da ona postoji, dok 63% ljudi smatra da ne postoji dovoljno pravovaljanih informacija za obnovu. U naseljima borave i \u0161kolska djeca me\u0111u kojima ve\u0107ina tvrdi da nemaju adekvatne uvjete za u\u010denje (80% nema zaseban prostor za u\u010denje).<\/p>\n

Sve raspolo\u017eive useljive stambene jedinice u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa su dodijeljene, a uz suglasnost se zbrinjavalo i u dr\u017eavne stanove i izvan podru\u010dja katastrofe. SDUOSZ navodi da je rije\u010d o 97 stanova u kojima je 269 osoba. Mjerom financiranja najamnina temeljem odluke Vlade obuhva\u0107eno je vi\u0161e od 1.300 osoba. I Zapre\u0161i\u0107 je za 58 korisnika na rok od dvije godine preuzeo obvezu pla\u0107anja najamnine u visini od 2.000,00 kuna, a Sisak je gra\u0111anima sa \u017eutim naljepnicama sufinancirao najamninu budu\u0107i da najamninu za one s crvenim naljepnicama i neupotrebljivim objektima sufinancira dr\u017eava.<\/p>\n

\n

Isje\u010dak iz pisma gospo\u0111e Marije iz zagreba\u010dkog Dankovca, \u010diji je dom stradao u potresu:<\/span><\/em><\/span><\/span><\/p>\n

Jer dom, \u0161to sigurno i vi znate, nisu cigle i zidovi, nisu dobro projektirani temelji, nisu kvadrati i brojevi s papira. Dom je osje\u0107aj, dom su ljudi, obitelj, uspomene, dom je sigurnost i uto\u010di\u0161te za koje smo mi do ju\u010der bili sigurni da nam ostaje i kad nam ni\u0161ta drugo ne preostaje. <\/em><\/span><\/p>\n

Dom je mjesto kojemu se neki od nas vi\u0161e nemaju prilike vratiti, u kojem ne obilje\u017eavamo blagdane i proslave, pojam koji i dalje koristimo kad ka\u017eemo \u201eidemo doma\u201c pa nas zaboli, stisne i podsjeti da ne znamo gdje je to. Podsjeti nas i na sve \u0161to nam \u201edom\u201c sada zna\u010di. A zna\u010di nam vi\u0161e nego ikad.<\/em><\/span><\/p>\n

Cijelo pismo pro\u010ditajte ovdje<\/a>.<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.: \u00a0\u201cSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201d, \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201ePravosu\u0111e<\/a>\u201c i \u201eBranitelji ljudskih prava<\/a>\u201c.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Utjecaj potresa na ljudska prava i jednakost opisan je i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a: “Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava\u201d, \u201ePravo na adekvatno stanovanje\u201c, \u201ePravosu\u0111e\u201c i […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[573,582,605,607,657,702,1825,1827,1815,2024,1833,1897,1945,1851,1852,1854,1855,1715,366],"class_list":["post-13572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-stanovanje","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-civilna-zastita","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-graditeljstvo-i-prostorno-uredenje","tag-izvjesce-2021","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-potres","tag-radnici","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanari","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-voda","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13572"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13967,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13572\/revisions\/13967"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}